KREDITNA POLITIKA ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG D.D. …oliver.efri.hr/zavrsni/46.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet kreditna politika istarske kreditne banke umag

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

KREDITNA POLITIKA ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG D.D.

PREMA PRAVNIM OSOBAMA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovna politika banaka

Mentor: Prof. dr. sc. Antun Jurman

Student(ica): Maja Šerbečić

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081111774

Rijeka, 25. travnja 2013.

2

SADRŽAJ

1. UVOD .....................................................................................................................................4

1.1. Predmet istraživanja .......................................................................................................4

1.2. Svrha i cilj istraživanja ...................................................................................................4

1.3. Metode istraživanja .........................................................................................................5

1.4. Struktura rada .................................................................................................................5

2. TEORIJSKO ODREĐIVANJE BANKE I BANKARSKOG POSLOVANJA ...............7

2.1. Pojam banke.....................................................................................................................7

2.2. Temeljne funkcije banaka ..............................................................................................8

2.3. Temeljne značajke bankarskog poslovanja ..................................................................9

3. OPĆENITO O KREDITIMA ............................................................................................12

3.1. Pojam kredita ................................................................................................................12

3.2. Značaj kredita ...............................................................................................................13

3.3. Vrste kredita ..................................................................................................................14

3.4. Najčešći rizici za banke iz kreditnog poslovanja ........................................................16

3.5. Kreditno osiguranje ......................................................................................................17

4. OBILJEŽJA POSLOVANJA ISTARSKE KREDITNE BANKE D.D. ........................18

4.1. Općenito o Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d. ........................................................18

4.2. Financijski pokazatelji poslovanja Istarske kreditne banke Umag d.d. ..................21

4.3. Značaj kredita pravnim osobama za Istarsku kreditnu banku Umag d.d. .............26

5. POSTUPAK KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA U ISTARSKOJ... ........................29

KREDITNOJ BANCI UMAG D.D.

5.1. Kreditni program pravnim osobama ..........................................................................29

5.1.1. Kratkoročni krediti ...............................................................................................29

5.1.2. Dugoročni krediti...................................................................................................30

5.1.3. Krediti u suradnji s obrtničkom komorom Istre ...............................................31

5.1.4. Krediti u suradnji s gradovima, općinama i tvrtkama .....................................32

5.1.5. Krediti u suradnji s HBOR-om ............................................................................32

3

5.1.6. Krediti u suradnji s ministarstvima i županijama .............................................32

5.1.7. IKB energo krediti ................................................................................................33

5.2. Korisnici kredita IKB – a .............................................................................................34

5.3. Uvjeti za odobrenje kredita Banke ..............................................................................34

5.4. Podnošenje zahtjeva za odobrenje kredita ................................................................35

5.5. Ocjena kreditne sposobnosti ........................................................................................37

5.6. Obrada zahtjeva ............................................................................................................38

5.7. Sklapanje ugovora i početak korištenja kredita ........................................................39

5.8. Otplata kredita ..............................................................................................................40

5.9. Neredovita otplata kredita i instrumenti osiguranja redovite otplate kredita ........44

5.9.1. Mjenica ...................................................................................................................44

5.9.2. Bianco zadužnica ...................................................................................................45

5.9.3. Zalog .......................................................................................................................46

5.9.4. Hipoteka .................................................................................................................46

5.9.5. Fiducijarni prijenos vlasništva.............................................................................48

5.9.6. Vinkulirana polica osiguranja..............................................................................49

6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................50

LITERATURA

POPIS TABLICA

POPIS GRAFIKONA

PRILOZI

4

1. UVOD

1.1. Predmet istraživanja

Predmet ovog diplomskog rada su krediti, kreditna politika i njihova važnost financiranja

pravnih osoba (obrtnika i tvrtki). Kreditno poslovanje objašnjeno je na primjeru kreditiranja

pravnih osoba u Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d.

U današnje vrijeme krediti su nezaobilazni oblik financiranja gospodarstva. Većina poduzeća

imaju povremene potrebe za odgovarajućim izvorima sredstva koja im omogućuju da se

njihov proces reprodukcije uspješno i nesmetano odvija. Većini poduzeća vlastita financijska

sredstva nisu dostatna i zato koriste tuđe izvore, a jedan od oblika pribavljanja potrebnih

sredstava je kreditiranjem od strane banaka.

Banka je financijska ustanova koja posreduje u novčanom prometu. Glavni joj je zadatak da

uz niže (pasivne) kamate prikuplja slobodni kapital i uštede, i da prikupljena sredstva uz više

(aktivne) kamate pozajmljuje klijentima.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Polazna točka ovog diplomskog rada su prikupljene obavijesti o načinu kreditiranja pravnih

osoba u Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d.

Prije samog odobravanja kredita te sklapanja ugovora kao posljednje radnje u zaokruživanju

financijske konstrukcije, zajedničko je svim zajmotražiteljima kredita ispitivanje njihove

kreditne sposobnosti.

5

1.3. Metode istraživanja

Za što detaljniju obradu teme diplomskog rada pri obradi i prezentaciji značajnih podataka

korišteno je više metoda znanstvenog istraživanja, kao što su: metoda analize, metoda

kompilacije, metoda deskripcije, statistička metoda, metoda indukcije, te metoda klasifikacije.

Pomoću tih metoda došlo se do općih konstatacija i grafičkog prikazivanja statističkih

podataka.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad je sadržajno podijeljen u šest međusobno povezanih cjelina.

U prvom poglavlju prezentiran je predmet istraživanja, svrha i cilj istraživanja, struktura rada

i metode koje su se koristile prilikom istraživanja.

Drugim djelom je opisano teorijsko određivanje banke i bankarskog poslovanja, gdje se

podrobnije objašnjava pojam banke, govori se o razvoju bankarstva, temeljnim funkcijama

banaka i značajkama bankarskog poslovanja.

Kao nastavak nadovezuje se glavna tema ovog završnog rada – krediti, u sklopu kojeg se

obrađuje pojam kredita, značaj i vrste kredita, koji su najčešći rizici za banke iz kreditnog

poslovanja i kakva kreditna osiguranja postoje.

U četvrtom dijelu rada navedeni su opći podaci o Banci: njeno osnivanje i rast, temeljni

računovodstveni izvještaji (bilanca stanja i račun dobiti i gubitka uz prateće tablice) i prikazan

je značaj kredita pravnim osobama u poslovanju Banke.

U petom dijelu prate se radnje vezane uz odobrenje kredita pravnih osoba. Obrađene su vrste

kreditnih programa koje Banka nudi svojim pravnim klijentima. Navedeni su mogući

korisnici kredita, koji su uvjeti odobravanja, način na koji se kredit koristi i otplaćuje. Govori

se i o neredovitoj otplati kredita s kojom se Banke susreću u današnjim uvjetima ekonomske i

6

političke situacije u zemlji i svijetu, pa je veoma važno da Banke osiguraju kvalitetne

instrumente osiguranja naplate dospjelih potraživanja.

U posljednjem dijelu nalazi se sinteza spoznaja do kojih je došlo obradom i prezentacijom

značajnih podataka. Sumiran je značaj kreditnih poslova za Istarsku kreditnu banku Umag

d.d., dati su određeni komentari i preporuke Banci u vezi kreditiranja pravnih osoba.

7

2. TEORIJSKO ODREĐIVANJE BANKE I BANKARSKOG

POSLOVANJA

Banke su kroz povijest bile, a i dan danas predstavljaju najvažnije financijske institucije u

većini država, posebno dominantno mjesto u financijskim sustavima zauzimaju komercijalne

banke.

2.1. Pojam banke

Kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, čija je

djelatnost:1

1. Primanje depozita ili drugih povratnih sredstva od javnosti i odobravanje kredita za svoji

račun ili

2. Izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektroničkog novca.

Pod uvjetima utvrđenim Zakonom o kreditnim institucijama u Republici Hrvatskoj, kreditna

institucija se može osnovati kao: banka, štedna banka, stambena štedionica ili institucija za

elektronički novac.

Banka je kreditna institucija čija je osnovna djelatnost uzimanje i davanje kredita, te

posredovanje u novčanim plaćanjima. To je financijska organizacija koja prima depozite na

koje plaća kamatu i usmjerava ih uglavnom u zajmove izvršavajući, za svoje komitente, i

različite usluge financijskog servisa.2 Definiraju je kao depozitnu ustanovu koja ja relativno

neograničena u svojoj mogućnosti odobravanja poslovnih zajmova i kojoj je zakonski

dopušteno izdavanje čekovnih računa.

1 Zakon o kreditnim institucijama, N.N., br. 117/08, 74/09, 153/09

2 Pojam banka, Leksikon, http://limun.hr/main.aspx?id=9698 (5.03.2013.)

8

Banke s obzirom na karakter djelatnosti i mjesto u bankarskom sustavu mogu se podijeliti na3:

središnju banku i poslovne banke. Treba razlikovati društvenu funkciju središnje banke koja

ima prije svega emisijsku i kontrolnu financijsku ulogu u financijskom sustavu zemlje, od

funkcije poslovnih banaka, kojima je zadatak da omoguće djelovanje gospodarstva razvijajući

financijsko tržište. Odnosno, glavna uloga poslovnih banaka je da kanaliziraju sredstva od

financijski suficitarnih do financijski deficitarnih subjekata.

S obzirom na vlasničku strukturu, banke mogu biti podijeljene na banke u domaćem

vlasništvu i banke u stranom vlasništvu. Banka se uvrštava među banke u domaćem

vlasništvu ako je u većinskom vlasništvu domaćih fizičkih i pravnih osoba, a među banke u

stranom vlasništvu ako je u većinskom vlasništvu stranih fizičkih i pravnih osoba.

2.3. Temeljne funkcije banaka

Banke kao financijski posrednici obavljaju više funkcija, a među najznačajnijim se ubrajaju:

financijsko posredovanje, posredovanje u plaćanjima i funkcija kreiranja novca, koje se

pojašnjavaju u daljnjem tekstu.

v Financijsko posredovanje.

Banka kao financijski posrednik prikuplja sredstva u zemlji i inozemstvu, i po odbitku

obvezne pričuve i rezervi likvidnosti daje kredite. Banka vrši ročnu transformaciju depozita, i

to kratkoročnih depozita koji su u masi stabilni, te ih ulaže u dugoročne plasmane, ali pod

uvjetom da su stabilni gospodarski uvjeti. Nadalje, stvara efikasne i racionalne metode

mobilizacije sredstva i njihovog usmjeravanja, tako što na strani pasive ulagačima treba

ponuditi različite oblike ulaganja, te osim izdavanja kredita treba se i ona sama baviti

kupovinom vrijednosnih papira kojim ostvaruje efikasan način poslovanja. Banke vrše

optimalnu koncentraciju i integraciju novčanih tokova s ciljem prebrođivanja teritorijalnih,

vremenskih i namjenskih ograda, u tu svrhu banka obavlja: interpersonalno, intertemporalno i

interlokalno posredovanje.

3 Podjela banaka, http://bankovni-krediti.com/banke/o-bankama/item/61-podjela-banaka (5.03.2013.)

9

v Posredovanje u plaćanjima.

Banke obavljaju platni promet s inozemstvom i domaći platni promet. Obavljanje platnog

prometa s inozemstvom i sva plaćanja u inozemstvu su dopuštena bankama koje udovoljavaju

propisima regulatora.

v Kreiranje novca.

Funkcija kreiranja novca još naziva i kreditna multiplikacija. Banke tu imaju značajnu

funkciju jer je njihova uloga u procesu ponude novca očitava kroz stalnu ponudu kredita. Veći

dio ponude novca u modernim ekonomijama predstavljaju bankarski depoziti, stvoreni u

bankarskom sustavu. Kroz proces kreiranja novca iz prikupljenih sredstava banke osiguravaju

likvidnost poduzeća.

2.4. Temeljne značajke bankarskog poslovanja

U reprodukciji privrede jedne države postojanje novca i mogućnosti kreditiranja predstavljaju

bitne faktore. U kontekstu ovog kruga, banke imaju posebno mjesto i ulogu jer su

specijalizirane institucije, čija je osnovna funkcija da privredu i njenu reprodukciju

snabdijevaju potrebnom količinom i novca i kredita. Stoga je bankarstvo u cjelini kao

specifična privredna djelatnost određena vrstom i sadržajem bankarskih poslova.

Bankarski poslovi mogu se grupirati na slijedeći način:

1) Aktivni bankovni poslovi (likvidna sredstva, kreditni i nekreditni plasmani, ostala

ulaganja),

2) Pasivni bankovni poslovi (prikupljanje sredstva, tj. depozita, pribavljanje sredstva koji se

odnosi na nedepozite izvore, izdavanje vrijednosnih papira i drugi bankovni poslovi),

3) Neutralni bankovni poslovi (izdavanje avala, garancija, platni promet u zemlji i inozemstvu

i ostali neutralni bankovni poslovi).

10

Osnovne financijske usluge u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama su:4

1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava,

2. odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne

kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih

poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa

dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting),

3. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (engl. factoring),

4. financijski najam (engl. leasing),

5. izdavanje garancija ili drugih jamstava,

6. trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:

– instrumentima tržišta novca,

– prenosivim vrijednosnim papirima,

– stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,

– financijskim ročnicama i opcijama,

– valutnim i kamatnim instrumentima,

7. platne usluge u skladu s posebnim zakonima,

8. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i

davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno

obavljaju djelatnost,

9. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne

smatra pružanjem usluga u smislu točke 7. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom,

10. iznajmljivanje sefova,

11. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu,

12. sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružan je usluga vezanih uz

izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala,

13. upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim,

14. poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad

financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala,

15. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te

pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u

drugim društvima,

4 Zakon o kreditnim institucijama, N.N., br. 153/09

11

16. izdavanje elektroničkog novca i

17. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje

tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 16. ovoga stavka.

12

3. OPĆENITO O KREDITIMA

3.1. Pojam kredita

Kredit (engl. credit, njem. Guthaben, Kredit, lat. creditum), je ustupanje određene svote

novčanih sredstava od strane financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora (vjerovnika,

zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku, zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u

dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu – kamatu5. U širem smislu riječ obuhvaća

različite namjenske i nenamjenske kreditne oblike poput novčanih zajmova, robnih i

potrošačkih kredita, financijskih kredita, poslovnih aranžmana prodaje robe i usluga,

izvođenja radova uz odgođenu naplatu i dr.

Kad se govori o kreditu, potrebno ga je razlikovati od novca. Novac je najlikvidniji oblik

imovine u kojemu ljudi drže dio svoga bogatstva. Suprotno od toga, kredit predstavlja

kupovnu moć koja je posuđena ili stavljena na raspolaganje posuđivaču6.

Kao instrument premošćenja tekuće likvidnosti, odnosno instrument kojim se financiraju

izvoz, uvoz, potrošnja, investicije ili proizvodnja u razdoblju nedovoljne štednje, kredit je

važna poluga gospodarskog rasta i razvoja, jer u nedostatku novca preko čekova, mjenica i

drugih kreditnih instrumenta smanjuje se opasnost od gospodarskog zastoja. To se posebice

očituje kod bankarskih kredita, gdje banke odobravajući kredit stvaraju novac kojim

zajmotražitelj može raspolagati za plaćanja.

Odobravanje novčanih i nenovčanih kredita, prije svega zasniva se na povjerenju kojeg banka

ima prema dužniku, koje proizlazi iz ocjene njegove kreditne sposobnosti i spremnosti

vraćanja kredita u dogovorenom roku, uz plaćanje određene naknade u obliku kamate.

5 Leko, V., Mates, N.: Riječnik bakarstva & financija, Masmedia, Zagreb, 1993.

6 Miller, R., VanHoose, D.: Moderni novac i bankarstvo, prijevod, Mate, Zagreb, 1997.

13

3.2. Značaj kredita

Kredit u svim okolnostima ima ključnu ulogu i postaje jedan od značajnijih regulatora procesa

reprodukcije, jer omogućava likvidnost i kontinuitet proizvodnje, ubrzava i povećava proces

proizvodnje i uspostavlja ravnotežu robno - novčanih odnosa na tržištu. U politici plasmana,

uloga kredita je najvažnija, između ostalog i zbog toga što kredit ima višeznačne funkcije i u

financijskoj i u bankarskoj praksi.

Kredit ima značajne funkcije u odvijanju procesa društvene reprodukcije, a te su funkcije

slijedeće7:

1. Prva je funkcija prikupljanje svih novčanih sredstva koja postoje u gospodarstvu

disperzirana kod mnoštva subjekta. Ta sredstva banka prikuplja, koncentrira i usmjerava

putem kredita raznim zajmotražiocima. Osnovna je funkcija kreditnog sustava da se takva

raštrkana sredstva, slobodna ili privremeno van upotrebe, čiji je izvor u raznim oblicima,

mobiliziraju na nova mjesta njegove uporabe.

2. Druga funkcija kredita je kreiranje dodatnih depozita putem odobravanja kredita

komitentima koji svoje poslovanje pretežno obavljaju putem matične banke, odnosno posluju

s klijentima iste banke.

3. Treća njegova funkcija sastoji se u tome da kredit omogućuje likvidnost, kontinuitet,

stabilnost i nesmetano odvijanje tekuće proizvodnje, financiranje proširene reprodukcije, te

uspostavljanje ravnoteže ponude i potražnje na tržištu. Kredit, zapravo, omogućava da kupac

postane potrošač i u onim slučajevima kada nema dovoljno vlastitih sredstva.

4. Četvrta je funkcija podupiranje međunarodne razmjene i to financiranjem pripreme izvoza,

odnosno kreditiranja izvoza na kraće ili duže vremensko razdoblje.

5. Peta funkcija kredita je financiranje razvoja nekih gospodarski nerazvijenih područja.

Njihovim zaduživanjem ubrzava se gospodarski razvoj i povećava se standard života.

7 Golijanin, M.: Bankarstvo Jugoslavije, Privredni pregled, Beograd, 1957., str. 294.-299.

14

3.3. Vrste kredita

Podjela kredita može se vršiti prema različitim kriterijima8:

1. Prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni, razlikuju se:

a) naturalni (robni) krediti – koji se odobravaju i podmiruju u robi,

b) novčani krediti;

2. Prema subjektima koji odobravaju kredit postoje:

a) komercijalni krediti – koje prodavalac robe odobrava kupcu u robi s tim da mu on

vrijednost odobrenog kredita vrati u novcu,

b) bankovni krediti – koje banka odobrava svojim klijentima ili drugim bankama iz

raspoloživih sredstava;

3. Po duljini trajanja razlikuju se:

a) kratkoročni krediti – koji se odobravaju s rokom do jedne godine,

4. Prema svrsi za koje se daju, krediti mogu biti:

a) proizvođački krediti – koji se odobravaju za potrebe proizvodnje,

b) potrošački krediti – koji se odobravaju za povećanje kupovne moći stanovništva i drugih

pravnih osoba koje dobivene kredite koriste za kupnju potrošnih roba;

5. Prema namjeni za koju se daju razlikuju se:

a) krediti za obrtna sredstva – koji se odobravaju nosiocima proizvodnje i prometa za potrebe

tekuće proizvodnje i prometa,

b) krediti za investicijsku potrošnju – koji se odobravaju za razvoj industrije i prometa,

odnosno za financiranje proširene reprodukcije;

6. Prema načinu osiguranja krediti se dijele na:

a) otvorene kredite - koji se odobravaju određenoj osobi na osnovu povjerenja koje u nju ima

davalac kredita. Oni se daju bez pokrića i garancije,

8 Katunarić, A.: Banka – princip i praksa bankovnog poslovanja, Zagreb, 1988., str. 253. – 254.

15

b) pokriveni krediti – koji se odobravaju na osnovu polaganja određenog pokrića bilo u

vrijednosnim papirima, nekretninama ili drugim zalogom ili nekim drugim instrumentom;

7. Prema državnom domicilu davaoca kredita razlikuju se:

a) tuzemni krediti – koje kreditor odobrava domaćoj fizičkoj ili pravnoj osobi sa stalnim

boravištem u zemlji,

b) inozemni krediti – koje strani kreditor odobrava domaćoj fizičkoj ili pravnoj osobi stalnog

boravišta u inozemstvu. Kod ovih kredita kreditor se nalazi u jednoj zemlji, a dužnik u drugoj,

dok iznos kredita predstavlja redovito strana sredstva ili devizna sredstva;

8. Sa gledišta plaćanja kamata krediti mogu biti:

a) kamatni krediti – koji nose kamatu i predstavljaju pretežan oblik kredita,

b) beskamatni kredit – koji ne nose kamatu, veću u pravilu samo neku simboličnu proviziju;

9. Sa stanovništva mogućnosti uporabe postoji podjela na:

a) namjenski kredit – koji se može koristiti samo za unaprijed točno utvrđenu namjenu,

b) nenamjenski kredit – koji dužnik koristi slobodno;

10. Prema načinu vraćanja postoje:

a) jednokratni – koji se vraćaju u cijelom iznosu protekom određenog roka,

b) obročni – koji se vraćaju prema ugovorenim rokovima otplate pojedinih dijelova kredita,

c) anuitetni kredit – koji ima otplatu koja se vrši ravnomjerno, godišnje ili polugodišnje, gdje

u obliku anuiteta dužnik plaća otplatu kamata

16

3.4. Najčešći rizici za banke iz kreditnog poslovanja

Kreditni rizik, specifična je vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju novčanih sredstava u

financijske plasmane i vrijednosne papire. Sastoji se od opasnosti da se uloženi novac neće

vratiti u cijelosti, odnosno da se neće vratiti planiranom dinamikom.9

Najčešći rizici za banke iz kreditnog posla su:10

1. Rizik gubitka – opasnost da iznosi kredita, kamate i provizije ne budu uopće plaćeni ili da

budu plaćeni samo djelomično. Moguće mjere zaštite su: pažljiva ocjena kreditne sposobnosti

klijenta, kontrola ispunjenja pretpostavki kredita i tekući nadzor nad kreditima i kreditnim

osiguranjima;

2. Rizik likvidnosti – opasnost da se plaćanje bilo cjelokupnog kredita, kamate ili provizije

provede u zakašnjenju. Moguće mjere zaštite su u ovome slučaju iste kao i kod rizika gubitka;

3. Rizik kreditnih osiguranja – opasnost da se kreditna osiguranja koja su ugovorena, u

vrijeme njihova unovčenja pokažu kao nedostatna ili bezvrijedna. Moguće mjere zaštite su i

ovdje iste kao i kod rizika gubitka s naglaskom na dostatnost i kvalitetu kreditnih osiguranja;

4. Rizik promjene kamatnih stopa – opasnost da se kamatna stopa koja je ugovorena na

kredit i koja je fiksna, poveća. Moguće mjere zaštite su: prevaljivanje rizika na kreditnog

dužnika (klauzula o promjenjivoj kamatnoj stopi);

5. Valutni rizik – opasnost kod kredita ugovorenih u stranoj valuti da konvertiranje bude

moguće po promijenjenim tečajevima. Moguće mjere zaštite su: prevaljivanje rizika na

kreditnog dužnika ili kompenziranje na drugi način;

6. Rizik zemlje – opasnost da strana država, prilikom potraživanja u inozemstvu, zabrani

plaćanja inozemnim vjerovnicima zbog nestašice devize ili pak zbog političkih razloga.

Moguće mjere zaštite su: utvrđivanje limita na kredite pojedinoj zemlji ili dobivanje državnog

pokrića za rizike iz izvoznog posla;


10 Misija, V.: Kreditni poslovi s njemačkim bankama, Masmedia, Zagreb, 1998., op.cit., str 63. – 64.

17

7. Rizik refinanciranja – opasnost da banka ne bude u mogućnosti pribaviti sredstva

potrebna za refinanciranje. Jedina djelotvorna mjera zaštite je ograničavanje rizika gubitka.

3.5. Kreditno osiguranje

Kreditno osiguranje namijenjeno je sprječavanju ili smanjenju gubitka pri odobrenju kredita.11

Banka u pravilu odobrava rizične proizvode klijentima ukoliko za iste postoje dva neovisna,

realno ostvariva izvora povrata – novčani tijek ostvaren poslovanjem dužnika i instrumenta

osiguranja.

Prilikom ugovaranja kreditnog posla, banka je dužna navesti koje instrumente osiguranja

plaćanja je zajmotražitelj dužan dostaviti radi zaštite naplate kredita prije nego što banka pusti

zatraženi kredit u tečaj.

Naplata kredita može se osigurati slijedećim, najčešćim instrumentima osiguranja:12

v jamci

v mjenice

v zadužnice

v hipoteka ili zalog na pokretnini

v fiducijarni prijenos vlasništva

11

Leko, V., Mates, N.: Riječnik bakarstva & financija, Masmedia, Zagreb, 1993. 12

Hrvatska obrtnička komora,

http://infos.hok.hr/hr/faq/b_kreditiranje_i_poticanje/b4_garancije/koji_su_instrumenti_osiguranja_povrata_kredi

ta_garancije (10.03.2013.)

18

4. OBILJEŽJA POSLOVANJA ISTARSKE KREDITNE BANKE D.D.

4.1. Općenito o Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d.

Istarska kreditna banka Umag d.d. u listopadu 2010. godine obilježila je 54.-u godišnjicu

uspješnog poslovanja kao iskusni subjekt u pružanju širokog spektra financijskih usluga i

glavni bankarski partner brojnih malih i srednjih privatnih poduzeća.

Kao lokalna banka pod nazivom Istarska komunalna banka i štedionica Pula, filijala Umag,

pod odlukom glavne centralne Narodne banke bivše Jugoslavije, osnovana je 10. listopada

1956. godine, odnosno početak rada IKB-a vezan je za početak rada prvih poslovnih banaka

koje se formiraju sa sjedištem na području Istre.

Za vrijeme decentralizacije bankovnog sustava godine 1961. osnivaju se samostalne

komunalne banke na Poreštini i Bujštini, te je 1964. godine došlo do spajanja Komunalne

banke Umag i Komunalne banke Poreč u Istarsku kreditnu banku Umag. Od tada

Banka posluje pod današnjim imenom.

Današnji status društva kapitala Istarska kreditna banka Umag d.d. stječe 1. siječnja 1990. u

skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama13

. Temeljni kapital je

iznosio 7 milijuna DEM, što ga je u banku unijelo 65 dioničara, uglavnom ondašnjeg

društvenog sektora gospodarstva s područja Umaga, Poreča i Slovenije.

Od svojih skromnih početaka sa samo nekoliko zaposlenih izrasla je u međunarodno priznatu

financijsku ustanovu i postala jedna od prvih privatiziranih banaka u Hrvatskoj, koja danas

zapošljava preko 200 djelatnika u 24 poslovnice širom Istre te u Rijeci, Opatiji i Viškovu.

Pored sjedišta u Umagu, banka ima podružnice u Poreču, Puli i Rijeci, poslovnice u Savudriji,

Brtonigli, Bujama, Novigradu, Taru, Višnjanu, Vrsaru, Pazinu, Žminju, Motovunu, Rovinju,

Labinu, Buzetu, Pazinu, Viškovu i Opatiji.

13

Zakon o bankama, N.N. 84/02. čl. 2. st. 1.

19

Osnovne djelatnosti Banke su:

1. primanje i plasiranje depozita,

2. primanje depozita po viđenju i oročenih depozita,

3. davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija

Ministarstvu financija, tijelima lokalne uprave, trgovačkim društvima, privatnim osobama i

drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj

valuti,

4. riznični poslovi na međubankarskom tržištu,

5. povjerenički poslovi i usluge investicijskog bankarstva,

6. platni promet u zemlji i inozemstvu,

7. pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj.

Banka ima veliko devizno ovlaštenje i sve financijske poslove u zemlji i inozemstvu obavlja

putem svoje široke korespondentske mreže. Banka je članica FOREX-a14

, SWIFT-a15

i

povezana je na Reuter Money 2000 Service. Banka je učlanjena u MBU mrežu bankomata, a

od 1998. godine je članica kartičnih organizacija MasterCard (ranije Europay) i VISA.

Zahvaljujući učinkovitom poslovanju, kapital i fondovi Banke rasli su iz dobiti, koja se svake

godine povećavala. U 54 godine svoga rada, IKB Umag d.d. bila je uvijek visoko likvidna, što

je imalo golem utjecaj na uredno izvršavanje obveza gospodarstva.

Vrijedno je spomenuti da je Istarska kreditna banka Umag d.d. bankarska ustanova koja svake

godine isplaćuje dividendu.

Cijelo vrijeme djelovanja Banke, nijedan dan nije bila blokirana, kao što nijedan klijent nije

bio u situaciji da ne može raspolagati svojim sredstvima deponiranim u banci.

Bitno za nju jest činjenica da je ona još jedina preostala domicilna banka u Istri koja uspješno

posluje bez inozemnih zaduženja. Orijentirana je na praćenje malog i srednjeg poduzetništva

14

engl. Foreign Exchange, naziv za tržište valuta na kojem se trguje valutama različitih zemalja

15 engl. Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications, udruženje za međunarodne

međubankarske financijske telekomunikacije, privatna mreža za elektronični prijenos bankarskih financijskih

poruka

20

nudeći im razne kredite povoljnih kamata za njihov daljnji razvoj. Svojom poslovnom

politikom te dosljednim provođenjem strategije svojih dioničara, IKB Umag d.d. uvrstila se

među vodeće bankarske institucije u Hrvatskoj.

Temeljni kapital: 162.800.000,00 kn, uplaćen u cijelosti i podijeljen na 148.000 dionica

nominalne vrijednosti 1.100,00 kn svaka.

21

4.2. Financijski pokazatelji poslovanja Istarske kreditne banke d.d.

Poslovanje Istarske kreditne banke Umag d.d. u 2011. godini obilježeno je rastom

financijskog potencijala. Ukupna aktiva krajem 2011. godine iznosi 2.530.593 milijuna kuna,

te je ostvaren rast u odnosu na 2010. godinu od 5,09%.

Tablica 1. Bilanca Istarske kreditne banke Umag d.d. u 2010. i 2011. godini, stanje

krajem godine (u tisućama kuna)

2010.

Struktura u

% 2011.

Struktura u

% Indeksi

Imovina

Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke 299.138 12,42 373.926 14,78 125,00

Trezorski zapisi i mjenice 190.607 7,92 363.101 14,35 190,50

Krediti i predujmovi bankama 470.113 19,52 272.558 10,77 57,98

Krediti i predujmovi klijentima 1.341.680 55,72 1.451.290 57,35 108,17

Financijska imovina namijenjena trgovanju 17.625 0,73 370 0,01 2,10

Investicijski vrijednosni papiri:

- raspoloživi za prodaju 2.825 0,12 2.825 0,11 100,00

- drže se do dospijeća 23.879 0,99 - 0,00 -

Nematerijalna imovina 2.805 0,12 3.128 0,12 111,52

Nekretnine i oprema 46.482 1,93 50.911 2,01 109,53

Ulaganje u nekretnine 6.152 0,26 4.798 0,19 77,99

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 1.353 0,06 4.608 0,18 340,58

Ostala imovina 3.454 0,14 3.078 0,12 89,11

Potraživanje za predujam poreza na dobit 1.873 0,08 - 0,00 -

Ukupna imovina 2.407.986 100,00 2.530.593 100,00 105,09

Obveze

Obveze prema bankama 52.153 2,41 65.644 2,88 125,87

Obveze prema klijentima 2.085.699 96,22 2.186.873 95,82 104,85

Hibridni financijski instrumenti 18.423 0,85 18.786 0,82 101,97

Ostale obveze 11.462 0,53 11.036 0,48 96,28

Obveze poreza na dobit - 0,00 12 0,00 -

Ukupne obveze 2.167.737 100,00 2.282.351 100,00 105,29

Dionička glavnica

Dionički kapital 162.997 67,85 162.997 65,66 100,00

Trezorske dionice - 0,00 -227 -0,09 -

Zadržana dobit 43.495 18,10 47.715 19,22 109,70

Rezerve 33.757 14,05 37.757 15,21 111,85

Ukupna dionička glavnica 240.249 100,00 248.242 100,00 103,33

Ukupna dionička glavnica i obveze 2.407.986 2.530.593 105,09

Izvor: Godišnje izvješće za 2011. Ikb-a, Umag, 2012., str. 32.

22

U 2011. godini aktiva se u odnosu na 2010. godinu povećala za 124 milijuna kuna.

U strukturi aktive najznačajnija stavka su krediti i predujmovi klijentima koji sudjeluju sa

57,4% u 2011. godini., što je povećanje od 8,17% u odnosu na 2010. godinu. Iz tablice je

vidljivo da je došlo do porasta novčanih sredstva kod HNB-a za 25% zbog povećanja godišnje

obvezene pričuve koja je u 2010. godini bila 13%, te se u 2011. godini povećala na 14%.

U 2011. godini viškovi likvidnih sredstava ulagali su se u vrijednosnice, i to prvenstveno u

trezorske zapise, čiji je porast iznosio 90,50% u odnosu na prethodnu, 2010. godinu. Ovakvim

ulaganjima osigurani su odgovarajućih prinosa, imajući u vidu relativno visoke troškove

izvora sredstava – dugoročnih depozita građana.

U pasivi se uočava povećanje primarnih izvora, odnosno depozita klijenata, koji su na dan

31.12.2011. godine iznosili 2,18 milijuna kuna, i to 72% u devizama i 28% u kunama.

Ukupna štednja klijenata povećana je u godinu dana za 101 milijuna kuna ili za 4,9%.

U odnosu na 2010. godinu, u 2011. godini došlo je do otkupa vlastitih izdanih dionica u visini

od 227 tisuća kuna. Trezorski dionice su iskazani u pasivi kao negativan iznos jer reotkup

vlastitih dionica umanjuje vrijednost kapitala.

23

Grafikon 1. Struktura aktive IKB-a na dan 31.12.2011.

Gotovina

Sredstva kod HNB

Depoziti u bankama

Kreditni portfelj

Vrijednosnice

Dugotrajna materijalna

imovina

Ostalo


Grafikon 2. Struktura pasive IKB-a na dan 31.12.2011.

Depoziti građana

Depoziti pravnih osoba

Kapital i rezerve, hibridi

HBOR krediti

Ostalo


24

Grafikon 3. Udio aktive Istarske kreditne banke Umag d.d. u aktivi Hrvatskog

bankarstva u 2011. godini

Aktiva Hrvatskog

bankarstva

Aktiva Istarske kreditne

banke

Izvori: Godišnje izvješće za 2011. Ikb-a, Bilten broj 23 HNB-a iz 2011. (strana broj 27.)

Aktiva Hrvatskog bankarstva na kraju 2011. godine iznosila je 337,4 milijarde kuna, dok je

aktiva Istarske kreditne banke Umag d.d. sa zaključnom 2011. godinom iznosila 2,5 milijardi

kuna.

Udio aktive Ikb-a u ukupnoj aktivi Hrvatskog bankarstva u 2011. godini iznosi 0,63 %.

Po veličini aktive na kraju 2011. godine Banka zauzima 14. mjesto od ukupno 32 banke u

Hrvatskoj.

25

Tablica 2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Istarske kreditne banke Umag d.d. u

2010. i 2011. godini (u tisućama kuna)

2010. 2011. Indeks

Prihodi od kamata i slični prihodi 124.074 126.418 101,89

Rashodi od kamata i slični rashodi -61.151 -55.953 91,50

Neto prihodi od kamata 62.923 70.465 111,99

Trošak umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke – neto -10.441 -15.046 144,10

Neto prihodi od kamata nakon troškova umanjenja vrijednosti kredita

55.419 52.482 94,70

Prihodi od naknada i provizija 23.623 24.607 104,17

Rashodi od naknada i provizija -4.424 -4.351 98,35

Neto prihodi od naknada i provizija 19.119 20.256 105,95

Tečajne razlike - neto 14.502 15.316 105,61

Rezultat od imovine namijenjene trgovanju – neto 2.484 -282 -11,35

Ostali poslovni prihodi 1.748 2.677 153,15

Troškovi zaposlenih -35.337 -36.615 103,62

Opći i administrativni troškovi -21.346 -22.174 103,88

Troškovi amortizacije -5.325 -5.511 103,49

Ostali rashodi iz poslovanja -6.290 -5.795 92,13

Dobit prije poreza na dobit 22.117 23.291 105,31

Porez na dobit -4.284 -4.563 106,51

Neto dobit za godinu 17.883 18.728 104,73

Ostali sveobuhvatni prihod - - -

Ukupno sveobuhvatni prihod za godinu 17.883 18.728 104,73

Osnovna i razrijeđena zarada po dionici - redovne i

povlaštene (u kunama) 120.61 126.88 95,05


Sukladno financijskoj situaciji u okruženju dobit prije oporezivanja povećana je u odnosu na

prethodnu godinu za milijun kuna i iznosi 23,30 milijuna kuna, dok dobit poslije oporezivanja

iznosi 18,73 milijuna kuna.

Najznačajniji dio prihoda iz poslovanja je neto kamatni prihod, koji je u odnosu na 2010.

godinu porastao za 12% te je iznosio 70,5 milijuna kuna. Kao rezultat povećanih aktivnosti na

području domaćeg platnog prometa, garancijskog poslovanja i kartičnog poslovanja u 2011.

godini porasli su neto prihodi naknada i provizija za 6% u odnosu na 2010. godinu.

26

4.3. Značaj kredita pravnim osobama za Istarsku kreditnu banku Umag

d.d.

Važan segment poslovanja Istarske kreditne banke Umag d.d. su plasmani kredita pravnim

osobama, te u skladu s time Banka nudi različite programe kreditnih linija pravnim osobama

za različite namjene.

Grafikon 4. Kategorija izloženosti kreditnog portfelja Istarske kreditne bake Umag d.d.

prema klijentima za 2010. i 2011. godinu (u tisućama kuna)

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

2010. 2011.

U t

isu

ća

ma

ku

na

Krediti poslovnim subjektima

Krediti stanovništvu


Analizom strukture plasiranih kredita Istarske kreditne banke Umag d.d. za razdoblje 2010. i

2011. godine može se zaključiti da je zastupljenost kreditiranja pravnih subjekata veća u

odnosu na kreditiranje stanovništva. Udio izdanih kredita pravnim subjektima u ukupno

plasiranim kreditnim sredstvima Banke u 2010. godini iznosi 60%, dok je taj udio u 2011.

godini povećan na 63%.

U Hrvatskom bankarstvu u 2011. godini banke su svojim klijentima ukupno plasirale

kreditnih sredstava u visini od 268,6 milijardi kuna. Istarska kreditna banka Umag d.d. čini

27

0,54% u ukupnom Hrvatskom bankarstvu, sa 1,45 milijuna kuna izdanih kredita prema svojim

klijentima.

Grafikon 5. Kategorija izloženosti kreditnog portfelja Istarske kreditne banke Umag

d.d. prema poslovnim subjektima za 2010. i 2011. godinu (u tisućama

kuna)

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

2010. 2011.

U t

isu

ća

ma

ku

na

Veliki poslvni subjekti

Srednji i mali poslovni subjekti


Istarska kreditna banka Umag d.d. kreditira velike, srednje i male poslovne subjekte. Ukupni

iznos izdanih kredita prema poslovnim subjektima u 2010. godini bio je 808.134 tisuća kuna,

gdje je 81.77% iznosa otpalo na kreditiranje srednjih i malih poslovnih subjekata, a 18.22%

na velike poslovne subjekte. U 2011. godini kreditiranje poslovnih subjekata od strane Banke

povećalo se za 1%, pa su tako srednji i mali poslovni subjekti bili kreditirani sa 744.706

milijuna kuna, a veliki poslovni subjekti sa 166.016 milijuna kuna.

28

Tablica 3. Neto prihodi od kamata na kredite klijentima Istarske kreditne banke Umag

d.d. u 2011. godini (u tisućama kuna)

2010. 2011.

Prihodi od kamata na kredite stanovništvu 66.95 66.02

Prihodi od kamata na kredite poslovnim subjektima 77.90 99.09

Ukupni prihodi od kamata na kredite klijentima 110.038 107.996

Izvor: Izvor: Godišnje izvješće za 2011. Ikb-a, Umag, 2012., str. 86.

Podaci u tablici pokazuju da je u 2011. godini ostvareno sveukupno 107.996 tisuća kuna neto

prihoda od kamata, što je u odnosu na 2010. godinu manje za 1,86%. Može se vidjeti da je do

smanjenja ukupnih neto prihoda od kamata između 2010. i 2011. godine došlo zbog

smanjenja prihoda od kamata na kredite stanovništvu, dok se prihod od kamata na kredite

poslovnim subjektima s 2010. na 2011. godinu povećao za 27,20%., pa se iz toga može

zaključiti da krediti pravnim osobama čine važan segment poslovanja Istarske kreditne banke

Umag d.d.

29

5. POSTUPAK KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA U ISTARSKOJ

KREDITNOJ BANCI UMAG D.D.

5.1. Kreditni program pravnim osobama

5.1.1. Kratkoročni krediti

Namijenjeni su financiranju trenutačnih potreba poslovnih subjekata u proizvodnji, prodaji,

izvozu, plaćanju roba i usluga, sezonskim potrebama, ulaganju u obrtni kapital i sl., kako bi

održali svoje poslovanje likvidnim. Rokovi otplate su do 12 mjeseci, kamate se ugovaraju kao

fiksne, a mogu biti u kunama, kunama s valutnom klauzulom ili devizama.

Kratkoročni krediti koje izdaje IKB nemaju namjenu, osim u slučaju poslovanja s obrtnicima i

tvrtkama kojima nude kratkoročne kredite za obrtna sredstva, za obrtna sredstva založena uz

depozit, za plaćanje uvoza, za financiranje izvoza, revolving kredite za financiranje

povremenih potreba za obrtnim sredstvima i okvirni krediti prema poslovnom računu. Visina

kredita utvrđuje se na temelju kreditne sposobnosti, boniteta korisnika i vrsti osiguranja

kredita. Krediti se mogu odobriti i u domaćoj i u stranoj valuti u skladu sa Zakonom o

deviznom poslovanju. Kamatne stope na kratkoročni kredit i način njihova obračuna redovnih

i svih drugih kamata utvrđuje se odlukom o kamatnim stopama Banke i Listom kamatnih

stopa, te uzima se u obzir bonitet klijenta. Odobreni krediti se mogu otplaćivati jednokratno u

kojem slučaju glavnica dospijeva jednokratno, a obračunate kamate mjesečno, a mogu se

otplaćivati i u ratama. Kratkoročni kredit koristi se isplatom na žiro račun korisnika kredita, a

rok otplate je do 1 godine. Takav se kredit odobrava bez valutne klauzule ili uz primjenu

valutne klauzule na način da se krediti ugovaraju u kunskoj protuvrijednosti eura obračunatoj

po srednjem tečaju Banke važećem na dan zaključenja ugovora o kreditu, a obveze plaćaju po

prodajnom tečaju Banke važećem na dan njihova dospijeća, što se odnosi na glavnicu, kamate

i ostale dospjele obveze.

30

5.1.2. Dugoročni krediti

Dugoročno financiranje odnosi se na kredite s rokom dospijeća dužim od 12 mjeseci.

Odobravaju se za financiranje investicijskih projekata (ulaganje u osnovna sredstva, kao što je

kupnja, izgradnja, proširenje, tehnološka modernizacija poslovnih proizvodnih i uslužnih

objekata, kupnja strojeva i vozila i sl.) i trajnih obrtnih sredstava (nabava opreme i drugih

trajnih dobara, investicijski radovi i sva druga sredstva neophodna za svakodnevno kvalitetno

poslovanje poslovnih subjekata).

Isključive namjene dugoročnih kredita IKB-a jesu: kupnja, izgradnja ili adaptacija poslovnog

prostora i gospodarskih objekata namijenjenih za poslovnu djelatnost, kupnja strojeva, alata,

prijevoznih sredstava i druge opreme, trajna obrtna sredstva, podizanje dugogodišnjih nasada,

kupnja stoke i kupnja poljoprivrednih zemljišta. Visina kredita utvrđuje se na temelju kreditne

sposobnosti, boniteta korisnika i vrsti osiguranja kredita. Krediti se mogu odobriti i u domaćoj

i u stranoj valuti u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju. Dugoročni krediti mogu se

odobravati sa i bez obveze korisnika kredita da oroči depozit u vidu određenog iznosa

novčanih sredstva u domaćoj ili stranoj valuti kod Banke, a o čijem iznosu ovisi stopa

redovne kamate na odobreni kredit, sukladno tome depozit u domaćoj valuti može iznositi

30% ili 15% od iznosa kredita, a u stranoj valuti 1/3 ili 20% od iznosa kredita.

Novčani depoziti oročavaju se kod Banke beskamatno i bez devizne klauzule ukoliko su u

domaćoj valuti, a na rok istovjetan roku otplate kredita. Navedeni depoziti mogu se osigurati i

iz odobrenog kredita, a može ga dati i druga osoba za korisnika kredita.

Isti se depozit obavezno zalaže u korist Banke u svrhu osiguranja otplate kredita. Deponirana

sredstva ne mogu se upotrijebiti u svrhu otplate kredita bez suglasnosti Banke koja ako to

ocijeni svrsishodnim može sama upotrijebiti sredstva za otplatu kredita. Kamatna stopa i

način obračuna redovnih i svih drugih kamata kod kratkoročnog kredita utvrđuju se odlukom

o kamatnim stopama Banke i Listom kamatnih stopa. Odobren kredit moguće je otplaćivati u

anuitetima ili u ratama čije se dospijeće može ugovoriti mjesečno, tromjesečno, polugodišnje

ili godišnje. Kredit se koristi odjednom ili sukcesivno ali isključivo na temelju dokumentacije

koja dokazuje namjensko korištenje kredita. Posebnom odlukom Uprave može se u

pojedinom slučaju odobriti isplata dijela kredita i u gotovini na žiro račun. Dugoročni kredit

se otplaćuje do 10 godina za kupnju i izgradnju poslovnog objekta i do 5 godina u svim

drugim slučajevima. Kredit se može odobriti uz mogućnost perioda počeka otplate kredita u

31

trajanju od 1 godine unutar roka otplate kredita, za koje vrijeme se obračunavaju i otplaćuju

samo kamate. Moguće ga je i odobriti bez valutne klauzule ili uz primjenu valutne klauzule na

način da se krediti ugovaraju u kunskoj protuvrijednosti eura obračunatoj po srednjem tečaju

Banke važećem na dan zaključenja ugovora o kreditu, a obveze plaćaju po prodajnom tečaju

Banke važećem na dan njihova dospijeća, što se odnosi na glavnicu, kamate i ostale dospjele

obveze.

5.1.3. Krediti u suradnji s obrtničkom komorom Istre

Korisnici kredita su članovi Obrtničke komore Istarske županije koji posluju putem

poslovnog računa otvorenog u Banci, a zadovoljavaju uvjete kreditne sposobnosti u skladu s

internim aktima Banke.

Kredit je namijenjen za obrtna sredstva, za pripremu turističke sezone 2013., za trajna obrtna

sredstva, za nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, za kupnju, izgradnju, uređenje ili

proširenje gospodarskih i/ili poslovnih objekata.

Iznos kredita se utvrđuje ovisno o kreditnoj sposobnosti korisnika kredita.

Kamatna stopa na kratkoročni kredit za obrtna sredstva je fiksna i iznosi 7,50% godišnje, a

rok otplate je do 12 mjeseci od prelaska kredita u otplatu.

Krediti za pripremu turističke sezone imaju fiksnu kamatnu stopu u visini od 6,50% godišnje,

a rok otplate je do 31.12.2013..

Kod kredita koji su namijenjeni za trajna obrtna sredstva, za nabavu opreme ili pojedinih

dijelova opreme, za kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje gospodarskih i/ili poslovnih

objekata kamatna stopa se računa po tromjesečnom EURIBORU + 5,50% do 6,50% ovisno o

bonitetu klijenta.

Krediti namijenjeni za obrtna sredstva, za pripremu turističke sezone 2013., za trajna obrtna

sredstva, za nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, za kupnju, izgradnju, uređenje ili

proširenje gospodarskih i/ili poslovnih objekata imaju mogućnost počeka do 2 godine.

32

5.1.4. Krediti u suradnji s gradovima, općinama i tvrtkama

Istarska kreditna banka Umag d.d. u suradnji s gradom Pulom, Pazinom, Novigradom,

Umagom, Porečom i općinama Vrsar i Brtonigla nudi pravnim subjektima kredite za

financiranje razvoja poduzetništva i malog gospodarstva. Kamatna stopa se izračunava po

tromjesečnom EURIBORU, koji iznosi minimalno 3% + 4,50% p.p. koji su umanjeni za 1, 2,

ili 3 p.p. subvencije Grada ili Općine. Rok otplate kredita u suradnji s gradovima, općinama i

tvrtkama kreće se od 3 do 12 godina.

5.1.5. Krediti u suradnji s HBOR-om

Korisnici ove vrste kredita su mikro, mali i srednji poduzetnici, fizičke i pravne osobe koji

zapošljavaju manje od 249 radnika, čija bilanca ne prelazi 43 milijuna eura, ili čiji godišnji

promet ne prelazi 50 milijuna eura i koji ispunjavaju kriteriji samostalnosti EU-a. Postoje

dvije vrste kredita; mikro krediti i investicijski krediti.

Iznos mikro kredita je do 100% troškova koji su prihvatljivi za financiranje, no najviše

30.000,00 eura, u odgovarajućoj protuvrijednosti u kunama. Kamatna stopa na ovu vrstu

kredita je 6 – mjesečni EURIBOR uvećan za 5pp, a rok otplate je do 7 godina, uključujući

poček do 1 godine.

Iznos investicijskog kredita obuhvaća do 100% troškova koji su prihvatljivi za financiranje,

no najviše do 250.000,00 eura, u odgovarajućoj protuvrijednosti u kunama. Kamatna stopa na

investicijske kredite iznosi 6 – mjesečni EURIBOR uvećan za 4pp, a rok otplate je do

31.12.2019., uključujući poček do 2 godine.

5.1.6. Krediti u suradnji s ministarstvima i županijama

Kod suradnje s ministarstvima i županijama, u dogovoru s njima IKB nudi dvije vrste

programa za kreditiranje; program kreditiranja poduzetničkih projekata u suradnji s

Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Istarskom županijom i program

kreditiranja program kreditiranja poduzetničkih projekata u suradnji s Ministarstvom

gospodarstva, rada i poduzetništva i Primorsko – goranskom županijom.

33

Program kreditiranja poduzetničkih projekata u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i

poduzetništva i Istarskom županijom odnosi se na kupnju, izgradnju ili proširenje

gospodarskih objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme i modernizacija

poslovanja i očuvanje radnih mjesta. Kamatna stopa kod ovo programa kreditiranja je

promjenjiva, 3 – mjesečni EURIBOR + 7% godišnje umanjeno za 2% subvencije

Ministarstva. Rok otplate je do 10 godina uključujući poček do 1 godine.

Program kreditiranja poduzetničkih projekata u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i

poduzetništva i Primorsko – goranskom županijom ima istu namjenu kao i prethodno

navedeni program kreditiranja, razlika je u kamatnoj stopi koja je fiksna i iznosi 9% godišnje,

umanjeno za 2% subvencije Ministarstva i 2% subvencije Županije. Rok otplate je do 10

godina uključujući poček do 2 godine.

5.1.7. IKB energo krediti

Korisnici energo kredita su poduzetnici klijenti Banke koji su registrirani kao: trgovačko

društvo, obrt ili jedinica lokalne uprave ili samouprave.

Namjena ovog kredita je za investicije kojima se želi uštedjeti energija i zaštiti okoliš,

odnosno za financiranje kupnje ili ugradnje solarnih sustava za grijanje i/ili proizvodnju

električne energije za vlastitu proizvodnju, za financiranje sustava filtriranja, pročišćavanja i

reciklaže vode i za financiranje plinifikacije. Kamatna stopa na ovu vrstu kredita određuje se

ovisno o bonitetu klijenta. Rok otplate za iznose do 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti

je do 7 godina s mogućnošću uključenja počeka do 1 godine. Za kredite koji glase na iznos

iznad 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, rok otplate je do 10 godina s mogućnošću

uključenja počeka do 1 godine.

34

5.2. Korisnici kredita IKB – a

Korisnici kredita mogu biti :

1. trgovačka društva registrirana u skladu s Zakonom o trgovačkim društvima,

2. pojedinci koji obavljaju određenu djelatnost u skladu s Zakonom o obrtu,

3. jedinice lokalne uprave i samouprave,

4. kreditno sposobni građani.

5.3. Uvjeti za odobrenje kredita Banke

Korisnici kredita moraju kumulativno ispunjavati slijedeće uvjete, a to su:

1. domaće trgovačko društvo, domaći obrtnik ili jedinica lokalne uprave i samouprave,

2. u načelu mora biti deponent Banke,

3. moraju biti kreditno sposobni,

4. moraju biti solventni i bonitetni,

5. uredni u eventualnim ranijim obavezama prema Banci,

6. moraju imati valjanu dokumentaciju potrebnu za korištenje kredita,

7. ispunjavati uvjete za osiguranje otplate kredita predviđene njihovim Pravilnikom.

Ispunjenje navedenih uvjeta kreditni referent utvrđuje na temelju slijedećeg:

1. dostavom novog urednog izvatka iz trgovačkog registra, preslike obavijesti državnog

zavoda za statistiku o razvrstavanju, ovjerenu presliku potpisanog kartona kod nadležne

institucije,

2. uvidom kreditnog referenta u Sudski registar,

3. statističkim izvještajima s ovjerom nadležne institucije, Račun dobiti i gubitka, Bilješke uz

financijska izvješća za 31.12. i za zadnji kvartal prije podnošenja zahtjeva, odnosno Račun

prihoda i izdataka (rashoda), te Proračun subjekata koji su obveznici donošenja istog, BON –

2 ne stariji od 15 dana koji sadrži opće podatke o poslovnom subjektu; stanje sredstava na

računu; ukupan iznos primitaka u korist računa u prethodnih 30 dana; prosječno stanje

sredstava na računu u prethodnih 30 dana; iznos odobrenoga okvirnoga kredita; iznos

35

evidentiranih nepodmirenih obveza; broj dana neprekidne blokade računa; broj dana blokade

računa u proteklih 6 mjeseci, odnosno obrtnici moraju imati rješenje o razrezu poreza za

posljednje dvije godine, BON – 2 ne stariji od 15 dana i bilancu primitaka i izdataka,

4. dostavom dokumenata predviđenih Pravilnikom Banke,

5. dostavom valjanih instrumenata osiguranja plaćanja predviđenih Pravilnikom, novim

izvatkom iz zemljišne knjige,

Za dugoročne kredite preko iznosa 25.000,00 eura u kunama, tražitelj mora priložiti i poslovni

financijski plan, a preko iznosa od 50.000,00 eura u kunama mora priložiti elaborat o

ekonomskoj opravdanosti.

Ispunjenje svih navedenih uvjeta utvrđuju referenti za kreditne poslove prilikom obrade

zahtjeva.

5.4. Podnošenje zahtjeva za odobrenje kredita

Prije podnošenja zahtjeva za odobrenje kredita, korisnik kredita mora se uvjeriti da li

ispunjava navedene uvjete po kojima banka vrši odobrenje sredstava i da li ima svu potrebnu

dokumentaciju. Prvi kontakt u procesu dobivanja kredita zajmotražitelj ima sa kreditnim

referentom, koji vrši obradu cjelokupnog zahtjeva.

Prilikom podnošenja zahtjeva zajmotražitelj treba također ispuniti obrazac koji se odnosi na

zahtjev dodjele plasmana koji se sastoji od:

1) Osnovni podaci o podnositelju zahtjeva – navodi se naziv poslovnog subjekta i adresa

njegovog sjedišta, ime i prezime osnivača poslovnog subjekta, godina osnivanja, djelatnost

pod koje klijent ostvaruje većinu prihoda i kontakt podaci.

2) Podaci o traženom plasmanu – mora se navesti vrsta kredita za koju se želi dobiti

odobrenje, iznos kredita, njegova namjena, rok otplate, poček i način njegovog otplaćivanja,

valuta u kojoj se želi dobiti traženi kredit.

3) Obrazloženje zahtjeva – u ovo dijelu mora se obrazložiti razlog podnošenja zahtjeva.

36

4) Podaci o ponuđenom osiguranju – prikazani su mogući instrumenti osiguranja koje banka

koristi pri osiguranju odobrenih sredstava, te tu se treba naznačiti jedan od navedenih

instrumenata kojim će zajmotražitelj osigurati povrat odobrenog kredita.

5) Platni promet u drugim bankama – u ovom dijelu traže se podaci o postojećim kunskim i

deviznim priljevima u drugim bankama kojih je zajmotražitelj vlasnik, te ovaj dio se ne

popunjava ukoliko se uz Zahtjev prilažu Obrasci o financijskom i poslovnom položaju

klijenta.

6) Plasmani u drugim bankama – navodi se u kojim još bankama zajmotražitelj ima odobrene

kredita, koja je vrsta i visina tih kredita, te kakva je dinamika otplate i koji je iznos obroka

otplate. Ovaj dio se ne popunjava ukoliko se uz Zahtjev prilažu Obrasci o financijskom i

poslovnom položaju klijenta.

7) Napomena klijenta

8) Popis priloga – navode se dokumenti koji se prilažu zahtjevu dodjele kredita

Nakon zaprimanja Zahtjeva za dodjelu kredita i podnesene čitave dokumentacije od strane

dužnika kojom dužnik potvrđuje da ispunjava uvjete za odobrenje kredita od strane banke,

banka vrši ispitivanje i ocjenu kreditne sposobnosti dužnika.

Kreditnu sposobnost je karakteristike dužnika prema kojima kreditor procjenjuje hoće li mu

odobreni kredit biti otplaćen u skladu s ugovorom. Možemo ju i definirati kao mogućnost i

vjerojatnost da se ugovoreni rokovi povrata financijskih sredstava održe bez utjecaja na

životnu snagu poduzeća i te obveze ispune iz planiranih redovnih financijskih priljeva

poduzeća, bez oštećenja interesa investitora.

Banka je dužna kreditnu sposobnost vjerovnika procijeniti po slijedećim osnovama:

1) Osobnim, statusnim, ekonomski karakteristikama dužnika

2) Razini kapitala i rezervi kojima dužnik raspolaže i njihov uspjeh u njegovoj bilanci

3) Imovinska snaga dužnika

4) Dužnikova likvidnost i profitabilnost

37

5) Dužnikovi novčani tokovi u odnosu na njegove obveze

6) Uvjeti pod kojima dužnik danas posluje i koja je njegova perspektiva

7) Izloženost valutom riziku i osnove plasmana uz valutnu klauzulu i plasmana u stranoj

valuti, uključujući i izvanbilančane obveze

5.5. Ocjena kreditne sposobnosti

Do ocjene kreditne sposobnosti zajmotražioca banke dolaze na temelju posebne financijske

analize prethodnih kreditnih odnosa banke i zajmotražioca, kao i na temelju svih informacija

o tražiocu kredita.16

Ocjena stvarne sposobnosti klijenta obuhvaća složeni postupak koji se sastoji u slijedećem:

kvalificiranosti poslovnog rukovodstva, namjena kredita, analiza i kritika godišnjeg završnog

računa, aktualna poslovna situacija klijenta, poslovne perspektive.17

Pojedine banke imaju unaprijed definirane procedure financijske analize klijenta kojima

uglavnom žele dobiti slijedeće odgovore:

1) da li dužnik može, odnosno da li stvarno namjerava izmiriti preuzete obveze,

2) kolika je realnost kreditnog zahtjeva, te likvidnost zaliha dužnika,

3) ostvaruje li dužnik dovoljnu zaradu u odnosu prema obujmu prodaje, odnosno

u odnosu prema angažiranim stalnim sredstvima,

4) je li obujam prodaje dovoljan, optimalan ili nedovoljan u odnosu prema angažiranim

stalnim sredstvima,

5)do koje se granice može smanjiti profitna stopa, a da se pritom ne ugrozi sposobnost

dužnika da izmiruje dospjele obveze,

6) da li je dužnik financijski stabilan.

16

Limun.hr, Kreditna sposobnost, http://limun.hr/main.aspx?id=20407&Page=3 (5.03.2013.)

17 Misija, V.: op.cit., str. 80

38

Istarska kreditna banka Umag d.d. kreditnu sposobnost klijenta utvrđuje projekcijom

financijskih izvješća klijenta u stabilnim uvjetima privređivanja, za period od jedne, pet ili

deset godina, a prema pretpostavkama klijenta zasnovanim na svrsi kreditnog zahtjeva.

Izrada ovih projekcija smatra se korisnom jer navodi tražioca financijskih sredstava da

simulira realizaciju planiranog financijskog pothvata i njihove efekte, a vjerovniku

omogućava da predvidi u kojem će vremenskom periodu klijentu biti potrebna financijska

sredstva, u kojoj vrijednosti, te kolika je sigurnost povrata plasiranih financijskih sredstava.

5.6. Obrada zahtjeva

Prije obrade zahtjeva kreditni referent će na temelju podataka koji karakteriziraju poslovanje

tvrtke izvršiti bonitetno razvrstavanje i utvrditi kreditni limit.

Postupak obrade kreditnog zahtjeva sastoji se od slijedećih koraka:

v Zaprimanje, evidentiranje i provjera formalne ispravnosti zahtjeva,

v Ocjena zahtjeva s financijskog i nefinancijskog aspekta,

v Izrada kreditnog prijedloga,

v Odlučivanje,

v Ugovaranje,

v Zasnivanje instrumenta osiguranja,

v Korištenje.

Nakon što je obavljena cjelokupna analiza pokazatelja poslovanja kreditni referent priprema

Prijedlog komisiji za odobrenje zatraženog kredita, a za pripremu takvog prijedloga mora

raspolagati s osnovnim podacima o zajmotražitelju koje dobiva iz: rješenja o registraciji sa

dokapitalizacijom i drugim promjenama, statističkog razvrstavanja poduzeća sa šifrom

djelatnosti i važećeg potpisanog kartona. Takav sastavljen prijedlog kreditni referent predaje

kreditnom odboru koji odlučuje o usvajanju kreditnog prijedloga.

Prilikom usvajanja prijedloga, kreditni odbor može donijeti izmjene koje se odnose na tražen

iznos, visinu kamatne stope, duljini otplatne kvote kredita, načinu otplate, instrumente

osiguranja i sl.

39

Ukoliko kreditni odbor donese o pozitivnu odluku, i potvrdi odobrenje kredita, klijent je

dužan prije sklapanja ugovora o kreditu priložiti sve valjane instrumente osiguranja koji su

navedeni kao osiguranje za vraćanje duga. Sa svim prikupljenim instrumentima, banka sklapa

ugovor s klijentom.

5.7. Sklapanje ugovora i početak korištenja kredita

Prilikom sklapanja ugovora utvrđuje se iznos kredita, kamatne stope koju kreditor može

povećati u slučaju kada se povećavaju troškovi izvora sredstava kreditora za što će korisnik

kredita biti pismeno obaviješten. Utvrđuje se naknada za obradu kredita, kao i naknada za

rezervaciju sredstava na neiskorišteni iznos kredita. Ugovorom se utvrđuje način korištenja

kredita kao i povrat kredita, te posebne obveze korisnika kredita u slučaju kašnjenja,

nepotpunog plaćanja ili neplaćanja.

Po ispunjenju uvjeta navedenih u Ugovoru o kreditu tj. samim potpisivanjem Ugovora,

soleminizacijom kod javnog bilježnika, dostavom svih instrumenata osiguranja vraćanja

kredita, Banka pušta kredit u korištenje.

Korisnik kredita mora Banci predočiti isplatnu dokumentaciju (račun za kupljenu opremu), a

Banka će iznos odobrenog kredita, odnosno sredstva plasirati na žiro račun isporučitelja

(prodavaoca opreme). Korisnik kredita dužan je dostaviti uredne fakture iz kojih je vidljiv

naziv prodavaoca, datum isporuke, žiro račun prodavaoca kako bi Banka mogla uplatiti

sredstva.

Banka će prema svojim mogućnostima i u skladu s potrebnim sredstvima, u što mogućem

kraćem roku platiti navedeni iznos fakture, a korisnik kredita će isti dan dobiti potvrdu o

uplati istog.

Korisnik kredita dužan je iskoristiti kredit u roku navedenom Ugovorom o kreditu. Kad se taj

iznos u potpunosti iskoristi, kaže se da je kredit iskorišten i da je isti sad u otplati.

40

Ugovorom o kreditu Banke utvrđen je način vraćanja kredita, kojeg se korisnik kredita mora

pridržavati. Ukoliko se radi o anuitetskom otplaćivanju kredita, korisnik kredita dužan je na

dan dospijeća anuiteta (zadnji dan u mjesecu) uplatiti anuitet po prodajnom tečaju Banke.

U slučaju kašnjenja plaćanja obveze više od 60 dana, redovna kamatna stopa povećava se za

jedan postotni poen i to do potpune otplate kredita.

Ugovorne strane su prilikom sklapanja ugovora suglasne da Banka može povećati stopu

ugovorene redovne i interkalarne kamate u slučaju kada se povećaju troškovi izvora sredstva

Kreditora. U slučaju promijene kamatne stope, Banka će prije početka primjene nove

izmijenjene kamatne stope, o tome pisano obavijestiti korisnika kredita.

Ovisno o vrsti kredita, kredit može biti odobren u kunama, u kunskoj protuvrijednosti ili uz

valutnu klauzulu.

Ukoliko je kredit odobren uz valutnu klauzulu, odobreni kredit vodi se po srednjem tečaju, a

korisnik kredita dužan je uplatiti anuitet po prodajnom tečaju. Razlika koja nastaje između

prodajnog i srednjeg tečaja je tzv. tečajna razlika koja čini prihod Banke.

5.8. Otplata kredita

Prilikom sklapanja ugovora o kreditu potrebno je obvezno navesti način otplate kredita.

Kod Istarske kreditne banke Umag d.d. krediti izdani pravni osobama otplaćuju se u

anuitetima.

Anuitet (engl. anuuity, njem. Rente, fran. rente), obrok ili rata otplate kredita koji se otplaćuje

postupno, prema posebnom amortizacijskom planu, pri čemu su u anuitet uključeni i dio duga

i pripadajuće kamate. Dio duga i pripadajuće kamate određuju se tako da po dospijeću dug

bude u potpunosti isplaćen18.

18

Leko, V., Mates, N.,: Riječnik bankarstva & financija, Masmedia, Zagreb, 1993.

41

Anuitet je novčani iznos kojim se u određenim vremenskim razmacima otplaćuje neki zajam.

Najčešće su to godišnje i polugodišnje otplate. Sastoje se od dva dijela: otplatne kvote kojima

se smanjuje dug i kamatne kvote kojima se podmiruje dužna kamata na ostatak zajma. To se

postiže tako što pad kamatne kvote prati odgovarajući porast otplatne kvote19.

U slijedećem primjeru objašnjava se anuitetski način otplate dugoročnog kredita u iznosu od

100.000,00 kuna (13.698,00 eura), uz fiksnu kamatnu stopu od 9% godišnje. Anuiteti

dospijevaju krajem mjeseca u iznosu od 338,61 eura. Iznos anuiteta sadrži kamatu i otplatnu

kvotu. Kamata je anticipativna, što znači da se obračunava unaprijed za slijedeću, drugu

godinu, te se iz mjeseca u mjesec smanjuje, dok se otplatna kvota povećava za iznos smanjene

kamate.

19

Dragičević, A.,: Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, 1991.

Iznos: EUR 13.698,63

Kamata: 9%

Broji godina: 4

Rate: mjesečne

Anuitet: EUR 338,61

Dekurzivni kamatni koeficijent :

007207323,109,011 1212 =+=+= kr

Anuitet:

( ) ( )61,338

131,00720732

1-31,0072073231,0072073263,698.13

1

148

48

=-

´=

-

-´´=

n

n

r

rrCA

42

Tablica 4. Amortizacioni plan otplate dugoročnog kredita

BROJ

ANUITETA PERIOD ANUITET KAMATA OTPLATA

OSTATAK

DUGA

13.698,63

1 31.01.2013. 338,61 98,73 239,88 13.458,75

2 28.02.2013. 338,61 97,00 241,61 13.217,14

3 31.03.2013. 338,61 95,26 243,35 12.973,79

4 30.04.2013. 338,61 93,51 245,10 12.728,68

5 31.05.2013. 338,61 91,74 246,87 12.481,81

6 30.06.2013. 338,61 89,96 248,65 12.233,16

7 31.07.2013. 338,61 88,17 250,44 11.982,72

8 31.08.2013. 338,61 86,36 252,25 11.730,47

9 30.09.2013. 338,61 84,55 254,07 11.476,41

10 31.10.2103. 338,61 82,71 255,90 11.220,51

11 30.11.2013. 338,61 80,87 257,74 10.962,77

12 31.12.2013. 338,61 79,01 259,60 10.703,17

13 31.01.2014. 338,61 77,14 261,47 10.441,70

14 28.02.2014. 338,61 75,26 263,35 10.178,34

15 31.03.2014. 338,61 73,36 265,25 9.913,09

16 30.04.2014. 338,61 71,45 267,16 9.645,93

17 31.05.2014. 338,61 69,52 269,09 9.376,84

18 30.06.2014. 338,61 67,58 271,03 9.105,81

19 31.07.2014. 338,61 65,63 272,98 8.832,83

20 31.08.2014. 338,61 63,66 274,95 8.557,88

21 30.09.2014. 338,61 61,68 276,93 8.280,94

22 31.10.2104. 338,61 59,68 278,93 8.002,02

23 30.11.2014. 338,61 57,67 280,94 7.721,08

24 31.12.2014. 338,61 55,65 282,96 7.438,12

25 31.01.2015. 338,61 53,61 285,00 7.153,11

26 28.02.2015. 338,61 51,55 287,06 6.866,06

27 31.03.2015. 338,61 49,49 289,13 6.576,93

28 30.04.2015. 338,61 47,40 291,21 6.285,72

29 31.05.2015. 338,61 45,30 293,31 5.992,42

30 30.06.2015. 338,61 43,19 295,42 5.696,99

31 31.07.2015. 338,61 41,06 297,55 5.399,44

32 31.08.2015. 338,61 38,92 299,70 5.099,75

33 30.09.2015. 338,61 36,76 301,86 4.797,89

34 31.10.2105. 338,61 34,58 304,03 4.493,86

35 30.11.2015. 338,61 32,39 306,22 4.187,64

36 31.12.2015. 338,61 30,18 308,43 3.879,21

37 31.01.2016. 338,61 27,96 310,65 3.568,56

38 29.02.2016. 338,61 25,72 312,89 3.255,67

39 31.03.2016. 338,61 23,46 315,15 2.940,52

40 30.04.2016. 338,61 21,19 317,42 2.623,10

41 31.05.2016. 338,61 18,91 319,71 2.303,40

42 30.06.2016. 338,61 16,60 322,01 1.981,39

43 31.07.2016. 338,61 14,28 324,33 1.657,06

44 31.08.2016. 338,61 11,94 326,67 1.330,39

43

45 30.09.2016. 338,61 9,59 329,02 1.001,36

46 31.10.2106. 338,61 7,22 331,39 669,97

47 30.11.2016. 338,61 4,83 333,78 336,19

48 31.12.2016. 338,61 2,42 336,19 0,00

UKUPNO: 16253.33 2554,7 13.698,63 0,00

Izvor: Izrada studenta prema isplaćenom dugoročnom kreditu

Grafikon 6. Prikaz anuitetske otplate kredita

Izvor: Izrada studenta prema otplatnom planu po dugoročnom kreditu

Kamata

Vrijeme

Anuitet

Otplatna kvota

Iznos u EUR

338,61

44

5.9. Neredovita otplata kredita i instrumenti osiguranja redovite otplate

kredita

Ako dužnik redovito ne otplaćuje svoje obveze prema Banci, Banka svoja potraživanja može

naplatiti instrumentima za osiguranje kredita.

Instrumenti osiguranja kredita su sredstva naplate potraživanja koja Banci stoje na

raspolaganju u slučaju kada klijent prestane otplaćivati kredit ili ga otplaćuje neredovito.

Ovisno o vrsti i iznosu kredita, klijent je dužan dostaviti Banci instrumente osiguranja otplate

kredita. Prihvatljivi instrumenti osiguranja Istarske kreditne banke Umag d.d. smatraju se:

mjenično jamstvo, bianco zadužnica, zalog ili fiducijarni prijenos vlasništva

nekretnina/pokretnina i polica osiguranja vinkulirana u korist Banke.

5.9.1. Mjenica

Mjenica (eng. bill of exchange, njem. Weschel), vrijednosni je papir kojim je izražena obveza

isplate određena svote novca, izdan u zakonski propisanom obliku. Sredstvo je domaćeg i

međunarodnog robnog i novčanog prometa, a zbog formalnopravne (procesualne) i

materijalnopravne (stvarne) strogosti u mjeničnom poslovanju siguran je instrument za

ostvarivanje privrednih ciljeva20

.

Mjenica se u teoriji određuje kao vrijednosni papir na određeni iznos novca čiji su sastojci,

prijenos i ostvarenje uređeni propisima mjeničnog prava21.

Kao kreditno sredstvo mjenica omogućuje premošćenje razdoblja trenutne insolventnosti.

Njenim izdavanjem i određivanjem dospijeća može se odgoditi plaćanje obveza i osigurati

normalno odvijanje poslovanja.

20

Leko, V., Mates, N.,: Riječnik bankarstva & financija, Masmedia, Zagreb, 1993.

21 Grupa autora: Način plaćanja i instrumenti osiguranja plaćanja, Računovodstvo i financije, Zagreb, 2000.

45

Značajke mjenice su22:

1. mjenica je pisana isprava,

2. strogo je formalni papir čiji su bitni sastojci određeni Zakonom o mjenici23

3. prezentacijski je vrijednosni papir, tj. dužnik mora ispuniti obvezu tek po prezentaciji,

predočenju mjenice,

4. obligacijski je vrijednosni papir čiji je sadržaj novčani potraživanje pa za sadržaj ne može

imati neko drugo potraživanje,

5. vrijednosni je papir po naredbi jer joj takvo svojstvo Zakon izričito priznaje, a može ga

izgubiti na temelju izričite klauzule trasanta (rekta klauzula),

6. mjenica je vrijednosni papir javne namjere – imatelju mjenice pripada pravo upisano na

samoj ispravi, dakle pri korištenju mjenice vrijedi načelo formalne istine,

7. mjenična je obveza apstraktna. U trenutku izdavanja mjenice obveza se odvaja od

građanskopravnog odnosa na temelju kojeg je izdana, tj. ona je neovisna o njemu. Pravna

egzistencija i prestanak mjenične obveze su samostalni, a svaki potpisnik mjenice odgovara

za mjeničnu obvezu na temelju svog potpisa,

8. mjenične obveze potpisnika su samostalne pa nevaljanost jednog potpisa nema ta

posljedicu nevaljanost obveze drugih potpisnika,

9. svi potpisnici mjenice solidarno odgovaraju imatelju mjenice

5.9.2. Bianco zadužnica

Zadužnica je isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dužnika kojom dužnik daje

suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene njegovi računi ili svi

računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novac s

tih računa, u skladu s njegovom izjavom izravno isplaćuje vjerovnik. Dužnik po zadužnici

mogu biti fizičke i pravne osobe koje imaju poslovnu sposobnost.

Bianco zadužnica ima učinak pravomoćnog sudskog rješenja o ovrsi na temelju kojeg je

neposredno moguće zaplijeniti određene ili sve račune dužnika koje on ima kod pravnih

22

IBIDEM, op.cit., str. 147

23 Zakon o mjenici, N.N. 74/94

46

osoba koje obavljaju poslove platnog prometa i novčana sredstva s tih računa i izravno uplatiti

na račun vjerovnika koji je određen u bianco zadužnici.

5.9.3. Zalog

Založno pravo zakon definira kao ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje

ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da određenu tražbinu namiri iz vrijednosti te

stvari, ako mu tražbina o dospijeću ne bude ispunjena24.

Zalog (engl. pawn, njem. Pfand), predmet založnog prava na temelju kojeg je vjerovnik

ovlašten da namiri svoje potraživanje iz založene stvari ako mu dug ne bude namiren u

određenom roku.

Primalac zaloga ne može stvar držati za sebe, nego je ima pravo prodati i namiriti se iz

ostvarene prodaje.

Kao zalog mogu poslužiti samo one stvari (pokretne i nepokretne) koje su u prometu i samo

ona prava koja imaju novčanu vrijednost.

Založna pokretna stvar naziva se ručni zalog ili lombard, a založno pravo na nekretnini

hipoteka.

Založno pravo najčešće nastaje na temelju ugovora25.

Založno pravo osigurava namirenje ne samo glavnice i kamate već i svih poreznih tražbina,

troškova za očuvanje stvari i troškova naplate tražbine.

5.9.4. Hipoteka

Hipoteka je pisano jamstvo za kredit, u nekretninama, kojim se osigurava dani kredit, i kao

takva je vrijednosni papir26

– nota, koja dokazuje pravo kreditora i omogućuje mu:

1. naplatu prinudnom prodajom

2. prijenos hipoteke na drugu osobu, koja time stječe pravo nositelja.

24

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, N.N. br. 91/96. čl. 297. st. 1.


26 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, N.N. br. 91/96. čl. 76. st. 1.

47

Hipoteka je dobrovoljno založno pravo koja se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku

u posjed i kojega ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu27.

Hipoteka je stvarni teret na nekretninama, tako da umjesto osobne odgovornosti dužnika za

dug postoji realna odgovornost, pa tako svakodobni vlasnik nekretnine na kojima postoji

hipoteka odgovara za ispunjenje tražbine.

Hipoteka može nastati na temelju zakona, sudske odluke ili ugovora. Stječe se upisom u

zemljišne knjige, pri čemu opterećena nekretnina ostaje i dalje u posjedu dužnika.

Dakle, hipoteka predstavlja opterećenje nekretnine na temelju kojeg jedna nekretnina

„odgovara“ za podmirenje nekog potraživanja u korist vjerovnika.

Međutim, ako dužnik svoju obvezu ne podmiri u roku njezine dospjelosti, nekretnina koja čini

predmet hipoteke, prinudno se sudski prodaje prema prijedlogu vjerovnika radi podmirenja

dospjelog duga.

Sudska prisilna založna prava na nekretninu odlikuju se time što su to uvijek hipoteke

osnovane na temelju odluka suda, što se odražava i na način njihova prestanka.

Bez obzira na to što je uzrok prestanka prisilnog založnog prava na nekretnini, hipoteka može

prestati tek brisanjem hipoteke iz zemljišne knjige, naime uknjižbom brisanja te hipoteke.

Brisanje može biti:

1. posljedica djelovanja općih razloga za prestanak svake hipoteke (ispunjenje raskidanog

uvjeta, prestanak osiguranja tražbine, rasterećenje, ovršna prodaja zaloga), ali i

2. posljedica ukinuća odnosne mjere u za to predviđenom sudskom postupku.

27


48

5.9.5. Fiducijarni prijenos vlasništva28

Radi se o privremenom prijenosu vlasništva ili drugog prava, a vrijeme prijenosa određeno je

dospijećem dužnikove obveze. Ovaj se prijenos ostvaruje slično sporazumnom osiguranju

pljenidbom nekretnina, pokretnina, prava, tražbina i vrijednosnih papira. O sporazumu

stranaka sastavlja se sudski zapisnik sa snagom sudske nagodbe ili se unosi u

javnobilježničku ispravu.

Fiducijarno je vlasništvo, odnosno fiducijarni prijenos, po svojoj funkciji vrlo blisko

zalaganju. Jednako kao i zalog radi osiguranja, pri čemu vlasnik stvari, odnosno nositelj prava

ne mora ujedno biti i dužnik tražbine koja se osigurava.

Važna značajka fiducijarnog prijenosa da je protivnik osiguranja i nakon prijenosa ovlašten

koristiti stvar, jer on uz gubitak vlasništva ne gubi i njen posjed.

Ukoliko dužnik ne podmiri tražbinu do dospjelosti, vjerovnik po posebnoj proceduri izlaže

stvar prodaji u svrhu namirenja, ili zadržava vlasništvo stvari (pravo) za sebe te time postaje

punopravni vlasnik stvari (ovlaštenik prava).

Zahtijeva li založni vjerovnik namirenje iz vrijednosti zaloga, pravo na namirenje zalogom

osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje putem suda i određenim propisima o ovrsi

novčanih tražbina29.

Ukoliko ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju tražbinu, dužnik mu ostaje dužan

razliku; naprotiv, proda li se zalog za više od vjerovnikove tražbine, višak je dužnikov30.

Založni vjerovnik čije založno pravo tereti stvar na kojoj se provodi postupak prisilnoga

namirenja nečije tražbine prodajom zaloga ovlašten je otkupiti tražbinu zbog koje se provodi

taj postupak, ali to može učiniti najkasnije do početka javne prodaje31.

Založni vjerovnik čije založno pravo tereti stvar ili pravo koje je sposobno da daje plodove

28

Ovršni zakon, N.N. br. 57/96 čl. 273. st. 1. 29

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, N.N. br. 91/96. čl. 336. st. 2. 30

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, N.N. br. 91/96. čl. 336. st. 5. 31


49

ili druge koristi iz čije bi se vrijednosti mogla namiriti zalogom osigurana dospjela tražbina,

ovlašten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravitelja

koji će biti ovlašten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovčava ih, te da dobivene iznose

polaže u sud radi namirenja iz toga pologa32.

Prednost ovog instituta u odnosu na osiguranje zasnivanjem založnog prava sastoji se prije

svega u tome što se izbjegava dugotrajni i složeni sudski postupak u svezi s ostvarenjem

prava namirenja iz stvari opterećene založnim pravom

5.9.6. Vinkulirana polica osiguranja

Polica osiguranja (engl. insurance policy, njem. Police, Polizze, Versicherungsschein) je

isprava o ugovoru o osiguranju, dokument potpisan od osiguravatelja, (može i faksimil

potpisa) sadržan u ugovoru o osiguranju.

Vinkulacija police osiguranja je ustupanje prava na isplatu svote osiguranja na banku, u

slučaju nastanka štete, odnosno osiguranog slučaja. To znači da će osiguravajuće društvo, ako

se dogodi osigurani slučaj, svotu osiguranja isplatiti banci umjesto osiguraniku ili

ugovaratelju osiguranja. Vinkulacija police osiguranja radi se samo u slučaju kada je polica

osiguranja instrument osiguranja naplate kredita.

32


50

6. ZAKLJUČAK

Banke su u Hrvatskoj najznačajnije financijske institucije, a bankovni je kredit najznačajniji

instrument financiranja. Vidljivo je da su banke kreditne ustanove koje prikupljaju novčane

depozite te ih plasiraju u obliku kredita. Banke olakšavaju, potiču i ubrzavaju cirkulaciju

kapitala, robe, usluga, one su glavni posrednici ne samo u platnom prometu, već i bitan

segment transmisijskog mehanizma preko kojeg se odvija proces emisije novca, ali i proces

prijenosa svih poteza i mjera središnje banke.

Poslije svjetske financijske krize 2008. i 2009. godine dolazi do državne intervencije u

spašavanje bankarskog sustava zbog prijenosa krize na gospodarske subjekte. Recesija bitno

utječe i na punjenje državnih proračuna koji su se morali uključiti u sanaciju bankarskog

sustava izdavanjem vrijednosnih papira, koji su opet ušli u bankarski sustav. Najveća

opasnost je to što se kriza vrti u začaranom krugu ovisnosti, u kojem se nalaze financijski

sustav, gospodarstvo i država. Stručnjaci tvrde da nema buduće stabilnosti bez gospodarskog

oporavka koji podrazumijeva smanjenje opće potrošnje i rasterećenje privrede, koje će kasnije

doprinijeti stvaranju zdravih uvjeta razvoja financijskog sektora i boljeg punjenja državnog

proračuna na realnoj osnovi.

Sagledavajući kretanja u Hrvatskoj i njenom europskom i svjetskom okruženju, Istarska

kreditna banka Umag okrenula se povećanju obujma poslovanja konkurentnim uvjetima, uz

zadržavanje općih administrativnih troškova na razini prethodnih godina. I pored otežanih

uvjeta poslovanja Istarska kreditna banka ostvaruje u 2011. godini uspješne rezultate.

Kreditni poslovi nisu novijeg datuma, već vuku korijene još od perioda raspada prvobitnih

zajednica. U to doba ljudi su posuđivali svoje proizvode i robu kojom su raspolagali, a odnosi

su se temeljili na međusobnom povjerenju. Povjerenje je ostalo jedan od uvjeta dobivanja

kredita do današnjih dana.

Kreditna politika jedna je od temelja bankovne strategije i prakse. Svaka uspješna banka ima

veoma jasnu predodžbu o tome kome želi dati kredit i pod kojim uvjetima.

51

Kod odobravanja kredita povjerenje nije dovoljno da će kredit biti vraćen, već je to iskazano

solidnim podacima o klijentu koji se dobivaju temeljem različite dokumentacije – bilance i

drugih informacija.

Banke odobravaju kredite pravnim osobama (poduzećima) i fizičkim osobama (stanovništvu).

Svaka banka ima svoj sustav kreditiranja, no sam postupak odobravanja kredita vrlo je sličan

kod različitih banaka.

U Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d. unazad par godina prednjačilo je kreditiranje

stanovništva u odnosu na kreditiranje privrede što je bio rezultat relativno povoljnijih kredita i

kamatnih stopa, te jednostavnijom obradom zahtjeva za kreditom (potrebno je manje

dokumentacije, nema analize poslovanja koja uključuje pokazatelje poslovanja, bilance stanja,

itd.)

U 2011. godini na području kreditnog poslovanja bilo je intenzivnije kreditiranje poslovnih

subjekata, što je rezultiralo porastom ovih plasmana za 15,9% ili za 120,4 milijuna kuna, dok

je istovremeno kod kredita stanovništva evidentirano nešto manje povećanje, što je posljedica

relativno visoke zaduženosti sektora stanovništva i smanjene sklonosti ka zaduživanju.

Činjenica je da su krediti pravnim osobama bolji za Banku jer su obično ugovoreni u većim

iznosima, te je i kamatna stopa veća, ali s druge strane veći je i rizik plasiranja sredstva od

strane Banke u takve kredite. Prosječna kamatna stopa na kredite koja Banka plasira

stanovništvu iznosi 6%, a prosječna kamatna stopa na kredite pravnim osobama iznosi 8%.

U sveukupnom poslovanju Banke u 2011. godini Banka je izdala krediti klijentima u visini od

1 451.290,00 kuna, podatak je iznesen na temelju stanja izdanih kredita krajem 2011. godine.

Neto prihodi od kamata iznosili su 70.465,00 kuna.

Istarska kreditna banka Umag d.d. obavlja i značajan dio svojih bankovnih poslova sa

stanovništvom što je vidljivo iz financijskih izvještaja – Bilanca stanja i Račun dobiti i

gubitaka. Udio poslovanja sa stanovništvom Banke na dan 31.12.2011. godine u aktivi iznosi

56,73%, a u pasivi 97,25%.

52

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Dragičević, A., 1991., Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb

2. Golijanin, M., 1957., Bankarstvo Jugoslavije, Privredni pregled, Beograd

3. Katunarić, A., 1988., Banka – princip i praksa bankovnog poslovanja, 4. izmijenjeno

i dopunjeno izdanje, Centar za informacije i publicitet Zagreb

4. Leko, V., Mates, N., 1993., Riječnik bakarstva & financija, Masmedia, Zagreb

5. Miller, R., VanHoose, D., 1997., Moderni novac i bankarstvo, prijevod, Mate, Zagreb

6. Misija, V.: Kreditni poslovi s njemačkim bankama, Masmedia, Zagreb, 1998., op.cit., str

63. – 64.

7. Novak, M.: Financijska tržišta i institucije, op. cit., str. 155.

8. Zelenika, R. 2000, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, 4.

izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

2) ČLANCI

9. Grupa autora, 2000., Način plaćanja i instrumenti osiguranja plaćanja,

Računovodstvo i financije, Zagreb

10. Ovršni zakon, N.N. br. 173/03, izmjene i dopune ovršnog zakona N.N. br. 57/96 i 29/99

11. Ovršni zakon, N.N. br. 173/03 čl. 274a

12. Zakon o bankama, N.N. 84/02. čl. 2. st. 1.

13. Zakon o kreditnim institucijama, N.N., br. 117/08, 74/09, 153/09

14. Zakon o kreditnim institucijama, N.N., br. 153/09

15. Zakon o mjenici, N.N. 74/94

16. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, N.N. br. 91/96.

17. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, N.N. br. 91/96. čl. 76. st. 1.

18. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, N.N. br. 91/96. čl. 304. st. 1.

53

3) OSTALI IZVORI

19. Prema podacima s Web stranica Istarske kreditne banke Umag d.d., na adresi www.ikb.hr

(3. mjesec, 2011.)

20. Bilten Hrvatske narodne banke, broj 23., na adresi

http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm (3. mjesec, 2011.)

21. Pojam banka, Leksikon, http://limun.hr/main.aspx?id=9698 (5.03.2013.)

22. Podjela banaka, http://bankovni-krediti.com/banke/o-bankama/item/61-podjela-banaka

(5.03.2013.)

23. Hrvatska obrtnička komora,

http://infos.hok.hr/hr/faq/b_kreditiranje_i_poticanje/b4_garancije/koji_su_instrumenti_osigur

anja_povrata_kredita_garancije (10.03.2013.)

24. Limun.hr, Kreditna sposobnost, http://limun.hr/main.aspx?id=20407&Page=3

(5.03.2013.)

25. Platni promet – ekonomija i bankarstvo, http://platni-promet.blogspot.com/p/instrumenti-

osiguranja-naplate.html (16.04.2013.)

54

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

Tablica 1.

Bilanca Istarske kreditne banke Umag d.d. u 2010. i 2011. godini,

stanje krajem godine (u tisućama kuna) 21

Tablica 2.

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Istarske kreditne banke Umag d.d. u 2010. i 2011. godini (u tisućama kuna) 25

Tablica 3.

Neto prihodi od kamata na kredite klijentima Istarske kreditne banke

Umag d.d. u 2011. godini (u tisućama kuna) 28

Tablica 4. Amortizacioni plan otplate dugoročnog kredita 42

POPIS GRAFIKONA

Redni broj

Naslov grafikona

Stranica

Grafikon 1.

Struktura aktive IKB-a na dan 31.12.2011.

23

Grafikon 2.

Struktura pasive IKB-a na dan 31.12.2011.

23

Grafikon 3.

Udio aktive Istarske kreditne banke Umag d.d. u aktivi Hrvatskog

bankarstva u 2011. godini

24

Grafikon 4.

Kategorija izloženosti kreditnog portfelja Istarske kreditne bake Umag

d.d. prema klijentima za 2010. i 2011. godinu (u tisućama kuna)

26

Grafikon 5.

Kategorija izloženosti kreditnog portfelja Istarske kreditne bake Umag

d.d. prema poslovnim subjektima za 2010. i 2011. godinu (u tisućama kuna)

27

Grafikon 6.

Prikaz anuitetske otplate kredita

43

55

PRILOZI

Prilog 1: Zahtjev za dodjelu plasmana

56

57

58

59

Prilog 2: Potrebna dokumentacija

60

61

Prilog 3: Ugovor o kreditu

62

63

64

65

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Kreditna politika Istarske kreditne

banke Umag d.d. prema pravnim osobama, izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr.

sc. Antuna Jurmana. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardni način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Maja Šerbečić

Documents

KREDITNA POLITIKA ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG D.D. …oliver.efri.hr/zavrsni/46.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet kreditna politika istarske kreditne banke umag