10
GRAĐEVINSKI FAKULTET GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU SVEUČILIŠTA U MOSTARU ELEMENTI VISOKOGRADNJE ELEMENTI VISOKOGRADNJE MOSTAR MOSTAR Akademska 2009/2010.god Akademska 2009/2010.god TEMA:KOTIRANJE TEMA:KOTIRANJE

kotiranje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

dobro upustvo za kotiranje

Citation preview

Page 1: kotiranje

GRAĐEVINSKI FAKULTET GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARUSVEUČILIŠTA U MOSTARU

ELEMENTI VISOKOGRADNJEELEMENTI VISOKOGRADNJE

MOSTARMOSTAR Akademska 2009/2010.godAkademska 2009/2010.god

TEMA:KOTIRANJETEMA:KOTIRANJE

Page 2: kotiranje

1. KOTIRNJE NACRTA

Kotiranje je unošenje mjera u tehnički nacrt. Kote su neophodne na svakom tehničkom nacrtu, nikada se ne mjeri nacrtana dužina već se uvijek očitava kotni broj. Stoga kote trebaju biti točne, jer su najvažnije za preciznu izvedbu. Moraju biti jasne, jednoznačne, čitljive, postavljene na odgovarajućem mjestu i upisane tako da se svaka dimenzija može očitati bez preračunavanja iz nekoliko kota

Kotne i pomoćne kotne linije tanke su pune neprekinute crte. Kotni se brojevi upisuju u sredini iznad kotne linije. Pomoćne kotne linije se unose kosim kratkim debljim crticama koje idu pod kutom od 45° na kotnu liniju slijeva dolje nadesno gore.

Bližim se kotnim linijama kotiraju manji dijelovi, daljima veći, a krajnjima cjelokupna veličina objekta. Međusobna udaljenost kotnih linija i njihova udaljenost od oboda zgrade ovise o mjerilu crteža. Unutarnje kotne linije crtaju se tako da povezu što više elemenata te da se, po mogućnosti, održi kontinuitet krozcijeli objekt.

Page 3: kotiranje

Kotni brojevi moraju biti apsolutno čitljivi, prilagođeni veličini nacrta, kotni se brojevi upisuju iznad kotne linije:-kod horizontalnih linija: normalno slijeva nadesno,-kod vertikalnih linija: s lijeve strane, odozdo nagore,-u desnom gornjem i lijevom donjem kvadrantu: slijeva dolje nadesno gore i-u lijevom gornjem i desnom donjem kvadrantu: slijeva gore nadesno dolje.

Ako se kotni brojevi ne mogu, zbog pomanjkanja mjesta, unijeti iznad kotne linije koju označuju, onda se nanesu neposredno desno. Ako su dvije takve kote jedna do druge, prvi se broj nanosi lijevo dolje, a drugi desno gore.

Page 4: kotiranje

Tlocrt se kotira s vanjske strane s pet (5) kotnih linija.Položaj pete vanjske linije koja je tlocrtu najbliža, treba da je dovoljno udaljen,da bi se omogućilo između kotne linije i zida crtanje prevaljenih presjeka nadvoja, kao i unošenje kružića s oznakom stavke otvora. Razmaci između ostalih kotnih linija iznose 5 mm, a po potrebi i više.

Na vanjske kotne linije upisuje se:

- na prvu liniju ukupna dužina objekta,- na drugu liniju veličina promjene gabarita ili veličine elemenata ili udaljenosti dilatacija, ova linija otpada ukoliko nema promjene gabarita, elemenata ili dilatacija,- na treću liniju udaljenosti osovina otvora,kao i udaljenosti prve osovine od kuta zgrade i od preloma zida,- na četvrtu liniju zidarska veličina otvora. Ujedno sa na toj liniji kotira udaljenost zidarskog otvora od kutova i preloma zida, kao i širina zidne mase između otvora,- na petu liniju širine prostorija i debljine zidova, koji su okomiti na vanjski zid.

Page 5: kotiranje

U tlocrtu krova crtaju sa tankom linijom konture i presjeci krovnih ploha, kao i horizontalna drvena građa, kako se vidi u projekciji. Kosa se građa uopće ne označuje , osim rogova. Vertikalna građa kao i svi zidovi crtaju se kao da su presječeni bez obzira u kojoj su visini.

Prema tome u tlocrtu krovišta ucrtavaju se:

- strehe, grebeni, uvale i sljeme punim tankim linijama,

- vezne grede, razupore, podrožnice i sva ostala horizontalna građa punim tankim linijama,

- stupovi, odnosno vertikalna drvena građa punim debelim linijama,

- rogovi u osovini roga tankom crtkanom linijom, a sva ostala kosa građa se ne crta,

- zidovi, dimnjaci, nadzidci punim debelim linijama.

Tlocrt krovišta

Page 6: kotiranje

U tlocrtu krovišta kotira se:

- cjelokupna dužina i širina krova između rubova strehe, odnosno rogova,

- osovinski razmak glavnih vezova kao i osovinski razmak rogova,

- zidovi,

- eventualne prostorije i stubišni prostor kotiraju

se prema prije iznijetom načinu kotiranja,

Page 7: kotiranje

U tlocrtu ravnih krovova /terasa/ ucrtava se: - ograda terase i istaci vijenaca tankim linijama,

- vanjski rubovi zida, koji se ne vide crtkanim tankim linijama,

- dimnjaci u presjeku debelom linijom,

- presjeci kosih površina tankim linijama, sa oznakom pada u %,

- mjesta odvoda tankim kvadratom,

U tlocrtu ravnog krova kotira se:

- cjelokupna dužina u oba pravca od ruba do ruba ograde,

- debljine pune ograde odnosno istaka vijenaca,

- položaj i veličina dimnjaka u oba pravca,

- stubište prema ranije iznesenom načinu kotiranja stubišta.

Page 8: kotiranje

U arhitektonskim nacrtima kotni brojevi označuju sve mjere u centimetrima, osim što se apsolutna visinska kota kotira u metrima nadmorske visine. Površine se upisuju u m2. Sve se veličine, osim u detaljnim nacrtima, kotiraju u zidarskim mjerama bez završne obrade( debljine žbuke, keramičkih pločica i sl.).

Veličine pravokutnih presjeka (dimnjaci, drvena građa), otvora (prozori, vrata) i usponi stubišnih krakova označuju se u obliku razlomka, kojemu je brojnik širina, a nazivnik visina. Okrugli presjeci označuju se znakom Ø i mjerom promjera, a pravokutni znakom ≠ i mjerom stranica.Kod kružnih krivina, zavoja i lukova potrebno je označiti kote koordinata centra i ucrtati kotnu liniju i kotu polumjera. Kotna se linija polumjera u centru ograničuje kružićem, a na obodu strelicom. Nepravilne se krivine označuju ordinatama.

Page 9: kotiranje

Visinske kote u tlocrtu označuju se s horizontalnom crtom i dvama naizmjenično postavljenim pravokutnim trokutima, proziran lijevo iznad kote, o crni desno ispod nje. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje površine nosive stropne konstrukcije. Visinske se kote daju s obzirom na visinsku kotu ±0.00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubišnog prostora prizemlja.

Visinske kote u presjeku označuju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima lijevo ispod crte. Manjem crnom trokutu vrh dodiruje gornju površinu gotovog poda, a većem, bijelom, gornju površinu nosive stropne konstrukcije. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje površine nosive stropne konstrukcije. Visinske kote pogleda i donjih dijelova konstrukcije označuju se horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojemu vrh dodiruje ravninu pogleda.Ravnine presjeka u tlocrtima označuju se debelom crta-točka linijom s oznakom smjera gledanja i slovom po abecednom redu na početku i na kraju presjeka.

Page 10: kotiranje

Pitanja ?