Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PARTICIPACIJA RODITELJA I
MANJINSKIH GRUPA U
OBRAZOVANJU: PRIMERI DOBRE
PRAKSE
Jelena VranješevićBeograd 12. 11.2010.
Uvod
U okviru APREME projekta (Podsticanje
participacije roditelja iz manjinskih i
marginalizovanih grupa u obrazovnom sistemu),
grupa MOST je organizovala konkurs primera
dobre prakse saradnje u školama u Srbiji. Škole su
slale svoje projekte i odabrani su oni projekti koji
predstavljaju najbolje primere dobre prakse
saradnje porodice i škole.
Ciljevi projekta
• Podsticanje socijalne inkluzije i kvaliteta
obrazovanja u školi i lokalnoj zajednici
• Uspostavljanje mehanizama za
horizontalno učenje i razmenu iskustava
• Kreiranje održivih inicijativa/praksi na
institucionalnom nivou
Dobra praksa
1) Uvodi nešto novo
• Uklanja postojeće barijere
• Podstiče dalje promene u toj oblasti
2) Služi da osvetli postojeće probleme, podstiče
pitanja u određenoj oblasti i proces kritičkog
preispitivanja
3) Dovodi do promene u:
- Sistemu pružanja usluga
- Metodologiji rada
- Organizaciji i strukturi
4) Obuhvatnost – implikacije na širi kontekst
5) Održivost
6) Nosi sa sobom određeni stepen rizika
7) Prethodi proveri njene efikasnosti
8) Kreirana od strane kompetentnih praktičara
svesnih postojećeg stanja i mogućnosti za
promenu
Kriterijumi za selekciju primera
dobre prakse
• Jasnoća – jednostavna i jasna prezentacija,
razumljiva
• Primenjivost - da li je primenjia u praksi
• Multikontekstualna - da li se može primeniti i u
drugim kontekstima
• Vašnost – da li pokriva one oblasti koje su
identifikovane kao problem od strane različitih
aktera
• Merljiva – da li možemo nda procenjujemo
efekte dobre prakse
• Održiva – nije samo jednokratna akcija, već
dovodi do trajnijih promena u strukturi
Oblasti dobre prakse
1) Rukovođenje školom i organizacija škole
(Učestvovanje roditelja u odlučivanju, učešće
učenika u odlučivanju, uključivanje roditelja i
učenika u različite aspekte školskog života koji
se tiču organizacije škole)
2) Kurikulum i sadržaj udžbenika (u kojoj meri reflektuju vrednosti različitih manjinskih grupa)
a) primer BiH škole
kros-kurikularni pristup (ugrađivanje elemenata interkulturalnosti u predmete kao što su: maternji jezik, književnost, muzička i likovna kultura, kultura življenja i strani jezici)
b) Obezbeđivanje vidljivosti pripadnika manjinskih grupa
3) Nastavni proces (nastavnici pripremljeni za
rad u multikulturalnom okruženju, roditelji
uključeni u rad odeljenja, deca koja imaju
mogućnost da uče svoj jezik)
• A) OŠ Petro Kuzmjak, Ruski Krstur
- Sveobuhvatnost uključivanja roditelja u formalni
i neformalni kurikulum (nastava i učenje,
roditelji kao predstavnici lokalne zajednice,
roditelji kao pomoć u profesionalnoj orijentaciji,
roditelji kao organizatori vannastavnih
aktivnosti)
- Održivost
b) OŠ Desanka Maksimović, Čokot/Niš
- Razvoj inkluzivnog obrazovnog modela:
Učestvovanje roditelja dece iz marginalizovanih
grupa u pravljenju individualnih razvojnih
planova i uključivanje u proces nastave
c) OŠ Vuk Karadžić, Bačka Palanka
- Izborni predmet “Narodna tradicija” u kojem su
aktivno učestvovali roditelji iz manjinskih grupa
u predstavljanju različitih aspekata svoje kulture
(hrvatske, mađarske, slovačke, romske)
4) Partnerstvo između porodice i škole u lokalnoj
zajednici
a) OŠ Dušan Danilović, Radljevo
• Škola kao centar lokalne zajednice i veza
između lokalne uprave i roditelja
Umesto zaključka
• Potrebe roditelja treba prepoznati i uvažiti
• Da bi vam verovali, reči pretvorite u dela!
• Poverenje se gradi kroz saradnju, čak i kada ne
ostvarimo cilj kojem smo zajednički težili
• Škola može da bude most koji povezuje
roditelje sa širom društvenom zajednicom, i
aktivno učestvuje u izgradnji razumevanja
među različitim etničkim grupama