Dalija Milonja, dipl.ing.arh. HIPERPROSTOR d.o.o.

KRAJOBRAZNA ARHITEKTURAVrtovi u funkciji zdravlja

• Terapeutske značajke krajobrazne arhitekture su otkrivene vrlo rano

• Prvi vrtovi su građeni u svrhu razonode i reprezentacije; uloga ljekovitosti je sporedna

• Babilonski vrtovi- prvotno reprezentativni, a zatim i uloga skloništa

• Prve terme u Rimu su nastale u 3. st. pr. Kr., ali su bile jednostavne i zvale su se balnea. Prvi termalni monumentalni kompleks izgradio je konzul Agripa (19. pr. Kr.), a imale su pored velikog kupališta i okolni perivoj.

• Međutim, tek u srednjem vijeku se formiraju površine isključivo u svrhu ljekovitosti- Samostanski vrtovi

(Klaustar Male braće u Dubrovniku)

• Engleski pejzažisti pozivaju na boravak u prirodu u svrhu zdravlja

• Krajem 18. stoljeća počinju se graditi toplice diljem Europe; odlazak u planine na čisti zrak

• U doba Prve industrijske revolucije medicinska je znanost počela shvaćati da su klice uzročnici mnogih bolesti i da stoga nečistoća može izazvati zarazu. Florence Nightingale prije odlaska na frontu u Krimskom ratu, gdje je liječila ranjenike u improviziranoj bolnici u kasarnama, zaključuje da je prvi uvjet kad je u pitanju bolnica - da ne smije naškoditi pacijentu. Hôspital Lariboisiare je prvi primjer paviljonske gradnje bolnice

LIJEČILIŠNI VRTOVI

Liječilišni vrtovi ili krajolici su prostori osmišljeni za određenu populaciju i određeno mjesto, s jasnom namjerom da se utječe na pozitivne učinke po zdravlje. Razlikuju se od terapijskih vrtova utoliko što su terapijski vrtovi osmišljeni tako da zadovolje specifične potrebe određene populacije pacijenata npr. osobama s demencijom. Terapijski vrtovi najčešće traže i aktivan angažman korisnika.

S druge strane, liječilišni vrtovi uglavnom imaju za cilj pasivnije uključivanje i osmišljeni su tako da zadovolje potrebe šire populacije i to s različitim potrebama. (gledanje vrta kroz prozor ima također ljekoviti učinak)

Značajke liječilišnog vrta

• Najbitnije značajke liječilišnog vrta su prirodna vegetacija i umirujući element vode.

• Oprez kod uvođenja apstraktnih elemenata u liječilišne vrtove

• Umirujući zvukovi iz prirode, odsustvo zvuka mehaničkih strojeva

TERAPIJSKI VRT

Terapijski vrt je prostor projektiran sa svrhom da se zadovolji psihološka, fizička, društvena i duhovna potreba korisnika vrta kao i pružatelja usluga, članova obitelji i prijatelja. Terapeutski vrtovi se najčešće nalaze u bolnicama, staračkim domovima, centrima za oporavak od malignih bolesti i drugim povezanim zdravstvenim ustanovama.

Jedan od prvih takvih vrtova je Enid Haupt stakleni vrt (1959) koji je dio Rehabilitacijskog centra pri New York Univercity. Vrt kombinira hortikulturnu terapiju s medicinskom terapijom. Obučeni hortikulturni terapetuti rade s pacijentima kako bi naučili raspoznati biljke, brinuli se o njima, te naučili od biljaka.

Elementi bitni u projektiranju liječilišnih vrtova:

• utjecaj prirodnih elemenata (biljke, životinje, voda, friški zrak)- Stjecanje znanja, vještina i vrlina

• osjećaj kontrole – mjesta osame- Poboljšanje psihičkog i duhovnog zdravlja

• mogućnost za socijalni kontakt - Poboljšanje društvenog zdravlja

• mogućnosti za kretanje i vježbu ) - Poboljšanje tjelesnog zdravlja

Definiranje korisnika:

Podatke o važnim svojstvima iz okoline čovjek prima pomoću svojih osjetila: vida, sluha, dodira, okusa, njuha, hladnoće i topline, bola te kinestetičkih osjetila.

Kevin Lynch u knjici „Slika grada” (1960) definira 5 elemenata na osnovu kojih korisnik spoznaje svoju okolinu formirajući vizualne mentalne mape:

• puteve

• rubove

• područja

• križanja, fokalne točke

• orijentiri

PUTEVIČovjek doživljava krajolik kretanjem po kompleksnoj i definiranoj mreži točaka u prostoru i tako ostvaruje vizualnu dostupnost informacija. Putovi su često dominantni elementi u slici krajolika. Doživljaj slike ovisi o brzini kojom se promatrač kreće. Putovi s jasnim i dobro poznatim počecima te krajnjim ciljevima imaju za ljude jasniji identitet. Osim identiteta i kontinuiteta, putovi mogu imati i svoje kvalitete usmjerenosti. Usmjerenost u jednom smjeru može se znatno razlikovati od drugog smjera i postiže se pomoću gradijenta, odnosno pravilnom promjenom određene kvalitete.

ČVOROVIČvorovi su strategijske točke nekoga područja, gdje čovjek može ući, ali i one žarišne točke od kojih polazi ili prema kojima se kreće. To su prije svega križanja, mjesta gdje počinju ili završavaju tijekovi kretanja, ali i točke gdje jedna struktura prelazi u drugu.

PODRUČJAPodručja su dijelovi krajolika izrazito homogenih i kompaktnih karakteristika. To su relativno veliki dijelovi grada koji imaju određeni karakter pa se prepo-znaju po svojoj unutrašnjoj strukturi

ORIJENTIRIOsnovna fizička karakteristika orijentira jest njegova jedinstvenost i upečatljivost u odnosu na kontekst. Značenje je orijentira da se izdvajaju među mnoštvom drugih objekata što implicira njihovu prostornu istaknutost i važnost. Vizualni oblici koji se uzdižu iznad krajolika dobri su orijentiri jer ovise o čimbenicima koji se mogu odmah razaznati u okolici.Za određivanje točaka izbora i smjerova najvažniji su orijentiri. Ako je određeni orijentir lociran na nekom od raskrižja ili čvorova, to mu pojačava značenje jer će lakše poslužiti kao početna točka za donošenje odluke i promjenu smjera. Daleki orijentiri velika su pomoć u održavanju smjera.

RUBOVIRubovi su linearni elementi koji se ne smatraju putovima, već su obično granice između dviju vrsta urbanih površina.

• Na stvaranje slike prostora utječe čitav niz čimbenika: fizička struktura , svjetlo, sjena, tekstura, mjerilo, silueta, ali i povijest, te društveno značenje. Sva čovjekova osjetila uključena su u taj proces, pa slika prostora nastaje kao rezultat svih dojmova i opažanja.

SVJETLO I SJENA stvaraju različite ugođaje u prirodi

TEKSTURA

MIRISI

ZVUKOVI

https://youtu.be/aiAmAcaDQrM

Terapeutski krajobrazni park u Brilonu , Njemačka

Terapeutski krajobrazni park u Brilonu , Njemačka

West Point Foundry Preserve Village of Cold Spring, NY, USA Mathews Nielsen Landscape Architects

Javni vrtovi za bosonogeU zadnja dva desetljeća diljem Europe se razvio trend tzv. Vrtova za bosonoge. Otvoreni su za javnost, a korisnicima pružaju mogućnost da bosonogi pređu veće udaljenosti, kako bi osjetili prirodno tlo pod nogama i različite materijale. Na početku svake ture korisnici u ormarićima ostavljaju cipele, dok ih na kraju dočekaju tuševi za pranje nogu. Kao dodatak ovim turama, posjetiteljima je mogućeno da prelaze preko visećih mostova, hodaju kroz rijeke, dok neki parkovi uključuju i specijalizirana igrališta.

Psihijatrijska bolnice Rab- Terapijski vrt

• Bolnički kompleks zauzima površinu od 124.000 metara četvornih, a čine ga 12 paviljona (deset jednokatnica i dvije prizemnice) i kapelica, oko kojih se nalaze parkovne cjeline s ukupno 69 različitih biljaka, od alepskog bora, jorgovana i američke platane do japanske dunje, borovice i crvenog hrasta. Južno od paviljona stere se veliko polje – koje također pripada Bolnici – na kojem je prije desetak godina posađeno 7000 sadnica lavande i stotinjak maslina.

• Produkti lavande (cvijet, eterično ulje) koriste se u radnim terapijama bolničkih programa, kao što su i radovi na njezi, uzgoju, berbi i destilaciji lavande uklopljeni u određene oblike terapijskog liječenja za pojedine grupe pacijenata.