OŠ GORNJI MIHALJEVEC

šk.god. 2018./2019.

KRITERIJI VREDNOVANJA U NASTAVI

HRVATSKOGA JEZIKA U VIŠIM RAZREDIMA

OSNOVNE ŠKOLE

nastavnik: Lidija Novak Levatić, prof.

Praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća i razvoja sposobnosti

Opisno i brojčano vrednovanje i ocjenjivanje

Obrazovna područja predmeta hrvatski jezik su: jezik, književnost, lektira (spada u

književnost, ali je odvojena u zasebnoj rubrici), jezično izražavanje usmeno, jezično

izražavanje pismeno, te medijska kultura.

Sva obrazovna postignuća provjeravaju se u pravilu i usmeno i pismeno. Ocjenjuju se

brojčanim ocjenama koje se upisuju u za to predviđene rubrike, a objašnjenja svake ocjene

upisuju se u rubriku Bilješke.

Iznimno zalaganje, samostalnost u radu, rješavanje problemskih i istraživačkih zadataka,

samostalni učenički projekti, unutarpredmetno i međupredmetno te izvannastavno

povezivanje spoznaja i svaki drugi iznimno uspješan rad i rezultat mogu se vrednovati

poticajnom brojčanom i opisnom ocjenom i unijeti u rubrike za brojčano ocjenjivanje te u

rubriku Bilješke.

Tijekom vrednovanja učenici se u nekim oblicima rada potiču i na samoocjenjivanje, nakon

čega učitelj donosi konačnu odluku o ocjeni.

Znanje svakog nastavnog područja provjerava se najmanje dva puta u obrazovnome

razdoblju, osim znanja medijske kulture, koje se provjerava najmanje jedanput u

obrazovnome razdoblju.

Pisane provjere su najavljene na početku školske godine do kraja rujna, datirane su i

imenovane u e-dnevniku. Iste su izdiktirane učenicima na satu i upisane u predmetnu

biljeţnicu. Učenici se o mogućim promjenama obavještavaju usmeno na satu ili putem e-

dnevnika.

To su:

* školske zadaće Tijekom školske godine pišu se dvije školske zadaće, koje se ocjenjuju dvjema ocjenama:

jedna se ocjena odnosi na sadržaj, ostvarivanje teme i zadanoga oblika, kompoziciju, stil,

bogatstvo leksika, originalnost te kreativnost u obradi teme; drugom se ocjenjuje primjena

spoznaja s područja jezika: gramatika, pravopis te slovopis, a sve primjereno dobi i gradivu

koje se do pisanja zadaćnice učilo na predmetu.

* ispiti znanja Tijekom školske godine pišu se najmanje dvije pismene provjere, a maksimalan broj

pismenih provjera ovisi o broju nastavnih cjelina u pojedinom razredu te o potrebama

razrednih odjela. U razrednim odjelima gdje je potreban stalan poticaj na rad, nastavne se

cjeline mogu podijelili na podcjeline.

Ispitima znanja obuhvaćeno je sve gradivo jezika i jezičnoga izražavanja. Gradivo

književnosti provjerava se i usmeno i pismeno, a znanje medijske kulture u pravilu se

provjerava usmeno, iznimno provjerava se jednim ispitom znanja tijekom jednog obrazovnog

razdoblja. Učenici prije svake pismene provjere imaju sat ponavljanja gdje se obavještavaju o

opsegu pismene provjere, ali i o tipu zadataka koji će se javiti u provjeri:

• pisane provjere znanja učenik je dužan pisati pisanim slovima, čitko i u skladu s

pravopisom na što će ga učitelj upozoriti prije početka pisanja

• ne može li pročitati učenikov uradak, učitelj će ga vrednovati nedovoljnom ocjenom.

Pismene provjere vrednuju se, u pravilu, prema sljedećoj bodovnoj skali:

nedovoljan – najmanje 50% bodova

dovoljan – od 50 % do 60 % bodova

dobar – od 61 % do 79 % bodova

vrlo dobar – od 80 % do 89 % bodova

odličan – od 90 % do 100 % bodova.

Iznimno, bodovna skala može biti i promijenjena do 10%, o čemu se učenici obavješćuju

nakon provjere i ta se promjena čini radi motivacije učenika za budući što uspješniji rad.

Ukoliko učenik prepisuje prilikom pisane provjere upisuje mu se ocjena nedovoljan.

Koristi li učenik nedopuštene sadrţaje npr. mobitel i internet na mobitelu, vezu preko

telefona s drugim učenicima, šalabahter i sl., sredstva mu se oduzimaju, upisuje mu se

ocjena nedovoljan, a sredstva se pohranjuju u Školi do dolaska roditelja.

* kratke provjere Osim navedenih pisanih provjera učenici pišu i kratke provjere do 15 minuta. One nisu

najavljene i služe za provjeru znanja o prethodno naučenoj lekciji. O obliku, trajanju i načinu

vrednovanja kratkih provjera učitelj obavješćuje učenike prilikom najave provjere i

uvježbavanja za provjeru.

Kratkim se provjerama ne smatra pisanje sastavaka - vezanoga teksta (u što ne ulaze školske

zadaće), vođena analiza književnoumjetničkih i drugih djela (uz pitanja za usmjereni rad),

rješavanje zadataka u radnoj bilježnici, rješavanje zadataka na ploči ili u bilježnici tijekom

usmene provjere znanja te pisane domaće zadaće.

* diktati

Diktati su provjere koje su vezane uz pravopis i pismeno izražavanje učenika. Najavljene su i

boduju se prema uobičajenoj bodovnoj skali. Diktatu prethode sati uvježbavanja pojedinog

jez. gradiva.

*samostalni radovi učenika (prezentacije, plakati, umne mape, lutke, društvene igre,

istraţivanja, seminarski samostalnu radovi, brošure, letci, prikazi …i drugi samostalni

oblici rada) Tijekom rada u školi, na satovima koje je učitelj tako isplanirao, ili u radu kod kuće, učenici

mogu, prema uputi učitelja ili na vlastitu inicijativu, samostalno stvarati plakate, stripove,

prezentacije, umne mape, izlaganja i stvarati druge vrste uradaka, sudjelovati u samostalnim

ili zajedničkim projektima. Učitelj može vrednovati takav učenički uradak brojčanom

ocjenom na temelju urednosti, adekvatnosti i primjerenosti sadržaja, izvedbi i obrazloženju

sadržaja. Ta ocjena odražava napredovanje učenika, njegovo zalaganje te primjenu stečenih

znanja i vještina. Svaku upisanu ocjenu nastavnik će obrazložiti u rubrici Bilješke.

Ukoliko učenik preda prepisan rad nekog drugog autora/učenika, upisuje mu se ocjena

nedovoljan.

Učenici koji zaborave napisati domaću zadaću bit će upozoreni i traţit će se od njih da

tu zadaću ponove i donesu je na uvid. Ukoliko učenik i tad ne donese napisanu zadaću,

bit će ocijenjen ocjenom nedovoljan koja se upisuje u područje pisanoga izraţavanja. Tu

ocjenu moguće je ispraviti tako da se zadaća napiše i da se uz nju napiše sastavak ili

pjesma na slobodnu temu i donese na uvid.

Učenici koji domaću zadaću pišu redovito, samostalno i točno ocjenjuju se ocjenom

odličan u području pisanoga izraţavanja na kraju školske godine (ukoliko učeniku fali

samo jedna ili dvije domaće zadaće). Redovitost pisanja domaćih zadaća biljeţe

zaduţeni učenici ili nastavnik, točnost riješenih zadataka provjerava učitelj na satu.

* grupni rad učenika

Ocjena dobivena za rad u skupini upisuje se u onu rubriku nastavnog područja na kojem je

grupni rad i proveden.

Ocjena za rad u skupini za svakog pojedinog učenika donosi se na osnovi:

- ocjene uratka koju je učitelj dao cijeloj skupini

- ocjene učenikova vlastitoga doprinosa radu skupine koju daje svaki učenik sebi

- ocjenom doprinosa svakog pojedinca radu i učinku skupine koju daju članovi skupine

zajednički svakom pojedinom članu

- ako se rad prezentira pred cijelim razredom, skupine se mogu i međusobno ocijeniti.

U slučaju nesuglasica u skupini, arbitrira učitelj. Ako nije moguće usuglasiti mišljenja,

članovi skupine tom prilikom dobivaju ocjenu koju određuje učitelj.

* usmene provjere Usmena provjera može se provesti s prethodnom najavom ili bez nje. Učenik se za usmenu

provjeru može javiti i samoinicijativno. Učitelj će ga ispitati prvom prilikom kad je planirao

provesti usmenu provjeru znanja. Prednost pri usmenome ispitivanju imaju učenici koji još

nisu biti ispitani i koji se prvi jave za provjeru.

Učitelj tijekom obrade i uvježbavanja gradiva upoznaje učenike s načinom provjere i tipovima

zadataka kojima će provjeravati znanje. Usmeno se provjeravaju znanja i vještine propisane

planom i programom HJ-a. Dijelom usmenoga odgovora smatra se i rješavanje kratkih

zadataka na ploči. Učenik može umjesto pisanja na ploču odabrati da zadatke rješava u

bilježnici, ako takvo rješavanje smatra ugodnijim.

Učitelj može ocjenu iz usmenoga izražavanja donijeti i na osnovi praćenja usmenoga

izražavanja učenika tijekom svakoga nastavnoga sata tijekom mjesec dana. O tome učitelj

obavješćuje učenike na početku praćenja, a ocjenu saopćava i obrazlaže na posljednjem satu

praćenja. Osim toga, učitelj će popratiti učenikovo odgovaranje i bilješkom u kojoj će navesti

sva pitanja i učenikove odgovore te će objasniti krajnju ocjenu.

Učenik koji je jako nestašan i glasan na satu, ne prati i ne sluša unatoč nastojanjima

nastavnika da ga se integrira dobiva upozorenje. Ukoliko se to upozorenje ne poštuje,

učeniku se daje „ţuti karton“ koji znači da je drugi put opomenut i da, ukoliko se ogluši

na upozorenje, slijedi „crveni karton“ koji znači da mora usmeno odgovarati jezično

gradivo na sljedećem satu pred pločom. „Ţuti karton“ ima i kategoriju oprosta, tj.

ukoliko ga učenik dobije na jednom satu, ne vrijedi i za sljedeći sat (kartoni se ne

zbrajaju ukoliko prođe 45 minuta).

* ocjenjivanje u skupnome radu

Ocjena dobivena za rad u skupini upisuje se u rubriku Bilješke. Ocjena za rad u skupini za

svakog pojedinog učenika donosi se na osnovi:

- ocjenom uratka koju daje učitelj cijeloj skupini

- ocjenom vlastitoga doprinosa radu i učinku skupine koju daje svaki učenik sebi

- ocjenom doprinosa svakog pojedinca radu i učinku skupine koju daju članovi skupine

zajednički svakom pojedinom članu

- ako se rad prezentira pred cijelim razredom, skupine se mogu i međusobno ocijeniti.

U slučaju nesuglasica u skupini, arbitrira učitelj. Ako nije moguće usuglasiti mišljenja,

članovi skupine tom prilikom ne dobivaju ocjenu.

* opisno ocjenjivanje Opisne se ocjene upisuju u rubriku Bilješke. Učitelj opisnim ocjenama ocjenjuje napredak

učenika u stjecanju znanja i vještina, razvoj funkcionalnih sposobnosti i interesa, upisuje

zapažanja o eventualnim poteškoćama u učenju, iznimnom napretku u nekom području,

zapažanja o učeničkoj aktivnosti na satu, motivaciji, redovitosti rada kod kuće (pisanju

domaćih uradaka i učenju).

Zaključivanje ocjena Sve su ocjene koje učenik zasluži jednake važnosti (osim ocjena iz inicijalne provjere znanja).

Kod zaključivanja ocjena prosječne ocjene po nastavnim područjima ne bi smjele odstupati

više od jedne ocjene od zaključne ocjene i u pravilu se određuje matematičkim putem.

Svaku pojedinačnu ocjenu učenik može pokušati ispraviti, ako njome nije zadovoljan. Ako

učenik želi zaslužiti višu zaključnu ocjenu od predložene, provjerava se znanje nastavnog

područja iz kojega ima niže ocjene od očekivane zaključne ocjene, i to onih dijelova gradiva

iz kojih je bio pokazao slabije znanje. Učitelj ga obavještava o tome koji dio gradiva treba

ispraviti te na koji će način provjera biti provedena.

Učenik koji je iz svih nastavnih područja imao ujednačene ocjene, bez odstupanja više od

jedne ocjene u odnosu na očekivanu zaključnu ocjenu, može, ako to želi, odgovarati za višu

zaključnu ocjenu. Ukoliko učenik u prvom pokušaju ne uspije ispraviti ocjenu, može ponovno

dobiti priliku nakon što nauči gradivo i samostalno se javi za ispravak.

Ostale pojedinosti vrednovanja i ocjenjivanja, po nastavnim područjima, navedene su u

sljedećim tablicama.

Predmetno područje: Hrvatski jezik

Za ocjenu odličan (5)

• učenik pokazuje izrazit interes za jezične sadržaje i s lakodom ih usvaja

• aktivan je na satu, sudjeluje u obradi novih sadržaja, daje primjedbe i vlastite primjere

• samostalno istražuje i izvodi pravila, usvojeno znanje primjenjuje i na novim sadržajima

• nastavne sadržaje usvaja u potpunosti

• razlikuje bitno od nebitnoga, uočava ključne pojmove te se samostalno služi udžbenikom i radnom bilježnicom

• točan je i precizan u vježbama raščlambe i otklanjanja pogrješaka te argumentirano izvodi zaključke

• redovito i točno rješava sve jezične zadatke te domade zadade

• temeljit, savjestan, sistematičan, samostalan

• samostalno se služi dodatnim izvorima znanja (gramatika, pravopis, rječnici, internet...)

* pravilno primjenjuje naučena pravopisna pravila

Za ocjenu vrlo dobar (4)

• učenik pokazuje interes za nove jezične sadržaje, aktivan na satu

• s razumijevanjem i skoro u potpunosti usvaja jezične sadržaje

• ima razvijenu sposobnost analize i sinteze jezičnih pojava

• pokazuje samostalnost u istraživanju novih pojava

• uz poticaj istražuje jezične pojave i izvodi pravila koja uspješno primjenjuje

• redovito piše zadade

• rado prihvada savjete za poboljšanje kvalitete svoga rada

• uz poticaj se služi i ostalim izvorima znanja

* usvojena jezična i pravopisna znanja primjenjuje s manjim pogreškama

Za ocjenu dobar (3) • učenik zanimanje za jezično područje je povremeno, aktivnost na satu promjenjiva

• jezične sadržaje usvojio vedim dijelom

• uočava jezičnu pojavu, točno je definira, ali je teže primjenjuje

• naučeno pamti i reproducira, ali ne redovito

• nesamostalan je i potreba mu je manja pomod pri pronalaženju jez. gradiva i u vidu objašnjenja zadataka

• povremeno ponavlja iste pogrješke

• uz pomod i poticaj uočava i istražuje jezične pojave

• katkada zaboravlja napisati domade zadade, a u napisanima ima pogrješaka

• prihvada savjete za poboljšanje kvalitete rada, no nije ustrajan

• povremeno se koristi drugim izvorima znanja

Često griješi u primjeni pravopisnih pravila

Za ocjenu dovoljan (2)

• učenik rijetko pokazuje interes za jezične sadržaje koji su najčešde djelomično usvojeni

• teže prepoznaje i razlikuje jezične pojave

• naučene nastavne sadržaje djelomično pamti i reproducira, ali ih ne primjenjuje

• često griješi, ne uočava pogrješke i ponavlja ih

• osjedaj za jezik nije dovoljno razvijen

• katkad je koncentriran i zapisuje bilješke

• uočljiva je nesamostalnost u radu

• prihvada savjete, no nije ustrajan u njihovoj primjeni pa mu je

potreban stalan poticaj

• neredovito piše domade zadade te najčešde rješava samo najjednostavnije zadatke

• ne koristi se drugim izvorima znanja

• rijetko primjenjuje pravopisna pravila

Za ocjenu nedovoljan (1)

• učenik ne pokazuje interes za nastavu jer nema predznanje, pasivan je

• ne prepoznaje jezične pojave

• nema razvijeno gramatičko mišljenje

• ne primjenjuje jezična pravila

• često ne prati nastavu, nema potreban pribor niti vodi bilješke

• unatoč savjetima i pomodi ne mijenja svoj odnos prema obvezama

• ne piše domade zadade

Predmetno područje: Književnost

Za ocjenu odličan (5)

• učenik aktivno sudjeluje u interpretaciji knj. tekstova i pokazuje

poseban interes za književnost

• samostalno interpretira pročitani tekst

• potpuno usvaja književnoteorijske pojmove i s lakodom ih prepoznaje

u novom tekstu- razlikuje, točno imenuje i oprimjeruje književne vrste i

stilska izražajna sredstva

• argumentirano brani postavljene teze tijekom interpretacije

književnoga teksta i lako pronalazi rješenja na postavljena pitanja

• uspoređuje i analizira djela slične tematika ili djela istog pisca

• ima razvijene prosudbene sposobnosti

• kreativan je i samostalan

• čita više od zadanoga

• ima sistematične i potpune bilješke

Za ocjenu vrlo

dobar(4)

• učenik rado sudjeluje u interpretaciji teksta

• gotovo u potpunosti samostalno interpretira pročitani tekst

• uspješno usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove na novim

tekstovima

• ima razvijene raščlambene i perceptivne sposobnosti, aktivan je na

satu obrade teksta i interpretaciji

• uz mali poticaj iznosi svoj kritički stav i argumentirano ga zastupa

• često se koristi i drugim izvorima znanja

• bilješke su gotovo potpune

Za ocjenu dobar(3) • učenik povremeno pokazuje interes za književne tekstove

•djelomično usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove, ponekad

griješi u određenju književnog roda i vrste djela

• razumije pročitani tekst i katkad sudjeluje u interpretaciji

• uz pomod i poticaj učitelja iznosi osobna zapažanja

• raščlambene i perceptivne sposobnosti su na prosječnoj razini

• povremeno traži pomod učitelja ili ostalih učenika, nesamostalan je u

radu

• čita samo zadano

• ne koristi se dodatnim izvorima znanja

• bilješke su ponekad nepotpune

Za ocjenu dovoljan

(2)

• učenik ne pokazuje interes za književnost

• u interpretaciji sudjeluje samo uz poticaj

• površno interpretira tekst uz učiteljevu pomod

•često griješi u određenju književnog roda, vrste djela i stilskih

izražajnih sredstava

• prepoznaje jednostavnije književnoteorijske pojmove, primjenjuje ih

uz poticaj i pomod

• teže doživljava tekst i njegov smisao

• nema razvijene čitateljske navike

• bilješke su nepotpune i nejasne

Za ocjenu

nedovoljan (1)

• učenik ne pokazuje interes za književnost ni uz postavljena potpitanja

i pomod učitelja

• ni uz dobru motivaciju i pomod ne sudjeluje u interpretaciji

• ne posjeduje osnovna književnoteorijska znanja

• zbog lošega čitanja ne razumije tekst

• često nema pribor niti ima bilješke

Predmetno područje: Lektira

Za ocjenu odličan

(5)

• učenik knjigu čita na vrijeme poštujudi zadani rok, a dnevnik čitanja

sadrži osobna promišljanja o djelu

• u potpunosti ovladava sadržajem knjige, a doživljaj književnog

djela je na vrlo visokoj razini, koristi se vlastitim bilješkama

• samostalno iznosi svoja zapažanja o djelu i obrazlaže svoje

Mišljenje, uočava odnose među likovima i problematiku lektirnoga

djela

• na satu je aktivan i koristi se dnevnikom čitanja, lektirne

zadatke obavlja besprijekorno

•zainteresiran je za svaki oblik rada i način obrade lektire, samostalno

se uključuje u analizu djela

• u interpretaciji se točno koristi književnim pojmovima

• poruku, ideju, sadržaj ili književni lik dovodi u suodnos sa stvarnim

životom ili drugim književnim djelima

* izradio je dogovoreni oblik prezentacije lektirnoga djela

besprijekorno

Za ocjenu vrlo

dobar (4)

• učenik knjigu čita na vrijeme poštujudi zadani rok, a na sat lektire

nosi bilješke koje sadrže osobna zapažanja o djelu

• samostalno ovladava sadržajem knjige, a doživljaj književnog djela

je na visokoj razini, samostalno prepoznaje problematiku lekt. djela

•na satu je aktivan i svoje mišljenje često dokazuje primjerima iz djela

• zainteresiran je za svaki oblik rada i način obrade lektire

• u interpretaciji se uglavnom točno koristi književnim pojmovima

često promišlja o književnom djelu, uspoređuje ga s prije pročitanim

djelima, osobama ili događajima iz stvarnog života

* izradio je dogovoreni oblik prezentacije lektirnoga djela

uredno i točno s manjim nedostacima

Za ocjenu dobar (3) • trudi se knjigu pročitati u cijelosti do zadanog roka

• bilješke u bilježnici nema jer ih prilikom čitanja nije vodio

•vedi dijelom ovladava sadržajem, a doživljaj je književnog djela

na prosječnoj razini, učenik pokazuje poznavanje djela na razini

prepoznavanja, prisjedanja, ali i na nižoj razini razumijevanja

(npr. nabraja likove i uočava njihove postupke te može povezati

njihove međusobne odnose)

•trudi se sudjelovati u aktivnostima onoliko koliko može i koliko mu

to dopušta znanje o djelu

•ponekad zauzima mišljenje prema pročitanom djelu i nastoji ga

obrazložiti na poticaj učitelja

* izradio je dogovoreni oblik prezentacije lektirnoga djela

dobro, ali prezentacija nije pravopisno točno i sadržaj nije potpun ili

je djelomično prepisan iz drugih izvora

Za ocjenu dovoljan

(2)

• učenik rijetko poštuje zadani rok za čitanje knjige, na sat lektire

zaboravlja donijeti bilješke ili donosi vrlo šture i opdenite bilješke,

ponekad prepisane iz drugih izvora znanja

• nesiguran je u sadržaj književnog djela, a doživljaj je književnog

djela na niskoj razini, učenik pokazuje poznavanje djela samo na

razini prepoznavanja i prisjedanja (npr. nabraja likove, ali ne razumije

njihove međusobne odnose niti osobine)

•pokazuje minimalno zanimanje za aktivnosti i interpretaciju

književnog djela

• rijetko sudjeluje u analizi djela jer nije usvojio književnoteorijske

pojmove

• nespretno obrazlaže dojam o pročitanome djelu

* izradio je dogovoreni oblik prezentacije lektirnoga djela, ali je

naveo i vedinu netočnih podataka, a prezentacija djela (plakat,

ilustracija, strip…) je neuredna ili je djelomično preuzeta iz drugih

izvora

Za ocjenu

nedovoljan (1)

•učenik ne pokazuje zanimanje za čitanje lektire

•nema dnevnik čitanja i ne piše zabilješke o zadanome književnom djelu ili donosi

sažete prepisane bilješke

•ne vlada sadržajem književnog djela

•ne može izredi dojam o pročitanome djelu

•neuspješan je u rješavanju zadataka vezanih uz određenu lektiru

•ne pokazuje zanimanje za aktivnost i interpretaciju književnog djela

•ne prihvada učiteljeve savjete i prijedloga niti se drži dogovora

* nije izradio dogovoreni oblik prezentacije lektirnoga djela, ili je

naveo i vedinu netočnih podataka, a prezentacija djela (plakat,

ilustracija, strip…) je u potpunosti preuzeta iz drugih izvora

Predmetno područje: Jezično izražavanje

Usmeno izražavanje

Za ocjenu odličan (5)

• učenik se izražava hrvatskim standardnim jezikom i

ima vrlo bogat rječnik

•pravilno i jasno izgovara riječi i ostvaruje pravilnu

rečeničnu intonaciju

• s lakodom oblikuje složene i višestruko složene rečenice

• rado sudjeluje u svim oblicima usmenog izražavanja.

• jasno izlaže i samostalno obrazlaže vlastito mišljenje

• ima odlično razvijenu kulturu slušanja i izvrsno

komunicira sa slušateljima

• interpretativno čita tekst, ima razvijenu sklonost za

krasnoslov, glumu ili izlaganje

Za ocjenu vrlo dobar (4) • učenik se izražava hrvatskim književnim jezikom i ima

bogat rječnik

• pravilno i jasno izgovara riječi i ostvaruje pravilnu

rečeničnu intonaciju

• rado sudjeluje u govornim vježbama

• jasno i točno izlaže, trudi se ostvariti komunikaciju sa

slušateljima

• izražajno čita tekst i krasnoslovi

Za ocjenu dobar (3) •trudi se izražavati hrvatskim književnim jezikom i ima

prosječan rječnik

• uočava odstupanja od književnog jezika u govoru drugih

osoba, ali često sam griješi u govoru

teško izlaže sadržaj i izražava svoje misli

priča, prepričava i opisuje uz pomod učitelja

rečenice su mu često nedovršene ili gramatički

neispravne

• ponekad mu je potreban poticaj za jasno izgovaranje

riječi i rečenica

• uglavnom pravilno ostvaruje rečeničnu intonaciju

• sudjeluje govornim vježbama, no ne ističe se svojom

aktivnošdu

• vlada tehnikom čitanja, ali ne razvija vlastiti odnos

prema pročitanome pa ga je potrebno usmjeravati

• ponekad pokazuje nestrpljenje u komunikaciji s drugima

pa mora razvijati kulturu slušanja

Za ocjenu dovoljan (2) • učenik se izražava hrvatskim književnim jezikom uz

čestu uporabu dijalektizama i razgovornog govora, ima

oskudniji rječnik

•pravilno i jasno izgovara glasove, ali sporo čita

•teže izražava misli i najčešde oblikuje jednostavne

rečenice

•na učiteljev poticaj i uz njegovu pomod sudjeluje u

govornim vježbama vrlo kratko, daje šture odgovore

• ponekad brzo odustane od postavljenih zadataka:

krasnoslov, usmeno izlaganje, pripovijedanje...

Za ocjenu nedovoljan (1) • učenik se ne trudi izražavati hrvatskim književnim

jezikom i ne prihvada učiteljevu pomod, rječnik je jako

siromašan, često koristi dijalekt

• odbija sudjelovati u vježbama usmenog izražavanja, ni

uz učiteljevu pomod ne može se usmeno izraziti

• nema razvijenu kulturu slušanja i ne poštuje pravila

komunikacije

• ne vlada u potpunosti tehnikom čitanja i ne želi

krasnosloviti

Pisano izražavanje

Za ocjenu odličan (5) • učenik pokazuje vrlo visok stupanj usvojenosti

pravopisnoga i gramatičkoga gradiva, piše čitkim

slovopisom

• poštuje zakonitosti organiziranja i oblikovanja različitih

vrsta pisanih tekstova

• pismeni sastavci sadržajno razrađeni, točno napisani,

kompozicijski utemeljeni, zanimljivi, kreativni, maštoviti

• uspješno piše po diktatu, odgovara na pitanja,

samostalno i točno stvara rečenice

• teži usavršavanju svoga pisanoga izraza, jako je uredan

Za ocjenu vrlo dobar (4) • učenik pokazuje visok stupanj usvojenosti pravopisnoga

i gramatičkoga gradiva, piše čitkim slovopisom

• samostalno i vrlo uspješno oblikuje različite vrste

tekstova gdje rad prati temu pisanja

• tema je dobro razrađena, iako stil razrade nije

originalan

• rečenice su međusobno povezane, rječnik je bogat,

ali slikovitost nije toliko izražena

gramatičke i pravopisne pogreške su rijetke

• uspješan je pri pisanju diktata, odgovora na pitanja i

samostalno napisanih rečenica

• uredan je

Za ocjenu dobar (3) • djelomična usvojenost pravopisne i gramatičke norme,

te djelomična ovladanost zakonitostima organizacije i

oblikovanja različitih vrsta tekstova

• potrebna je pomod učitelja

Za ocjenu dovoljan (2) • čini vede pravopisne, gramatičke i stilske pogrješke

• ne poznaje zakonitosti organizacije teksta

• pismeni sastavci nisu logički povezani

• potrebna je stalna pomod i poticaj

rukopis je neuredan i povremeno nečitljiv

• tema je djelomično razrađena, rječnik siromašan

Za ocjenu nedovoljan (1) • siromašnim rječnikom ne može izraziti misli

• nije usvojio ni minimum pravopisnih i gramatičkih

pravila

• ortografske norme su ispod razine

• ne poznaje zakonitosti teksta, niti poštuje zadani oblik i

trodimenzionalnu strukturu teksta

tema nije shvadena niti razrađena.

rukopis je neuredan, nečitljiv

Predmetno područje: Medijska kultura

Za ocjenu odličan (5) • učenik ima jako razvijeno zanimanje za medije

• rado sudjeluje u svim oblicima rada, kritički argumentira svoje

stavove u vezi pogledanog izvora (predstave, filma…)

• samostalan je u iznošenju stavova i zapažanja

• u potpunosti usvojio ključne pojmove te ih primjereno i

s lakodom primjenjuje

• naučeno primjenjuje na novim primjerima, lako i

uspješno povezuje sadržaje iz medijske kulture s

ostalim sadržajima hrvatskoga jezika i drugih predmeta

• samostalno priprema prezentacije i plakate i komentira

ih

• samostalno interpretira film ili kazališnu predstavu

(pisano i usmeno

Za ocjenu vrlo dobar (4) • učenik ima razvijeno zanimanje za medije

• usvaja ključne pojmove i primjenjuje ih u novim

situacijama, kritički argumentira svoje stavove u vezi

pogledanog izvora (predstave, filma…)

• na poticaj stvara medijske sadržaje

• prati dostignuda u medijima

• povezuje sadržaje unutar medijske kulture (film,

kazalište...)

• samostalno priprema prezentacije i plakate

Za ocjenu dobar (3) • učenik je djelomično usvojio ključne pojmove

• na poticaj se uključuje u raspravu i komentare o filmu,

kazališnom djelu...najčešde na razini sadržaja

• slabije povezuje stečeno znanje sa sadržajima ostalih

sastavnica hrvatskoga jezika

• interes je promjenjiv

• u skupini priprema prezentacije, plakate

Za ocjenu dovoljan (2) • učenik prepoznaje samo elementarne pojmove

• znanje o medijskoj kulturi je na početnoj razini

• interes i aktivnosti su minimalne, u skupini pasivno

priprema prezentacije, plakate (najčešde boji ili prepisuje

ono što su mu drugi odredili)

Za ocjenu nedovoljan (1) • učenik ne pokazuje interes za nastavne sadržaje

medijske kulture

• nije usvojio osnovne pojmove

•odbija suradnju, ne sudjeluje u radu ni na učiteljev poticaj

i ne sudjeluje u raspravama i interpretaciji djela ni uz

pomod učitelja.

Formativno vrednovanje

JEZIK

- način usvajanja i učenikov interes za jezične sadržaje

- poznavanje jezičnih sadržaja te njihova primjena na zadacima

- sposobnost primjene znanja u novoj nastavnoj situaciji

- povezivanje starih i novih jezičnih činjenica

- usvojenost i primjena pravopisnih pravila

KNJIŽEVNOST

- razumijevanje tematike i problematike teksta te razumijevanje i obrazloženje odnosa među

likovima

- aktivno slušanje književnog teksta

- sudjelovanje na satu izražavanjem vlastitih doživljaja i dojmova te njihovo povezivanje i

aktualizacija

- usvajanje književnoteorijskih pojmova, njihova nadogradnja i povezivanje

- primjena stečenog književnoteorijskog i jezičnog znanja

- samostalno uključivanje u interpretaciju djela koristedi se pritom vlastitim raspoloživim

književnoteorijskim i jezičnim znanjem

- pokušaj oblikovanja vlastitih misli, vrijednosti, stavova obzirom na pročitano

- argumentirano iznošenje kritika i formiranje ideja o pročitanom djelu

LEKTIRA

- redovitost u čitanju lektirnih djela

- poštivanje dogovorenih vremenskih rokova

- vođenje dnevnika čitanja u bilježnici za HJ

- rješavanje lektirnih zadataka

- sudjelovanje i uključivanje učenika u interpretaciju lektirnoga djela na satu

- primjena naučenih književnoteorijskih pojmova

- samostalnost u izvođenju zaključaka i ideja

- aktualizacija lektirnoga djela

- poštivanje pravopisne i pravogovorne norme pri iznošenju činjenica o lektirnom djelu

- urednost i točnost u izradi lektirnih samostalnih zadataka

JEZIČNO IZRAŽAVANJE - usmeno

- razvijenost tehnike čitanja, pripovijedanja, pričanja, opisivanja, raspravljanja, tumačenja

- vrednote govorenoga jezika

- izgovor glasova i naglašavanje riječi, pravilna rečenična intonacija

- služenje standardnim jezikom

- uvažavanje i primjena naučenih gramatičkih sadržaja

- bogatstvo rječnika

- aktivnost na satu

- uvažavanje pravila kulturne komunikacije i bontona

- uvažavanje sugovornika i njegovog mišljenja

- kreativnost / originalnost

JEZIČNO IZRAŽAVANJE - pisano

- služenje standardnim jezikom

- bogatstvo rječnika

- kreativnost / originalnost / stil

- urednost / čitljivost i pisanje pisanim slovima

- jezična točnost (pravopisna, gramatička)

- ostvarenost oblika (vrste) pisanoga rada i teme

- povezivanje misli (rečenica)

- poštivanje zadane kompozicije teksta

- redovitost pisanja domadih zadada

MEDIJSKA KULTURA

- prepoznavanje poruka koje šalju mediji i njihovo kritičko sagledavanje

- samostalno izražavanje vlastitih dojmova i kritičkih stavova o gledanom ili slušanom medijskom

sadržaju

- uključivanje u interpretaciju filmova i predstava

- primjena usvojenih sadržaja i ključnih pojmova iz područja medijske kulture na novim

medijskim sadržajima ili sadržajima koje učenici samostalno izrađuju

- točnost podataka u samostalnim radovima (film, fotografija, prezentacija i sl. )