IZVIAJSudski krivini postupak, krivini postupak u uem smislu, zapoinje od stupanja optunice na pravnu snagu (potvrivanje optunice od strane vijea). Od ovog postupka treba razlikovati krivini postupak u irem smislu koji obuhvata tuilaku istragu i izviaj. Cilj izviaja i istrage jeste da se prikupi potreban materijal za optubu. Linija razgranienja izmeu sudskog i nesudskog krivinog postupka sa uvienjem tuilake istrage je momenat potvrivanja optunice, jer su tek u tom momentu ispunjene osnovne pretpostavke za zasnivanje krivinoprocesnog odnosa. Izviaj je sadrajno strukturiran kao: 1)rad na otkrivanju krivinog djela i pronalaenju uinioca te osiguranje tragova i predmeta kao i prikupljanje obavjetenja koja bi bila od koristi za pokretanje i vienje krivinog postupka, 2)podnoenje prijave, 3)eventualno preduzimanje odreenih dokaznih radnji, 4)odluivanje o krivinoj prijavi, 5)u nekim sluajevima rijeavanje krivine stvari bez sudskog postupka (diverzioni postupak).POJAM, ZADATAK I OSOBENOSTI IZVIAJAKrivini postupak se pokree kada postoji osnovana sumnja da je neko lice uinilo krivino djelo. Tri su elementa (okolnosti) neophodne da bi dravni tuilac mogao donijeti naredbu o pokretanju istrage: 1)da postoji krivino djelo u smislu kako je odreeno u krivinom zakonu, 2)da postoji individualno odreeni uinilac djela, 3)da postoji osnovana sumnja da je taj uinilac uinio krivino djelo.Izviaj je zakonom predviena djelatnost odreenih subjekata koju oni preduzimaju u okviru svojih prava i dunosti radi prikupljanja odreenih dokaza i podataka potrebnih da se krivina stvar rasvijetli do stepena osnovane sumnje koji stepen je potreban za pokretanje istrage.Zadatak izviaja je da obezbijedi uslove, odnosno pretpostavke za pokretanje istrage i najee je povezan sa prijavljivanjem krivinog djela. Osobenosti izviaja:-On je po svojoj prirodi upravnokrirnmalistiki postupak i ne predstavlja fazu krivinog postupka,-Ovaj postupak je osoben i po subjektima gdje se kao rukovodilac izviaja javlja dravni tuilac a pored njega je i organ policije. U sluaju da se prije otvaranja istrage preduzmu odreene dokazne radnje onda se kao subjekt izviaja moe pojaviti i sudija za istragu. Subjekt ovog postupka je osumnjieni i on se vodi prema njemu. -Radnje izviaja su potrane, neformalne (kriminalistike) radnje koje zbog svoje prirode i ogranienog dometa ne mogu biti podloga za donoenje sudske odluke.-Izviaj se sprovodi kada se radi o krivinim djelima za koje se goni po slubenoj dunosti.SAZNANJE O KRIVINOM DJELU I UINIOCU KAO PRETPOSTAVKA ZA POKRETANJE KRIVINOG POSTUPKAIstraga se sprovodi na osnovu naredbe dravnog tuioca. Da bi dravni tuilac pokrenuo istragu prethodno mora da sazna za krivino djelo i uinioca krivinog djela. Postoje razliiti naini saznanja za krivino djelo i uinioca krivinog djela - posredni i neposredni. Posredni nain saznanja, a i najei jeste putem krivine prijave od strane pojedinaca i pravnih lica kao i putem glasa (fame) koja se iri kod neodreenog broja lica.

Neposredni nain saznanja je sluaj kad dravni tuilac neposrednim opaanjem sazna za krivino djelo (oevidac djela)Krivina prijava predstavlja najei nain saznanja o krivinom djelu i eventualnom uiniocu. Krivina prijava je akt odnosno radnja kojom se dravni tuilac obavjetava o djelu za koje se goni po slubenoj dunosti i ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Obzirom na to ko se javlja kao podnosilac prijave ona moe da bude slubena i privatna. Slubenu krivinu prijavu podnose svi dravni organi i organi lokalne samouprave, preduzea i druga pravna lica. Meutim slubenu prijavu najee podnose organi policije vrei svoju redovnu djelatnost. Linu krivinu prijavu podnose graani bez obzira da li se javljaju kao oteeni krivinim djelom koje se prijavljuje, a za koje djelo se gonjenje takoe vri po slubenoj dunosti. Na taj nain graanin nastupa u javnom interesu.-Krivina prijava moe da bude obavezna (obligatorna) i dobrovoljna (fakultativna).Obavezna krivina prijava je vezana za slubenu krivinu prijavu, pa su ovu prijavu duni da podnose svi dravni organi ili organi lokalne samouprave, preduzea, ustanove i druga pravna lica. Obavezna krivina prijava nekad vai i za graane u sluaju kada neprijavljivanjem krivinog djela sami vre krivino djelo. Podnosioci prijave su duni i da navedu dokaze koji su im poznati i sl. Fakultativna (dobrovoljna) krivina prijava vezana je za privatnu prijavu i predstavlja moralnu obavezu graana i doprinos graana u borbi protiv kriminaliteta.-Obzirom na nain prijavljivanja krivina prijava moe da bude pismena i usmena. -Krivine prijave mogu da budu postpisane, anonimne i pseudonimne obzirom na to da li je prijavilac poznat (po pravom imenu i prezimenu), da li je nepoznat ili je na prijavi stavio svoj pseudonim. -Obzirom na pobude podnosioca prijave ona moe da bude dobronamjerna i lana. Prijava se podnosi nadlenom dravnom tuiocu, a ako je podnesena sudu, policiji ili nenadlenom dravnom tuiocu, oni e prijavu primiti i odmah dostaviti nadlenom dravnom tuiocu. Krivina prijava kao akt obavjetavanja o krivinom djelu nema svoju zakonom predvienu sadrinu i formu kako se ne bi sputavala inicijativa prijavioca, dok slubena prijava ima svoju sadrinu.U izviaju postoje etiri vrste subjekata. 1. subjekti koji pripremaju i podnose krivinu prijavu, gdje pored policije spadaju i drugi dravni organi, preduzea i druga pravna lica, a u irem smislu i graani. 2. subjekti koji organima izviaja pruaju podatke o krivinom djelu i uiniocu, a sami se ne pojavljuju kao podnosioci krivine prijave3. subjekti koji preduzimaju potrane i po potrebi dokazne radnje u izviaju (policija), 4. subjekt koji odluuje o krivinoj prijavi, odnosno o pokretanju krivinog postupka. U ulozi tog subjekta javlja se dravni tuilac. Radnje u izviaju: 1. radnje pruanja podataka i informacija o krivinom djelu i uiniocu kao i o izvorima dokaza (policija, dravni organi, slube, graani), 2. potrane radnje preduzima poicija) i one su kriminalistike-operativne radnje3. dokazne radnje (dravni tuilac, sudija za istragu i izuzetno policija). DRAVNI TUILAC U IZVIAJUDravni tuilac je rukovodilac izviaja i prethodnog postupka i jedini je dravni organ zaduen za gonjenje za krivina djela za koja se goni po slubenoj dunosti. On je ovlaen da zatrai od drugih dravnih organa, posebno od policije preduzimanje odreene radnje i usmjerava djelatnost tih organa na planu otkrivanja krivinih djela. Dravni tuilac je jedini ovlaen da primi krivinu prijavu, pa kad je ona grekom podnesena sudu, nenadlenom dravnom tuiocu ili policiji, oni je prosleuju nadlenom dravnom tuiocu. Kad primi krivinu prijavu i priloge koji se dostavljaju uz nju, dravni tuilac nakon njenog razmatranja moe: 1) da odbaci krivinu prijavu, 2) da otvori istragu i 3) moe odloiti krivino gonjenje.

1)Dravni tuilac e obrazloenim reenjem odbaciti krivinu prijavu ako iz same prijave proistie: 1)da prijavljeno djelo nije krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, 2)ako je nastupila zastarjelost, 3)ako je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem, 4)ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. 2)Drugi nain reagovanja dravnog tuioca na krivinu prijavu jeste prihvatanje krivine prijave. Ako na bazi krivine prijave i priloga uz krivinu prijavu utvrdi da postoji osnovana sumnja da je lice navedeno u krivinoj prijavi uinilo krivino djelo, moe donijeti naredbu za sprovoenje istrage. Meutim, ako postoji dovoljno dokaza i podataka koji ukazuju na to da nije potrebno sprovoditi istragu, moe podii neposrednu optunicu. Ako je rije o krivinom djelu za koje je predviena novana kazna ili zatvor do pet godina, a za njih se goni po slubenoj dunosti, onda podnosi optueni predlog.3) Prema novom ZKP dravni tuilac ima jedno novo ovlaenje da odloi krivino gonjenje za krivino djelo za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina kada nae da ne bi bilo cjelishodno da se vodi krivini postupak s obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot uinioca i njegova lina svojstva ako osumljieni prihvai ispunjenje jedne ili vie sledeih obaveza: 1)da otkloni tetne posljedice nastale izvrenjem krivinog djela ili da nadoknadi poinjenu tetu, 2)da plati odreeni novani iznos u korist humanitarne organizacije ili fonda ili javne ustanove, 3)da obavu drutvebi koristan rad ili humanitaran rad, 4)da ispuni odreene obaveze izdravanja. Osumljieni je duan da prihvaenu obavezu izvri u roku koji ne moe da bude dui od 6 mejeseci te nakon ispunjenja obaveze dravni tuilac odbacuje krivinnu prijavu a oteeni ne moe preduzeti krivino gonjenje kao supsidijarni tuilac. POLICIJA U IZVIAJUNakon saznanja za krivino djelo policija je duna (radnje policije):1. da preduzme potrebne mjere da se pronae izvrilac krivinog djela, da se uinilac ili sauesnik ne sakrije ili ne pobjegne,2. da preduzme sve potrebne mjere da se otkriju i obezbijede tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokaz,3. da prikupi sva obavjetenja o krivinom djelu i uiniocu koja mogu da budu od koristi za voenje krivinog postupka 4. da nadlenom dravnom tuiocu podnese krivinu prijavu o krivinom djelu i eventualnom uiniocu,5. da po zahtjevu dravnog tuioca (ako to sam dravni tuilac ne ini) prikupe dodatna potrebna obavjetenja.U izviaju preduzimaju se prevashodno potrane radnje izuzetno dokazne. Neke od potranih radnji su u ZKP samo naznaene, dok su za druge propisani uslovi pod kojima se preduzimaju.

Prikupljanje potrebnih obavjetenja Ovo je jedna od najznaajnijih potranih radnji. Obavjetenja se prikupljaju od graana i ne mogu se u naelu graani sasluavati u nekom procesnom svojstvu (okrivljenog, svjedoka i si.). Policija moe pozvati graanina u svoje prostorije radi davanja obavjetenja a moe otii kod graanina radi prikupljanja obavjetenja to je stvar njegove procjene u svakoj situaciji. U pozivu se moraju navesti razlozi pozivanja i svojstvo u kom se graanin poziva. Prinudno se moe pozvati lice koje se nije odazvalo pozivu ako je u pozivu na to bilo upozoreno. ZKP je odredio da prikupljanje obavjetenja od istog lica onoliko koliko je neophodno da se dobije potrebno obavetenje a najdue est sati. Graanin je duan da se odazove pozivu organa unutranjih poslova ali nije duan da daje obavjetenja i u tom sluaju nee snositi nikakve procesne posljedice niti se on moe prinuditi na davanje obavjetenja. Po odobrenju sudije za istragu, odnosno predsjednika vijea, dravni tuilac izuzetno i policija moe da prikuplja obavjetenja i od lica koja se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih krivinih djela ili uinilaca. Na osnovu prikupljenih obavjetenja policija sastavlja krivinu prijavu u kojoj navodi dokaze za koje sazna prilikom prikupljanja obavjetenja. Radnje izviaja su neformalne policijske radnje. U izviaju je dovoljno prikupiti obavjetenja i preduzeti druge policijske radnje usmjerene na otkrivanje krivinog djela i uinioca, a do sasluanja svjedoka i osumnjienog od strane dravnog tuioca moe da doe za potrebe donoenja naredbe o sprovoenju istrage.Mjere ogranienja slobode koje preduzima policija u izviaju Da bi policija preduzimajui potrane radnje mogla ostvariti povjeren joj zadatak Zakonik joj omoguava da preduzme i odreene radnje koje po svojoj prirodi predstavljaju ogranienje slodode kao: lienje slobode, zadravanje, fotografisanje lica i uzimanje otisaka prstiju.a)Lienje slobode od strane policije i graana - Za lienje slobode od strane policije treba da se ispune slijedei uslovi: 1.da je u pitanju krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, 2.da postoji osnovana sumnja daje neko lice uinilo krivino djelo za koje se goni po slubrnoj dunosti, 3.da postoji neki od osnova za odreivanje pritvora. U izviaju osim policije i graani mogu da lie slobode lice zateeno pri izvrenju krivinog djela za koje se goni po slubenoj dunosti. To lice se mora odmah predati dravnom tuiocu, sudiji ili policiji a ako se to ne moe uiniti mora se obavijestiti jedan od ovih organa. U sluaju da lice lieno slobode ne bude sprovedeno dravnom tuiocu u roku od 12 asova od asa lienja slobode policija je duna da to lice pusti na slobodu.b)Zadravanje lica - Jedna od radnji kojom se ograniava sloboda lica u izviaju jeste zadravanje lica na mjestu izvrenja krivinog djela. Ovlaeni policijski slubenici imaju pravo da lica zateena na mjestu izvrenja krivinog djela upute dravnom tuiocu ili da ih zadre do njihovog dolaska. Za ovu radnju potrebno je da se ispune dva uslova: 1)da ta lica mogu da daju podatke vane za krivini postupak i 2)ako je vjerovatno da se njihovo sasluanje docnije ne bi moglo izvriti. Zadravanje od strane policije moe da traje najdue est sati. I ovo je jedna faktika radnja o kojoj se ne donosi nikakva formalna odluka, niti o njenom odreivanju niti o njenom prestanku, tako da istekom roka od est sati ta lica mogu i bez dozvole da napuste mjesto. Dravni tuilac moe da odredi zadravanje osumnjienog radi sasluavanja i prikupljanja obavjetenja a zadravanje moe da traje 48 sati. Zadranom licu i braniocu dravni tuilac e odmah, a najkasnije u roku od dva asa donijeti i uruuti rjeenje o zadravanju. Protiv rjeenja se moe izjaviti alba o kojoj sudija za istragu odluuje u roku od etiri sata od prijema albe. Nakon to donese reenje o zadravanju dravni tuilac e predloiti sudiji za istragu da osumnjienom odredi pritvor ako ocijeni da i dalje postoje razlozi za odreivanje pritvora. Sudija za istragu e u prisustvu dravnog tuioca sasluati osumnjienog o svim okolnostima od znaaja za donoenje odluke o odreivanju pritvora i odmah a najkasnije u roku od 24 asa od kada mu je osumnjieno lice dovedeno odluiti da li e odrediti pritvor ili odbiti predlog za odreivanje pritvora. c)Fotografisanje osumnjienog i uzimanje otisaka prstiju osumnjienog odnosno treih lica -Kad je to neophodno radi utvrivanja identiteta ili u drugim sluajevima od interesa za uspjeno voenje postupka policija moe fotografisati osumnjienog i uzeti otiske njegovih prstiju.d)Radnje obezbjeenja dokaza i tragova - Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti policija je duna da o tome obavijesti dravnog tuioca te da po njegovom zahtjevu ili samoinicijativno preduzme potrebne mjere da se pronae uinilac krivinog djela, da se uinilac ili sauesnik ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju ili obezbijede tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokaz, kao i da prikupi i sva obavjetenja koja bi mogla biti od koristi za uspjeno voenje krivinog postupka. Da bi mogla da odgovori ovom zadatku policija moe da trai obavjetenja od graana, da primijeni poligrafsko testiranje, izvri analiziranje glasa, izvri anti-teroristiki pregled, ogranii kretanje odreenih lica na odreenom prostoru za potrebno vrijeme, uzme uzorak za DNK analizu kao i da preduzme druge potrebne radnje i mjere. Ove gore navedene radnje ne mogu da vre svi organi policije nego to radi oni ovlaeni organi koji rade na suzbijanju kriminaliteta to je regulisano zakonom o policiji.Dokazne radnje koje policija preduzima u izviaju - Po ZKP policija je ovlacna da u izviaju preduzme slijedee dokazne radnje: privremeno oduzimanje predmeta, pretresanje stana i lica, uviaj i odreivanje vjetaenja. Policija moe izuzetno da salua osumnjienog u izviaju, koje inae vri dravni tuilac kada je to potrebno, najee radi pripremanja donoenja naredbe o sprovoenju istrage. Da bi policija mogla da izvri ovu radnju mora da se ispune sledei uslovi: 1) da dravni tuilac da odobrenje za sasluanje, 2) da osumnjieni pristane na takvo sasluanje i 3) da sasluanju obavezno prisustvuje branilac.Radnje preduzete od strane policije koje imaju procesni znaaj: 1) rezultati od strane policije preduzetih dokaznih radnji u izviaju koriste se kao dokaz i ne podlijeu naknadnoj konvalidaciji, 2) svi materijalni dokazi koji se prikupe u izviaju, 3) iskaz osumnjienog dat policiji u prisustvu advokata i po pravilima o sasluanju okrivljenog.SUDIJA ZA ISTRAGU U IZVIAJU

I u izviaju i u istrazi u njegovim rukama zadrano je ovlaenje za preduzimanje onih ranji kojima se ograniavaju slobode i prava ovjeka. Novi ZKP je uveo jedan novi institut i u izviaju i u istrazi tzv.sudsko obezbeenje dokaza. Ukoliko postoji opasnost da se lice usled starosti, bolesti ili drugih vanih razloga nee moi sasluati na glavnom pretresu, dravni tuilac e predloiti sudiji za istragu da saslua to lice po pravilima o sasluanju okrivljenog. Drugi vani razlozi su, naprimjer, ukoliko se radi o svjedoku stranom dravljaninu, ako se ocijeni da se on kasnije nee odazvati pozivu domaeg suda, a diplomatskim putem teko bi bilo obezbijediti njegovo prisustvo na glavnom pretresu.PRETHODNI POSTUPAKPrethodni postupak u svojoj strukturi ima dvije faze - istragu i optuenje.Zadatak prethodnog krivinog postupka sastoji se u prikupljanju dokaza na osnovu kojih e se odluiti da li da se ide na optuenje i time okrivljeni izvede pred sud, kao i u tome da se prije izvoenja pred sud izvri kontrola optube. Prethodni postupak je stadij redovnog krivinog postupka koji se vodi za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora preko pet godine. On je izostavljen u sluaju kad se vodi skraeni postupak pred sudom koji sudi samo u prvom stepenu (osnovnim sudom) za krivina djela za koja je propisana novana kazna i kazna zatvora do pet godina. Prethodni postupak moe da izostane i u postupku neposrednog optuivanja i za tea krivina djela ako stanja stvari odnosno prikupljeni dokazi i podaci ukazuju na to da ne treba sprovoditi istragu nego da se moe ii na optuivanje.ISTRAGA

Istraga je prva faza prethodnog postupka koju vodi dravni tuilac protiv odreenog lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo. Osnovne karakteristike istrage:1)istaga se moe pokrenuti samo po naredbi dravnog tuioca to je posljedia naeka azukatornosti,

2)za otvaranje istrage potrebno je da postoji osnovana sumnja da je odreeno lice izvrilo krivino djelo,3)istraga se moe voditi samo, protiv individualno odreenog okrivljenog (odreenog lica) i za individualno odreeno krvino djelo (krivina djela), 4)istragu sprovodi dravni tuilac Subjekti koji sprovode istragu - Istragu sprovodi dravni tuilac. Na zahtjev stranaka odreene dokazne radnje u istrazi moe sprovesti sudija za istragu ako posebne okolnosti oigledno ukazuju da takve radnje nee moi da se ponove na glavnom pretresu ili bi izvoenje dokaza na glavnom pretresu bilo nemogue, odnosno znatno oteano.Svrha i obim istrage Na prvom mjestu to je prikupljanje dokaza i podataka na osnovu kojih bi se moglo odluiti da li e se podii optunica (pozitivna svrha) ili obustaviti postupak (negativna svrha) a zatim i prikupljanje podataka o linosti. Pored ovog istraga ima i cilj koji je u slubi obezbjeivanja nesmetanog toka glavnog pretresa ako do njega doe a to je prikupljanje dokaza za koje postoji opasnost da se nee moi ponoviti na glavnom pretresu ili bi njihovo izvoenje bilo skopano sa tekoama. Svrha istrage determinie i obim istrage. Istraga se vodi samo u vezi onog krivinog djela i protiv onog okrivljenog na koje se odnosi naredba o sprovoenju istrage. Ako se u toku istrage pokae da je treba proiriti na drugo krivino djelo ili protiv drugog lica dravni tuilac e donijeti naredbu o proirenju istrage.Pokretanje istrage - Kad je rije o subjektu istragu pokree i sprovodi ovlaeni dravni tuilac. Dakle, u toj ulozi se ne moe pojaviti ni oteeni kao subsidijalni tuilac niti privatni tuilac. Kad je rije o krivinim djelima istraga se vodi samo za krivina djela za koja se goni po slubenoj dunosti, a ne moe biti istrage za krivina djela za koja se goni po privatnoj tubi. Istraga se pokree i vodi na osnovu naredbe dravnog tuioca umjesto dosadanjeg reenja o sprovoenju istrage. Naredbu za sprovoenje istrage donosi dravni tuilac kada ocijeni da navodi u krivinoj prijavi i prilozi uz krivinu prijavu ukazuju da postoji osnovana sumnja daje osumnjieni uinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret. Prije donoenja naredbe dravni tuilac e sasluati osumnjienog osim ako ga u izviaju nije sasluao ili ako postoji opasnost odlaganja.Naredba o sprovoenju istrage ima odreene sadrajne elemente - obavezne i fakultativne. U obavezne sadrajne elemente spadaju lini podaci okrivljenog, opis djela, zakonski naziv krivinog djela i dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja. Donoenjem naredbe o sprovoenju istrage osumnjieni postaje okrivljeni. U fakultativne elemente spadaju na primjer da se predloi sudiji za istragu da okrivljenom izrekne jednu ili vie mjera nadzora ili da se okrivljenom koji je lien slobode ili prema kojem je odreeno zadravanje odredi pritvor. Naredba o sprovoenju istrage dostavlja se okrivljenom i njegovom braniocu.Sprovoenje istrage - Istragu sprovodi dravni tuilac po pravilu na podruju svoje mjesne nadlenosti. Na zahtjev stranaka odreene dokazne radnje u istrazi moe u skladu sa pravilima ZKP sprovesti sudija za istragu ako posebne okolnosti oigledno ukazuju da takve radnje nee moi da se ponove na glavnom pretresu ili bi izvoenje dokaza na glavnom pretresu bilo nemogue odnosno znatno oteano. Iako ZKP u citiranom lanu koristi temin "stranke" u istrazi nemamo stranaka jer dravni tuilac u istrazi ne nastupa kao stranka, nego kao dravni organ, a tek stupanjem optunice na pravnu snagu, on postaje stranka.Osim sudije za istragu u istragu se moe ukljuiti i policija na zahtje ili po odobrenju dravnog tuioca da fotografie okrivljenog, uzme mu otiske prstiju ili uzorak pljuvake radi obavljanja DNK analize ako je to potrebno za svrhe krivinog postupka.Dokazne radnje izvedene u izviaju (anticipativne dokazne radnje) ne ponavlju se u istrazi ako se ne ocijeni da je to potrebno. Ako je dranom tuiocu ili sudiji za istragu potrebna pomo policije (kriminalistiko-tehnika i dr.) ili drugih dravnih organa u vezi sa sprovoenjem istrage, oni su duni da traenu pomo prue na zahtjev dravnog tuioca ili sudije za istragu.Po novom ZKP oteeni ne moe da vodi istragu niti moe od dravnog tuioca da zahtijeva da on vodi istragu, nego moe da ide na neposredno optuenje. Medjutim, zakonodavac je predvidio mogunost da oteeni ako procjeni da mu kvalitet i kvantitet dokazakojima raspolae ne daju izgleda da e neposrednom optuniccom uspjeti zatraie od sudije za istragu da on sprovede potrebne dokazne radnje. Ako se sudija za istragu ne sloi sa tim prijedlogom o tome e odluiti vanraspravno vijee.Otvorenost istrage - Oteeni punomonik oteenog i branilac mogu prisustvovati sasluanju okrivljenog. Okrivljeni, oteeni i branilac okrivljenog mogu da prisustvuju uviaju, rekonstrukciji i sasluanju vjetaka. Oteeni, punomonik oteenog i branilac mogu prisustvovati pretresanju stana. Sasluanju svjedoka mogu prisustvovati, okrivljeni, branilac, oteeni, i punomonik oteenog. Oteeni, punomonik oteenog i branilac mogu prisustvovati sasluanju okrivljenog. Prekid istrage - Prekidom istrage se krivini postupak ne okonava. Istraga se prekida u sledeim sluajevima: 1)Dravni tuilac e naredbom prekinuti istragu ako kod okrivljenog poslije izvrenog krivinog djela (ili bolje rei poslije otvaranja istrage) nastupi privremena duevna poremeenost, 2)Istraga se prekida i ako se ne zna boravite okrivljenog, 3)I u sluaju kad je okrivljeni u bjekstvu ili nije dostian dravnim organima.Poto se prekidom istrage postupak nalazi u stanju mirovanja u kome se ne mogu preduzimati bilo kakve radnje, prije donoenja naredbe o prekidu prikupie se svi dokazi o krivinom djelu i krivinoj odgovornosti okrivljenog do kojih se moe doi a istraga se nastavlja kad prestanu smetnje koje su je prouzrokovale.Okonanje istrage - Istraga se okonava usled obustave istrage ili podizanja optunice. Do obustave istrage moe da doe u slijedeim sluajevima:1)da djelo koje se stavlja okrivljenom na teret nije krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, 2)ako je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje trajno iskljuuju gonjenje, 3)ako nema dokaza iz kojih proizilazi da je okrivljeni uinio krivino djelo. Prva dva osnova su pravna a trei je injenini. Drugi nain okonanja istrage jeste podizanje optunice. Nakon zavrene istrage u roku od petnaest (15) dana dravni tuilac e podii optunicu ili obustaviti istragu. Koliko e istraga trajati ZKP nije odredio. S druge strane ZKP je predvidio da je dravni tuilac duan da obavijesti neposredno vieg dravnog tuioca o razlozima zbog kojih istraga nije okonana u roku od est mjeseci pa e neposredno vii dravni tuilac preduzeti potrebne mjere da se istraga okona.OPTUENJE (STAVLJANJE POD OPTUNICU) Optuenje ili stavljanje pod optubu je druga faza prethodnog krivinog postupka. Za stavljanje pod optunicu potreban je vei stepen izvjesnosti. U ovoj fazi gonjnje evoluira u optubu kao rezultat razvoja krivinog procesnog odnosa.Optunica predstavlja pismeni i u zakonskoj formi sastavljeni prijedlog tuioca da se odredi glavni pretres protiv izvjesnog lica kao okrivljenog i zbog izvjesnog krivinog djela koje mora biti jasno oznaeno sa svim zakonskim obiljejima. Zadatak optunice: 1)da odredi predmet suenja, 2)da se inicira zakazivanje i odravanje glavnog pretresa na kome e rasvijetliti i presuditi krivina stvar. 3)optunicom se okrivljenom definitivno predoava za ta se optuuje.Podizanje optunice - Podizanje optunice i postupak po njenom podizanju kao pretpostavke za odravanje glavnog pretresa razliito je regulisano obzirom na to da li se ona podie nakon sprovedene istrage ili se podie neposredno, zatim razlike postoje i po pitanju ko se javlja u ulozi ovlaenog tuioca u krivinom postupku.a)Podizanje optunice po zavrenoj istrazi - Kada zavri istragu dravni tuilac e u roku od petnaest dana podii optunicu. Ovaj rok je instruktivan i njegovo prekoraenje ne gubi pravo preduzimanja radnje ali moe da za nadlenog dravnog tuioca proizvede odreene konsenkvence u pogledu ocjene njegovog rada. b)Podizanje neposredne optunice - Dravni tuilac nee sprovoditi istragu ako prikupljeni podaci koji se odnose na krivino djelo i okrivljenog koji je prethodno sasluan pruaju dovoljno osnova za podizanje neposredne optunice. Za podizanje neposredne optunice dovoljno je da se ispune dva uslova: l)da je u izviaju prikupljeno dovoljno podataka o krivinom djelu i uiniocu koji su dovoljni za podizanje optunice i 2) da je uinilac krivinog djela prethodno sasluan.Sadrina optunice - Optunica je procesni akt i ona ima svoju formu i sadrinu. to se tie forme ona je pismeni akt. to se tie sadraja ZKP je propisao ta optunica mora da sadri odnosno ta moe da sadri te u tom sluaju imamo obavezne i fakultativne elemente optunice.Obavezni elementi su:1)Elementi kojima se individualizuje okrivljeni to znai da optunica mora da sadri ime i prezime okrivljenog sa linim podacima, 2)Drugi obavezni element optunice su podaci o krivinom djelu koje se stavlja na teret okrivljenom (ovdje je rije o injeninom osnovu), 3)Zakonski naziv krivinog djela sa navoenjem odredaba krivinog zakona koje se po prijedlogu tuioca imaju primijeniti,4)U optunici se mora naznaiti sud pred kojim e se odrati glavni pretres,5)Optunica sadri i prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu uz naznaenje imena svjedoka i vjetaka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz,6)Optunica mora da sadri i obrazloenje u kome e se prema rezultatu istrage opisai stanje stvari.Fakulatativni elementi: 1)u optunici se moe predloiti da se optueni pusti na slobodu ukoliko se nalazi u pritvoru, 2)moe da se predloi i odreivanje pritvora prema optuenom koji se nalazi na slobodi, 3)umjesto pritvora dravni tuilac moe da predloi odreivanje drugih mjera nadzora. 4)u optunici se moe predloiti produenje pritvora okrivljenom.Sudska kontrola optunice i stupanje optunice na pravnu snagu - Faza optuenja odnosno stavljanja pod optubu sastoji se od podizanja optunice i kontrole optunice. Kontrola optunice je ispitivanje njene opravdanosti i zakonske utemeljenosti od strane suda. Kontrola opravdanosti optube znai ispitivanje i ocjenu osnovanosti optube u odnosu na potreban stepen izvjesnosti a da je okrivljeni uinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret, a kontrola zakonitosti znai ispitivanje da li su ispunjeni svi uslovi koje ZKP trai da bi se rivina stvar iznijela na glavni pretres. Optunica se dostavlja vanraspravnom vijeu suda sastavljenom od troje sudija radi kontrole i potvrivanja. To vijee prvo provjerava da li optunica ima formalne nedostatke, zatim da li je stanje stvari dovoljno razjanjeno da bi se mogla ispitati ispravnost optunice. Ako ocijeni da postoje ovi nedostaci u optunici ona se vraa tuiocu da zapaene nedostatke otkloni odnosno vraa se dravnom tuiocu da se istraga dopuni ili sprovede. Rok za otklanjanje formalnih nedostataka je tri dana za sve tuioce koji se iz opravdanih razloga na njihov zahtjev moe produiti. U postupku kontrole optunice znaajna propisano je ako je potrebno bolje razjanjenje stvari da bi se ispitala osnovanost optunice oteenog kao tuioca, vijee e optunicu dostaviti sudiji za istragu da u roku od dva mjeseca preduzme odreene dokazne radnje. U postupku kontrole optunice vijee e odluiti da nema mjesta optubi i da se krivini postupak obustavlja ako ustanovi:1)da djelo koje je predmet optube nije krivimo djelo2)da je krivino gonjenje zastarjelo ili da je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili da postoje druge okolnosti koje trajno iskljuuju krivino gonjenje 3)da nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv za djelo koje predmet optube. Ako vijee ne vrati optunicu radi otkanjanja formalnih nedostataka, odnosno radi dopune ili sprovoenja istrage, te ako u postupku kontrole optunice ne obustavi krivini postupak, donijee rjeenje kojim potvruje optunicu i to u roku od osam dana, a u sloenim predmetima u roku od petnaest dana od prijema optunice. Donoenjem reenja o potvrivanju optunice ona stupa na pravnu snagu. Potvrivanjem optunice dolazi do formiranja krivinoprocesnog odnosa i tada se uzima da poinje sudski krivini postupak. SPORAZUM O PRIZNAVANJU KRIVICE - Predlog za zakljuenje sporazuma o priznanju krivice moe da potekne od okrivljenog i njegovog branioca, kao i od strane dravnog tuioca. Sporazum mora da bude u pismenom obliku u suprotnom bio bi nitav. Poto je cilj sporazuma o priznanju krivice ubrzanje postupka i on se mora ponuditi najkasnije na prvom roitu za odravanje glavnog pretresa. Prije podizanja optunice podnosi se predsjedniku vanraspravnog vijea, a nakon podizanja optunice predsjedniku vijea odnosno sudiji pojedincu. Sporazumom o priznanju krivice okrivljeni u potpunosti priznaje krivino djelo za koje se tereti, a okrivljeni i dravni tuilac se saglaavaju o:1.Visini kazne i drugim krivinim sankcijama koje e okrivljenom biti izreene;2.Trokovima krivinog postupka i imovinsko pravnom zahtjevu3.Odricanju stranaka i branioca od prava na albu protiv odluke suda.Sporazum takoe sadri obavezu okrivljenog da vrati imovinsku korist steenu krivinim djelom kao i predmete koji se po Krivinom zakoniku imaju oduzeti. Sud reenjem moe sporazum odbaciti, odbiti ili usvojiti. Odbacuje ga ako je podnesen nakon isteka roka, te ako na roitu nije doao uredno prozvani okrivljeni. Sporazum o priznanju krivice sud e usvojiti i donijeti odluku koja odgovara sadrini sporazuma ako utvrdi:1.Da je okrivljeni svjesno i dobrovoljno priznao krivino djelo odnosno krivina djela koja su predmet optube, da je priznanje u skladu sa dokazima sadranim u spisima predmeta i da je iskljuena mogunost priznanja u zabludi;2.Da je sporazum zakljuen u skladu ZKP-om;3.Da okrivljeni potpuno razumije posljedice zakljuenog sporazuma a naroito da se odrie prava na suenje i prava na albu protiv odluke suda doneene na osnovu sporazuma;4.Da sporazumom nisu povrijeena prava oteenog;5.Da je sporazum u skladu sa interesima pravinosti a sankcija odgovara svrsi izricanja krivinih sankcija.Ako nedostaje neki od ovih uslova sporazum o priznanju krivice se odbija, a priznanje okrivljenom dato u sporazumu ne moe se koristiti kao dokaz. Jedna od vrlo bitnih posledica zakljuenja sporazuma jeste da okrivljeni protiv iste nema pravo albe i to u sporazumu treba da bude upisano. Kada donese reenje o usvajanju sporazuma o priznanju krivice, predsjednik vijea bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana donosi presudu kojom se optueni oglaava krivim u skladu sa usvojenim sporazumom, a protiv koje je dozvoljena alba samo u sluaju kad presuda nije u skladu sa zakljuenim sporazumom. Optueni se oglaava krivim za djelo iz optunice i to onako kako su ista opisana i pravno kvalifikovana u sporazumu i osuuje ga na krivinu sankciju kako je sporazumom dogovoreno.Glavni pretres se ne dri i presuda se donosi van glavnog pretresa, to u uvodu presude treba konstatovati. Protiv presude dozvoljena je alba samo u sluaju kad ona nije u skladu sa sporazumom. Mislimo da se vanredni pravni ljekovi shodno primjenjuju i na ovu presudu,GLAVNI KRIVINI POSTUPAKStupanjem optunice na pravnu snagu zavrava je stadij prethodnog postupka i zapoinje stadij glavnog krivinog postupka u kom se meritorno rjeava predmet suenja. Pripremanje glavnog pretresaPrva faza glavnog krivinog postupka jeste pripremanje glavnog pretresa, a obuhvata sve radnje koje se od strane predsjednika vijea preduzimaju od stupanja optunice na pravnu snagu do poetka glavnog pretresa. Njen je zadatak da obezbijedi sve uslove i pretpostavke za nesmetano voenje glavnog pretresa. Koje radnje treba sprovesti?

Tu imamo itav spektar odreenih radnji poev od zakazivanja glavnog pretresa, pozivanje lica radi uestvovanja na glavnom pretresu, pribavljanja novih dokaza, obezbjeenje dopunskih sudija, izvoenje dokaza za koje je vjerovatno da se nee moi izvesti na glavnom pretresu i slino. Zakazivanje glavnog pretresa i izdvajanje zapisnikaU pripremanju glavnog pretresa celokupna aktivnost je u rukama predsjednika vijea. U tom smislu on naredbom zakazuje glavni pretres. Zakazivanje znai odreivanje vremena i mjesta (prostora) odravanja glavnog pretresa. U naredbi se odreuje dan, as i mjesto glavnog pretresa. On e odrediti glavni pretres najkasnije u roku od dva mjeseca nakon potvrivanja optunice. Ve zakazani dan glavnog pretresa moe iz vanih razloga naredbom odloiti predsjednik vijea po slubenoj dunosti ili na predlog stranaka.U toku cijelog krivinog postupka sud vodi rauna da se u spisima ne nalaze zapisnici i obavjetenja na kojima se ne moe zasnivati sudska odluka. Pozivanje lica radi uestvovanja na glavnom pretresu U okviru pripremanja glavnog pretresa preduzimaju se radnje iji je cilj da se obezbijedi prisustvo potrebnih lica za glavni pretres. Koja lica e pozvati na glavni pretres odluuje predsjednik vijea u naredbi o zakazivanju glavnog pretresa, a prisustvo tih lica se obezbjeuje pozivom. Na glavni pretres se poziva optueni i njegov branilac, tuilac i oteeni i njihovi zakonski zastupnici i punomonici kao i tuma. Pored ovih lica na glavni pretres e se pozvati predloeni svjedoci i vjetaci.Zakonodavac je posebnu panju posvetio pozivanju optuenog, odnosno obezbjedenju njegovog prisustva na glavnom pretresu. Poziv se dostavlja lino, a izmeu dostavljanja poziva i dana glavnog pretresa mora da ostane dovoljno vremena da bi optueni mogao da pripremi odbranu. Taj rok ne moe da bude krai od osam dana, koji rok se moe skratiti na zahtjev optuenog, odnosno na zahtjev tuioca ali po pristanku optuenog.Uz optuenog na glavni pretres se poziva i njegov branilac. Poziv za glavni pretres upuuje se i ovlaenom tuiocu. Oteeni kao tuilac i privatni tuilac u pozivu e se upozoriti da e se ako ne dou na glavni pretres smatrati da su odustali od optube, te e se krivini postupak obustaviti.Pribavljanje novih dokazaPreduzimanje dokaznih radnji nije imanentno fazi pripremanja glavnog pretresa, ali se moe desiti. Te radnje vezane za dokazivanje mogu biti usmjerene u dva pravca - radnje pribavljanja dokaza i radnje izvoenja dokaza. Stranke i oteeni i poslije zakazivanja glavnog pretresa mogu zahtijevati da se na glavni pretres pozovu novi svjedoci ili vjetaci ili da se pribave drugi novi dokazi. Predsjednik vijea moe prihvatiti predlog za pribavljanje predloenih dokaza, ali ga moe i odbiti, to ne sprjeava predlagaa da isti predlog ponovi na glavnom pretresu.Shodno naelu aktivnosti suda predsjednik vijea moe samoiniciativno, bez predloga stranaka narediti pribavljanje novih dokaza za glavni pretres. U fazi pripremanja glavnog pretresa izuzetno moe doi i do izvoenja dokaza to zahtijevaju objektivni razlozi, a to je opasnost da e do odravanja glavnog pretresa neki dokazi propasti. Tako je predvieno da se svjedok ili vjetak moe sasluati u mjestu gdje se nalazi ako se sazna da nee moi da doe na glavni pretres na koji je pozvan zbog dugotrajne bolesti ili zbog drugih smetnji, a jo nije sasluan. Svjedoka, odnosno vjetaka sasluae, a po potrebi i zakleti predsjednik vijea ili sudija lan vijea.Preduzimanje ostalih radnji u fazi pripremanja glavnog pretresaOsim prethodno navedenih radnji u fazi pripremanja glavnog pretresa mogu se preduzimati i druge radnje. Jedna od tih radnji je odreivanje dopunskih sudija. Naelo neposrednosti kao jedno od naela kontrole rada suda zahtijeva da svi lanovi vijea stalno budu prisutni na glavnom pretresu, jer u protivnom ne bi mogli uestvovati u donoenju presude, pa ako bi u toku glavnog pretresa dolo do izmjene u sastavu vijea, pretres bi morao iznova zapoeti. Zato je u ZKP predvieno odreivanje dopunskih sudija koji e pratiti pretres i ako bude potrebno zamijeniti sudiju koji moe da bude sprijeen da dalje uestvuje u suenju. U fazi pripremanja pretresa predsjednik vijea moa da odlui o spajanju, odnosno razdvajanju postupka.Okonanje postupka u fazi pripremanja glavnog pretresaPo principu mutabiliteta optube ovlaeni tuilac moe u toku cijelog postupka odustati od optube, te ovisno od stadija, odnosno faze u kojoj dolazi do odustanka zavisi i vrsta odluke. Ako tuilac odustane od optube prije nego to je glavni pretres poeo (u toku pripremanja glavnog pretresa) predsjednik vijea obustavie rjeenjem krivini postupak. Predsjednik vijea o odustanku tuioca od optube obavjetava sva lica pozvana na pretres, a oteenog posebno upozorava na njegovo pravo da nastavi gonjenje. Tek ako oteeni ne nastavi gonjenje, predsjednik vijea e rjeenjem obustaviti postupak i rjeenje dostaviti strankama i oteenom.GLAVNI PRETRES Glavni pretres je centralna faza krivinog postupka u kojoj se pred sudom raspravlja o zahtjevu tuioca istaknutom u optunom aktu, kao i o imovinsko pravnom zahtjevu kao adhezionom zahtjevu i donosi odgovarajua presuda. Na glavnom pretresu se stvar "pretresa", raspravlja se o predmetu optube. Presuda moe da bude zasnovana samo na injenicama koje su utvrene na glavnom pretresu i samo na dokazima izvedenim na glavnom pretresu. Zadatak glavnog pretresa je da svestrano i potpuno rasvijetli sve injenice do stepena istinitosti neophodnog za donoenje presude.

Pretpostavke za odravanje glavnog pretresaTe pretpostvake su vezane za prisustvo odreenih lica ije je prisustvo glavnom pretresu nuno, odnosno korisno. a) Nedolazak ovlaenog tuioca. Glavni pretres se ne moe odrati bez ovlaenog tuioca. Kakve posljedice proizvodi nedolazak tuioca zavisi od toga da li se radi o dravnom tuiocu ili o oteenom kao tuiocu, odnosno privatnom tuiocu. Ako na glavni pretres koji je zakazan na osnovu optunice dravnog tuioca ne doe dravni tuioc ili lice koje ga zamjenjuje, glavni pretres e se odloiti. Sasvim drukije su posljedice u sluaju nedolaska na roite za glavni pretres oteenog kao tuioca i privatnog tuioca, odnosno njihovog punomonika. U tom sluaju se postupak obustavlja jer se pretpostavlja da su odustali od gonjenja. b) Nedolazak optuenog. Glavni pretres se, u pravilu, ne moe odrati bez optuenog. Nedolazak optuenog na glavni pretres moe da ima posljedice i na postupak i na optuenog. Ako optueni koji je uredno pozvan ne doe na glavni pretres, niti svoj izostanak opravda, vijee e narediti da se on prinudno dovede. Ako se dovoenje ne bi moglo odmah izvriti, vijee e odluiti da se glavni pretres odloi i naredie da se optueni na idui pretres dovede. Kao najtea mjera kojim se obezbjeuje prisustvo optuenog na glavnom pretresu jeste pritvor. Nedolazak branioca na glavni pretres proizvodi odreene posljedice. Naime, ako na glavni pretres ne doe branilac koji je uredno pozvan, a ne obavjesti sud o razlozima sprjeavanja im je za ovaj razlog saznao, ili ako branilac bez odobrenja napusti glavni pretres optueni, e se pozvati da odmah uzme branioca. Ako to optueni ne uini, vijee moe odluiti da se glavni pretres odri i bez prisustva branioca, ali samo ako se optueni sa tim saglasi. Ako u sluaju obavezne odbrane ne postoji mogunost da optueni odmah uzme branioca, odnosno da ga sud postavi bez tete za odbranu, glavni pretres, e se odloiti. Oteeni koji se ne javlja u svojstvu tuioca nego sporednog krivinoprocesnog subjekta se poziva na glavni pretres, ali on nije obavezan da se odazove pozivu.Svjedoci i vjetaci su duni da se odazovu na poziv suda. U sluaju neodazivanja pozivu iako su uredno pozvani, vijee moe narediti da se odmah prinudno dovedu.Izmjena optuniceShodno naelu mutabiliteta tuilac je ovlaen da u toku cijelog krivinog postupka odustane od optube, ali je isto tako ovlaen da optubu mijenja i daje prilagodi injeninom stanju. Na drugoj strani sud je vezan za injeninu osnovu optube. Uslov za izmjenu optunice? Do toga moe da doe ako tuilac u toku glavnog pretresa ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo injenino stanje izneseno u optunici. Izmjena optunice moe da bude u oba pravca - i u korist i na tetu optuenog. Da bi se moglo govoriti o izmjeni optube mora biti sauvan subjektivni identitet ranije i nove optunice (da se radi o istom licu), a mora se raditi i o istom dogaaju, jer u protivnom bi se radilo o sasvim novoj optunici i drugom krivinom djelu.Odlaganje i prekid glavnog pretresaPostoje odreene situacije i okolnosti zbog kojih se glavni pretres ne moe sprovesti u kontinuitetnu, nego mora da doe do odlaganja, odnosno prekidanja glavnog pretresa. Zakonik poznaje termine odlaganje i prekid glavnog pretresa. Do odlaganja glavnog pretresa moe da doe po odluci predsjednika vijea i vijea. Predsjednik vijea moe naredbom, iz vanih razloga, na predlog stranaka ili po slubenoj dunosti odloiti dan glavnog pretresa i najdue do petnaest dana. Po odluci vijea glavni pretres koji jo nije poeo e se odloiti i u sluajevima:1. nedolaska na glavni pretres subjekata bez kojih se ne moe odrati glavni pretres -dravni tuilac, optueni, branilac,2. ako treba pribaviti nove dokaze,3. ako se u toku postupka utvrdi da je kod optuenog, poslije uinjenog krivinog djela nastupila privremena duevna poremeenost ili 4. ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjeno sprovede Rjeenje o odlaganju glavnog pretresa spada u kategoriju rjeenja kojima se upravlja krivinim postupkom i protiv njega nije dozvoljena alba. Ako se odloeni glavni pretres dri pred istim vijeem on e se nastaviti i predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa, ali i u ovom sluaju vijee moe odluiti da glavni pretres pone iznova. Pred izmijenjenim sastavom vijea glavni pretres e poeti iznova.Glavni pretres mora iznova poeti i svi se dokazi moraju ponovo izvesti ako je odlaganje trajalo due od tri mjeseca ili ako se pretres dri pred drugim predsjednikom vijea.Za razliku od odlaganja glavnog pretresa, prekid glavnog pretresa predstavlja krai zastoj u odvijanju glavnog pretresa do koga moe da doe iz razliitih razloga, kao to je istek radnog vremena, kratak odrnor u toku radnog vremena, brzo pribavljanje dokaza u kratkom vremenu, pripremanje optube, odbrane i slino. Pretres se prekida rjeenjem predsjednika vijea, a nastavlja se uvijek pred istim vijeem. Ako je prekid glavnog pretresa trajao due od osam dana, ili se pak ne moe nastaviti pred istim vijeem, onda se u toj situaciji primjenjuju pravila o odlaganju glavnog pretresa.Odbacivanje optuniceU ZKP-u je propisano da e vijee rjeenjem odbaciti optunicu u toku ili po zavrrtku glavnog pretresa ako utvrdi da:1. sud nije stvarno nadlean,2. je postupak voen bez optube ovlaenog tuioca, bez odobrenja nadlenog dravnog organa ili je nadleni dravni organ odustao od datog odobrenja, 3. postoje druge okolnosti koje privremeno spreavaju gonjenje. Donoenje presude (pitanje bi bilo nain donoenja presude!)Posljednja faza glavnog krivinog postupka jeste donoenje presude. Ona poinje onog momenta kada je predsjednik vijea nakon zavrnih rijei, odnosno eventualnog izvoenja nekih dokaza, objavio da je dokazni postupak zavren, a zavrava se dostavljanjem presude. Dostavljanje, presude je posljednji in prvostepenog krivinog postupka. Izricanje presude Nakon okonanja glavnog pretresa sudee vijee se povlai u nejavnu sjednicu kojoj sem lanova vijea prisustvuje samo zapisniar, na kojoj sjednici dolazi do vijeanja i glasanja radi donoenja, odnosno izricanja presude. ZKP je odredio redoslijed pitanja o kojima se vijea i glasa. Prvo se odluuje o prethodnim pitanjima (ovdje je rije o prethodnim procesnim pitanjima, a ne o prejudicijalnim pitanjima koja su sporedni predmet krivinog postupka), Potom o glavnoj krivinoj stvari i sporednim predmetima. U okviru tih prethodnih pitanja prvo se glasa da li je sud stvarno nadlean, da li je potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Nakon to rijei prethodna pitanja, prelazi se na rjeavanje glavne krivine stvari, gdje je takoe zakonom ureen redosljed raspravljanja i odluivanja.Prvo se glasa da li je optueni uinio krivino djelo, zatim da li je kriv, a nakon toga se glasa o kazni i o drugim krivinim sankcijama. Poslije toga se odluuje o trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu i o ostalim pitanjima koja su u vezi sa krivinom stvari. Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja, a odluka je donesena kada je za nju glasala veina lanova vijea. lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. Meutim, lan vijea koji je glasao da se optueni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao je u manjini nije duan (to znai da moe) da glasa o sankciji i ako ne glasa uzee se daje pristao na glas koji je za optuenog najpovoljniji.Presuda se izrie i objavljuje u ime Crne Gore, a svi prisutni objavljivanje presude sluaju stojei.Objavljivanje presude Objavljivanje presude je saznavanje izreene presude od strane lica koja su prisutna u sudnici gdje se vri objavljivanje. Drugi nain saznavanja za izreenu presudu jeste dostavljanje presude licima kojima se po ZKP vri dostavljanje.Objavljivanje presude vri predsjednik vijea u prisustvu stranaka, njihovih zakonskih zastupnika, punomonika i branioca itanjem izreke presude iz zapisnika o glavnom pretresu (koji predstavlja izvornik presude). Izreka presude e se uvijek proitati u javnom zasjedanju, pa i kad je javnost na glavnom pretresu bila iskljuena, a vijee e odluiti da li e iskljuiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude.Izricanje i objavljivanje presude obino se vri isti dan, odnosno im se presuda izrekne ona se objavljuje. Meutim, postoje situacije kada sud nije u mogunosti da odmah po zavretku glavnog pretresa izrekne presudu, pa e i njeno objavljivanje odloiti i to najvie za tri dana. Po objavljivanju presude slijede odreena uputstva i pouke od strane predsjednika vijea. Stranke e se pouiti o pravu na albu (kome se podnosi i u kom roku), a i o pravu na odgovor na albu. postupka o svakoj promjeni adrese obavijeste sud.Pismena izrada presudeDa bi imala znaaj javne isprave i da bi se mogla podvrgnuti kontroli zakonitosti, izreena i objavljena presuda mora da bude i pismeno izraena. Zakonik je propisao i rokove u kojima sud mora pismeno da izradi presudu. Taj rok je mjesec dana od objavljivanja, a u sloenim stvarima taj rok je dva mjeseca. Prekoraenje ovih rokova nije sankcionisano, ali moe da bude od uticaja na ocjenu rada sudije.Pismeno izraena presuda mora da ima sve elemente, a to su uvod izreku i obrazloenje. Izreka presude sadri line podatke o optuenom i odluku kojom se optueni oglaava krivim za krivino djelo za koje je optuen ili kojom se oslobaa od optube za to djelo ili kojom se optuba odbija. Od vrste presude zavisi koje e jo sadrajne elemente imati izreka presude.Presuda ima i obrazloenje, a njegov sadraj zavisi od vrste presude, ali bez obzira na vrstu presude obaveza je suda da u obrazloenju presude iznese razloge za svaku taku presude. Pismeno izraenu presudu potpisuje predsjednik vijea i zapisniar.POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMAPravni lijek je pravno sredstvo kojim stranka ili drugo, zainteresovano lice, napadaju sudsku odluku kojom nisu zadovoljene, zato to je zbog, stvarnih ili pravnih nadostataka smatraju nepravilnom i nezakonitom, s ciljem da se one ukinu ili preinae drugom sudskom odlukom.Opte obiljeje pravnih lijekova bilo da se posmatraju kao pravna sredstva ili kao procesne radnje jeste da su to sredstva kontrole sudskih odluka i otklanjanje sudskih greaka je ratio legis ustanove pravnih lijekova. Postoje primami (osnovni) i sekundarni ciljevi (funkcije) pravnih lijekova. Osnovni cilj korienja pravnog lijeka jeste otklanjanje greaka u pobijenim odlukama s ciljem da se postigne pravilna i zakonita odluka. Postoje i tzv. sekundarni ciljevi pravnih lijekova, poev od preventivnog znaaja u vrenju sudske vlasti. Nadalje, korienjem pravnih lijekova dolazi i do ujednaavanja sudske prakseVrste pravnih lijekovaOsnovna podjela pravnih lijekova jeste na redovne i vanredne pravne lijekove ustanovljena po kriteriju da li se pravnim lijekom napada odluka koja nije stupila na pravnu snagu (nepravnosnana) odluka ili odluka koja je stupila na pravnu snagu (pravnosnana) odluka. Na sistem pravnih lijekova izgraen je tako da imamo:

Tri redovna pravna lijeka: alba na presudu prvostepenog suda, alba na presudu drugostepenog suda i alba na rjeenje i Tri vanredna pravna lijeka: zahtjev za ponavljanje krivinog postupka, zahtjev za zatitu zakonitosti i zahtjev za vanredno ublaavanje kazne. Obzirom na to da li se pravni lijek moe izjavljivati po svim ili samo po nekim osnovima pravni lijekovi se dijele na potpune i nepotpune. Potpunim pravnim lijekom napadnuta sudska odluka se pobija po svim osnovima, dakle, napada se injenino stanje utvreno odlukom i pravni osnov odluke. Nepotpunim pravnim lijekom odluka se napada samo po nekom pravnom osnovu, dok se u injenino stanje prethodno utvreno ne dira. U tom smislu redovni pravni lijekovi su potpuni, a vanredni nepotpuni.Po dejstvu kojeg izjavljeni pravni lijek moe da izazove, pravni lijekovi se dijele na suspenzivne i nesuspezivne. Suspenzivni pravni lijekovi odlau nastupanje pravnosnanosti, a time i izvrsnosti sudskih odluka. Nesuspenzivni pravni lijekovi ne odlau izvrenje sudske odluke koja postaje izvrna bez obzira to se protiv nje moe izjaviti pravdi lijek, odnosno to sud nije donio odluku o pravnom lijeku. U naelu, redovni pravni lijekovi su suspenzivni, a vanredni nesuspenzivni. Obzirom na to da li o izjavljenom pravnom lijeku odluuje instaciono vii sud ili sud koji je donio odluku koja se napada pravnim lijekom, pravni lijekovi se dijele na devolutivne i nedevolutivne. Devolutivni su oni o kojima instaciono vii sud odluuje, a nedevolutivni su oni o kojima odluuje sud koji je donio napadnutu odluku. Da li je izjavljivanje pravnog lijeka oroeno ili nije, pravni lijek se dijeli na temporalne i netemporalne. Temporalni su oni ije je izjavljivanje vezano rokom, dok netemporalni nemaju vremenskih ogranienja. Kod nas su redovni pravni lijekovi temporalni, a vanredni netemporalni.Osnovi za izjavljivanje pravnih lijekova

Pod osnovom za izjavljivanje pravnog lijeka smatramo nedostatak ili skup nedostataka radi kojih se moe pobijati sudska odluka. Presuda se moe pobijati zbog:

1) bitne povrede odredaba krivinog postupka;

2) povrede Krivinog zakonika;

3) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;

4) odluke o krivinim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnim zahtjevima.

Nedostaci u sudskoj odluci mogu da budu stvarne i pravne prirode. Nedostaci pravne prirode opet mogu da se odnose na nepravilnu primjenu ili neprimjerni procesnog zakona i nepravilnu primjenu ili neprimjenu materijalnog prava. Stvarni nedostaci vezani su za injenino stanje bilo da je ono pogreno ili nepotpuno utvreno. Da bi povreda prava mogla da figurira kao osnov pravnog lijeka, ona mora da ispunjava odreene uslove. Zato ta povreda po svojoj prirodi mora da bude bitna. Bitne povrede zakona mogu da budu apsolutne i relativne. Najznaajnija razlika izmeu apsolutnih i relativnih bitnih povreda zakona jeste u tome to se za apsolutne unaprijed uzima (od strane zakonodavca) da one utiu na zakonitost odluke i taksativno su navedene u ZKP-u. Nasuprot ovim relativne su date u ZKP jednom optom formulacijom i kod relativnih bitnih povreda zakona sud osim toga to utvruje da li povreda postoji, on vri ocjenu da li je ta povreda bila ili je mogla da bude od uticaja na zakonito i pravilno donoenje odluke.Sve povrede krivinog zakona su apsolutne, a povrede odredaba krivinog postupka predviene u lanu 386,st.l. ta.1-8 su apsolutne, dok su relativne one predviene u l.386.st.2. Zabrana preinaenja na gore (zabrana reformatio in peius)Institut zabrane preinaenja na gore je dat kao jedna pogodnost okrivljenom s ciljem da ustavno pravo na korienje pravnog lijeka koristi bez bojazni da e u postupku po izjavljenom pravnom lijeku oteati svoju poziciju. Zabrana preinaenja na gore u naem ZKP-u predviena je formulacijom "ako je izjavljena alba samo u korist optuenog presuda se ne smije izmijeniti na njegovu tetu u pogledu pravne kvalifikacije krivinog djela i krivine sankcije." Zabrana iz ovog lana vrijedi i za sud prvog stepena u sluaju ukidanja prvostepene presude, vai i za instanciono vii sud koji je ukinuo prvobitnu presudu kad ponovo doe pred njega presuda donesena na novom glavnom pretresu, vai i pred sudom treeg stepena kao i u postupku po albi na rjeenje. Dakle, za sve redovne pravne lijekove vrijedi ova zabrana, kao i za vanredne pravne lijekove izuzev zahtjeva za vanredno ublaavanje kazne koji je, po prirodi stvari, uvijek u korist optuenog.Da bi zabrana vaila potrebno je da je pravni lijek izjavljen samo u korist optuenog. Ako je pored albe izjavljene u korist optuenog izjavljena i alba ne njegovu tetu, pa ista bude odbijena ili odbaena, onda se i na ovu situaciju odnosi zabrana preinaenja na gore. Obim zabrane je odreen tako da se ona odnosi na zabranu teeg kvalifikovanja krivinog djela i izricanja tee kazne.Zabrana preinaenja na gore ne odnosi se na odreene mjere koje ne spadaju u korpus krivinih sankcija kao to su oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, odluku o imovinskopravnom zahtjevu, trokovima krivinog postupka i slino.Povlastica povezanosti (beneficium cohaesionis)I ovo je jedna od pogodnosti okrivljenog u postupku po pravnim lijekovima. Uvedena je radi sprjeavanja razliitog postupanja prema vie saoptuenih u istoj pravnoj situaciji. Povlastica povezanosti u naem ZKP-u predviena je formulacijom "ako drugostepeni sud povodom ma ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuenog od koristi i za kojeg od saoptuenih koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupie po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji".Uslovi koji treba kumulativno da se ispune da bi se primjenila povlastica povezanosti: 1. da je protiv vie lica donesena jedna presuda na osnovu jedinstvenog postupka,

2. da je drugostepeni sud na osnovu ma ije blagovremene i doputene albe donio odluku u korist optuenog.

3. da su razlozi za donoenje odluke od koristi i za kojeg saoptuenih koji nije izjavio pravni lijek ili ga nije izjavio u tom pravcu. Nebitno je da li je u odnosu na te saoptuene pravni lijek doputen ili neblagovermen, bitno je da sud pravnog lijeka utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist jednog od saoptuenih, od koristi i za nekog od ostalih ili za sve saoptuene koji nisu izjavili pravni lijek. Kod primjene ovog instituta postoje odreena ogranienja: lini odnosi svojstva i okolnosti usljed kojih zakon iskljuuje krivicu, dozvoljava oslobaanje od kazne ili koje utiu na odmjeravanje kazne, mogu se uzeti samo onom saoptuenom kod koga ti odnosi, svojstva i okolnosti postoje. Za sve redovne pravne lijekove vrijedi ova povlastice, kao i za vanredne pravne lijekove izuzev zahtjeva za vanredno ublaavanje kazne koji je, po prirodi stvari, uvijek u korist optuenog.REDOVNI PRAVNI LIJEKOVIalba na presudu prvostepenog suda

alba na presudu prvostepenog suda je redovni potpun i devolutivan lijek sa suspenzivnim dejstvom kojim se prvostepena presuda napada zbog stvarnih i pravnih nedostataka, kao i zbog odluka suda o krivinim sankcijama, trokovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i sl., sa predlogom da instanciono vii sud u postupku po albi preinai prvostepenu presudu ili da je djelimino ili u cjelini ukine i zamijeni svojom presudom ili novom presudom prvostepenog suda.Karakteristike albe na presudu prvostepenog suda: 1. izjavljuje se protiv svih prvostepenih presuda 2. alba je potpun pravni lijek jer se izjavljuje po svim osnovima predvienim u ZKP3. alba je devolutivan pravni lijek 4. alba ima suspenzivno dejstvo5. izjavljivanjem albe odreuju se granice ispitivanju prvostepene presude u postupku po albi i pravac pobijanja presude.Izjavljivanje albe i subjekti prava na izjavljivanje albeProtiv presude donesene u prvom stepenu ovlaena lica mogu izjaviti albu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja prepisa presude. Da bi se neko lice pojavilo kao titular prava korienja albe potrebno je da to lice ima pravni interes za korienje prava na albu i to u odnosu na glavnu krivinu stvar ili u odnosu na sporedni predmet ili druga pitanja u vezi sa krivinom stvari. a) Izjavljivanje albe od strane ovlaenog tuioca. Svi ovlaeni tuioci u krivinom postupku (dravni tuilac, oteeni kao supsidijami tuilac i privatni tuilac) izjednaeni su u pogledu prava na izjavljivanje albe. Razlike izmeu ovlaenih tuilaca sastoji se u tome to je jedino dravni tuilac ovlaen da izjavi albu i na tetu i u korist optuenog. b) alba u korist okrivljenog. Okrivljeni moe da izjavi albu po svim osnovima i protiv svih vrsta presuda; pa i protiv oslobaajue presude, o emu je prethodno bilo rijei. Od njegove volje zavisi da li e izjaviti albu i ne moe traiti preinaenje presude na svoju tetu. U korist optuenog albu moe da izjavi branilac, zakonski zastupnik okrivljenog, brani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra, hranilac i lice s kojim ivi u vanbranoj zajednici. Rok za albu i u ovom sluaju tee od dana kada je optuenom, odnosno njegovom braniocu dostavljen prepis presude. Oteeni koji nije stranka u krivinom potupku ima ograniena prava u pogledu izjavljivanja albe. Naime, on se moe aliti jedino zbog odluke suda o trokovima krivinog postupka. Od ovog pravila postoje dva izuzetka (odstupanja). Prvi izuzetak koji omoguava oteenom da izjavi albu po svim osnovima jeste ako je on u postupku ve nastupao kao supsidijarni tuilac, pa je dravni tuilac ponovo od njega preuzeo gonjenje. Drugi izuzetak je kada je donesena oslobaajua presuda. U granicama svog pravnog interesa albu moe izjaviti lice iji je predmet oduzet ili lice od koga je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom.

Rok za izjavljivanje albe, odricanje i odustajanje od albeProtiv presude donesene u prvom stepenu ovlaena lica imaju pravo da izjave albu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja prepisa presude. Ovaj rok vai za redovni krivini postupak, a za skraeni krivini postupak taj rok je krai i iznosi osam dana. Rok za albu je prekluzivan (neprekoraiv) rok, Pogreno naveden rok u pouci o pravu izjavljivanja albe ne smije da teti subjektu albe. U tom smislu ako je rok u pouci krai od zakonskog roka, onda se primjenjuje zakonski rok, a ako je rok naznaen u pouci o pravu na albu dui od zakonskog roka, alba je blagovremena ako je izjavljena u roku iz pravne pouke. Rok za albu tee od dana dostavljanja prepisa presude okrivljenom, odnosno braniocu.Odrei se od prava na albu mogu samo optueni, tuilac i oteeni, a ne i lica koja imaju pravo da u korist optuenog izjave albu.Optueni se ne moe odrei prava na albu ako mu je izrena najdua kazna zatvora. alba izjavljena nakon odricanja odnosno odustanka odbacuje se kao nedoputena.Sadraj albealba treba da sadri:

1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba;

2) osnov za pobijanje presude;

3) obrazloenje albe;

4) predlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai;

5) potpis lica koje izjavljuje albu.1) Oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba, to znai da se navodi ime (naziv) suda koji je donio presudu koja se pobija albom, broj presude i datum njenog donoenja. 2)Osnov za pobijanje presude. Osnovi za pobijanje presude su: zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka, zbog povrede krivinog zakona, zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja i zbog odluke o krivinim sankcijama, trokovima krivinog postupka, imovinsko pravnom zahtjevu i slino.3)Obrazloenje albe je konkretizacija razloga albe, navoenje u emu se oni sastoje, iz njih treba da se vidi zbog ega je podnosilac albe nezadovoljan i u emu se sastoje nepravilnosti napadnute presude. 4) Predlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai. U kom pravcu e predlog ii zavisi od podnosioca albe, odnosno da li se alba izjavljuje u korist ili na tetu optuenog.5) Na kraju albe stavlja se potpis podnosioca albe.Pored ovih sadrajnih pet elemenata u albi mogu da se iznesu nove injenice i novi dokazi, s tim stoje podnosilac albe duan da navede razloge zato to ranije nije uinio. Ako alba sadri sve traene elemente onda kaemo da je;potpuna. U protivnom ako neki od elemenata nedostaje, onda je alba nepotpuna. Ako alba ne sadri obrazloenje i potpis alioca ona se odbacuje, a ako alba ne sadri naznaenje presude protiv koje se izjavljuje, ona e se odbaciti jedino ako se ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi. Osnovi zbog kojih se presuda moe pobijali albomPresuda se moe pobijati:1) zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,2) zbog povrede krivinog zakona,3) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja4) zbog odluke o krivinim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnim zahtjevima.a) Bitne povrede odredaba krivinog postupkaSve bitne povrede se dijele u dvije grupe - apsolutne i relativne bitne povrede odredaba krivinog postupka. aa) Apsolutne bitne povrede odredaba krivinog postupkaOve povrede krivinog postupka taksativno su navedene:1) Ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije sudjelovao na glavnom pretresu ili koji je pravnosnanom odlukom izuzet od suenja.2) Ako je glavni pretres odran bez lica ije je prisustvo na glavnom pretresu obavezno.3) Ako je sud povrijedio propise krivinog postupka u pogledu postojanja optube ovlaenog tuioca ili odobrenja nadlenog organa. 4) Ako je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari.5) Ako je optuba prekoraena, 6) Ako je presudom povrijeena zabrana reformetio in peius.

7) Ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama zakonika ne moe zasnivati.8) Ako presuda kao formalni akt ima nedostatatke koji se tiu dispozitiva ili obrazloenja. bb) Relativne bitne povrede odredaba krivinog postupkaRelativna bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji kad sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa ili prilikom donoenja odluke nije primijenio ili je nepravilno primijenio neku odredbu ovog zakonika, a to je bilo od uticaja na zakonito i pravilno donoenje odluke. b) Povrede krivinog zakona kao osnov za pobijanje presudePovreda nastaje kad se na utvreno injenino stanje nisu primijenile odredbe materijalnog krivinog prava. Povreda Krivinog zakonika postoji ako je Krivini zakonik povrijeen u odnosu na to da li:

1) je djelo za koje se optueni goni krivino djelo;

2) ima okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar pravosnano presuena;

3) je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti;

4) je odlukom o krivinoj sankciji, oduzimanju imovinske koristi ili opozivanju uslovnog otpusta prekoraeno ovlaenje koje sud ima po zakonu;

5) su povrijeene odredbe o uraunavanju pritvora, izdrane kazne zatvora i svakog drugog oblika lienja slobode u vezi sa krivinim djelom.

v) Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanjeta se smatra pogreno i nepotpuno utvrenim injeninim stanjem? Najuoptenije reeno injenino stanje je pogreno utvreno kad je neka odluna injenica pogreno utvrena, a nepotpuno je utvreno kad je proputeno da se utvrdi neka injenica.g)Pobijanje presude zbog odluke o krivinoj sankciji, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka i imovinskopravnorazahtjevuOvo je sluaj kad je injenino stanje pravilno utvreno, nije bilo povrede zakona, ali je sud pogrijeio u odreivanju prave mjere krivine sankcije. Iako zasnovana na pravilno i potpuno utvrenom injeninom stanju i odmjerena u zakonskim okvirima, nije adekvatna konkretnom sluaju. Postupak po albi Postupak po albi se odvija u dva djela: pred prvostepenim sudom i pred drugostepenim sudom.a) Postupak po albi pred prvostepenim sudomalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu. Radnje postupka po albi pred prvostepenim sudom preduzima predsjednik vijea, a one se svode na provjeravanje da li postoje pretpostavke za postupak pred drugostepenim sudom. Provjeravanje se vri u tri pravca da li alba ima sve sadrajne elemente (da li je potpuna), da li je izjavljena od ovlaenog lica (da li je doputena) i da li je izjavljena u zakonom predvienom roku (da li je blagovremena). Blagovremenu, doputenu i potpunu albu predsjednik vijea e dostaviti protivnoj stranci, koja moe u roku od osam dana od dana prijema da podnese odgovor na albu, u kojem se osvre na navode u albi. Nedostavijanje albe protivnoj strani radi davanja odgovora predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka.Dio postupka po albi koji se sprovodi pred prvostepenim sudom zavrava se dostavljanjem albe i odgovora na albu sa svim spisima drugostepenom sudu.b) Postupak po albi pred drugostepenim sudomPostupak pred drugostepenim sudom odvija se u dva dijela - pripremanje za odluivanje o albi i odluivanje o albi, a ovo drugo moe da se vri u vijeu ili na pretresu.

aa) Pripremanje za odluivanje o albiNakon prijema spisa predsjednik odreuje sudiju izvjestioca koji je i lan vijea, na kojem je glavni teret preduzimanja pripremnih radnji u ovom dijelu postupka. Ako spis predmeta nije kompletan sudija izvjestilac e preduzeti mjere da se to ispravi i spis kompletira. On provjerava i blagovremenost i doputenost albe bez obzira to je to isto cijenio i predsjednik vijea prvostepenog suda.Provjeravanje navoda o novim injenicama i novim dokazima potrebno je radi toga da se prvostepena presuda ne bi bez potrebe ukidala da bi se na ponovljenom pretresu ustanovilo da se ne radi ni o kakvim novim dokazima ili da nemaju onaj znaaj koji im podnosilac albe pridaje u albi. Ako se radi o krivinom djelu za koje se goni po optubi dravnog tuioca, sudija izvjestilac e spise dostaviti nadlenom dravnom tuiocu (koji postupa pred drugostepenim sudom), koji je duan da ih razmotri i stavi svoj predlog ili izjavi da e predlog staviti na sjednici vijea i da ih vrati sudu. Nakon to dravni tuilac vrati spise, predsjednik vijea e zakazati sjednicu vijea i o istoj obavijestiti dravnog tuioca.bb) Odluivanje o albi pred drugostepenim sudomSjednica vijea predstavlja uobiajen put ispitivanja presude, a pretres izuzetak i to samo kada treba neposredno ispitati pravilnost injeninog stanja, na osnovu novih dokaza ili ponavljanja ve izvedenih dokaza. Ako u sjednici vijea konstatuje da je injenino stanje pravilno utvreno odbija albu, a ako posumnja u pravilnost odlunih injenica ukida presudu i vraa predmet prvostepenom sudu na ponovno razmatranje. Dakle, drugostepeni sud u sjednici vijeajte samo izrazio sumnju u pravilnost injeninog stanja, a nije ga niti moe utvrivati.O sjednici vijea se obavjetava optueni i njegov branilac, privatni tuilac ili oteeni kao tuilac, odnosno njihov punomonik ako su u roku predvienom za albu ili za odgovor na albu zahtijevali da budu obavijeteni o sjednici.Sjednica vijea poinje izvjetajem sudije izvjestioca o stanju stvari. Izvjetaj treba da sadri osvrt na navode albe i navode u odgovoru na albu kao i dijelove presude koji se napadaju albom.

Izvjestilac je takoe duan da ukae na povrede zakona o kojima sud vodi rauna po slubenoj dunosti, duan je da saopti predloge dravnog tuioca ako ih je bilo i slino. O sjednici vijea vodi se zapisnik, koji se prikljuuje spisima prvostepenog i drugostepenog suda. Sjednica vijea se zavrava kada predsjednik vijea utvrdi da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe prei na donoenje konane odluke, a alba se moe odbaciti, odbiti i usvojiti.Osim odluivanja u sjednici vijea, drugostepeni sud moe da odluuje i na pretresu. Pretres pred drugostepenim sudom odrae se samo ako je potrebno da se zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja izvedu novi dokazi ili ponove ve ranije izvedeni dokazi i ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostepenom sudu na ponovni glavni pretres.

Prema novom ZKP odravanje pretresa pred drugostepenim sudom predvieno je i u sluaju kad je prvostepena presuda dva puta ukidana. Dakle, ne moe po trei put ukinuti presudu. Ako vijee odlui da odri glavni pretres, predsjednik vijea zakazuje glavni pretres na kome predmet rasprave nije optunica koja je konsumirana presudom, nego je predmet rasprave alba, odnosno njena osnovanost. Pretres je ogranien na onaj dio presude koji se pobija albom i na povrede zakona o kojima sud vodi rauna po slubenoj dunosti, a'ne na presudu u cjelini.

Glavni pretres se moe odrati bez oteenog kao tuioca i privatnog tuioca koji ne dou na pretres i tu ne vai pretpostavka da su odustali od gonjenja. Pretres poinje izvjetajem sudije izvjestioca koji izlae stanje stvari ne dajui svoje miljenje o osnovanosti albe. Po zavrenom pretresu vijee donosi presudu. Donoenje presude nije i jedini nain okonanja glavnog pretresa pred drugostepenim sudom, jer se moe donijeti i svaka druga odluka, koja se donosi u sjednici vijea (moe se alba odbaciti, odbiti, a moe se i ukinti prvostepena presuda i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje).Granice ispitivanja prvostepene presudeDrugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom, ali po slubenoj dunosti mora uvijek ispitati da li postoji apsolutna bitna povreda odredaba krivinog postupka. Na relativne bitne povrede, odredaba krivinog postupak sud pravnog lijeka ne pazi po slubenoj dunosti. Sud takoe ispituje po slubenoj dunosti da li je na tetu optuenog povrijeen krivini zakon. Ispitivanje po slubenoj dunosti gore navedenih bitnih povreda odredaba krivinog zakona i povreda krivinog zakona predstavlja sluaj ispitivanja presuda van granica albe. Drugi sluaj ispitivanja presude van granica odreenih albom postoji ako alba izjavljena u korist optuenog ne sadri osnov za pobijanje presude i obrazloenje albe drugostepeni sud e se ograniiti na ispitivanje apsolutne bitne povrede odredaba krivinog postupka i povrede krivinog zakona kao i na ispitivanje odluke o kazni, mjerama bezbjednosti i oduzimanju imovinske koristi.alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede krivinog zakona izjavljena u korist optuenog, sadri u sebi i albu zbog odluke o krivinoj sankciji i oduzimanju imovisnke koristi. Pored prethodno navedenih i ovo predstavlja sluaj ispitivanja napadnute presude van granica albe.I institut povlastice povezanosti (beneficium cohaesionis) predstavlja sluaj ispitivanja napadnute presude van granica albe.Odluke drugostepenog suda po albiDrugostepeni sud odluujui o albi na presudu prvostepenog suda moe da donese dvije vrste odluka - rjeenje i presudu. Zajednika karakteristika odluka u obliku rjeenja jeste da se instaciono vii sud ne uputa u meritorno odluivanje o samoj stvari, dok je svojstvo odluka u obliku presude to se sud uputa u meritorno odluivanje.Drugostepeni sud moe: 1. odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedozvoljenu, 2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stepena 3. ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje 4. preinaiti prvostepenu presudu. 1. Rjeenje koim se alba odbacuje

alba e se rjeenjem odbaciti kao neblagovremena ako je podnesena poslije zakonskog roka. Rjeenje prevashodno donosi predsjednik vijea prvostepenog suda, ali ako on to propusti, onda to ini drugostepeni sud. Drugostepeni sud e rjeenjem odbaciti albu kao nedozvoljenu ako se utvrdi daje albu izjavio lice koje nije ovlaeno na podnoenje albe.

Drugostepeni sud e rjeenjem odbaciti albu usljed sadrajnih nedostataka.2. Presuda kojom se alba obija kao neosnovana i potvruje prvostepena presudaDrugostepeni sud e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stepena kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti povrede ZKP i njen dispozitiv je dvostruk - alba se odbija, a prvostepena presuda potvruje. 3. Rjeenje kojim se ukida prvostepena presuda Ovo rjeenje drugostepeni sud e donijeti uvaavajui albu ili po slubenoj dunosti u slijedeim sluajevima: 1) Ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba-krivinog'postupka.2) Ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba narediti novi glavni pretres pred prvostepenim sudom.3) Ako drugostepeni sud prilikom razmatranja albe ustanovi da je za suenje u prvom stepenu stvarno nadlean, ukinue prvostepenu presudu i predmet uputiti vijeu istog suda i o tome obavijestiti prvostepeni sud. Ako je izjavljena samo alba u korist optuenog, a utvrdi se da je za suenje u prvom stepenu nadlean vii sud, ne moe se samo iz tog razloga ukinuti prvostepena presuda. U prva dva sluaja predmet se vraa prvostepenom sudu na ponovno suenje, a u zadnjem sluaju predmet se upuuje vijeu istog (drugostepenog) suda.4) Ako drugostepeni sud utvrdi da sud nije stvarno nadlean, da je postupak voen bez zahtjeva ovlaenog tuioca, predloga ili odobrenja ili ako postoje druge okolnosti koje privremeno sprjeavaju gonjenje.Razlika izmeu ukidanja prvostepene presude i odbacivanja albe je u tome to se drugostepeni sud kod ukidanja presude uputa u ocjenu osnovanosti albe te na osnovu takvog ispitivanja donosi odluku o ukidanju presude. Ukidanje se od preinaenja razlikuje u tome to se kod preinaenja radi o meritornom odluivanju, ega kod instituta ukidanja nema.Kad je prvostepena presuda dva puta ukidana, drugostepeni sud e u sjednici vijea ili u pretresu sam donijeti presudu. 4. Presuda kojom se prvostepena presuda preinaavaDrugostepeni sud e uvaavajui albu ili po slubenoj dunosti presudom preinaiti prvostepenu presudu ako utvrdi da su odlune injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrene, ali da je pogreno primijenjeno materijalno krivino pravo ili pak da presuda sadri nepravilnu odluku o kazni, uslovnoj osudi, sudskoj opomeni, mjeri bezbjednosti, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu. Do preinaenja moe da doe i u sluaju povreda odredaba krivinog postupka.

U jednom sluaju presuda se preinaava rjeenjem i to ako drugostepeni sud nae da postoje zakonski uslovi za izricanje sudske opomene.alba na presudu drugostepenog sudaPostoje tri izuzetka kada do razmatranja krivine stvari dolazi i u treem stepenu:1. ako je drugostepeni sud izrekao najteu kaznu zatvora ili je potvrdio presudu prvostepenog suda kojom je izreena takva kazna,2. ako je drugostepeni sud na osnovu odranog pretresa utvrdio injenino stanje drugaije nego prvostepeni sud i na tako utvrenom injeninom stanju zasnovao svoju presudu,3. ako je drugostepeni sud preinaio presudu prvostepenog suda kojom je optueni osloboen od optube i izrekao presudu kojom se optueni oglaava krivim.Treestepeni sud sudi samo u vijeu (ne na pretresu) i to u sastavu od pet sudija. alba na rjeenjeU sistemu redovnih pravnih lijekova alba na rjeenje se odlikuje odreenim posebnostima u odnosu na albu na presudu. Obzirom na to da li je alba na rjeenje doputena i na koji nain sva rjeenja moemo da podijelimo u tri grupe:1. rjeenja protiv kojih je, u principu, dozvoljena samostalna alba. Ovdje spadaju rjeenja sudije za istragu kao i druga rjeenja suda donesena u prvom stepenu.2. rjeenja na koje alba, u principu, nije dozvoljena. Tako, alba nije dozvoljena protiv rjeenja Vrhovnog suda, kao ni protiv reenja vijea donesenih prije ili u toku istrage ako u ZKP nije drugaije odreeno.3. rjeenja protiv kojih nije dozvoljena samostalna alba, nego se mogu pobijati samo u albi na presudu. Tako rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u albi na presudu. Inae, opti rok za albu jeste tri dana od dana dostavljanja rjeenja. Dok alba na presudu ima uvijek suspenzivno dejstvo, kod albe na rjeenje situacija je drugaija. Naime, ima veliki broj izuzetaka od pravila da alba na rjeenje ima suspenzivno dejstvo. Izvrenje rjeenja prije njegove pravnosnanosti u nekim sluajevima (na primjer rjeenje o pritvoru) je neophodno, jer se kasnije ne bi mogla izvriti ili bi izvrenje bilo znatno oteano.VANREDNI PRAVNI LIJEKOVIRedovni pravni lijekovi se izjavljuju protiv nepravnosnanih, a vanredni protiv pravnosnanih odluka. Odluka stie pravnosnanost: 1) kad se svi redovni pravni lijekovi upotrebljavaju, 2) kad su subjekti ovlaeni na izjavljivanje pravnih lijekova propustili rok za njihovo izjavljivanje, 3) kad su se ovlaena lica odrekla upotrebe pravnih lijekova. Postoje dvije pretpostavke za korienje vanrednih pravnih lijekova: 1. da je odluka koja se napada pravnosnana i 2. da su ispunjeni zakonom propisani uslovi za korienje konkretnog pravnog lijeka. Na ZKP predvia mogunost korienja tri vanredna pravna lijeka: zahtjev za ponavljanje krivinog postupka, vanredno ublaavanje kazne i zahtjev za zatitu zakonitosti.

Ponavljanje krivinog postupka - EsejPonavljanje krivinog postupka je vanredni pravni lijek kojim ovlaena lica pobijaju pravnosnanu sudsku odluku zbog nedostataka vezanih za injenino stanje, a na osnovu injenica i dokaza za koje sud nije znao, koji su mogli uticati da odluka bude drugaija.a) Osnovi za ponavljanje krivinog postupka u korist okrivljenogKrivini postupak okonan pravosnanom presudom moe se ponoviti u korist okrivljenog, ako:

1) je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa;

2) je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili lica koje je vrilo dokazne radnje;

3) se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji mogu da dovedu do osloboenja lica koje je bilo osueno ili do njegove osude po blaem krivinom zakonu;

4) je nekom za isto krivino djelo vie puta sueno ili ako je vie lica osueno za krivino djelo koje je moglo uiniti samo jedno lice ili neka od njih;

5) se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po zakonu obuhvata vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi dovelo do primjene blaeg zakona ili bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne;

6) je odlukom Evropskog suda za ljudska prava utvreno da su u toku krivinog postupka povrijeena ljudska prava i osnovne slobode i da je presuda zasnovana na takvoj povredi.

b) Osnovi za ponavljanje krivinog postupka na tetu okrivljenogKrivini postupak okonan pravosnanom presudom moe se ponoviti na tetu okrivljenog, ako:

1) se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili lica koje je vrilo dokazne radnje;

2) je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog odustanka dravnog tuioca od optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja dravnog tuioca;

3) se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji su podobni da prouzrokuju osudu lica koje je bilo osloboeno ili njegovu osudu po stroijem krivinom zakonu.

Ponavljanje krivinog postupka na tetu osloboenog ili osuenog lica nije dozvoljeno, ako je proteklo vie od est mjeseci od dana kad je tuilac saznao za nove injenice ili nove dokaze.Podnoenje zahtjeva za ponavljanje krivinog postupkaZahtjev za ponavljanje krivivnog postupka za ivota osuenog mogu da podnesu stranke i branilac, a poslije smrti osuenog zahtjev mogu da podnesu dravni tuilac (ne i drugi ovlaeni tuioci) i njegov brani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra, hranilac i lice sa kojim ivi u vanbranoj zajednici.

Sud ne moe postupak da pokrene po slubenoj dunosti.Podnoenje zahtjeva nije vezano rokom, pa se zahtjev moe podnijeti i poto je osueni izdrao kaznu, pa i kad je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom i pomilovanjem. Postupak po zahtjevu za ponavljanje krivivnog postupka Ovaj postupak ima dvije faze - odobravanje ponavljanja i samo ponavljanje krivinog postupka. Obje ove faze odvijaju se pred istim sudom, sudom koji je sudio u prvom stepenu, budui da ovaj pravni lijek nije devolutivan. O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vanraspravno vijee suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu. Kad primi zahtjev sud ispituje formalnu ispravnost zahtjeva. Rjeenjem e zahtjev odbaciti: 1) ako utvrdi daje zahtjev podnijelo neovlaeno lice, 2) ako nema zakonskih uslova za ponavljanje krivinog postupka, 3) ako utvrdi da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen ravnosnanim rjeenjem suda, 4) ako utvrdi da injenice i dokazi oigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje, 5) ako podnosilac zahtjeva nije u odreenom roku dopunio zahtjev.Ako sud ne odbaci zahtjev dostavie prepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od osam dana odgovori na zahtjev. Kad primi odgovor na zahtjev, ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijea odredie da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.Kad rjeenje kojim se dozvoljava ponavljanje krivinog postupka postane pravnosnano, obustavie se izvrenje kazne, ali sud e, po predlogu dravnog tuioca, odrediti pritvor ako postoje razlozi za njegovo odreivanje.Druga faza u postupku po zahtjevu za ponavljanje postupka jeste samo ponavljanje postupkaNovi postupak se vodi po odredbama po kojim se vodio i prvostepeni postupak.Ponovljeni krivini postupak moe da se okona rjeenjem prije glavnog pretresa i donoenjem presude na glavnom pretresu. Nepravo ponavljanje krivinog postupkaOvdje se i ne radi o ponavljanju postupka zbog novih injenica i dokaza, nego se radi o preinaenju pravnosnane presude (ponavljanje postupka u dijelu koji se odnosi na izricanje presude), odnosno o nastavljanju postupka koji nije mogao tei zbog odreenih smetnji.

Pravnosnana presuda moe se ponoviti i bez ponavljanja krivinog postupka:1) Ako je u dvije ili vie presuda protiv istog osuenog pravnosnano izreeno vie kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za krivina djela u sticaju. 2) Ako je prilikom izricanja jedinstvene kazne primjenom odredbi o sticaju uzeta kao utvrena i kazna koja je ve obuhvaena u kazni izreenoj po odredbama o sticaju u nekoj ranijoj presudi. 3) Ako se pravnosnana presuda kojom je za vie krivinih djela izreena jedinstvena kazna ne bi mogla izvriti u jednom dijelu zbog amnestije, pomilovanja ili iz drugih razloga. U svim naprijed navedenim sluajevima sud donosi presudu u sjednici vijea na predlog dravnog tuioca ili osuenog, a po sasluanju protiv stranke. Nema smetnji da u vijeu uestvuje i sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem postupku.

Nastavljanje krivinog postupkaAko je optunica odbaena zato to nije bilo optube ovlaenog tuioca ili potrebnog odobrenja dravnog organa ili su postojale druge okolnosti koje privremeno spreavaju gonjenje, postupak e se nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.Ako je pravosnanim reenjem optunica odbaena zbog stvarne nenadlenosti suda, postupak e se po optubi ovlaenog tuioca, nastaviti pred stvarno nadlenim sudom.Posebni sluajevi ponavljanja krivinog postupka a) Ponavljanje krivinog postupka osuenom u odsustvuDa bi moglo da doe do ponavljanja postupka potrebno je da osueni, odnosno njegov branilac podnesu zahtjev za ponavljanje postupka u roku od est mjeseci od dana nastupanja mogunosti da se osuenom sudi u njegovom prisustvu.Zakonodavac je predvidio jedan sluaj ponavljanja krivinog postupka osuenom u odsustvu van sluaja prethodno navedenog, a to je ako je ekstradicija (izdavanje) tog osuenog odobrena pod uslovom da se postupak ponovi.

I u ovom sluaju postupak ponavljanja (kao i kod redovnog ponavljanja) ima dva dijela - odobravanje ponavljanja i samo ponavljanje. Za ovakvo ponavljanje krivinog postupka nije potrebno da se istiu nove injenice i podnose novi dokazi. Ako zahtjev za ponavljanje nije podnesen u roku od est mjeseci, onda je ponavljanje krivinog postupka osuenom u odsustvu dozvoljeno samo pod uslovima koji vae za pravo ponavljanje krivinog postupka.b) Ponavljanje krivinog postupka po osnovu zahtjeva za zatitu zakonitosti Zahtjev za zatitu zakonitosti se podnosi radi povreda zakona uinjenih u pravnosnanoj sudskoj odluci ili zbog povrede postupka koji je prethodio tim odlukama. Ako se prilikom reavanja o zahtjevu za zatitu zakonitosti pojavi znatna sumnja u pogledu istinitosti odlunih injenica utvrenih u odluci protiv koje je zahtjev podignut, pa zbog toga nije mogue odluivati o zahtjevu za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud e presudom kojom reava o zahtjevu za zatitu zakonitosti ukinuti tu odluku i narediti da se odri novi glavni pretres pred istim ili drugim stvarno nadlenim prvostepenim sudom. v) Izmjena pravnosnane sudske odluke u vezi sa odlukom ustavnog sudaZKP-om je predvieno da e se odredbe o ponavljanju krivinog postupka primjenjivati i kad je podnesen zahtjev za izmjenu pravnosnane sudske odluke, a na osnovu odluke Ustavnog suda kojom je ukinut ili stavljen van snage propis na osnovu kojeg je bila donesena pravnosnana presuda (osuujua). Vanredno ublaavanje kazne - EsejVanredno ublaavanje kazne je vanredni, nesuspenzivni i devolutivni pravni lijek kojeg podnose ovlaena lica protiv pravnosnane presude, koja jo nije izvrena, odnosno izdrana zbog odluke o kazni, radi toga to su se po pravnosnanosti pojavile okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud za njih nije znao iako su postojale, a oigledno bi dovele do blae osude s ciljem da se postigne blaa osuda u granicama odreenim krivinim zakonom. Koji uslovi treba da se ispune da bi dolo do vanrednog ublaavanja kazne: 1. presuda mora da bude pravnosnana, 2. da kazna nije izvrena, odnosno izdrana, 3. da se po pravnosnanosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud za njih nije znao i 4. da bi ove okolnosti oigledno dovele do blae osude.Zahtjevom za vanredno ublaavanje kazne ne moe se pobijati pravnosnana presuda zbog nezakonite odluke o kazni, nego zbog nepravilno odmjerene kazne u granicama zakona. Vanredno ublaavanje kazne je u stvari novo odmjeravanje kazne, ali u okviru zakona koji je primijenjen u pravnosnanoj presudi i njime se ne dovodi u pitanje krivica niti pravna kvalifikacija krivinog djela. U praksi je najei osnov za vanredno ublaavanje kazne znatno pogorano zdravstveno stanje osuenog, smrt lana ue porodice, teka bolest u porodici i slino. Mjere bezbjednosti i vaspitne mjere ne mogu se ublaavati, a ublaavati se moe ili glavna ili sporedna kazna ili obje istovremeno. Subjekti prava na podnoenje zahtjeva za vanredno ublaavanje kazne su dravni tuilac, osueni i njegov branilac, kao i lica koja su ovlasena da izjave albu protiv presude u korist optuenog. Zakonik nije odredio rok u kome se zahtjev moe podnijeti, u stvari on je odreen posredno, a to je sve dok kazna nije izvrena, odnosno izdrana. Prema Zakonu o sudovima o zahtjevu za vanredno ublaavanje kazne odluuje Vrhovni sud. Ovaj sud odluuje u vijeu sastavljenom od trojice sudija. Sud koji odluuje o zahtjevu moe da donese dvije vrste odluka i po formi i po sadrini. Rjeenjem e odbiti zahtjev za vanredno ublaavanje kazne ako nae da nisu ispunjeni zakonski uslovi za vanredno ublaavanje kazne. Sud e zahtjev usvojiti ako utvrdi da su ispunjeni zakonski uslovi za ublaavanje, pa e presudom preinaiti pravnosnanu presudu u pogledu odluke o kazni.Zahtjev za zatitu zakonitosti - EsejZahtjev za zatitu zakonitosti je vanredni, nesuspenzivni i devolutivni pravni lijek kojeg nadleni dravni tuilac podie protiv pravnosnanih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim sudskim odlukama ako je povrijeen zakon s ciljem da sud koji odluuje o zahtjevu donese zakonitu odluku.Zahtjev za zatitu zakonitosti Vrhovno dravno tuilatvo moe podii i ikad je odlukom Evropskog suda za ljudska prava utvreno da su u toku krivinog postupka povrijeena ljudska prava i slobode. Isto tako ovaj zahtjev moe da podigne Vrhovno dravno tuilatvo i kad je sudska odluka zasnovana na zakonu ili drugom propisu koji je prestao da vai na osnovu odluke Ustavnog suda.Zahtjevom se mogu napadati sve sudske odluke - presude, rjeenja i naredbe. Titular prava podnoenja ovog pravnog lijeka jeste samo Vrhovno dravno tuilatvo.Zakonodavac je ostavio mogunost okrivljenom da stavi obrazloeni predlog Vrhovnom dravnom tuilatvu da podnese zahtjev za zatitu zakonitosti. Ako Vrhovno dravno tuilatvo odbaci predlog, na reenje o odbacivanju moe se okrivljeni aliti Vrhovnom sudu, pa ako albu usvoji onda Vrhovni sud postupa kao da je podnesen zahtjev za zatitu zakonitosti, Vrhovno dravno tuila