313

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

Marta Lončarević

KRIŽNI PUT SLIKARA RUDOLFA LABAŠA

Lončarević, M.Sažetak: Slikar Rudolf Labaš (Stari Golubovec, 1941.), svojim opusom o čovjeku, sigur-nim korakom dolazi do prikaza religijskih tema s Kristom u središtu, od kojih njegov Križni put (1983.) s 14 postaja u franjevačkoj crkvi na Širokom Brijegu ima znakovitu vrijednost. Umjetnik se ovdje očitovao prvenstveno kao izvanredan crtač. U prvim postajama djeluje u klasičnoj mirnoći s prepoznatljivom linijom i škrtom upotrebom boje. U drugom dijelu, snagom svojega temperamenta, sjedinjuje boju i liniju u korist dramatike religioznog događanja. Labašev Križni put povlašteno je mjesto susretanja životnog iskustva o krhkosti i ugroženosti ljudske egzistencije i vjerničkog govora o Kristu raspetome.

Ključne riječi: Rudi Labaš, križ, križni put, Široki Brijeg, kršćanska umjetnost u Hrvata.

Podatci o autoru: Lončarević, M.[arta], profesorica hrvatskog jezika i povijesti umjetnosti, Ulica grada Mainza 31, 10000 Zagreb, Hrvatska

314 POVIJEST UMJETNOSTI

THE WAY OF THE CROSS BY PAINTER RUDOLF LABAŠ

Lončarević, M.

Abstract: With his opus about man, painter Rudolf Labaš (Stari Golubovec, 1941), at a safe pace reaches the presentation of religious themes with Christ in the centre, out of which his The Way of the Cross (1983) with 14 stations in the Franciscan church in Široki Brijeg has a signifi cant value. The artist presented himself here primarily as a remarkable drawer. In fi rst stations, he works in the classic calmness with recognizable line and spared use of color. In the second part, by the strength of his temperament, he unites color and line in favor of the dramatics of the religious event. The Way of the Cross by Labaš is the privi-leged place of meeting the life experience of fragility and endangered state of the human existence and believer’s speaking about the crucifi ed Christ.

Key words: Rudolf Labaš, cross, the way of the cross, Široki Brijeg, Croat Christian art.

Author’s data: Lončarević, M.[arta], professor of Croatian language and History of Art, Ulica grada Mainza 31, 10000 Zagreb, Croatia

315

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

”Umjetnost počiva na jednom obliku religiozne spoznaje,

na dubokoj, nepokolebljivoj ozbiljnosti; zato se rado sjedinjuje s religijom.”

(J. W. Goethe)1

Već od najranijih stoljeća križ u crkva-ma stoji na uzvišenu mjestu - na oltaru, u sredini glavnog broda, na slavoluku - kao poseban znak vjere. Iz križa, kao središnje teme kršćanstva, posredno i neposredno razvijala se novozavjetna ikonografi ja: prikazi događaja Isusova života, od rođenja do smrti. Pred kri-žem su se održavale i održavaju se pro-cesije: “Vadunt ante crucem.”

Posebno mjesto u pučkoj pobožno-sti ima križni put, u kojem se vjernici, prolazeći u pjevanju, molitvi i medita-ciji četrnaest postaja, spominju Isusova puta patnje. U početku se radilo o se-dam biblijskih postaja, od Pilatova su-dišta do polaganja u grob na Kalvariji. Srednjovjekovna pobožnost pridodala je još sedam legendarnih postaja, kao npr. susret s Veronikom. U križnom putu susrećemo dva duboko ljudska impulsa: s jedne strane odraz potreba, pitanja i sumnji čovjeka današnjice, a s druge strane njegovu težnju nalaženja

1 Citirano prema: Dieter Sauberzweig: Gru-sswort, u: Zeichcn des Glaubens - Geist Jer Avantgarde. Religiose Tendenzen in der-Kunst des 20. Jahrhunderts, Berlin, 1980., str. 3.

sklada s posljednjom stvarnošću - na-laženje otkupljenja i nade. Događaji križnog puta u crkvama su prikazani ciklusom slika, mozaika ili plastika, koji pomažu da bi se riječi molitve mogle bolje dokučiti.

Mnogo je križnih putova nastalo za Prvog i Drugog svjetskog rata, te našeg Domovinskog rata, kao utješna reakcija na ratne strahote.

Rudolf Labaš2 (rođ. 1941.) u Starom Golubovcu (Hrvatsko Zagorje), svojim velikim opusom o čovjeku, sigurnim korakom dolazi do religijskih tema s Kristom u središtu. Zato njegov Križni put u crkvi na Širokom Brijegu (ulje na platnu, 140x75 cm; 1983.), dobiva važnu ulogu. Križni put u četrnaest postaja je umjetnikovo razmišljanje o Kristovoj muci. Slikar polazi od riječi klasičnog obrasca križnoga puta, od riječi koje navještaju svaku pojedinu postaju i do-bro su poznate vjernicima.

Postaje imaju pravokutan oblik. Slike u gornjem dijelu završavaju polukruž-no. Kao prozor, kao ulaz, taj polukrug nas uvodi u izabranu scenu, u jedno davno događanje, te nas poziva da bu-demo svjedoci tog događanja. Proma-trajući Krista i likove oko njega, ulazi-

2 Usp. Željko Sabol: Labaš, Rudolf, u: Likov-na enciklopedija Jugoslavije, sv. 2., Zagreb, 1987., str. 167; Labaš, Rudolf, u: Hrvatski lek-sikon, sv. 2., Zagreb, 1997., str l.

Marta Lončarević

316 POVIJEST UMJETNOSTI

mo u dijalog i moramo se opredijeliti: ili istinski duboko suosjećati i same sebe preispitati ili ostati indiferentni.

Umjetnik je u Križnom putu prven-stveno izvanredan crtač. “Osnovnu karakteristiku Rudijeva crteža vidim u ovoj neraskidivoj suglasnosti između poteza i sadržaja.”3 Crtež je građen od niza prepoznatljivih detalja i anatomski dobro građenih likova koji su nosioci prepoznatljive povijesne zbilje i legen-de. U jednom dijelu Križnog puta La-baš je Krista i likove oko njega riješio statički, u klasičnoj mirnoći, kao da su zaustavljeni u jednom trenutku tijeka radnje. U preostalim postajama u sliku je pretočio sav svoj temperament, ne-mir, napetost i agresivnost. Likovi gube prepoznatljivu anatomiju, postaju ploš-ni, ekspresivno izduženi i deformirani, Detalji su nečitljivi, a boja sablasna, jača i puna simbolike. “U ovoj ‘iregularnosti’ poteza, u ovoj nagloj i silovitoj izmje-ni ritma, vidim izuzetnost i osebujnost Rudijeva crteža.”4 Krist je u postajama prikazan kao pojednostavljena skul-ptura u prelomljeno bijeloj haljini. Ta bjelina je znak neokaljanosti, nevino-sti. Purpurno crvenilo, škrto korišteno, ističe neke likove kao krivce, krvnike, a na haljini Majke Božje ono je znak muke i žrtve. Ono se javlja i kao krvavi

3 Isto.

odsjev na drugim bojama. Ostali tonovi su hladni, prelomljeni, neodređeni. U posljednjim postajama, linija i boja za-jedno, naglašavaju kulminaciju muke. Linija i boja se izmjenično pojavljuju i nestaju. Opisuju i brišu sve što su po-čele opisivati. Umjetnik iz ploha izvlači i u njih ponovno skriva aveti, neljude, mučitelje i one najvjernije koji ostaju uz Krista. Kao na pozornici dramatično osvjetljuje ono što želi naglasiti. Ostalo predaje tami. Neki likovi čine nam se kao da ih prepoznajemo, a neki izgle-daju kao da su došli iz svijeta prokletih: “Zli i dobri dusi sada su na istoj pozor-nici.”4 Nasilje i okrutnost nad nevinim Kristom podsjećaju nas na nasilje u na-šem vremenu, koje se očituje i kao “svo-jevrstan signum temporis.”

I premda se umjetnik dosljedno drži određenog tijeka postaja Kristove muke, ne može se osloboditi svojih do-življaja nepravde i zla. I baš zbog toga otvara put vjernicima da događanje na postajama Križnog puta povežu s do-gađanjem u svojoj svakidašnjici. Stoga je ovo povlašteno mjesto na kojem se najsnažnije dodiruju i povezuju život-no iskustvo i vjernički govor o Kristovu križu.

4 Maroević, T.: Promatrač s vrha ljudske pira-mide, u: Labaš, Katalog iz ciklusa “Događa-nja”, Rijeka, 1996., str. 2.

317

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

Marta Lončarević

318 POVIJEST UMJETNOSTI

319

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

Marta Lončarević

320 POVIJEST UMJETNOSTI

Znanstveno-stručni skup / The scientifi c-expert symposiumSto godina nove crkve na Širokom Brijegu / One hundred years of the new church in Široki Brijeg20. lipnja 1905. - 20. lipnja 2005. / 20 June 1905 - 20 June 2005

Zbornik radova / Proceedings

Nakladnik / Published byFranjevački samostan Široki BrijegTh e Franciscan Monastery Široki Brijeg

Za nakladnika / For the publisherfra Branimir Musa

Uredništvo / Editorial boarddr. Ivo Čolakfra Vendelin Karačićdr. Antun Karaman

Urednik / Editordr. Ivo Čolak

Fotografije / PhotosKruno Hrkać i drugi

Lektor / Language editorfra Vendelin Karačić

Prijevod na engleski / English translationGoran ŠamoDanijela KožulIvana Medić

Raunalna obrada i prijelom / Computer processing and layoutDamir ZadroBožo Penavić, prof.

Tisak / Printed byFram-Ziral, Mostar

Naklada / Edition1500 primjeraka / 1500 copies

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

726.54(497.6 Široki Brijeg)”1905/2005”(091)

ZNANSTVENO-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu (2005) Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu : 1905.-2005. / Znanstveno-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 20 lipnja 2005 ; [prijevod na engleski, English translation Goran Šamo, Danijela Kožul, Ivana Medić ; fotografi je, photos Kruno Hrkać i drugi]. - Široki Brijeg : Franjevački samostan ; Mostar : Građevinski fakultet Sveučilišta, 2006. - 555 str. : ilustr.

Tekst na uporedo hrv. i engl. jeziku. - “... skup, koji je održan ... 20. lipnja 2005. ...” -> Proslov. - Bibliografi ja i bilješke uz tekst

ISBN 9958-9170-4-1

COBISS.BH-ID 15229702