Kp.#p*< tarina plaćena u gotovom, / v ^ ^ ^ f ^ v ^ . * I U R A J s^l^ol5^

2 np*.%*£cW '^>*pSfij9± t> $ i B t* N T K -

iffiODHfl 5TRB2 UREDNIŠTVO I UPRAVA: „NARODNA STRAŽA" ŠIBENIK. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ~ NE-

BILJEGOVANA SE PISMA NE PRIMAJU.

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ Kr. 6.

PRETPLATA „NARODNE STRAŽE" IZNOSI G O ­DIŠNJE Kr. 200. - ZA INOZEMSTVO Kr. 400.

OGLASI PO CIJENIKU.

Br. 38. Š i b e n i k , 6. listopada 1923. God.

Šibenik i loka lna plovidba. Šibenik se je, što se tiče lokalnog iraćaja na moru povrat io u stanje,

ome se je nalazio nazad p6 vijeka, ed štrajka pomoraca prekinuta je

ka veza sa prostranom, jako razvi-om pr imorskom okolinom. I to

slanje evo i danas , nakon više mjeseci, traje. Uza sve to i naša centralna

i „Jadranska P lov idba" izjavlji-pred cijelim svijetom, da je štrajk

stao. Dakle, sve je u r e đ e n o ! I ni-nije stid širiti takove vijesti ...

Prvi grad u Dalmaciji, gdje se je ad pedeset godina počela da ra-

ija lokalna parobrodarska p lovidba , bio je Šibenik. Stariji se naši ljudi sjećaju tih skromnih početaka. S a o ­braćaj se je vršio najprije sa jednim

alim pa robrodom. Malo kasnije na-/Ijen je drugi, pa t reći ; pruge su sve to više prošir ivale i nove

uspostavljale. Uvedena je tekom vre­mena trgovačka pruga Šibenik—Trst i brza pruga između Šibenika i Zadra . Sav taj rad poticao je iz domaće ini­cijative i razvijao se je dalje marom, znanjem i kapitalom naših ljudi. U Šibeniku i njegovoj okolini postojali su svi uvjeti, koji su omogućivali takav razvoj. Onda se je dakle lokalna p lo ­vidba Šibenika isplaćivala, sada se gospodi J a d r a n s k e P lovidbe" , izgleda, više ne isplaćuje.

Svojedobna fuzija lokalnih pa rob ro -skih poduzeća sa većim, bila je ireća za razvoj naše trgovačke mor-ce. Uništila se je po tpuno lokalna

:ijativa i poduzetnost . Sada se vidi, su imaii pravo oni ljudi, koji tu

iju diktiranu od sebičnosti nekih edinaca — nijesu dobr im okom

gledal i : predviđali su, da će se osve-narodu prije ili poslije. 1 evo da -Šibenik je bez ijedne lokalne pruge

više mjeseci. Sva nastojanja i molbe ilnih faktora ostala su bez uspjeha, čki im se odgovara, da nije ino-

ništa poduzeti . Ministarstvo sa -ćaja riješava ovo naše nevoljno

:anje sa jedril icama; ministarstvo pošta uvađa lađe na vesla za prenos p o š t e . . . Pučans tvo od 70hi l jada duša muči se i kidiše, osobi to otočani, da

kojakim sredstvima dođe po svom Šibenik, koji je sjedište svih

vnib vlasti. 1 nitko od pozvanih uviđa, da je ovo stanje stvari

tako sramotna i nečovječna, da nigdje što takova ne može da des i :

najnekulturnijoj državi, ni p o d ijkukavnijim ekonomskim financij­

skim i socijalnim prilikama.

3d decenija do decenija Šibenik nao tri dnevne pruge, koja su ga vno spajale sa Skradinom, Tije-

Zlarinom i Rogoznicom i sa nim varošima i selima uz te pruge, Što su Murter, Zlosela, Betina,

bunj, Vodice, Prvić-Luka, Šepurine, i Kaprije sa jedne strane, Zabla-

Krapanj, Pr imošten do Rogoznice uge strane, Zaton, Rasline do

Skradina s treće strane. Promet putni­ka i robe na ovim prugama bio je toliko znatan, da se je vođenje tih pruga isplaćivalo i radi toga su bila ustanovljene. Ako su sve te pruge lo­kalnog poduzeća bile svojedobno uve­dene i dalje za desetke i desetke go ­dina podržavane, znači da su o d g o ­varale prijekoj potrebi pučanstva i da su se isplaćivale.

Sva gorespomenuta mjesta nijesu nazadovala u prometu nego naprotiv napredovala . U mnogim su bila dapa­če i podignuta znatna industrijalna p o ­duzeća. Svugdje pak poljodjelska p ro ­izvodnja podigla se je do razmjerne visine, i život je pos tao bujniji, p ro ­met sve to veći. Ipak, sada se ne isplaćuje podržavanje tih pruga! Zato treba čitavu sjevernu Dalmaciju baciti 50 godina unatrag ili ovo pučanstvo baciti u naručaj talijanskom izrablji­vanju. Ovo je zbilja narodan i kultu­ran rad!

Vlast nije uopće smjela već i radi svog ugleda dozvoliti, da „Jadranska

P lov idba" nastavi po svojoj volji vo­đenje onih pruga, na kojima može da silno zaradi va, a ostale da zapusti, samo ako joj ne daju kakvi veliki profit. Mi utvrdismo, da pruge našeg lokalnog saobraćaja nijesu bile pa­sivne. Nemamo doduše uvida u knjige „Jadranske Plovidbe", ali poznavanje ekonomskog položaja okoline i p ro ­šlost naše lokalne plovidbe nameće svakomu uvjerenje, da ove pruge ne mogu biti pasivne. S druge strane pomorsku plovidbu moramo posma-trati u njezinoj cjelini. Tu jedna veoma unosna pruga pomaže uzdržavanju druge manje unosne. Država treba da tu posreduje; ona koncesionira sao­braćajna poduzeća i može da stavi granice nemilom izrabljivanju naroda. Ona ima i moći i sredstva za to.

Mora se jednom ukloniti ova sra­mota, da toliko velikih općina i va­roši Šibenskog okružja ostanu bez ikakvog saobraćajnog sredstva, da naša trgovina ostane ukočena, te se vraćamo u petoj godini oslobođenja u jedno stanje zapuštenosti i podivlja-losti, u kojemu se ovi krajevi nijesu od stotine godina nalazili.

Školski savjet rasturen. Bilo je skrajno vrijeme, da se ova

naša, od starine poznata kao kulturna pokrajina, Dalmacija riješi one more, koja ju je bila pritiska; riješi one čete za­griženih partizana, koji svojom kratko-vidnošću i zaslijepljenošću upropast iše naše školstvo. Puzavci i ulizice prema gore, a štreberi prema svojim podre ­đenim pretvoriše mnogo naših škola ne u rasadišta prosvjete i morala, već odurnih ekspozitura tajnog redarstva bivšeg ministra policije a kasnije prosvjete, g. Sv. Pribičevića. Svaki onaj učitelj, koji svjestan svoga p o ­ziva i l judskog ponosa , nije htio da ovom „Sovjetu" služi, morao je da bilo na koji način osjeti njihovu moć.

Nagrade i kazne, imenovanja i p re­mještaji slijedili su ne po zaslugama i sposobnos t i , • već po strančarskom uvjerenju. Mnogi vrijedni i marni na­rodni radnici bili su zapostavljeni, dok su umišljeni vikači bez ikakovih s p o ­sobnost i postavljeni na sva bolja mjesta. Dok su jedni zdravi i krepki po više godina šetali i plandovali, a valjda i danas planduju pobiruć plaću, paće primajuć i izvanredne pr ipomoći , drugi su slabi i bolesni školovali od straha, da ih se ne pošalje u stanje mira. Uhodars tvo i špijunstvo bilo je zahvatilo takova zamaha među uči-teljstvom, da s e j e kolega kolege klonuo i bojao se komu povjeriti svoje jade.

Prosvjetni sovjet je imenovao i p o ­slije tolerirao u službi takove kotarske nazornike, da se upućenu čovjeku kosa podiže od užasa, sjećajući se svega onoga, kako su se neki vladali za svoga obilaženja škola prema s v o ­jim kolegama, osobi to mlađim kolegi­cama. Da se ove mCre i ovih ruši-

telja prosvjete u našim školama riješi naša pokrajina, morala je doći zlo­glasna rađikalska redukcija i baš njoj treba da zahvalimo tu našu kulturnu sreću. Što nije mogla ljubav prema kulturnim potrebama ove klasične zemlje, naše Dalmacije, to čini re­dukcija. Kada bi redukcija činovnika bila sredstvo, da se država riješi svih onih parasita, kojima je rodoljublje na jeziku, samo kada mu je u interesu, onda ne bi bilo čovjeka, koji ne bi iskazao priznanje njezinim auktorima. Ovako možemo se samo za ovaj slu­čaj veseliti redukciji, jer je ona dobila titul „zloglasna-' baš sa šikaniranja korektnih i poštenih činovnika, koji p o svom odgoju ne mogu da budu prema gore puzavci a prema svojim podređenim štreberi. Ovo rasturenje Školskog sovjeta bez dvojbe će raz­veseliti svakog prijatelja zdrave na­stave i povratit će mu nadu u ozdra­vljenje naše nastave. Da se prijatelji zdrave nastave ne prevare u svojoj nadi, g. Veliki Župan dr Perović imao bi nastaviti ondje gdje je prestala redukcija u dalmatinskom školstvu.

Vanstranačk i kato l ičk i dnevnik. Akcija oko osnutka jednog hrvatskog vanstranačkog katoličkog dnevnjka u Zagrebu nalazi sve veći broj oduše­vljenih pristaša. Sa sviju strane naše države, gdje nastavaju katolici, p o ­zdravlja se ova ideja i šalju doprinosi Pievom Društvu za fond ovog dnev­nika. Koliko smo informirani s novom godinom mogao bi izaći prvi broj ovog dnevnika, ali je zato dužnost sva­kog pravog prijatelja ove ideje, da što prije pošalje svoj dopr inos u tu svrhu.

ŠIBENIK, 6. l istopada. U zadnje se vrijeme opaža, da je

glavna ofenziva radikalne vlade upe­rena na Bosnu. Vlada upotrebljava sve načine, da umanji ugled musli­manskih prvaka dra Spahe i drugova. T o radi zato, da muslimane predobije za srpsku koncepciju i da oslabi položaj Hrvata u Bosni. To se nasto­janje opaža jasno na zadnjim sjedni­cama parlamenta, na kojima je došlo do incidenta, kakovi se ne bi mogli dogoditi ni u jednom evropskom par­lamentu. Muslimanski poslanik dr Behmen je žigosao razbojničko djelo­vanje Srpske nacionalne organizacije (Srnao) u Bosni i ustvrdio, da je naj­veći skandal, da je član te organiza­cije predsjednik vlade Nikola Pašić. Nabrojio je pojedine zločine u Bosni i naglasio, da su članovi te organiza-zacije napale d raSpahu i ispalili na nj 12 hitaca. Tom je prigodom radikalski poslanik Mihajlo Pavlović zavikao : „Šteta da ga nijesu pogodili", a ra-dikal Majčić: „Šteta da ga nijesu ubili". Nad tim indirektnim pozivom, da se nastavi takovim zločinstvima, zgraža se čitava naša kulturna javnost, a muslimanski poslanici u znak p ro ­testa ostavili su skupštinu, izjavljujući, da poslije takovog barbarskog napa­daja nema smisla govoriti sa dana­šnjom vladom. Mnslimani su stupili u vezu sa Jugoslavenskim klubom, da se povede skupna akcija proti tako­vom postupku radikala, čija je namjera, da odstrane muslimane iz parlamenta.

*

Prema vijestima iz Londona Stje­pan Radić stalno ostaje tamo. Nje­govi prijatelji u Zagrebu rasprodali su vas njegov imetak i novac mu otpre­mili u London.

* Na sjednici Narodne Skupštine od

3 . ov. mj. prihvaćen je prijedlog ra­dikalnih poslanika o povišenju posla­ničkih dnevnica. Tako će unapred poslanici primati 300 dinara dnevno nagrade mjesto 180 što su do sada pri­mali. Za predlog su glasovali radikali, demokrati , muslimani i ostali posla­nici, koji se nalaze izvan klubova. Proti predlogu su glasovali posla­nici Slovenske ljudske stranke i ze­mljoradnici.

Pri zadnjim borbama u Narodnoj Skupštini, kada se je radilo o tome, da se radikalima dade nepovjerenje, među ostalim zastupnicima govorio je i Svetozar Pribićević. Ovaj prvak de­mokratske stranke i najveći protivnik težnja hrvatskoga naroda da postane svoj gospodar , među ostalim kazao je, da je ovaj sistem državni „pljačkaški sistem" te pozivlje svu opoziciju, da se složi u rušenju ovog sistema. Neke su novine već javile, da je Sv. Pribićević prešao u separatiste, jer dok je on bio na vladi i vodio isti sistem, koga danas vode radikali, i najblaža kritika režima davala je po

N A R O D N A S T R / V Ž A "

receptu Pribićevića austrijanštinom i separatizmom. Nu drugi bolji pozna­vaoci prilika kalu, da je Pribićeviću samo do toga da prepane radikale i prisili ih na kooperaciju s demokra-kratima. T a d a bi i njemu bila osje-gurana ministarska stolica.

Domaće vijesti. Umirovljenje hrvatskih časn ika .

Uz nekolicinu časnika Srba, umirovlje­no je oko 300 što viših što nižih časni­ka Hrvata i Slovenaca. Među ovima su umirovljeni jedina dvojica generala n e - s r b a : Hrvat Plivelić i Slovenac Maister.

P o s l j e d i c e k la sne razrožnos t i . U Plaškom, Gorski kotar, izbio je zadnjih dana na jednoj pilani štrajk radnika. Štrajku se nije pridružilo ci­jelo radništvo, pa je između jedne i druge grupe došlo do sukoba, u koji su se umiješali i oružnici da rastave i umire rad. Radnici su se oprli oružnici-ma te su ovi upotrebili oružje. Jedan je radnik ostao na mjestu mrtav, je­dan se bori sa smrću usljed zadobi­venih rana, dok ih je više lakše ranjeno.

Knjižnica z a redare . Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu odlučilo je, da uredi biblioteku za momčad straže, da tako omogući redarstvenim straža-rima, da svoje s lobodno vrijeme p o ­svete vlastitom naobražavanju. Ova-kova institucija postoji kod redarstva sviju kulturnijih naroda i sveopće se priznaje njezin blagotvorni učinak. Naša je javnost mora osobito pozdra­viti, jer ovaj put vodi civilizaciji d o ­maćeg redarstva, a odvraća balkanizi-ranja, kojim je krenulo.

Vojni o b v e z a n i c i ne trebaju više dozvole od vojne vlasti za put u ino­zemstvo. Službeni vojni list donio je naredbu ministarstva vojnog i morna­rice, prema kojoj ne trebaju više vojni obvezanici Jugoslaveni, koji putuju u inozemstvo dozvole vojnih vlasti (da im se sa strane ovih dade uvjerenje za putrneu). Izdavanje putnica bit će odsad jedino stvar policajnih vlasti, a u stanovitim slučajevima i organa ministarstva za socijalnu politiku.

Hrvati u Burge landu . Brojni Hrvati koji su nastanjeni u Burge­landu, istočnoj Austriji politički su se tako organizirali, da namjeravaju na

slijedećim izborima za parlamenat izaći vlastitom listom. U izgledu je, da će dobiti bar jedno mjesto u Narodnom Vijeću, a u burgelandskom saboru osjegurano je im više mandata.

\l katoličke akcije. S v e ć e n i č k a Zajedn ica d e k a n a t a

S tar igrad na Hva ru održala je svoj sastanak dne 12. rujna u Staromgradu. Na njemu je održao tajnik HKNSvlč . Matulić referat o omladinskim organi­zacijama. Istaknuo je savremenu po­trebu rada na ovom polju i praktički prikazao, kako se osnivaju i vode „Mladi Junaci" te omladinsko društvo. Nakon referata razvila se debata te je stvoren zaključak, da će župnici p o ­raditi, da u svojoj župi čim prije osnuju „Mlade junake" , a po mo­gućnosti i omladinsko društvo. Stvo­reno je i drugih zaključaka glede sa­me Zajednice. Iza toga su se članovi zadržali dulje u bratskom razgovoru kod preč. dekana Kuničića. Sastanku su se odazvali svi svećenici dekanata. Ovomu sličan sastanak održan je u Supetru. — Svećenici otoka Brača sastali su se dne 27. pr. mjeseca u Supetru na sastanak Sveć. Zajednice. Iza pozdrava predsjednika vič. Pušića održao je tajnik HKNS vlč. Matulić referat o prosvjetnoj akciji, osobitim obzirom na omladinu. Nakon referata razvila se opširna debata o omladin­skim organizacijama, pa je stvoren zaključak da će svaki župnik nastojati da što prije osnuje u župi „Mlade Junake", ako ih još nema, a po m o ­gućnosti i omladinsko društvo. Svi su se prisutni, koji još nijesu bili, upisali kao članovi-dobrotvori HKNS. Nakon toga je slijedio drugi referat vlč. don Slavka Štambuka o svećeničkom p o -mlatku. Referent se pozabavio u glav­nom sa načinom, kako bi se d o s k o ­čilo velikoj nestašici svećeničkog p o ­mlatka, pa je predložio praktične zaključke glede malog sjemeništa, taksiranja crkovinarstva, klera i puka za ovu krvavu potrebu crkve, koji bi se zaključci imali dostaviti prep . Or­dinarijatu kao želje bračkog svećen­stva. Debata je bila ozbiljna i sve­strana, kako traži aktuelnost problema, pa su sa nekim dopunjcima vlč. don Nike Gamulina stvoreni konkretni zaključci. Još se je sastanak pozabavio

nekim aktuelnim pitanjima pastorizaci-je, a saglasio se je po tpuno sa zaklju­čkom korone sisačkog dekanata o po­trebi vanstranačkog katol. dnevnika.

Sastanak se u najljepšem skladu i " oduševljenju razišao sa zaključkom,

da će se na budućetn sastanku u P o ­sti rama održati i zgodna egzorta, za koju će se pozvati jedan redovnik iz Splita. Tako po drugim biskupijama, a kod n a s ? ! Bilo bi skrajno vrijeme, da se svećenstvo i naše biskupije makne i ostavi svoje povučenosti .

Nail dopisi.

Književnost. Hrvatska P r o s v j e t a br. 9 izašla

je za mjesec rujan sa ovim sadržajem: Ljubomir Maraković : Obnova „Posve -tilišta Abrahamova". — Joso B e n a c : Naše crkve. — Ivo Horva t : Jesenji preludij. — Joso B e n a c : Neverin. — Aleksander Iv. Fannvn : Večernji ve-trovi. — Ivan Merz: Paul Claudel i Liturgija. — A. V. Mihič ić : U iščeki­vanju. — Ana barunica Krane: Ču­desni gost. — P r e g l e d i : Kronika: Glavna skupština „Kola hrvatskih književnika". — Ideje i pokreti: Ne­moralni vijek. (Lj. M.). — Kazalište i Umjetnost: Š tampa o „Žrtvi Abraha-movoj" . — Književni Pregled: Nove knjige. — „Hrvatska Prosvjeta" se naručuje - Zagreb, Palmotićeva ul. 3 1 .

Konac jedne klevete. U „Životu" od 7. prosinca 1921.

br. 584. izašao je članak u rubrici „Pr iposlano", potpisan od Marka Mi-letića Tomina iz Stankovaca, u kojemu je ovaj na temelju lažnih informacija, a po svoj prilici i nagovoru, napisao neke uvredljive stavke protiva g. Marka Vunića. Na kaznenoj raspravi kod Okružnog suda u Splitu, dne 28. rujna, spomenuti je Miletić dao slijedeću pismenu

I z j a v u . Pošto sam se uvjerio, d a g . M a r k o

Vunić nije napisao dopis u časopisu „Jadran" to izjavljujem da žalim, što sam napisao „Pr ipos lano" u br. 584 g. 1921. časopisa „Život" i time mu nanio uvredu. Obvezujem se isplatiti Din. 250 za troškove.

Split, 28. rujna 1923.

Milet ić Marko.

ni

mi

ijno

2f Han

Ti jeđr to , 4. l i s t o p a d i Kod nas je i u okolici berba

punom jeku. Prihod je vinograda veoma lijep, a vrst mašta dobra ono, Što nam daje Bog i priroda, hoi da uništi jedna zloba i neznanje nai općinskog upravitelja. Općinskim čama hoće da uništi svaki pro maštom, a po tom i da obali i o n kukavne njegove cijene. Osim udai nja daća na uvoz i izvoz mašta, k< je u ostalom uveo bez odobre! nadležne vlasti, on je još udario da< na prevoz mašta iz ostalih općin Od davnina su vinogradari iz Stanko­vaca, Banjevaca, Budaka itd. dovozili mast na brodove u Zlosela bez ik kovih daća, ali danas to ne mogu. N J šemu su upravitelju posve pomućei pojmovi o uvozu te prevozu robe, da se čovjek ništa nego zgraža nad ova-kovim neznanjem jednoga vladinog eksponenta. Radi toga bi bilo skrajno vrijeme, da ga se makne sa mjesta, gdje se hoće znanja i tal ako ne će da narod bude nezadovolj; ne samo s njim, nego i s onima koji ga nama poslaše. Ovakovim svo­jim postupkom ne radi, kako mi na dobro općine, već na najveću n; zinu štetu, jer se okolica ovako šil nirana više ne će navraćati u Tijes i Zlosela, da predadu kupcu svi robu i veći dio utrška ostavi za svi potrebe. On je dapače ponudio bi kovačkoj općini, da će mjesto utjerivati izvoznu daću na teritoi tiješnjanske općine od njezinih padnika uz 1 % provizije. Ovaj s| kulativni posao g. upravitelja biti od najtežih posljedica po odno: i saobraćaj našeg mjesta i sela bi kovačke općine, kojima je najbliži najjeftinije doći u Tijesno i Zlosi Nadležne bi vlasti morale paziti rad ovakovih svojih činovnika i zvati ih na odgovornost . Nadamo da Veliki Župan ne će zaboraviti na ni

Iz vanjskog svijeta. Rijeka pred S a v e z o m Narod

Riječka Zanellina vlada uputila je J vezu Naroda molbu, kojom traži, se i Riječka država primi kao Saveza Naroda. Neposredno iza molbe, upravila je sekretarijatu Save:

PODLISTAK

PETAR ORGEC :

„Temelji društvo". Naša literatura ne obiluje knjigama

socijalnoga sadržaja. U zadnje vrijeme izašla je jedna takva knjiga pod gor­njim naslovom, a napisao je naš odlični kulturni radnik g. Petar Grgeč. Knjiga je razdijeljena u Četiri dijela, a svaki dio u četiri poglavlja. Svaki je dio ove knjige sam za se jedna cjelina. Ona je duboka po sadržaju, popularno napisana, te je kao neki kodeks života sa dobro zacrtanim i neoborivim na­čelima za preporod našega društva. Jer nije Iako, u knjizi od stotinjak stranica, sabrati i urediti gradivo, koje govori o najvažnijim socijalnim pita­njima i o uređenju ljudskog društva..

G. Grgeč je jedan od onih du­ševnih radnika, koji vidi prave temelje društva u društvenoj uzajamnost i ; u čestitom i pravom obiteljskom životu, kojemu je osnov ljubav među člano­vima obitelji, svetost braka i briga za po toms tvo ; u uzajamnosti među tjele­snim i duševnim radnicima; u borbi protiv kapitalizma, koji nagomilava materijalna dobra u rukama nekolicine ljudi, koji vodi narode u ropstvo, a konačno i u p ropas t ; u pravoj zadru-

garskoj misli, koja mora da igra glavu ulogu u stvaranju novoga društva i koja čovječanstvo vodi k preporodu .

Knjigu „Temelji društva" , napisao je on duševni radnik, koji socijalni život promatra sa stanovišta kršćan­skog solidarizma. On je uvjeren, da samo ovaj kršćanski socijalni princip može donijeti sreće čovječanstvu, jer današnji temelji društva stoje na la­bilnoj bazi, u kojoj pojedinac traži samo ličnu korist, a pojedini staleži propovijedaju razredni boj .

Današnje moderno društvo ruga se osnovama čestitog obiteljskog života. Tobožnju ljubav prema narodu i d o ­movini pokazuje samo riječima i pra­znom vikom, a ne praktičnim radom. Nepobitna je istina, da je najbolji rodoljub onaj, koji savjesno ispunjava dužnosti svoga zvanja.

Ova knjiga može da svakom p o ­jedincu posluži kao putokaz za ž ivot : kako i u kojem pravcu, da udesi svoj r ad ; kako da se ravna u borbi među staležima; kakove poglede da stvori za život, obzirom na vlastiti d o m ; da pazi kako će urediti svoj odnošaj prema obitelji, potomstvu i domovini; na što da pazi pri izboru zvanja i pri svom školovanjn, te napokon kako će pojedinac razvijati zadrugarsku misao i time uništavati prevelike razlike u imutku.

Budući da se i u našim školama posvećuje malo pažnje socijalnim pi­tanjima, a i đaci se sami malo pr i­pravljaju za kasniji socijalni rad, ova će knjiga dobro doći i omladini s red­njih škola, ne samo stoga, što će se uputiti u osnove društvenog života, nego što će ujedno dobiti u ruke jednu dobra knjigu, koja može biti vrlo korisna po razvoj njihovog bu­dućeg života. Ova će ih knjiga naučiti, kako je samo lična korist u radu ne-socijalna, nesavremena, a i nemoralna, a kako je rad u zajednici, rad za opće dobro , vrijedan svakog udivljenja i poštovanja.

Pisac ove knjige je skroman du­ševni radnik, koji nerado gleda „ispr-sivanjei kočoperenje" školovanih ljudi, ne voli lijenčine, a obara se na većinu današnje š tampe, koja ne može i ne smije, da se bori protiv zaraze kapi­talizma, jer ona ovisi s kapitalu. A on je slučajno urednik onim novinama, „koje su s lobodne i koje svakom krešu istinu u lice, urednici su slični raji, koja živi do krajnosti s i romašno i ne može da dođe do većega utjecaja na društveni život". Tko poznaje pisca ove knjige, njegovo naziranje na svijet i njegov život, uvjerit će se, da je rekao veliku istinu.

Na jednom mjestu veli pisac, da

„današnji pisci malo misle na radnii i ratara i da pišu većinom za gospodu Petar Grgeč napisao je knjigu, ko; je namijenjena upravo širim slojevirr društva, koji su sa značajnim naslovo „Knjižnica narodnog preporoda* je time dokazao, kako je on, kao ( ševni radnik, izvršio svoju dužno prema svom narodu i kako se bri i za odgoj širih narodnih slojeva,

Ljubav prema vlastitom naro pokazuje slijedeća stavka, koja sad temeljna načela, a i samu tendenci knj ige: „Okrene ii se dovoljan inteligencije u pravo vrijeme prem selu, poslušaju li naši intelektualci sebi onaj glas savjesti, koji nas uči, da smo svi sinovi jednoga Oca ne­beskoga i da svi imademo pravo na svoj dio duševnih i tjelesnih dobara, posvet imo li se dizanju našega ra­tara osnivanjem prosvjetnih društava, provođenjem zadružne misli i osni­vanjem zadružnih organizacija, povje­renje će između duševnih i tjelesnih radnika biti uspostavljeno samo sebe, naša će domovina biti jaka ugledna, i nijedan evropski narod će nam moći predbaciti , da smo za­ostali ljudi, koji samo zapremamo prostor zemaljski, a ništa ne privre­đujemo Evropi i čovječanstvu".

M a r k o Vunlć .

„ N A R O D N A S T R A Ž A " Strana 3.

aroda akt, kojim traži, da se ispita-sve z loporabe talijanskih vlasti na

jeci. U tužbi se nabrajaju sve zlo-laoe, napose one, koje su povrije-

suverenitet riječke države i traži da Italija izvrši rapalski ugovor,

ako po svemu izgleda ovaj glas . anelline vlade ostat će glas vapiju-ga u pustinji.

Albani ja pred koHst t tuantom. banski parlamenat primio je novi jorni zakon, prema kojem na 8000 bornika otpada jedan poslanik za onstituantu. Nije isključeno, da će

još i Albanija prije konsolidirati naše države.

Njemačka u o č e k i v a n j u r e v o l u -je. Njemačka još uvijek živi u ne -vjesriosti. Samo da počne na jednom raju malo ozbiljnije, požar revolucije uknut će po cijeloj Njemačkoj. G e -jral Ludendorff je spreman, da p o -uzme marš na Berlin u ime njema-kih nacijonalista, dok diktator Kahr i princom Ruprechtom čeka zgodu,

uspostavi Bavarsku monarhiju. U oranju je zaslugom francuske politi-

struja separat izma. Berlinska je ada u neizvjesnosti š to da čini. Ho ­

da očuva današnji Weimarski ustav jedinstvo Njemačke, pa je dala naj-

psežnije punomoći odboru od sedan enerala.

Nepri l ike f a š i s t i č k e s t r a n k e u aliji. U vodstvu fašističke stranke u mu došlo je do znatnih razilaženja načelnim i taktičnim nas tupima. Mu-

)lini je zatražio, da eksekutivno jeće fašističke s tranke odstupi , što ovo i učinilo 30. rujna na sastanku

csekutivnog odbora . Bri tanska d r ž a v n a konferenc i ja ,

ne 1. ov. mj. otpočela je svoja za-edanja konferencija britanskih d rža -

u Londonu. Mnoštvo svijeta čeka-je dolazak sudionika konferencije,

osobit način su pozdravljeni p r ed -avnici s lobodne države Irske.

B o r b e n o s t a n o v i š t e S l o v a k a ro t iv Č e h a . Slovačka, koja je u Če-oslovačkoj u jednakom položaju kao i Hrvati u našoj , u zadnje vrijeme

auzimlje sve borbeniji stav prema esima. Slovačka pučka stranka o tvo-

eno istupa proti svim onim Česima, oji su kao državni i privatni namje-enici došli u Slovačku da s jedne ane budu stupovi praškog centrali-

ičkog sistema u ovoj zemlji, a s d ru-strane da oduzimlje kruh domaćim

novima. Radi toga praška šovinisti-ka š tampa pozivlje vladu, da prema ovacima bezobzirno pos tupa i p o ­ze željeznu ruku.

Gospodarstvo. Izgradnja v e l i k o g b r o d o g r a d i -

šta. Dolaze vijesti iz Beograda, da ada namjerava podignuti jedno ve-

ko brodogradil ište na Jadranskom oru, gdje bi se imali izgrađivati

dovi za trgovačku i ratnu morna-i. Predloži za izgradnju ovog gra-

lišta raznoliki su, te još nije sjegurno li će uopće doći do ovog b r o d o -

radilišta i gdje će se podiči .

P o v l a s t i c e z a s l o b o d a n u v o z obe . Na predlog glavnog direktora arina, ministar financija odlučio \e,

svaka povlastica za s lobodan uvoz vjesne količine robe i materijala rijedi samo 6 mjeseci. Vlasnik robe , oji istu uvozi po odobrenju, dužan

u svakoj takovoj prigodi pokazati dobrenje, na koje će se zapisati i otvrditi od strane carinarnice koliko

robe i materijala uvezeno. Zajam N a r o d n e B a n k e . Narodna

anka u Beogradu odlučila je podići ajam u Čehoslovačkoj od 70 milijona elioslovačkih kruna. Na temelju ovog

;

zajma izdat će Narodna Banka vri­jednosne bonove u iznosu od jedne milijarde dinara. Zajam je određen za pomoć industrijskim poduzećima.

Č e h o s l o v a č k i industr i ja lc i n a putii kroz J u g o s l a v i j u . Čehoslovački industrijalci dne 10. ov. mj. putuju u Jugoslaviju radi upoznavanja i p rou­čavanja naših poljoprivrednih i indu­strijskih prilika. Oni će posjetiti sva važnija mjesta u državi. U Beogradu će održati konferenciju sa domaćim industrijalcima.

Gradske vijesti. R e d o v i t a o p ć a s k u p š t i n i Hrv.

zadružne tiskare u Šibeniku držat će se dne 14. ov. mj. u 11 »/> sati pr. podne u prostcri jama Hrvatske či­taonice.

K o m a n d a n t po l i c i j ske s t raže . Šibenski dopisnik „Novo D o b a " ina­če urednik „Dalm. Radikala" javlja, da odlazi iz našeg grada u Kotor p o ­ručnik Ćatipović i da bi imao u Ši­benik doći za komandanta straže kap. Čurković dosadašnji komandant straže u Splitu. G o s p . Čurković je nedavno radi z loporabe uredovne vlasti i laga­ne tjelesne ozlede osuđen u Splitu na 15 dana zatvora. Misli se valjda u Ši­beniku stvoriti stražu od samih osu­đenih stražara.

Lov z a p u n o m o ć i . Činovnik Za­družnog Saveza g. Buratović bio je kod zadruga u Prvić-Luci, Mnrteru, Jezerima i kod ostalih zadruga u oko ­lici, da mu dadu punomoć za godišnju skupštinu Saveza. Obećavao je svakoj zadruzi po 25.000 dinara vjeresije, da mu dadu punomoć, što su neke i uči­nile, ali kada su vidjele što je na stva-li, i ove su opozvale punomoć danu Buratoviću i odlučile na skupštinu poslati vlastitog zadrugara.

O s u d a z b o g kr iomčarenja . Za­grebački „Hrvat 4 4 glavno glasilo Hrvat­ske Zajednice i Radićeve stranke u svom broju 1071. od 1. l i s topada 1923. donosi ovu vijest iz našega g rada : „Nedavno smo javili, da se negdje u Šibeniku nalazi falsificirani pečat ta ­mošnjeg trošarinskog ureda. T r a g a ­njem uspjelo je carinarnici da uđe u trag, ako ne samom pečatu a ono rasprodavačima robe sa tim falsifi-kovanim pečatom. Carinarnica je d o ­nijela osudu, kojom se osuđuju zbog kriomčarenja šećera sa falsifikovanim pečatom Josip Drezga kao glavni kri­vac, a Rudolf Rebernik Ruprehtov iz Kastva kao saučesnik. Roba je konfi-skovana i biti će prodana putem javne licitacije. Osuđeni imaju da plate so­lidarno 1824 krune na ime redovitih carinskih troškova, nadalje svaki po 18.240 kruna kaznenih carinskih tra­žbina. Na koncu imaju da plate sva­ki po 400 kr. takse. Osuđeni nakon ovog riješenja predani su nadležnom sudu radi raspačavanja predmeta ži-gosanih sa falsifikovanim pečatom".

Služben i pos je t i . Dne 1. ov. mj. predsjednik Općine g. A. Blaževič obavio je službeni posjet preds tavni ­cima vojnih, političkih i crkvenih vla­sti te upraviteljstvima mjesnih škola. Posjet je obavljen po svim propis ima gospodske etikete u cilindru i vožnjom u autu o d jednog nadleštva do drugog.

f Anka Luš ić . Dne 4. o. mj. u 8 sati ujutro umrla je naša sugrađanka Anka Lušić, članica Hrv. kat. ženskog prosvjetnog društva „Zora*. Ovo naše humano-prosvje tno društvo izdalo je osmrtnicu svojoj vrloj članici te odlu­čilo držati zadušnice za upokoj nje­zine duše u varoškoj župnoj crkvi dne 12. ov. mj. u TV* sati. Društvo „ Z o n f je bila zastupana i na sp ro ­vodu po svojoj predsjednici i lijepom

broju svojih članova, te tako na d o ­ličan način iskazala posljednu poštu svojoj članici. Rodbini pokojnice i društvu „Zori" naše saučešće.

Hrvatski Rad i ša u Zagrebu t re-buje dječake za ove grane obr ta : Bojadisara 3, gostioničaja 10, košara-čara 4, lončara 5, medičara 5, mesara 10, mlinara 10, pekara 50, slastičara 5, užara 10 i poljoprivrednika 20.

D o l a z a k n o v o g p o g l a v a r a . Ovih dana prispio je u naš grad novi kot. poglavar g. Rudolf Mandić, dosada -nji kot. poglavar u Supetru. Njega su pretekli lijepi glasovi. Mi ga čekamo na djelu. Novi poglavar uvjerit će se odmah u početku, da naš narod od njega ne će tražiti nego nepristranost, pravednost i skrb za opće dobro, te smo uvjereni, da u tom ne će doče­kati razočaranja.

Novi profesor i na učit . ško l i . Bivši referenti kod Školskog odsjeka u Splitu gg. Marijan Balić i Mirko Ležajić imenovani su profesorima na mjesnoj učit. školi.

Promjena v r e m e n a . Zadnjih dana nastupilo jn potpuno jesensko vrijeme. Krasno sunce zamijenili su oblaci i kiša, koja će dosta Štete nanijeti vino­gradima, koji još u polju nijesu potrgali.

Radi z l o p o r a b e u r e d o v n e v las t i i l a g a n e t j e l e sne o z l e d e dne 3. ov. mj. vodila se je kaznena rasprava pred mjesnim kotarskim sudom proti trojici redara i dvojici tajnih agenata namještenih kod mjesnog državnog redarstva. Raspravu je vodio kot. su­dac Ernest Peručić, oštećenike i pri­vatne učesnike Niku Fržopa i Niku Roša zastupao je odvj . dr Marko Ko-žul a optuženike odvj. dr Božidar Štambuk. Svi su optuženici bili pr i ­znati krivim kao u prijavi, te su kao takovi bili o s u đ e n i : redar Ante Bobić 5 na dana zatvora, redar Vinko Vule-lija na 3 dana zatvora, redar Jerko Ban na 2 dana zatvora, tajni agent Grgo Belamarić na 3 dana zatvora i tajni agent, sada u Kotoru, Venceslav Wacek na 4 dana zatvora. Kazna je nepretvoriva u globu. Okrivljenici su uložili proti mjerekazni priziv. Slučaj Bojanić - Čurković u Splitu i ovaj kod mjesne policije odaju nam žalosnu sliku prilika kod našeg državnog re­darstva i nadležne bi se vlasti morale konačno maknuti, jer je skrajno vri­jeme , da se riješe službenika, koji mjesto da uzdrže i brane pravni p o ­redak, isti sami narušuju a time i ugled nesamo pojedinih vlasti, već same države. Ovaj slučaj i onaj u Splitu ipak imaju svoju dobru strani. Oni nam dokazuju, da možemo još imati vjeru jedino u naše suce, te im kao takovim ide potpuno priznanje čitave rodoljubne javnosti.

Kretanje u n a š o j luci . Stigao je u našu luku parobrod „Naprijed" Dubrovačke plovidbe i za Trst-Ljublja-na ukrcao 2500 tona bauxita. Pa ro ­brod „Plitvice" Jadranske plovidbe dovezao je ugljen za Sufid.

N a b a v k a g u m a . Direkcija pošta i telegrafa u Splitu raspisuje ofertalnu licitaciju za nabavku od 48 guma za poštanske automobile za dan 25. o k ­tobra o. g. u 11. sati. Uslovi i bliža obaviještenja mogu se dobiti kod Di­rekcije pošta i telegrafa u Splitu (šefa

ekonomskog odsjeka) svakog radnog dana od 9—12 sati i u službenim no­vinama.

Dr Vjek. R i s m o n d o otputovao je u naučne svrhe za nekoliko sedmica. Povratak će objaviti u novinama.

S a m o u b o j s t v o ili u m o r s t v o . Dne 2. ov. mj. u 6 sati na večer nađen je u svom stan ogrezao u krvi mladić od 21 g. Marko Aras. Liječnička ko­misija ustanovila je, da je Aras umro od uboda nožem u srce, te su mu se na lijevoj strani grudi našle dvije teške rane. Kako se je nož našao malo dalje od Iješine pokojnika, te obzirom, da ima na prsima dva uboda nožem, pala je sumnja, da bi ga netko od nje­govih mogao umoriti. Radi toga uap -šena je majka pokojnika, sestra i brat. Izvidi su u toku.

Doprinos i „Uboškom Domu". Da počasti uspomenu Dra Jurja Be-roša Ivanka ud. Storov Din, 50, Krste Margetič Din. 50, Dr Josip Pasini Din. 40, Obitelj Marasović i Obitelj p . Ante Bontempo po din. 20, Đenko Delfin, Vladimir Kulić i Obitelj Marko Jako-vljević, Frano J. Pasini po Din. 10. — Da počaste uspomenu Franke Bu-lat lug. Rikard Klemenčić, Braća Ška­rica p. Dume, Krste Margetić po Din. 20, Juraj Grimani, Dr Julije Gazzari, Ivan Bergnochi, Gena ud. Košta po Din. 10. — Da počaste usp . Uršule ud. Chimer, Rikard Delfin Josip T a m -bača, Vladimir Kulić po Din. 10, Edgard Vidović, Ivan Pasini, Vicko Kan. Škarpa, Ivan Vučić p . Andre po Din. 5. — Da počasti uspomenu Ane ud. Bulat, Mate Benković Din. 20. — Da počaste uspomenu Šime Friganović, Stjepan Scotti, Vladimir Kulić po Din. 10. — Da počaste uspomenu Mihovila L e t k e : Stipe Šare Din. 100, Oskar Ivon Bilić, Din. 50, Vladimir Kulić i Obitelj Din. 30. — Svim darovatelji­ma uprava harno zahvaljuje.

Traž i t e o d m a h najnoviji cijenik cipela, rublja, pleteniua, odijela i ra­znih drugih predmeta sa više stotina slika, koji Vam se šalje za badava, ako pošaljete dvadinarsku marku za odgovor. — Jugoslavenska Razašilja-ona, Ant. Savnik — Škofjaloka, Slo­venija. * .. * j

N o v o s t z a s v a k u k a t o l i č k u kuću po svim hrvatskim krajevima jest

„ K R U H N E B E S K I " , najnoviji i jedini molitvenik odobren od svih hrvatskih biskupa, glavni dio uredio dr. Ivan

Šarić, nadbiskup vrhbosanski. Izdalo g a Društvo sv . Jeronima u Z a g r e b u . Stoji 30 K, za članove 24 K. Radi kamata za uloženu glavnicu i radi općeg poskupljenja bit će od Nove godine povišena cijena na

40 K, za članove 30 K. Dobiva se kod Društva sv. Jeronima, a uz nečlansku cijenu i u svim boljim knjižarama.

u srednjem sta­nju za 400 hl.,

gvozdeni tisak za ulje, vino i paštu sa cijelim ostalim spravama prodaje se uz povoljne cijene. Obratiti s e : Josip Petrić pok. Ivana Krilo — Malirat.

Medicinskih knjiga razne struke i sadržine nude se na prodaju. Obratiti se u Hrvatskoj Za­

družnoj Tiskari.

I N G E R šivaći strojevi

— n a c i j e lom sv i j e tu p o z n a t i su k a o na jbo l j i . —

Podružnice i zastupstva u svim mjestima. Centrala z a državu S. H. S. Zagreb , M a r u l l c e v a u l . b r . 5. II. k a t .

F i l ia la Š ibenik , Š iroka ul ica.

Strana 4. . N A R O D N A S T R A Ž A "

Tvornica kotlova (kazana) i bakrene robe

M. ZAGORAC - ZAGREB 1 L 1 C A 152-„1 z y r n u t"

Patent k o t a o . A N D J E L K O "

Preporuča kotao vlastitog izuma na iskretanje sa vrlo praktičnim hladni­kom. — Naročito je p j j k j ^ n j ^ š j j i v i ^ vinski drop. boro-v i c u j groždje, jer se u času isprazni.

Cijenike, nacrte i objašnjenja ša l je na zaht jev b e s p l a t n o .

Hamburg-MnoameričhQ - parobrodar­sko društvo-

Najveći, najbrži i najljepši parobrodi za prevoz putnika sa sjajnim uredjajem

I. II. i III. razreda — o d l a z e : 9. augus ta »CAP NORTC*

23 „ »CSP«NA« 2 < »TUCUMAN" 13* septembra >CAP POLONIO« • 7 LA C O R U N A . 3 l l 1 ,, M A D E I R A "

A. oktobra »ANTONIO D E t r i N O « I I . „ »VIGO« 15 ' »D ILBAO. 2 S . , »CAP NORTE " 31 »V ILLAGARCIA« 15! novembra „CAP POLONIO" 17 „ „ESPANA" 13. decembra „LA CORUNA"

i z H A M B U R G A za Argent inu, Brazi l i ju i Uruguay.

Sve obavjesti daje dragovoljno i besplatno Glavno zastupstvo za Jugoslaviju :

ZAGREB, Petr injska u l ica br. 73 . Zastupstva: B e o g r a d , Ba lkanska 49. Veliki Bečkerek , S v e t o s a v s k a 18. Bi -

to l j , Bankarska 12.

RATAR D. D. | V e l e t r g o v i n a g o s p o d a r s k i m

p o t r e p š t i n a m a i p r o i z v o d i m a

Z a g r e b

PODRUŽNICA: S U Š A K Tvornička ul ica broj 15.

T e l e f o n 14—59 Interurban 15.

Brzojavni nas lov: „RATAR-SUŠAK"

dobavlja sa svog skladišta na Sušaku, Bakru najpovoljnije:

BRAŠNA, ŽITARICE, KOLONI­JALNU ROBU, 1 6 % SUPERFO-S T A T , 18 % THOMASOVU DROZGU, 4 0 - 4 2 % KAL1JEVU SOL, 1 2 — 1 5 % KA1NIT I VAP-

NEN1 DUŠIK.

Krumpir-Fažol kranjski najbolji, kao i sve druge zemaljske proizvode dobavlja naj­

jeftinije poznata kranjska firma

Fr. Gorjanc et Cie,

Kranj.

^-i i i t i ' •mit' <iiiii' 'Hiii' 'iim- " i i i" 'iiiH' 'UH" "Hi" 'HBf »tuii"*

P A P I R N 1 C A

i OREO RfiBIG 1 I ŠIBENIK (Glavna ulica), f J Bogati izbor svih vrsti umjetni- J

čkih dopisnica. j .

i Prodaja š k o l s k i h po trepš t ina , § f raznog papira te sve vrsii kan- i

ce lar i j skog pribora. I Skladište knj iga z a o s n o v n e j

i š k o l e . i

Igračke za djecu. | P o s l u g a brza i s o l i d n a . |

Cijene umjerene !

&m 'IIIH' 'Hlli' 'HIH' 'Hlll' -11111' 'IIIH' 'IIIH' 'ilfH' 'HIH' 'IIIH' 'IIIH' 'Hiti'^r

p o p . 5 željeznih šina t o t • j željezne s tubi­

šte na zavoj sa 13 stepenica. Obratiti se Biskupskoj Kuriji u Šibeniku.

Prodaj

Sklad i š t e kemijsk ih pro i zvoda , laka boja , g u m e n i h p r e d m e t a i o .

OPTIKA. N a o č a l a - - Cvikera.

» r š n j e siiakit Izredfcu po tfcul. lijcfalćKcic propiso Primaju se p o p r a v c i .

CUNARD LINE Najbrži parobrodi svijeta. Izravni putnički tovarni i exprès saobraćaj

od Hamburga i [ M u r g a za Amerihu i

Kanadu 4 dimjaka, 5 1/., dana. Vlastite kabine za putnike III. razreda. Putnike prate iskusni činovnici do luke ukrcanja, te im putem pruže u svakom pogledu dragovoljno svaku pomoć. Uput-

stva da je : C u n a r d L i n e . Glavno zastupstvo za Jugoslaviju:

3t:ps!ayens!të banka d. d. Zagreb B - c e s t a 33. kao i naša Agencija zastupnik Josip Jadronja - Šibenik Brzojavni nas lov : „Cunard Line"

Š ibenik .

i

59956 Br. Reg. tona Najmoderni j i , na jveć i i naj luksurioznij i o c e a n s k i p a r o b r o d .

Najveći napori znanosti, snage kapitala i pronalaznog duha utjelovlje­ni su u ovom čudesnom parobrodu. — Neprispodobiva udobnost u

svim razredima.

PPI/a \ i f t y ntlA u N e w Y o r k n a 7 - augusta, 1923, zatim w v * n j a 28. augusta 18. septembra, 8. oktobra,

29. oktobra itd. svaki treći tjedan utorkom iz Southamptona — Cherbourga. — Sve pobližje kroz dole naznačene adrese.- "

B R E M E N - N E W Y O R K izravna veza sa sjajnim amerikanskim vladinim parobrodima. — Ne-nadkriljivi na udobnosti, čistoći i izvrsnoj opskrbi. — Brzi i sigurni

brodovi. „George Washington" ..President Fillmore" ..President Harding" „President Roosevelt" „America" ..President Arthur"

Zahtjevajte pobliže upuie i plovidbenu listinu broj 234. Z g o d n a p r i l i k a z a o t p r e m u r o b e

UNITED STATES Generalno zastupstvo za Jugoslaviju:

Beograd, Palata Beogradske Zadruge.

Centrala Ljubljana. Pcdružnice:

Đakovo,

Maribor,

Sarajevo,

Sombor,

Split.

Ispostava; Bled. Afilijacije:

Sveopća zanatlijska banka d. d. u Zagrebu i njena podružnica u Karlovcu te Gospodarska banka d. d.

u Novom Sadu.

Dionička glavnica i pričuva

preko K. 60.000.000. i

Ovlašteni prodavaoc srećaka državne

lutrije.

Prima uloške na knjižice, te ih ukamaćuje

najpovoljnije.

Oprema sve bankovne i burzovne transakcije.

Izdavatelj i odgovorni urednik: Jos ip Urlić Ivanović Tisak H r v a t s k e Z a d r u ž n e Tisfc*re.