KRATKI UVOD U SVIJEST.docx

8/9/2019 KRATKI UVOD U SVIJEST.docx

http://slidepdf.com/reader/full/kratki-uvod-u-svijestdocx 1/36

Susan Blackmore:

Consciousness – A very short introduction

Oxford University Press, 2!"

#e$ak %ro&lem

Što je svijest? To možda zvuči kao jednostavno pitanje, no onoto nije. Svijest je istodobno najočitija i najteža stvar kojumožemo istraživati. Čini se da moramo ili upotrijebiti svijest da bismo ju istraživali, što je pomalo čudna ideja, ili izuzeti samesebe iz stvari koji istražujemo. Nije čudo da su se filozofi iznanstvenii tisu!lje!ima borili s ovom zamisli, te da suznanstvenii kroz du"a razdoblja odbaivali čitavu ideju i čak juodbijali proučavati. #obra je vijest da na početku $%. stolje!a&znanost o svijesti' buja. (si)olo"ija, biolo"ija i neuroznanostdose"le su točku na kojoj su se spremne suočiti s nekim

zapetljanim pitanjima* Što svijest radi? +esmo li mo"li evoluirati bez nje? +e li svijest iluzija? Što je uop!e svijest?

ko želimo uspjeti u razumijevanju svijesti, moramo ovaj problem s)vatiti ozbiljno. -no"o je ljudi koji tvrde da su riješilimisterij svijesti* oni predlažu velike objedinjavaju!e teorije,kvantnome)aničke teorije, du)ovne teorije o &snazi svijesti', i

mno"e dru"e, no ve!ina nji) jednostavno i"norira širokirasijep, ili &bezdani ponor' izme/u fizičko" i mentalno"svijeta. Sve dok i"noriraju taj problem, oni se zapravo uop!e ine bave sviješ!u.

http://en.wikipedia.org/wiki/Susan_Blackmore

http://en.wikipedia.org/wiki/Susan_Blackmore



0vaj problem je suvremeno utjelovljenje famozno" problema oodnosu uma i tijela s kojim su se filozofi mučili više od dvijetisu!e "odina. Nevolja je u tome, što u običnom ljudskom

iskustvu, čini se, postoje dvije potpuno različite vrste stvari, bezočito" načina da se spoje.

Sva moja osobna iskustva imaju kvalitetu koju ne mo"u prenijetinikome dru"ome. 0ve neopisive kvalitete filozofi zovu&kvalija&. 1rvenilo one sjajne rvene šalie je kval2 mekanosje!aj krzna moje mačke je kval2 miris kave je tako/er kval.

0va iskustva su stvarna, živa i neporeiva. 0na sačinjavajusvijet u kojemu živim. #oista, ona su sve što imam.

S dru"e strane, ja zaista vjerujem da tamo vani postoji fizičkisvijet koji omo"u!uje ta iskustva. -o"u imati dvojbe o tome odče"a je on sastavljen, ili o nje"ovoj dubljoj prirodi, ali ne dvojimu to da on postoji.

Nez"odno je to, što se ove dvije vrste stvari čine potpunorazličitima. (ostoje stvarne fizičke stvari, s veličinom, oblikom,težinom i dru"im osobinama koje svatko može izmjeriti i okonji) se složiti, a postoje i osobna iskustva 3 osje!aj boli, bojaove jabuke koju sada "ledam.

4 povijesti je ve!ina ljudi usvojila neku vrstu dualizma* to jevjerovanje da doista postoje dva različita svijeta. To vrijedi zave!inu današnji) nezapadnjački) kultura, a ankete pokazuju dato tako/er vrijedi i za ve!inu obrazovani) zapadnjaka. 5otovosve velike reli"ije su dualističke* krš!ani i muslimani vjeruju u

http://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofija_uma#Kvalija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofija_uma#Kvalija



vječnu, nefizičku dušu, a )indusi vjeruju u tman ili unutarnje božansko jastvo. +edino budizam, od svi) reli"ija, odbaujezamisao o trajnom unutarnjem jastvu ili duši. 4 zapadnim

kulturama dualizam prevladava čak i kod nereli"iozni) ljudi.(opularne Ne6 a"e teorije zazivaju mo! uma, svijesti ili du)a,kao da se radi o neovisnoj sili2 a alternativni isjeliteljina"lašavaju učinak uma na tijelo, kao da su to dvije odvojenestvari. Taj je dualizam tako duboko u"ra/en u naš jezik damožemo mirno "ovoriti o &mom moz"u' ili &mom tijelu'2 kao

da je &ja' nešto odvojeno od &nji)'.4 %7. je stolje!u franuski filozof 8ene #esartes formalno predložio najpoznatiju dualističku teoriju. (oznata kaokartezijanski dualizam, to je zamisao da se um i mozak sastojeod različiti) supstani. (rema #esartesu, um je nefizikalan ineprotežan 9tj. ne zauzima prostor ili nema položaj:, dok se

tijelo i ostatak fizikalno" svijeta sastoje od fizičke, ili protežnesupstane. Nez"oda u vezi s tim je očita. ;ako te dvijesupstane djeluju jedna na dru"u?

0vaj problem interakije otežava svaki pokušaj iz"radnjedualističke teorije, a to je vjerojatno razlo" zašto ve!ina filozofai znanstvenika potpuno odbauje sve oblike dualizma, u korist

neke vrste monizma2 no, mo"u!nosti je ovdje malo i tako/er su problematične. <a idealiste, um je temelj sve"a, no onda morajuobjasniti zašto nam se i kako čini da postoji dosljedan fizičkisvijet. Neutralni monisti odbauju dualizam, ali se ne slažu ofundamentalnoj naravi svijeta i kako "a ujediniti. Tre!a

http://hr.wikipedia.org/wiki/New_Age

http://hr.wikipedia.org/wiki/Descartes

http://hr.wikipedia.org/wiki/New_Age

http://hr.wikipedia.org/wiki/Descartes



mo"u!nost je materijalizam, i to je daleko najpopularnijamo"u!nost me/u današnjim znanstveniima. -aterijalistiuzimaju tvar za osnovu sve"a, no onda se moraju suočiti s

problemom o kojem "ovori ova knji"a. ;ako objasniti svijest?;ako može fizički mozak, sačinjen od čisto materijalni)supstani i niče"a više, izazvati pojavu svjesni) iskustava ilineopisivi) kvalija?

0vaj problem je nazvan &težak problem' svijesti, izrazom koje" je %==>. skovao australski filozof #avid 1)almers . 0n je želio

odvojiti ovu ozbiljnu i premo!nu teško!u od ono"a što je zvao&lakim problemima'. aki problemi, prema 1)almersu, oni sukoje znamo kako riješiti, čak i ako to još nismo učinili. To su problemi perepije, učenja, pažnje ili memorije2 kakorazlikujemo objekte ili rea"iramo na podražaje2 kako se sanrazlikuje od budnosti. Sve je ovo lako, kaže on, u usporedbi sa

zaista teškim problemom samo" iskustva. Ne slažu se svi s 1)almersom. Neki tvrde da težak problem ne postoji2 da se on osniva na po"rešnoj konepiji svijesti, ili nadrastičnom podjenjivanju &laki)' problema. meričkafilozofkinja (atriia 1)ur)land zove "a &prevarantskim problemom', tvrde!i da ne možemo unaprijed odlučiti koji !e se

problemi pokazati kao uistinu teški. 0n nastaje, kaže ona, izlažne intuiije da !e, nakon što smo objasnili perepiju,memoriju, pažnju i sve dru"e detalje, još uvijek nešto preostati 3 &sama svijest'.

http://en.wikipedia.org/wiki/David_Chalmers

http://en.wikipedia.org/wiki/Patricia_Churchland

http://en.wikipedia.org/wiki/David_Chalmers

http://en.wikipedia.org/wiki/Patricia_Churchland



'efiniran(e svi(esti

;ako je to biti šišmiš? 0vo pitanje, prvi put postavljeno %=@Ai)

"odina, učinio je čuvenim američki filozof T)omas Na"el, %=7>.4potrijebio je pitanje kao izazov materijalizmu, da bi istražio što podrazumijevamo pod sviješ!u, te da vidi zašto ono čini problem umtijelo tako tvrdokornim. 0no što mislimo, kaže on, jest subjektivnost . ko postoji nešto kao &kako je to biti šišmiš' 3 nešto za samo" šišmiša, tada je šišmiš svjestan. ko to"anema, tada nije.

4zmite, na primjer, šaliu na vašem stolu, pa se pitajte 3 kako jeto biti šalia? Bjerojatno !ete re!i da to nije nikako2 da šalia nemože osje!ati, da je porulan neživ, itd. Bjerojatno ne!ete imati problema sa stavom da šalie nisu svjesne. No krenite sada narve, mu)e, bakterije ili šišmiše. Tu bi ve! mo"li imati problema. Bi ne znate 3 štoviše, ne možete znati 3 kako je to bitirv. (a i ako mislite da postoji nešto kao &kako je to biti rv',kako kaže Na"el, tada vjerujete da je rv svjestan.

Na"el je šišmiša odabrao kao primjer zbo" to"a što su šišmišitako različiti od nas. 0ni lete, žive u"lavnom u mraku, visena"lave s drve!a ili u pe!inama, i koriste ultrazvuk, a ne vid,kako bi vidjeli svijet.

;ako je to doživjeti svijet na taj način? Ne vrijedi vamzamišljati da ste šišmiš, jer obrazovani šišmiš koji "ovori uop!ene bi bio normalan šišmiš2 obratno, ako biste postali normalan

http://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Nagel

http://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Nagel



šišmiš i ne biste mo"li misliti ni "ovoriti, tada ne biste mo"li nitiod"ovoriti na vlastito pitanje.

Na"el je rekao da nikada ne!emo mo!i znati od"ovor na to pitanje. 0vakav stav nazvan je misterijanizam. +oš jedanmisterijanist je američki filozof 1olin -5inn, koji kaže da smomi ljudi &ko"nitivno zatvoreni' kad se radi o razumijevanjusvijesti. To znači da nema nade da !emo razumjeti svijest, baškao što za psa nema nade da !e ikada mo!i čitati novine.(si)olo" Step)en (inker se slaže* možda !emo razumjeti ve!inu

detalja o tome kako um radi, no sama !e svijest možda zauvijekostati izvan naše" dose"a.

Ne dijele svi ljudi Na"elov pesimizam, no nje"ovo se pitanje pokazalo korisnim, podsje!aju!i nas što je sve na va"i kad"ovorimo o svijesti. Nema vajde "ovoriti o perepiji, memoriji,inteli"eniji ili sposobnosti rješavanja problema, kao o čistofizikalnim proesima i tada tvrditi da smo objasnili svijest. kozaista "ovorite o svijesti, tada na ovaj ili onaj način morate uzetiu obzir subjektivnost. Cli morate zapravo riješiti težak problem iobjasniti kako subjektivnost izranja iz materijalno" svijeta, ili,alternativno, ako tvrdite da je svijest istovjetna s tim fizikalnim proesima, ili da je iluzija, ili čak da uop!e ne postoji, tada

morate objasniti zašto se tako snažno čini da ona postoji. 4svakom slučaju, možete tvrditi da se bavite sviješ!u jedino ako"ovorite o tome &;ako je to bitiD'.

http://en.wikipedia.org/wiki/New_mysterianism

http://en.wikipedia.org/wiki/Colin_McGinn

http://hr.wikipedia.org/wiki/Steven_Pinker

http://en.wikipedia.org/wiki/New_mysterianism

http://en.wikipedia.org/wiki/Colin_McGinn

http://hr.wikipedia.org/wiki/Steven_Pinker



0vo bitno značenje termina svijest, zove se još i pojavnost,fenomenalnost, ili fenomenalna svijest, što su nazivi koje jeskovao američki filozof Ned Elok . Elok uspore/uje

fenomenalnu svijest , koja je kakojetobiti u odre/enom stanju,s upotrebnom sviješću 9aess onsiousness:, koja se odnosi naupotrebu u mišljenju ili upravljanju djelovanjem ili "ovorom.Fenomenalna svijest 9ili pojavnost, ili subjektivnost: ono je očemu je "ovorio Na"el, i čini srž problema svijesti.

S ovim idejama na umu, spremni smo za jedno od središnji)

nesla"anja u proučavanju svijesti. 8adi se o slijede!em pitanju* je li svijest dodatni sastojak koji mi ljudi imamo pored naši)sposobnosti opažanja, mišljenja i osje!anja, ili je ona unutarnji ineodvojivi dio postojanja stvorenja koje može opažati, misliti iosje!ati? 0vo je doista ključno pitanje o kojemu ovisi sve ostalo,tako da biste sada mo"li odlučiti što mislite o tome, budu!i da su

implikaije oba od"ovora prilično zapanjuju!e.S jedne strane, ako je svijest svojstvena složenim moždanim proesima i neodvojiva od nji), tada je ve!ina ovi) pitanja besmislena. (rema ovom stavu 9koje"a neki zovufunkionalizam:, nema potrebe pitati zašto je svijest evoluirala,zato što !e svako stvorenje koje je evoluiralo do to"a da ima

inteli"eniju, perepiju, pam!enje i emoije, tako/er nužno bitii svjesno. Tako/er ne bi imalo smisla "ovoriti o &svijesti samoj'ili o &neopisivim kvalijama', jer nema niče"a dru"o"a osim proesa i sposobnosti.

http://en.wikipedia.org/wiki/Ned_Block

http://en.wikipedia.org/wiki/Ned_Block



(rema ovom po"ledu, nema zaista nikakve duboke tajne, inikakvo" teško" problema. <adatak je, dakle, ovdje priličnodru"ačiji* objasniti zašto se čini da problem postoji i zašto nam

se čini da imamo neopisiva, nefizička, svjesna iskustva. 4pravose ovdje pojavljuje zamisao da je svijest iluzija, a kako nitisvijest niti težak problem nisu ono što se čini da jesu, takomoramo objasniti kako nastaje iluzija.

ko nam se ono što je sadržano u ovoj di)otomiji čini teškos)vatljivim, možda bi nam mo"ao pomo!i misaoni eksperiment.

)om&i

<amislite neko"a tko iz"leda baš kao vi, ponaša se poput vas,misli poput vas i "ovori poput vas, ali pri tome uop!e nijesvjestan. Taj vaš dru"i ja nema osobna, svjesna iskustva2 sve senje"ove aktivnosti odvijaju bez svjetla svijesti. To nesvjesno

stvorenje 3 a ne neko polumrtvo )ai!ansko truplo 3 ono je štofilozofi podrazumijevaju pod zombijem.

<ombije je svakako lako zamisliti, no mo"u li oni zaista postojati? 0vo naiz"led jednostavno pitanje vodi do ijelo"mora filozofski) poteško!a.

Na &da' strani su oni koji vjeruju da je doista mo"u!e imati dvafunkionalno ekvivalentna sustava, od koji) je jedan svjestan, adru"i nesvjestan. 1)almers je na &da' strani. 0n tvrdi da suzombiji ne samo zamislivi, ne"o i mo"u!i 3 u nekom dru"omsvijetu, ako ne u ovome. 0n zamišlja svo" zombi blizana koji





in)erentna i neodvojiva od vještina koje mi ljudi imamo, ondazombiji naprosto ne bi mo"li postojati i ijela je ideja ludost.

+a mislim da je ijela ideja ludost. No ona je i dalje vrlo privlačna, u"lavnom zbo" to"a što je tako lako zamislitizombija. (a ipak, lako!a zamišljanja nije dobar pokazateljistinitosti. 8azmotrimo sada jedan prilično dru"ačiji aspekt isto" problema 3 pitanje služi li svijest ičemu.

Fraza &sna"a svijesti' česta je u svakodnevnom "ovoru. 8adi se

o zamisli da je svijest neka vrsta sile koja može izravno utjeatina svijet 3 ili djelovanjem na naša vlastita tijela, kao kad &ja'svjesno odluči pomaknuti moju ruku i ona se pomakne 3 ili, joškontroverznije, u stvarima kao što su du)ovno isjeljivanje,telepatija ili &vladavina uma nad materijom'. 0vu je &silu', kaoi zombija, lako zamisliti. -ožemo si predočiti kako naš svjesnium nekako poseže van i utječe na stvari. No, ima li ova zamisaosmisla? Čim se sjetite da svijest znači subjektivnost ilifenomenalnost, zamisao se počinje činiti manje vjerojatnom.;ako može &kako je to biti' nešto, biti sila ili sna"a? ;ako možemoje iskustvo zelenila ovo" drveta uzrokovati da se neštodo"odi.

+edan od načina da se ispita bi li svijest mo"la biti mo! ili sila, jest da se upitamo što bi se do"odilo ako bismo ju uklonili.0či"ledno, ako svijest ima neku mo!, ono što bi ostalo ne bimo"lo biti zombi, jer se zombi ne može, prema definiiji,



razlikovati od svjesne osobe. 0stao bi nam dakle netko tko jerazličit od svjesne osobe jer ne možeDšto?

-ožda mislite da je svijest potrebna za donošenje odluka, noznamo prilično puno o tome kako mozak donosi odluke i čini seda mu za to ne treba neka dodatna sila. -ožemo tako/ernapraviti računala koja donose odluke bez posebno" modula zasvijest. Csto vrijedi i za vid, slu), kontrolu pokreta i mno"e dru"eljudske sposobnosti. -ožda mislite da je svijest potrebna zaestetski doživljaj, kreativnost ili zaljubljivanje, no onda biste

trebali pokazati da ove stvari radi sama svijest, a ne aktivnost pametno" moz"a.

Sve nas ovo navodi na čudnu pomisao da svijest možda ne čininišta. (omislite, na primjer, na ljude koji )vataju loptu u kriketu,i"raju stolni tenis ili su uključeni u neki raz"ovor koji se odvijadosta brzo. Čini se kao da se sve te brze aktivnosti odvijajusvjesno, no je li sama svijest ona koja i) pokre!e? <apravo, kaošto !emo vidjeti, ovakve se aktivnosti odvijaju previše brzo, auskla/uju i) dijelovi moz"a za koje se čini da nisu uključeni usvjesno iskustvo.

Nije li onda svijest potpuno bez ikakve mo!i? +edna je inačiaove zamisli epifenomenalizam 3 zamisao da je svijest beskorisninusproizvod ili epifenomen. To je vrlo čudno stajalište premakojemu svijest doista postoji, ali nema utjeaja na bilo što dru"o. ako uop!e nema utjeaja, tada je teško s)vatiti zašto smo se počeli brinuti o njoj 3 ili čak "ovoriti o njoj.



No, epifenomenalizam nije jedini način s)va!anja svijesti kaonemo!ne. lternativno se može re!i da !e sva bi!a koja poputnas mo"u vidjeti, osje!ati, misliti, zaljubljivati se i ijeniti fino

vino, na konu povjerovati da su svjesna, zamišljati da suzombiji mo"u!i, i misliti da svijest nešto radi. <aključak koji proizlazi iz teorije ovakve vrste jest da smo obmanuti2 osje!amokao da je svijest mo! ili dodatna sposobnost, ali smo u krivu.ko je ovoj teoriji potrebno ime, mo"li bismo je nazvati&deluzionizam'.

+a mislim da je ovo ispravan način razmišljanja o svijesti, no izto"a slijedi da su naši uobičajeni stavovi o svijesti duboko po"rešni. -ožemo li doista biti toliko u krivu? zašto bismo bili? -ožda bi trebali pobliže promotriti neka od ti) stanovišta iupitati koliko su pouzdana.

*a+alite uma

Najprirodniji način razmišljanja o svijesti jest vjerojatno nešto poput ovo". 4m osje!amo kao privatno kazalište. Gvo mene, ukazalištu, koje je smješteno otprilike ne"dje u mojoj "lavi, i"ledam van kroz moje oči. No, ovo je višeosje!ajno kazalište.Tako osje!am dodire, mirise, zvukove i emoije tako/er. mo"uupotrijebiti i moju maštu 3 prizivaju!i slike i zvukove koje !uvidjeti, kao da su na mentalnom zaslonu, mojim unutarnjimokom ili čuti mojim unutarnjim u)om. Sve je to &sadržaj mojesvijesti', a &ja' sam publika koja i) doživljava.



0vakva kazališna predodžba dobro se poklapa s jednom dru"omuobičajenom slikom svijesti 3 slikom u kojoj svijest teče poputrijeke. 4 %=. stolje!u, &ota moderne psi)olo"ije', Hilliam

+ames 9%I>$%=%A:, skovao je izraz &struja svijesti', a on se činidovoljno prikladnim. Naš se svjesni život zaista čini kao stalnoteku!a struja slika, zvukova, mirisa, dodira, misli, emoija, bri"ai radosti 3 koje se sve, jedna za dru"om, do"a/aju meni. 0vakavnačin doživljavanja naši) vlastiti) umova tako je la"an i tako prirodan, da se ne čini vrijednim dovoditi u pitanje. (a ipak, kad

jednom u/emo u intelektualnu zbrku, kao što smo iz"leda učinilis problemom svijesti, ponekad je korisno dovesti u pitanje našenajosnovnije predodžbe 3 u ovom slučaju ove naiz"led nedužneanalo"ije.

Najjače osporavanje dolazi od filozofa #aniela #ennetta. 0nkaže kako ve!ina ljudi može lako odbaiti zamisao

kartezijansko" dualizma, a ipak zadržavaju jake ostatkedualističko" mišljenja u obliku ono"a što on zove&kartezijanskim kazalištem&. Ne radi se samo o analo"iji uma skazalištem, ne"o i o stavu da ne"dje u umu ili moz"u mora bitimjesto i vrijeme u kojemu se sve zajedno stapa i &do"a/a sesvijest'2 da postoji neka vrsta iljne linije u moždanimaktivnostima, nakon koje stvari tajnovito postaju svjesne ili&ulaze u svijest'.

0vo mora biti po"rešno, tvrdi #ennett. <a početak, u moz"u ne postoji entar koji bi od"ovarao takvoj zamisli, jer mozak jesustav čija je odlika radikalno paralelno proesuiranje, bez

http://en.wikipedia.org/wiki/William_James


http://en.wikipedia.org/wiki/Daniel_Dennett

http://en.wikipedia.org/wiki/Cartesian_theater



http://en.wikipedia.org/wiki/Daniel_Dennett

http://en.wikipedia.org/wiki/Cartesian_theater



središnje" stožera. Cnformaija ulazi kroz osjetila i raspoe/uje se posvuda za različite namjene. 4 svoj toj aktivnosti ne postojisredišnje mjesto na kojemu &ja' sjedi i "leda predstavu dok

stvari prolaze kroz moju svijest. Ne postoji mjesto na kojemdolazak misli ili opažanja označava trenutak u kojemu oni postaju svjesni. Nema jedne jedine lokaije iz koje se šalju mojeodluke. 4mjesto to"a, mno"i različiti dijelovi moz"a naprostorade svoj posao, komuniiraju jedni s dru"ima kad"od je to potrebno, i sve to bez središnje kontrole. Što bi onda mo"lo

od"ovarati kazalištu svijesti? Ne koristi, dodaje #ennett, da umjesto da mislimo o kazalištukao o stvarnom mjestu, počnemo o njemu misliti kao o nekojvrsti raspršeno" proesa ili o raširenoj neuralnoj mreži. Načeloostaje isto, i još uvijek ostaje po"rešno. Naprosto ne postojimjesto, ili proes ili bilo što dru"o što bi od"ovaralo svjesnom

dijelu moždane aktivnosti, pri čemu bi sve dru"o ostalonesvjesno. Nema osjetila kojim bi se ulazna informaija prenijela zajedno kako bi bila predočena &u svijesti' nekome da ju vidi ili čuje, i nema male osobe unutra koja od"ovara na onošto vidi. -ozak nije or"aniziran na taj način, a da kojimslučajem jest, ne bi mo"ao funkionirati. Nekako moramos)vatiti kako ovaj osje!aj postojanja svjesno" jastva, koje posjeduje struju iskustava, nastaje u moz"u koji u stvarnostinema unutarnje" kazališta, nema predstave i nema publike.

#ennett je skovao naziv &kartezijanski materijalist' kako biopisao one znanstvenike koji tvrde da odbauju dualizam, no još



uvijek vjeruju u ;artezijansko kazalište. 0bratite pažnju da suoba ova naziva, ;artezijansko kazalište i ;artezijanskimaterijalizam, #ennettovi, a ne #esartesovi. -alo bi

znanstvenika priznalo da su kartezijanski materijalisti. (a ipak,vidjet !emo kasnije, "olema ve!ina nji) pri)va!a nešto kao jestruja svijesti ili pak "ledaju na um kao na unutarnje kazalište.0ni bi, dakako, mo"li imati i pravo, a ako imaju, onda je zadatak znanosti o svijesti da objasni čemu to metaforičko kazališteod"ovara u moz"u i kako radi. No, ja duboko sumnjam da imaju

pravo. ko malo više razmotrimo kako mozak radi, to bi nammo"lo pomo!i da vidimo zašto.

Ote-eni umovi

;ad se začepi neka od krvni) žila u moz"u, dolazi do ošte!enjaneurona koji su ostali bez kisika i nastaje moždani udar. 0nčesto uzrokuje oduzetost na suprotnoj strani tijela. To je lakos)vatiti, jer lijeva strana moz"a upravlja desnom stranom tijela2 ilijeva strana moz"a vidi desnu stranu vizualno" svijeta 9naime,lijeva strana moz"a ne bavi se desnim okom, ne"o sa svime štose vidi desno od entra:. No mno"o se čudnije posljedie ponekad vide kod ošte!enja desno" moz"a* to je sindrom jednostrano" zanemarivanja.

4 ovom stanju bolesnii ne samo da su iz"ubili neke odre/enesposobnosti2 čini se kao da su iz"ubili pola svo" svijeta. Ne radise o tome da ne vide kad po"ledaju prema desnoj strani sobe, ili prema desnoj strani neke slike, ne"o se čini da uop!e ne



s)va!aju da postoji desna strana. To postane očito po nji)ovomčudnom ponašanju. Npr. mo"u pojesti )ranu samo na desnojstrani tanjura i potpuno i"norirati ostatak, sve dok netko ne

okrene tanjur. Cli obriju samo desnu stranu lia, ili raz"ovarajusamo s posjetioima koji stoje desno.

Talijanski neurolo" Gdoardo Eisia) izveo je jedinstveni pokus stim bolesniima. <atražio je od nji) da zamisle poznatikatedralni tr" u -ilanu, koji su svi dobro poznavali. (rvo sumorali opisati što bi vidjeli da prilaze tr"u sa sjeverne strane. Svi

bi opisali mno"e lijepe z"rade, tr"ovine i kafi!e koje bi vidjelina svojoj desnoj strani. (otpuno bi i"norirali sve što bi senalazilo s nji)ove lijeve strane kad bi stajali na tom položaju, inije i) mo"ao navesti da mu kažu što se tamo nalazi. No, zatim bi zatražio od nji) da zamisle kako dolaze na tr" sa suprotnestrane. Sad bi sve zaboravljene z"rade bile pažljivo opisane, a

pret)odno opisane bile bi zaboravljene.Što se to ovdje do"a/a? Brlo je teško pri)vatiti da ljudskoiskustvo može biti na ovaj način fra"mentirano. 8adozamišljamo kako bismo zasi"urno, da smo imali moždani udar,uvidjeli našu "lupu po"rešku i spojili zajedno dva po"leda, no jasno je da se to naprosto ne do"a/a. <a ove je ljude pola svijeta

jednostavno nestalo i ne postoji više svjesno jastvo koje bimo"lo prevladati taj problem.

(am!enje je tako/er nešto što lako uzimamo zdravo za "otovo,sve dok ne razmislimo o posljediama njezina "ubitka. #vije su



"lavne vrste pam!enja, kratkoročno i du"oročno. Najdramatičniji i najzanimljiviji "ubitak pam!enja naziva seantero"radna amnezija.

ntero"radna amnezija najčeš!e je posljedia ošte!enja)ipokampusa 9dijela moždano" limbičko" sustava:, do če"amože do!i kod ;orsakovljevo" sindroma čiji je uzrok trovanjealko)olom, nakon kirurško" za)vata ili bolesti, ili nakonnesretni) slučajeva u kojima mozak ostane bez kisika.(osljedia je to"a da osoba zadržava kratkoročno pam!enje, kao

i du"oročno pam!enje koje je do tada imala, ali "ubi sposobnoststvaranja novo" du"oročno" pam!enja. 0statak nji)ovo" životaiz"leda kao neprekidni tijek sadašnjosti koja traje nekolikosekundi, i koja zatim nestaje u ništavilu.

J.-. je bio jedan od najčuveniji) slučajeva amnezije. 0ba)ipokampusa su mu odstranjena %=@K. u očajničkom pokušajuliječenja teške epilepsije od koje je bolovao. -o"ao je naučitineke nove vještine, te je s vremenom postao brži u prepoznavanju odre/eni) podražaja, no svaki put je poriao da je ikada ranije obavljao te zadatke. Neurolo" 0liver Saksopisao je svoja iskustva s +immiejem 5., žrtvom ;orsakovljevo"sindroma, koji je u dobi od >= "odina još uvijek vjerovao da ima

%= i da je upravo napustio mornariu. Cz znatiželje, Saks je+immieju pokazao nje"ov vlastiti odraz u o"ledalu, što je odma)i požalio nakon što je +immie vidio svoju sijedu kosu i "otovo poludio od stra)a i nes)va!anja. Saks "a je brzo odveo do prozora "dje je opazio neku djeu koja su se vani i"rala.



+immiejev stra) se smirio, počeo se smiješiti, a Saks se povukao. ;ad se vratio, +immie "a je pozdravio kao da je potpuni strana.

;ako je to biti tako duboko amnestičan? +esu li J.-. i +immie potpuno svjesni? +e su li svjesni na dru"ačiji način? ;ad bismomo"li otkriti prisutnost svijesti, izmjeriti ju, ili ju barem poštenodefinirati, tada bismo mo"li i od"ovoriti na ova pitanja, no svešto možemo jest promatrati ponašanje ljudi i slušati što oni"ovore. (romatraju!i i), možemo re!i da su očito svjesni u

nekim osjetilima2 budni su, pristupačni, zainteresirani za svijet imo"u opisati kako se osje!aju. (a ipak, u mno"o čemu nji)ovoiskustvo mora biti jako različito.

+edan od nji) zapisivao je u svoj dnevnik uvijek ponovno isteriječi* &4pravo sam po prvi put postao svjestan'. #ru"i su stalno ponavljali &4pravo sam se probudio'. -ožda svi mi znamo tajživa)an osje!aj kad iznenada postanemo intenzivno svjesni, kaoda smo do tada sanjarili ili bili zamišljeni. 0vaj osje!aj probu/enosti može potaknuti ljepota okoliša u kojem smo senašli, neka slučajna riječ ili komentar ili čak to što smo samisebi postavili pitanje &+esam li sada svjestan?'. Eez obzira što"a je uzrokovalo, to može biti neobičan i poseban trenutak. li

zamislite da živite život koji je neprestano bu/enje koje" senikad ne možete sjetiti.

Takvi nas slučajevi navode da se zamislimo nad kontinuitetomsvijesti. Cako amnestičari mo"u iskusiti sadašnjost kao



ujedinjenu struju svijesti, kao i bilo tko dru"i, i mo"u čakosje!ati da je nji)ovo iskustvo kontinuirano iz trenutka utrenutak, oni ne mo"u imati nikakav osje!aj da se jučer pretvara

u danas, niti mo"u planirati budu!nost koja se nadovezuje nanji)ovu prošlost. ko vjerujete u neku vrstu unutarnje" jastva,duše ili du)a, teško !ete se suočiti s ovim činjeniama. (ostoji lidoista ne"dje stvarno jastvo koje se sve"a sje!a, samo ne možeta sje!anja prenijeti ošte!enom moz"u? Cli su duša ili jastvotako/er ošte!eni, u točnom srazmjeru s fizičkim ošte!enjem

moz"a? Bjerojatnije je ipak da potpuno ispravan mozak nekako proizvodi naš osje!aj kontinuirano" svjesno" jastva, samo kako?

0vakvi nam slučajevi mo"u pomo!i u razmišljanju o odnosuiskustva i moždane funkije. neki još čudniji tipovi ošte!enjamoz"a dovode u pitanje i samu zamisao o jedinstvu svijesti.

.ledan(e &e+ vi/en(a

#.F. je paijentia s vizualnom a"nozijom za oblik. (remda sunjezina osnovna sposobnost vida i prepoznavanje boja normalni,ona ne može vidom prepoznati oblike ili konture predmeta,imenovati jednostavne rteže, niti prepoznati slova i brojke.4natoč tome, ona može pose"nuti za svakodnevnim predmetimai u)vatiti i) posve preizno, čak i ako ne može re!i što su oni.

4 fasinantnom pokusu #.F. su pokazivali niz proreza 3 poputrupa u koje biste mo"li ubaiti pismo 3 i tražili od nje da nartana"ib proreza, ili da kut linije prila"odi kutu proreza. Ništa od



to"a nije mo"la učiniti. li, kad su joj dali komad kartona,mo"la "a je brzo poravnati s prorezom i ubaiti kroz nje"a.

Na prvi po"led čini se kao da #.F. vidi 9jer može ubaiti kartonekroz prorez: bez stvarnog iskustva "ledanja2 to bi podrazumijevalo disoijaiju izme/u vida i svijesti, kao da je bila vizualni zombi. Taj zaključak počiva na našem prirodnomnačinu razmišljanja o vidu i svijesti, no istraživanja pokazuju da je taj zaključak po"rešan.

Najprirodniji način razmišljanja o vidu je vjerojatno nešto poputovo"* informaija ulazi u oči i mozak ju obra/uje2 to vodi donaše" svjesno" "ledanja slike svijeta prema kojoj zatimdjelujemo. #ru"im riječima, prvo nešto moramo svjesno vidjeti,a tek onda na to djelovati. Cspada, me/utim, da mozak uop!e nijeor"aniziran na taj način, a da jest, vjerojatno ne bismo mo"li preživjeti. <apravo, postoje 9najmanje: dva odvojena vidna putas odvojenim funkijama.

#onji put vodi od primarne vidne kore prema naprijed usljepoočnu koru i uključen je u iz"radnju točne perepijesvijeta. No za tu iz"radnju treba nešto vremena. <bo" to"a,usporedno postoji i "ornji put koji vodi u tjemeni režanj i kojiuskla/uje brzu vidnomotornu kontrolu. To znači da se brza,vidom vo/ena djelovanja, kao što je vra!anje servisa, )vatanjelopte ili izbje"avanje prepreka na putu, mo"u do"oditi znatno prije ne"o što ste prepoznali loptu ili prepreku. Slučaj #.F. sadaima više smisla. Najbolje "a je opisati kao disoijaiju, ne



izme/u vida i svijesti, ve! izme/u akije i perepije. 0na jeiz"ubila mno"o od donje" puta koji vodi do vidne perepije ali je zadržala "ornji put potreban za preiznu vidnomotornu

kontrolu. -no"i dru"i pokusi potvrdili su ovu op!u sliku i pokazali da naš prirodni način razmišljanja o vidu mora biti po"rešan.

0#a(min1 iskustva

;asni li svijest za do"a/ajima stvarno" svijeta? Čudno pitanje

proizašlo je iz istraživanja koje je %=KAi) "odina započeoEenjamin ibet. Nje"ova su otkri!a dovela do teorija o&ibetovom kašnjenju', te do preispitivanja pojmova slobodnevolje i od"ovornosti.

Najraniji ibetov pokus izvršen je na bolesniima kojima jezbo" operaija morala biti otkrivena površina moz"a i koji su

ibetu dali dopuštenje da im elektrodama stimulira površinumoz"a. #u"o se znalo i prije to"a, da dijelovi moz"a, nazvanisomatosenzorna kora, sadrže mapu tijela, te da stimuliranje bilokoje" dijela te kore dovodi do osjeta, kao da je dodirnutod"ovaraju!i dio tijela. ko se stimulira motorna kora, dio tijela!e se pomaknuti2 ako se stimulira vidna kora, vide se stvari, itako dalje.

ibet je stimulirao moždanu koru impulsima koji su trajali odnekoliko milisekundi 9tisu!inki sekunde: do više od sekunde, iono što je našao bilo je ovo* s kratkim impulsima paijenti nisuosje!ali ništa, no s dužim impulsima rekli su da na svojim

http://en.wikipedia.org/wiki/Benjamin_Libet

http://en.wikipedia.org/wiki/Benjamin_Libet



rukama osje!aju nešto kao dodir. ibet je pokazao da je bilo potrebno pola sekunde neprekidne električne stimulaije, kako bi paijent rekao &osje!am ovo'. Činilo se kao da je svjesno

iskustvo došlo puni) pola sekunde nakon početka podraživanja.

Najočitije tumačenje 9koje ne mora biti i točno:, jest da je potrebno pola sekunde neuronske aktivnosti da proizvedesvijest. To je vrlo čudno. To bi značilo da svijest mora kasniti prilično puno iza do"a/aja u realnom svijetu, te bi tako bila beskorisna u rea"iranju na svijet koji se brzo kre!e. 0vdje je

važno s)vatiti koliko je ti) pola sekunde du"o vremena umoždanom kontekstu. Si"nal od stvarno" dodira ruke dosežemozak za nekoliko stotinki sekunde, a zvuk još i brže. Tipičnareakija na svjetlosni bljesak dolazi nakon petine sekunde iuključuje aktivaiju mno"i) neurona koji detektiraju svjetlost izatim koordiniraju od"ovor. Čini se ludo da bi svijest mo"la

do!i tako kasno u ovom proesu, no čini se da ibetovi nalazi pokazuju upravo to.

ko je to točno, kako to da to ne s)va!amo? ibetovo vlastitoobjašnjenje jest da je za svijest doista potrebno pola sekundekontinuirane aktivnosti moždane kore, ali da mi ne primje!ujemo kašnjenje jer se do"a/aji upu!uju unatra" u

vremenu 9&bak6ard referral':. To je mo"u!e zbo" to"a što, kaddo/e do podražaja 3 reimo bljeska svjetlosti ili brzo" dodira 3 postoji neposredan efekt u moz"u nazvan &evoirani potenijal'.(rema Cbetovoj teoriji, kad svjesno osje!amo dodir na rui, usomatosenzornoj kori se nakuplja aktivnost, sve dok ne do/e do



svijesti, a tada se &tajmin"' dodira upu!uje unazad u vremenu,do časa evoirano" potenijala. Cnače se ništa ne osje!a. Na ovajnačin nikad se ne primje!uje kašnjenje svijesti.

ibetovi nalazi nisu sporni, ali je sporno nji)ovo ispravnotumačenje. Sam ibet bio je me/u onim antimaterijalistima kojivjeruju da nalazi "ovore protiv ekvivalentnosti uma i moz"a.#ualisti pak, kakav je bio i filozof znanosti ;arl (opper 9%=A$%==>.: ili neurofiziolo" +o)n Gles 9%=AL%==7.: uzimaju ovenalaze kao dokaz za mo! nefizičko" uma, a matematičar 8o"er

(enrose čak tvrdi da je za nji)ovo objašnjenje potrebna kvantnateorija.

1)ur)land i #ennett su apsolutno protiv ovakvi) tumačenja.0ni kažu da ibetovi rezultati naiz"led imaju tako čudneimplikaije, zato što se ljudi ne žele odre!i svoji) po"rešni)ideja o svijesti, ve! ostaju za"lavljeni u ;artezijanskomkazalištu. zbo" to"a se problem svijesti čini nerješiv, iako onto ne bi trebao biti.

0vu opasku vrijedi istražiti malo dublje. (rirodni načinrazmišljanja o polusekundnom kašnjenju vjerojatno bi išaonekako ovako. #odir ruke 9ili bilo koji dru"i podražaj: uzrokujesi"nale koji prolaze duž živaa ruke i ulaze u mozak, "dje seinformaija prera/uje u relevantnim područjima, dok konačnone u/e u svijest, i osoba osje!a dodir. (rema ovom po"ledu,dvije su različite vrste pojava, svaka sa svojim vlastitimmjerenjem vremena. (rvo, postoje objektivni do"a/aji s fizičkim



vremenima koja koja se mo"u izmjeriti instrumentima, kao što je vrijeme električno" podražaja ili vrijeme u kojem odre/enamoždana stania okine impuls. onda postoje i subjektivna

iskustva sa svojim vlastitim vremenima, kao što je vrijeme ukojemu se zbiva iskustvo dodira, ili kad dodir ulazi u svijest.

No, sve nas to uvodi u teško!e. ko pri)vatite ovakav naiz"ledočit način razmišljanja o moz"u, tada !ete zapeti ili s mjestom umoz"u u kojemu se fizički do"a/aji povezuju s mentalnima, ili svremenom u kojem se nesvjesni proesi čarobno pretvaraju u

svjesne* vrijeme u kojem &postaju svjesni' ili &ulaze u svijest'. No što bi to zabo"a trebalo značiti? 8azmišljaju!i, dakle, na ovajnačin, upravo se sudarate s teškim problemom i naiz"lednerješivom tajnom svijesti.

+edan od načina da se krene naprijed, jest ustrajati u ovom prirodnom po"ledu na svijest i pokušati riješiti problem2objasniti kako se nesvjesni proesi pretvaraju u svjesne. Takav pristup vodi do kvantne teorije, različiti) vrsta dualizama i,doista, ve!ine znanstveni) teorija o svijesti koje imamo. ibetov je prijedlo", da kad fizička aktivnost u skupini moždani) staniatraje dovoljno du"o, tada se ona u jednom trenutku pretvara iznesvjesne u svjesnu, no on ne objašnjava kako ili zašto, i tajna

ostaje i dalje.

-no"o je radikalnija alternativna mo"u!nost da se odbai pretpostavka kako se svjesno iskustvo može vremenovati.0dustajanje od prirodno" po"leda na svijest izuzetno je teško,



no neki dru"i čudni primjeri možda !e tu mo"u!nost učinitinešto privlačnijom.

Satovi i +e3evi

<amislite da sjedite i čitate knji"u i baš kad ste )tjeli okrenutistraniu s)vatite da zvoni sat. Trenutak ranije niste bili svjesnizvonjave, no sad, iznenada, buka je ušla u vašu svijest. 4 tomčasu, možete se sjetiti zvukova koje niste slušali i brojatiodzvanjanja zvona koja niste čuli. Eilo i) je ve! tri i vi

nastavljate slušati, dok ne ustanovite da je sada šest sati.8adi se o osobito snažnom primjeru, zato što možete provjeritida ste točno brojali, no slične se stvari s pozadinskim zvukovimado"a/aju ijelo vrijeme. 0djednom možete postati svjesni zvuka bušilie koji dopire s ulie. #o to"a časa niste "a bili svjesni, nosada se čini kao da se možete sjetiti kako je zvučao prije no što

ste "a postali svjesni. 5otovo da se čini kao da je netko, ako nevi, slušao ijelo vrijeme. 0va su nam iskustva tako bliska da i)često zanemarujemo, no o njima vrijedi malo pažljivijerazmisliti.

4zmite primjer sata. ko je običan po"led na svijest ispravan,tada bismo morali biti u stanju re!i koja su iskustva bila u

kazalištu ili u struji svijesti, a koja nisu. Što je dakle s prva tri&din"don"a' sata? ko ustvrdite da su stalno bili u struji 9tj.svjesni:, onda ne možete objasniti vrlo čvrst dojam da ste i) tekkasnije postali svjesni. ko, s dru"e strane, kažete da su biliizvan struje 9nesvjesni:, tada morate objasniti što se do"odilo



kad ste i) postali svjesni. +esu li bili nesvjesni do četvrto" din"don"a, a tada subjektivno upu!eni unazad u vrijeme, kao što biibet možda rekao? +esu li sje!anja na nji) držana u nekom

nesvjesnom stanju, pa onda promijenjena u svjesna kad se promijenila i vaša pažnja? Na stranu to što bi bilo teško objasnitišto bi ta promjena mo"la značiti, ovo nam ostavlja priličnočudnu vrstu struje, jer ona sad sadrži mješavinu stvari koji) smostalno bili svjesni, te oni) koja su tek naknadno uvučena usvijest.

Cma mno"o dru"i) primjera ove iste neobičnosti. 4 bučnoj sobi, punoj ljudi, može vam se desiti na"la promjena pažnje, jer jenetko iza vas rekao &(o"odi što je <oran jučer rekao o ŠtefiiDonaD' Na!ulili ste uši. 4 ovom trenutku čini vam se da ste bilisvjesni ijele rečenie dok je bila iz"ovarana. No jeste li doista?Činjenia je da ju nikad ne biste primijetili, da vaše ime nije bilo

spomenuto. +e li onda rečenia bila unutar ili izvan struje?0vaj se problem, zapravo, odnosi na sav "ovor. -orate prikupiti puno uzastopni) informaija prije ne"o što početak rečenie postane razumljiv. Što je bilo u struji svijesti dok se sve todo"a/alo? Samo besmisleni zvukovi ili neko baljez"anje? +e lise pretvorilo od baljez"anja u riječi na pola puta? Ne iz"leda da

je tako. Cz"leda kao da ste slušali i čuli smislenu rečeniu dok seona odvijala, no to je nemo"u!e. Cli uzmite samo jednu riječ, ilislušajte ptiu kako pjeva. Tek kad je pjesma "otova ili riječzavršena, možete znati što je bilo to što ste čuli. što je bilo ustruji svijesti prije te točke?



Cn"eniozni pokus, nazvan &kožni ze', na najočitiji načindemonstrira problem. 0soba drži ispruženu ruku i "leda nadru"u stranu, a eksperimentator oštrom olovkom ili nečim

sličnim boka ruku. Najvažnije je bokati u preizno jednakimrazmaima, jednakim pritiskom, i to pet puta na ručnom z"lobu,tri puta u blizini lakta i dva puta blizu ramena.

Što osje!a ispitanik? 0n, začudo, osje!a niz bokanja koja se brzo kre!u od ručno" z"loba do ramena, ne u tri odvojena niza,ve! kao da mali ze trči duž nji)ove ruke 3 odatle naziv &kožni

ze'.

Gfekt je čudan i navodi ljude na smije), no pitanja koja postavlja, ozbiljna su. ;ako mozak zna "dje da postavi dru"i,tre!i i četvrti ubod, kad se još nije pojavio ubod na laktu? koustrajete u prirodnoj zamisli da svaki ubod 9reimo, četvrti:,mora biti ili svjestan ili nesvjestan 9u struji ili izvan nje:, na!i!ete se u velikoj zbri. Na primjer, možda !ete morati re!i da jetre!i ubod svjesno doživljen na svom ispravnom mjestu, tj. naručnom "lobu, no onda je kasnije, nakon šesto" uboda, ovosje!anje izbrisano i zamijenjeno svjesnim iskustvom uboda kojise do"odio izme/u ručno" z"loba i lakta. ako vam se ne svi/aova zamisao, možda biste radije rekli da je svijest neko vrijeme

zadržana 3 čekaju!i da se do"ode svi ubodi, prije no što odluči"dje da postavi svako" od nji). 4 ovom slučaju, četvrti je ubodostao nesvjestan sve do nakon šesto" uboda, i zatim je upu!enunatra" u vremenu, kako bi bio postavljen na ispravno mjesto ustruji svijesti.



(onovno smo, čini se, suočeni s neu"odnim izborom2 ili se baviti s tim problemima ili napustiti prirodnu zamisao o strujisvjesno" iskustva. (osljednji !e primjer otkriti još nez"odni)

stvari u ovoj struji.

4esv(esna vo$n(a

Što je pažnja? Hilliam +ames je %I=A. izjavio da &Svatko zna što je pažnja', no nakon mno"i) sva/a koje su uslijedile, te nakontisu!a pokusa, čini se ne samo da nitko ne zna što je pažnja,

ne"o da bi se mo"lo raditi i o više od jedno" proesa. (ažnja je još jedan aspekt svijesti koji se čini očit i lako razumljiv na prvi po"led, no koji postaje sve neobičniji što više razmišljate onjemu.

Najprirodniji način razmišljanja o pažnji jest kao o reflektorukojim možemo osvijetliti neke stvari, dok dru"e ostaju u mraku.

(onekad taj reflektor bude u"rabljen protiv naše volje, reimo"lasnom bukom ili kad netko uzvikne naše ime2 no u dru"im prilikama mi sami usmjeravamo svjetlost reflektora, i biramo da!emo razmišljati o knjizi koju čitamo, a zatim da !emo "ledatikroz prozor minutu ili dvije. Ta mo! usmjeravanja pažnje čini seda je nešto što radi naša svijest. ČCNC SG kao da ja svjesnoodlučujem o tome, ali odlučujem li doista?

ko pomislimo na to što se do"a/a unutar moz"a, ova prirodnazamisao postaje mno"o teže razumljiva. 4 moz"u se mno"i proesi odvijaju usporedno, uskla/uju perepije i misli, ikontroliraju naše ponašanje. -ožda je najbolje predočiti pažnju





+edno od objašnjenja ove pojave jest da vam je pažnja bilausmjerena na vaše sanjarije, umjesto na vožnju. No ako se kod pažnje radi o proesnim resursima, onda to ne može biti točno.

Božnja nije jednostavan zadatak, i na nju mora biti aloiranodosta proesni) resursa. Božnja za)tijeva dosta vještina2kompleksnu koordinaiju vida, slu)a, motoričke kontrole,donošenje odluka, itd. (oanta nije u tome da vaš mozak nijeobra!ao pažnju na zadatak, ne"o da je to radio automatski, a vito"a niste bili SB+GSNC. ;ao da se sva ta aktivnost odvijala bez

vas.;ako to učiniti smislenim? ;ao što smo vidjeli u moz"u ne postoji neki središnji zaslon na kojem jastvo "leda predstavu,nema središnje" proesora "dje se do"a/aju djeli!i svijesti, aopet mora postojati neka važna razlika. No koja? To je ono štosvaka održiva teorija svijesti mora objasniti. Brijeme je da

razmotrimo neke od najpopularniji) teorija svijesti.#eori(e svi(esti

#obivam mno"o pisama i emailova od ljudi koji tvrde da suriješili tajnu svijesti, i koji mi žele ispričati svoju teoriju.5olema ve!ina se svrstava u dvije kate"orije* ili se radi odualističkim teorijama koje predlažu odvojeni um, dušu ili du),ili pak o teorijama koje zazivaju čuda suvremene fizike.

#ualizam 9zamisao da su um i tijelo odvojeni: uvijek je primamljiv, jer se tako dobro uklapa u način na koji osje!amonašu svijest, no vrlo je malo filozofa ili znanstvenika koji misle



da bi ta zamisao mo"la biti istinita. 5otovo jedini suvremeni primjer je dualistički interakionizam (oppera i Glesa iz %=7Ai) "odina. 0ni su za"ovarali nefizički, samosvjesni um koji je

odvojen od nesvjesno" fizičko" moz"a. 0vaj bi um biosposoban utjeati na mozak preko fino uravnoteženi) interakijakoje bi se odvijale na milijardama sinapsi 9spojeva izme/uneurona:. (opper i Gles mo"u lako objasniti nesvjesnu vožnjutako što !e re!i da se nefizički mozak bavio samo sa sanjarskimdijelovima moz"a, ne sa dijelovima uključenima u vid i vožnju.

Cpak, kao i kod dru"i) vrsta dualizama, to ne objašnjava kakonastaje subjektivno iskustvo 9ono se samo postavlja kao osobinasamosvjesno" uma:, a nema ni objašnjenja kako ta interakijadjeluje.

Svi pokušaji dualistički) teorija na koje sam naišla, suočavaju sesa sličnim problemima. 0dvojeni um je izmišljen kako bi obavio

posao da bude svjestan, no nema zadovoljavaju!e" objašnjenjaza interakiju izme/u nje"a i svijeta ili moz"a 3 osim ma"ije.

Teorije koje se osnivaju na suvremenoj fizii imaju dru"ačiji pristup. Neke od nji) pokušavaju povezati nelokalnost i čudno ponašanje vremena u kvantnoj fizii, sa sličnim efektima usvijesti2 dru"e se oslanjaju na kontroverznu zamisao da je

potrebna prisutnost svjesno" promatrača kako bi se objasniokolaps valne funkije u kvantnoj me)anii2 no najpoznatija odti) teorija osniva se na kvantnom računarstvu 9en"* Muantumomputin": u mikrotubulima. nesteziololo" Stuart Jameroff imatematičar 8o"er (enrose, tvrde da si!ušni mikrotubuli koji se

http://en.wikipedia.org/wiki/Quantum_computing






nalaze u svakoj moždanoj stanii nisu jednostavni strukturalnielementi, kao što se obično misli, ne"o su stvoreni kako biomo"u!ili kvantnu ko)ereniju i kvantne veze po ijelom

moz"u. To bi, tvrde oni, objasnilo jedinstvo svijesti i mo"u!nostslobodne volje, kao i čudne ibetove vremenske efekte.-e/utim, prava poteško!a ovdje leži u subjektivnosti. Čak i akose u moz"u doista odvija kvantno računarstvo 9što je krajnjeupitno:, to još uvijek ne objašnjava pojavu osobni) subjektivni)iskustava. -no"i ljudi zaključuju kako kvantne teorije svijesti

ne čine ništa više od zamjenjivanja jedne tajne dru"om.Sve dru"e teorije o kojima !u "ovoriti, temelje se nakonvenionalnoj filozofiji i neuroznanosti, kao što su teorije&misli više" reda' u filozofiji 9en"* &)i")erorder t)ou")t' 3J0T:. 0ne su"eriraju da su osjeti i misli svjesni samo ako osobatako/er ima misao više" reda da i) je svjesna. Tako, na primjer,

vozačeva perepija rveno" svjetla na semaforu bit !e svjesnasamo ako ju prati J0T da on 9vozač: vidi rveno svjetlo. J0Tteorije objašnjavaju ma"ičnu razliku bez pozivanja na neke posebne neurone svijesti2 svjesne misli su one koje imaju J0T onjima. 0ne se tako/er lako nose s nekim čudnim vremenskimefektima 9efektima tajmin"a:, budu!i da J0Tima trebavremena da se formiraju, no one odriču svijest dru"imživotinjama koje ne mo"u imati J0Tove, i ne mo"u objasnititakva stanja kao što je duboka meditaija za koja ljudi tvrde dasu u njima vrlo svjesni ali bez ikakvi) misli. Što se tičefenomena nesvjesne vožnje, on se objašnjava samo ako



pretpostavimo da je osoba ijelo vrijeme mislila &ja sadasanjarim'.

4 psi)olo"iji i neuroznanosti čvrš!e je ukorijenjena teorija"lobalno" radno" prostora 9en"* "lobal 6orkspae t)eor:, koju je prvi predložio psi)olo" Eernard Eaars, %=IAi) "odina. 0na počinje s idejom da je mozak funkionalno or"aniziran oko"lobalno" radno" prostora, u kojemu se istodobno možeobra/ivati samo nekoliko stvari, te je u velikoj mjeri ovisna ometafori kazališta. Ti) nekoliko stvari koje se nalaze u svijesti u

bilo koje odre/eno vrijeme, od"ovaraju onima koje suosvjetljene reflektorom na sredini pozornie, odnosno onimakoje su osvjetljene relektorom pažnje i koje su okružene manjesvjesnim rubom. (ored pozornie je nesvjesna publika koja sjediu mraku s brojnim nesvjesnim kontekstualnim sustavima kojioblikuju do"a/aje na pozornii.

(rema ovoj teoriji, ono što do"a/aj čini svjesnim jest nje"ovaobrada unutar "lobalno" radno" prostora i zatim emitiranjeostatku 9nesvjesno": sustava. Tako, dok svjesno vozite,informaije o rvenim svjetlima i dru"im automobilimaobra/uju se u "lobalnom radnom prostoru i šalju ostatku moz"a.To im omo"u!uje da utječu na dru"a ponašanja kao što su "ovor

i pam!enje. ;ad je vaš radni prostor ispunjen sanjarenjima,svjetla i automobili se pomiču na rub ili čak u tamu, i neemitiraju se.

http://en.wikipedia.org/wiki/Global_Workspace_Theory

http://en.wikipedia.org/wiki/Bernard_Baars

http://en.wikipedia.org/wiki/Global_Workspace_Theory

http://en.wikipedia.org/wiki/Bernard_Baars



(rednost je ove teorije u tome što ona jasno "ovori koje bi stvaritrebale biti svjesne, tj. one koje su u radnom prostoru i koje su"lobalno dostupne. Nedostatak je teorije da ona teško objašnjava

zašto bi informaija koja se emitira, ili čini "lobalno dostupnomnesvjesnoj publii, zbo" to"a trebala biti svjesna 9tj. biti predmetom iskustva:, dok to ne bi vrijedilo za dru"einformaije. <apravo, središnji problem subjektivnosti ostaje jednako tajnovit kao i ranije.

To vjerojatno vrijedi za ve!inu teorija koje imamo. Na primjer,

neurobiolozi 5erald Gdelman i 5iulio Tononi predlažu da sesvijest pojavljuje kad velike skupine neurona oblikujudinamičku jez"ru u moz"u, s vezama koje povezuju talamus ikoru. Farmakolo"inja Susan 5reenfield su"erira da svijest nijesveiliništa fenomen, ve! da se pove!ava s veličinom živčani)sklopova, ili veliki) skupina me/upovezani) neurona koji

djeluju zajedno. -ožda jest tako, ali ove teorije ne objašnjavajuzašto bi bilo koja neuralna mreža, koliko "od bila velika iliispravno or"anizirana, uop!e trebala dovesti do ra/anjasubjektivno" iskustva.

-ožda one do to"a i dovode, tako da je savršeno razumnastrate"ija da se pokuša predložiti živčana struktura koja bi mo"la

biti uključena u svijest, i da se zatim pokuša ustanoviti kako onaradi. Gdelman i Tononi to i pokušavaju, tj. pokušavaju ustanovitikako se osobine neuronski) skupina odnose prema osobinamasvijesti. ako bi se mo"lo do"oditi da !e se na konu ovastrate"ija isplatiti, no ja bi) rekla da do sada niti jedna teorija ne

http://en.wikipedia.org/wiki/Gerald_Edelman

http://en.wikipedia.org/wiki/Giulio_Tononi

http://en.wikipedia.org/wiki/Susan_Greenfield,_Baroness_Greenfield

http://en.wikipedia.org/wiki/Gerald_Edelman

http://en.wikipedia.org/wiki/Giulio_Tononi

http://en.wikipedia.org/wiki/Susan_Greenfield,_Baroness_Greenfield



može riješiti osnovnu tajnu subjektivno" iskustva. Sve oveteorije pri)va!aju osnovnu pretpostavku da se u bilo kojeodre/eno vrijeme mali broj stvari nalazi &u' kazalištu ili struji

svijesti, dok se sve ostale ne nalaze, no ne uspijevaju objasnitina koji način bilo koja vrsta objektivne moždane aktivnostimože dovesti do pojave struje svjesni) iskustava.

(otpuno dru"ačiji pristup sastoji se u tome da se odustane odobjašnjavanja kazališta svijesti 3 ne tako da postanemo mistii ida kažemo kako mi jadni ljudi nikada ne!emo mo!i s)vatiti tako

veliku tajnu, ne"o, naprotiv, tvrdnjom da je kazalište iluzija. ;aošto smo vidjeli, #ennett je tvrdio da ;artezijansko kazalište ne postoji. 4 svojoj teoriji višestruki) skia 9multiple drafts t)eor:on ide i dalje i posve odbauje zamisao da je um poput kazališta,ili čak da su neke stvari u našoj svijesti, a dru"e nisu. (rema#ennettu, mozak ijelo vrijeme obra/uje višestruke usporedne

opise svijeta, a niti jedan od nji) nije &u' ili &izvan' svijesti. ;adse sustav na odre/en način podvr"ne probi 3 reimo, tako daneko"a pitamo če"a je svjestan, ili da navedemo neko"a daod"ovori na podražaj 3 tada on može odlučiti če"a je svjestan ire!i vam. No, sve do to" trenutka nije bilo pitanje istinitosti otome je li ta stvar bila ili nije bila &u svijesti'.

0va je teorija duboko kontraintuitivna2 ona odbauje našeuvjerenje da svi mi točno znamo če"a smo svjesni 3 ili kojakvalija iskušavamo 3 u bilo koje vrijeme. li njena je prednostšto se vrlo dobro nosi s neobičnim vremenskim efektima skojima smo se ovdje susreli. ibetovo kašnjenje pojavljuje se jer

http://en.wikipedia.org/wiki/Multiple_drafts_model

http://en.wikipedia.org/wiki/Multiple_drafts_model



Documents

KRATKI UVOD U SVIJEST.docx