1

• KRIVIČNO PRAVO POSEBNI DIO - Pojam Posebni dio krivičnog prava je sistem zakonskih pravnih propisa kojima se određuju pojam, karakteristike i

obilježja pojedinih KD i vrsta i visina kazne koja se primjenjuje prema njihovim izvršiocima pod

uslovima predviđenim u opštem dijelu KZ.

• Dioba krivičnog prava na opšti i posebni -prvi put je ova podjela uvedena u francuskom Krivičnom zakoniku iz 1791.

• Sistem krivičnog prava u RS čine: 1) Krivični zakon – KZ RS (Sl. glasnik RS, br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13);

2) Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku - ZOM (Sl. glasnik

RS, br. 13/10 i 61/13) i

3) više zakona sa krivičnopravnim odredbama koji čine sporedno, dopunsko ili pomoćno krivično

zakonodavstvo.

• Istorijski posmatrano... -posebni dio prethodi pojavi opšteg dijela. -nastao ranije, u periodu

nastanka države i prava uopšte kada je s formiranjem države vlastodavac odredio kažnjiva,

zabranjena i protivpravna ponašanja pojedinaca i grupa koja je smatrao opasnim za društvo

propisujući kazne za njihove učinioce. -među najstarija KD spadaju KD protiv vladara, države i crkve.

• Udžbenik Anselma Fojerbaha -prvi udžbenik krivičnog prava Udžbenik opšteg u Njemačkoj

važećeg kaznenog prava

• Opšti i posebni dio krivičnog prava – sadržaj: 1.opšti dio sadrži odredbe kojima se određuju pojam, elementi i karakteristike KD, sistem krivičnih sankcija

i osnovi i uslovi za njihovu primjenu.

2.posebni dio čine odredbe kojima se određuju pojedina KD u svojim pojavnim oblicima i vidovima

ispoljavanja i kazne koje se primjenjuju prema njihovim učiniocima pod uslovima predviđenim u

odredbama opšteg dijela.

• Opšti i posebni dio krivičnog prava - povezanost -opšti i posebni dio su nerazdvojno povezani i međusobno uslovljeni, oni predstavljaju jedinstvenu cjelinu

pravnog sistema i osnovu pravne države; ova dva dijela krivičnog prava ne mogu samostalno postojati i biti

primjenjivani.

• Primjena opšteg i posebnog dijela -pojmovi i instituti opšteg dijela se ne mogu primjenjivati samostalno sami za sebe, već samo putem odredbi

posebnog dijela, u slučaju izvršenja konkretnog KD. -a, norme posebnog dijela ne mogu biti

primijenjene u konkretnom slučaju od strane organa krivičnog pravosuđa ako nisu ispunjeni uslovi koji su

sadržani u normama opšteg dijela.

-krivična stvar- skup fizičkih, faktičkih okolnosti iz života koje ukazuju na postojanje protivpravnog djela

određenog u zakonu kao KD.

• Šta se određuje u opštem dijelu KZ RS? -u opštem dijelu KZ RS određuju se opšti elementi i karakteristike KD (opšti pojam KD) i vrsta i visina

kazne za njegovog učinioca.

• U posebnom dijelu su konkretizovani opšti elementi pojma KD: -objekt zaštite, objekt radnje, radnja izvršenja (činjenje ili nečinjenje), okolnosti pod kojima je radnja preduzeta

(način, sredstvo, mjesto i vrijeme njenog izvršenja), vrsta i obim posljedice povrede (u vidu uništenja,

oštećenja ili činjenja neupotrebljivim) ili ugrožavanja (konkretna ili apstraktna opasnost), svojstvo učinioca,

svojstvo pasivnog subjekta, oblik krivice i vrsta i visina kazne, odn. druga KS.

• Biće krivičnog djela -je skup posebnih, individualnih okolnosti koje čine specifičnost jednog KD po kome se ono razlikuje od

drugih sličnih KD. -zavisno od ovih okolnosti razlikuje se: 1) biće osnovnog KD, 2) biće privilegovanog KD i

3) biće kvalifikovanog KD.

• Struktura KZ RS -KZ RS - stupio na snagu 1. jula 2003. čini 441 član koji su sistematizovani u 34

glave. ovaj tekst zakona je u međuvremenu više puta noveliran.

• posebni dio čine članovi zakona koji su raspoređeni od glave XVI do XXXIII.

2

• Elementi norme -norme sadržane u propisima posebnog dijela krivičnog prava imaju dva sastavna

elementa: dispozicija i sankcija.

• Pojam i vrste dispozicija -dispozicija je dio norme kojim se određuju pojam i obilježja bića KD.

-prema načinu na koji se određuju bića pojedinih KD, dispozicija može biti:

Obična dispozicija-ne određuje pojedina obilježja KD, već samo označava djelo po nazivu i

ukupnoj djelatnosti koja sačinjava njegovo biće.

-običnom dispozicijom su u našem pravu određeni pojmovi ubistva (čl. 148).

-ona se upotrebljava kod određivanja opštepoznatih i uobičajenih KD.

• Opisna i upućujuća dispozicija -opisna - opisuje pojedine elemente i obilježja koja sačinjavaju KD; najveći je broj KD određen na ovaj način

(čl. 165). -upućujuća - u pogledu nekih obilježja bića KD upućuje na drugi propis (čl. 289).

• Blanketna dispozicija -daje opšti okvir KD, dok detaljno određivanje elemenata bića KD prepušta nekom drugom krivičnom

ili nekrivičnom propisu koji može biti sadržan u drugom zakonu ili podzakonskom aktu.

-primjena blanketne norme zavisi od postojanja druge norme koja treba da odredi njenu sadržinu i elemente

bića KD. najčešće se radnja izvršenja KD sastoji u postupanju (čl. 410 ili 431).

Prema strukturi, dispozicija se dijeli na prostu i složenu.

1.prosta sadrži biće samo jednog KD, odn. samo jedan njegov oblik (ubistvo, krađa).

2.složena dispozicija sadrži u sebi bića više KD, odn. više oblika jednog KD (teško ubistvo, teška krađa).

• Alternativne dispozicije

-određuju obilježje bića KD tako da djelo postoji ako je ostvarena bilo koja od više zakonom

predviđenih alternativa.

-prilikom određivanja dispozicije zakon koristi veznik ili pri određivanju pojedinih obilježja KD (čl.155).

• Kumulativne dispozicije

-kod kumulativne dispozicije za ostvarenje obilježja KD moraju biti ispunjena sva kumulativno

zakonom propisana obilježja (razbojništvo -233, razbojnička krađa - 234, silovanje - 193).

• Sankcija -dio norme koji određuje vrstu i visinu kazne za učinioca KD određenog u dispoziciji.

-kazna može biti određena na više načina: 1. apsolutno neodređena, 2. apsolutno određena i 3. relativno

određena kazna.

• Apsolutno neodređena kazna -je karakterisala staro krivično pravo ,postoji kada zakonik u posebnom dijelu ne predviđa vrstu i visinu

kazne za svako pojedino KD, već prepušta sudu da u svakom konkretnom slučaju po svom slobodnom

nahođenju i uvjerenju izrekne kaznu u granicama koje su određene u opštem dijelu zakonika.

• Apsolutno određena kazna postoji kada zakonik za svako KD u posebnom dijelu propisuje tačno određenu vrstu i visinu kazne, tako

da je sud pri izricanju kazne u konkretnom slučaju vezan za propisanu kaznu koju mora da izrekne čim utvrdi

da je lice izvršilo određeno KD; pri tome sud nema nikakvu slobodu prilikom odmjeravanja kazne.

• Relativno određena kazna (usvojena u savremenom krivičnom zakonodavstvu) -postoji kada KZ u opštem dijelu određuje vrstu kazne i njen opšti minimum i opšti maximum, dok u

posebnom dijelu kod pojedinog KD propisuje kaznu sa posebnim minimumom i posebnim maximumom u

čijim okvirima se sud može kretati u konkretnom slučaju prilikom odmjeravanja kazne konkretnom

učiniocu KD imajući u vidu sve objektivne i subjektivne okolnosti.

• Više načina određivanja posebnog minimuma i posebnog maximuma a) za KD se može propisati poseban minimum i poseban maximum određene vrste kazne (čl. 150),

b) za KD se može propisati samo poseban minimum, a poseban maximum izjednačuje sa opštim

maximumom te vrste kazne (čl. 148 st. 1),

c) za KD se može propisati samo poseban maximum, a poseban minimum izjednačuje se sa opštim

minimumom te vrste kazne (čl. 155 st. 2 ili čl. 153. st. 5);

d) za KD se može propisati samo vrsta kazne (npr. novčana kazna – čl. 158.) bez naznake posebnog

minimuma i maximuma koji se u tom slučaju izjednačuju sa opštim minimumom i maximumom te

vrste kazne.

3

• KRIVIČNO PRAVO RS

POSEBNI DIO – Sistematika -sistematika posebnog dijela krivičnog prava prati sistematiku predviđenu u KZ RS gdje su pojedina KD

svrstana u posebne glave na osnovu zajedničkih karakteristika pri čemu se vrsta objekta zaštite (dobro ili

vrijednost koja se povređuje ili ugrožava preduzetom radnjom KD) javlja kao kriterijum za ovo grupisanje.

• Sistematika KD u pravnoj teoriji -pored zakonske sistematike, u pravnoj teoriji se KD sistematizuju prema različitim kriterijumima: radnja

izvršenja, način i sredstvo izvršenja, vrijeme izvršenja, mjesto izvršenja, vrsta posljedice, trajanje posljedice,

svojstvo učinioca, svojstvo pasivnog subjekta, oblik krivice, vrsta i visina kazne itd.

• Način izlaganja posebnog dijela -prvo će biti izložene opšte karakteristike koje objedinjuju sva KD u jednu cjelinu (objekt zaštite, priroda i

karakter KD, radnja izvršenja, način, sredstvo, mjesto i vrijeme izvršenja, vrsta posljed., svojstvo učinioca,

svojstvo pasivnog subjekta, oblik krivice, karakteristike prostornog važenja KZ u odnosu na KD iz te glave),

vrsta i visina kazne, odn. druge vrste KS, a zatim obilježja osnovnih, kvalifikovanih i privilegovanih

oblika pojedinih KD.

• KRIVIČNO PRAVO RS

POSEBNI DIO – 18 Glava KZ • sljedeće zakonske glave:

1. Glava XVI – KD protiv života i tijela;

2. Glava XVII – KD protiv slobode i prava građana;

3. Glava XVIII – KD protiv izbornih prava;

4. Glava XIX – KD protiv polnog integriteta;

5. Glava XX – KD protiv braka i porodice;

6. Glava XXI – KD protiv zdravlja ljudi;

7. Glava XXII – KD protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja;

8. Glava XXIII – KD protiv imovine;

9. Glava XXIV – KD protiv privrede i platnog prometa;

10. Glava XXIVa – KD protiv bezbjednosti računarskih podataka;

11. Glava XXV – KD protiv ust. uređenja RS;

12. Glava XXVII – KD protiv služb. dužnosti;

13. Glava XXVIII – KD protiv pravosuđa;

14. Glava XXIX – KD protiv pravnog saobrać.;

15. Glava XXX – KD protiv JRM;

16. Glava XXXI – KD protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine;

17. Glava XXXII – KD protiv bezbjednosti javnog saobraćaja;

18. Glava XXXIII– KD protiv životne sredine.

• KZ BiH sadrži sljedeća KD - osam glava 1. Glava XV – protiv slobode i prava čovjeka i građanina;

2. Glava XVI – protiv integriteta BiH;

3. Glava XVII – protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međun. pravom;

4. Glava XVIII – protiv privrede i jedinstva tržišta, te KD iz oblasti carina;

5. Glava XIX – korupcije i KD protiv službene i druge odgovorne dužnosti;

6. Glava XX – protiv pravosuđa;

7. Glava XXI – povrede autorskih prava;

8. Glava XXII – dogovor, pripremanje, udruživanje i organizovani kriminal.

4

• Glava XVI - KD PROTIV ŽIVOTA I TIJELA • u posebnom dijelu KZ RS na prvom mjestu su sistematiz. KD protiv života i tijela.

• ovo zbog toga što su život i tijelo najvažnije ljudske i društvene vrijednosti.

• iz naziva ove Glave proizilazi da je objekt zaštite ovih KD određen kao: a) život (ili pravo na život) i

b) tjelesni integritet (fizička i psihička konstitucija čovjeka).

• KD PROTIV ŽIVOTA I TIJELA 1. Ubistvo,

2. Teško ubistvo,

3. Ubistvo na mah,

4. Ubistvo djeteta pri porođaju,

5. Nehatno lišenje života,

6. Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu,

7. Protivpravni prekid trudnoće,

8. Laka tjelesna povreda,

9. Teška tjelesna povreda,

10. Učestvovanje u tuči,

11. Ugrožavanje opasnim oruđem pri tuči ili svađi,

12. Izlaganje opasnosti,

13. Napuštanje nemoćnog lica,

14. Nepružanje pomoći.

• Zaštita života i tijela • krivičnopravna zaštita prava na život i tjelesni integritet - najznačajniji segment krivičnopravne zaštite

u svim savremenim krivičnim zakonodavstvima.

• to je razumljivo ako se ima u vidu da pravo na život i tjelesni integritet predstavlja fundamentalno i

primarno ljudsko pravo na kojem se temelje i iz kojeg se izvode sva ostala čovjekova prava.

• Pravo na život • vrhovno ljudsko pravo ili najosnovnije od svih ljudskih prava.

• u okviru osnovnih ljudskih prava i sloboda, pravo na život spada u grupu apsolutno zaštićenih prava,

tj. onih prava koje države ne mogu ni pod kojim uslovima ukinuti, niti ograničiti bez obzira na vrstu

vanrednih okolnosti u kojima se neka država može zateći, npr. ratno stanje ili stanje opšte opasnosti.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite ovih KD je... • čovjek kao živo ljudsko biće, tj. njegov život.

• zaštita života počinje od momenta rađanja čovjeka i traje do momenta nastupanja njegove smrti.

• Kada je čovjek rođen? kada počinje zaštita života, tri shvatanja:

1. zaštita života počinje sa započinjanjem procesa rađanja djeteta, odn. procesom njegovog odvajanja od

tijela majke. 2. život čovjeka počinje sa djelimičnim ili potpunim izlaskom djeteta iz tijela majke,

3. samostalan život djeteta počinje sa početkom plućnog disanja.

• Izuzetak kada krivičnopravna zaštita počinje i prije rođenja čovjeka... • to je slučaj kod ubistva (uništenja) ploda čovjeka u tijelu majke prije nego što je započeo proces

porođaja - kod KD nedozvoljenog prekida trudnoće gdje se pored ploda štiti i tjelesni integritet,

zdravlje i život bremenite žene.

• Tri shvatanja o momentu nastupanja smrti • u pogledu momenta nastupanja smrti, odn. momenta do kada traje krivičnopravna zaštita života, tri

shvatanja: 1. smrt nastupa sa prestankom disanja i rada srca i pluća (prividna ili klinička smrt).

2. život čovjeka traje sve do nastupanja biološke smrti – a to je trenutak kada nijedan organ ne pokazuje znake

života i ne odvija se nijedna životna funkcija.

3.prema trećem shvatanju koje je prihvaćeno u domaćem pravu smrt čovjeka nastupa sa nastankom

moždane smrti (prestanak rada mozga) koja se sastoji u gašenju svih moždanih funkcija.

5

• Radnja izvršenja ovih KD • može biti preduzeta samo prema drugom licu, ali ne i prema samom sebi.

• samoubistvo i samopovreda nisu inkriminisani kao KD.

• samopovreda može biti pravnorelevantna samo u slučaju izbjegavanja vojne obaveze ili zloupotrebe

prava iz socij. osiguranja.

• Ko može biti učinilac ovih KD i oblici krivice? • učinilac ovih KD može da bude svako lice.

• u pogledu krivice ova se djela mogu izvršiti sa umišljajem ili nehatom.

• Ubistvo – čl. 148 KZ RS (1) Ko drugog liši života, kazniće se zatvorom najmanje pet godina.

(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima, učinilac će se kazniti

zatvorom od jedne do osam godina.

• U čemu se sastoji ovo KD i šta je objekt zaštite? • djelo se sastoji u protivpravnom lišenju života drugog lica sa umišljajem.

• objekt zaštite: život čovjeka ili pravo na život kao jedno od osnovnih ljudskih prava.

• Radnja izvršenja • je svaka djelatnost činjenja ili nečinjenja, psihološka ili fizička djelatnost kojom se neposredno ili

posredno prouzrokuje posljedica – smrt drugog lica.

• mogu biti razne djelatnosti koje su podobne ili dovoljne da prouzrokuju smrt drugog lica.

• ubistvo se može izvršiti različitim djelatnostima činjenja (raznim sredstvima) i nečinjenja

• s obzirom na način izvođenja djelatnosti, ubistvo se može izvršiti:

1. direktnim i

2. indirektnim;

1. fizičkim ( ostvaruje se raznim sredstvima: vatrenim ili hladnim oružjem, oruđem..)

2. psihičkim dejstvom. (se vrši izazivanjem uzbuđenja, straha, prepasti ili žalosti u takvom stepenu koji ima

karakter šoka podobnog da blokira rad srca)

• posljedica djela je povreda u vidu nastupanja smrti lica.

• za postojanje ubistva nužno - da je radnja izvršenja preduzeta protivpravno; ovog djela nema ako

je do lišenja života došlo u NO, KN, vršenju dužnosti na poslovima javne i državne bezbjed. ili kada

propisi službe to dozvoljavaju ili zahtijevaju.

• Ko može biti izvršilac ovog KD? • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• utvrđivanje motiva za izvršenje ovog djela nije od značaja za pravnu kvalifikaciju.

• za ovo je djelo propisana kazna zatvora najmanje pet godina.

• Ubistvo - vrste 1. obično,

2. teško (kvalifikovano) i

3. lako (privilegovano) ubistvo.

• osnovi razlikovanja nalaze se u objektivnim i subjektivnim okolnostima pod kojima je KD izvršeno, a

koje ukazuju na određeni stepen opasnosti KD i učinioca.

• 1. Osnovni oblik– obično ubistvo • umišljajno lišavanje života drugog lica koje nije praćeno dodatnim, posebnim okolnost. koje, kada

postoje, mijenjaju težinu i oblik ovog KD stvarajući neki od posebnih oblika kvalifikovanog ili

privilegovanog ubistva.

• 2. Ubistvo pod osobito olakšavajućim okolnostima • novi oblik KD ubistva koje je u krivično zakonodavstvo RS uvedeno KZ RS iz 2000. – lako

(privilegovano) ubistvo. • lakši oblik ubistva koji je privilegovan zato što je umišljajno lišenje života izvršeno pod osobito

olakšavajućim okolnostima.

• sam pojam osobito olakšavajućih okolnosti nemoguće je precizno odrediti.

• Ubistvo pod osobito olakšavajućim okolnostima u RS

6

• lakši oblik ubistva za koji je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

• postoji ako je lišenje života drugog lica učinjeno pod osobito olakš. okolnostima.

• – npr. umišljajno ubistvo izvršeno na zahtjev, molbu ili pristanak pasivnog subjekta; ubistvo izvršeno

iz samilosti ili iz milosrđa prema pasivnom subjektu; pomaganje u umiranju s namjernim skraćivanjem

života; umišljajno lišavanje života gdje su dugogodišnji život i ponašanje žrtve bili takvi da su bitno

uticali na odluku učinioca i na izvršenje djela (npr. dugogodišnje fizičko i psihičko maltretiranje

učinioca).

• 3. Teško ubistvo - oblici (1) Zatvorom najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kazniće se:

1) ko drugog liši života na naročito svirep ili krajnje podmukao način,

2) ko drugog liši života iz koristoljublja, radi izvršenja ili prikrivanja drugog KD, iz bezobzirne

osvete, mržnje ili iz drugih naročito niskih pobuda,

3) ko drugog liši života pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju,

4) ko drugog liši života i pri tom umišljajno dovede u opasnost živote više lica,

5) ko umišljajno liši života dva ili više lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu djeteta pri porođaju ili

ubistvu učinjenom pod osobito olakšavajućim okolnostima (član 148 stav 2),

6) ko liši života dijete, maloljetno lice ili žensko lice za koje zna da je bremenito,

7) ko liši života sudiju ili tužioca u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti, ili ko liši života

službeno ili vojno lice pri vršenju poslova bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda, hvatanja učinioca KD

ili čuvanja lica lišenog slobode.

(2) Kazna iz stava 1. ovog člana primijeniće se i kada je lišenje života izvršeno organizovano ili po

narudžbi.

• Kada postoji kvalifikovano ili teško ubistvo? • kada je umišljajno ubistvo izvršeno na takav način, pod takvim okolnostima ili prema takvom licu

koji mu daju veći stepen težine i opasnosti za koje KZ propisuje teže kažnjavanje.

• objekt zaštite: život čovjeka.

• Oblici teškog ubistva u teoriji • postoji više oblika teškog ubistva koji se razlikuju prema:

a) načinu izvršenja,

b) pobudama učinioca,

c) okolnostima izvršenja i posljedici i

d) svojstvu pasivnog subjekta.

• Vrste teškog ubistva prema načinu izvršenja: 1) ubistvo na naročito svirep način,

2) ubistvo na krajnje podmukao način i

3) ubistvo izvršeno organizovano ili po narudžbi.

• Vrste teškog ubistva s obzirom na pobude izvršioca: 1) ubistvo iz koristoljublja,

2) ubistvo radi izvršenja ili prikrivanja drugog KD i

3) ubistvo iz bezobzirne osvete, drugih naročito niskih pobuda i iz mržnje.

• Vrste teškog ubistva s obzirom na okolnosti izvršenja i posljedicu: 1) ubistvo pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju,

2) ubistvo kojim se sa umišljajem dovodi u opasnost život još nekog lica i

3) ubistvo više lica.

• Teška ubistva s obzirom na svojstva pasivnog subjekta: 1) ubistvo sudije ili tužioca u vezi sa vršenjem njihove sudijske odn. tužilačke funkcije,

2) ubistvo službenog ili vojnog lica pri vršenju poslova bezbjednosti, dužnosti čuvanja javnog reda,

hvatanja učinioca KD ili čuvanja lica lišenog slobode,

3) ubistvo djeteta i maloljetnog lica i

4) ubistvo bremenite žene.

• Ko može biti izvršilac ovog KD i koja je kazna propisana?

7

• izvršilac može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• za ubistvo jednog lica saučesnici mogu biti oglašeni krivim za razne oblike teškog ub.

• za ovo KD propisana je kazna zatvora najmanje 10 godina ili KDZ.

• Ubistvo na naročito svirep način • postoji onda kada je ub. skopčano sa mučenjem žrtve, odn. sa više ili manje dužim nanošenjem jakih

fiz. ili dušev. bolova, kada je izvršeno klanjem, stavljanjem ubijenog na kakve muke ili mrcvarenjem,

• Ubistvo na podmukao način • ono ubistvo koje je izvršeno potajno, iz zasjede, upotrebom prevare da bi se došlo do žrtve ili

upotrebom takvog sredstva koje otežava ili onemogućava otkrivanje KD

• tipični slučajevi ovog ubistva su iznenadno ubistvo, ubistvo na spavanju i ubistvo trovanjem.

• Ubistvo iz koristoljublja, radi prikrivanja ili izvršenja drugog KD, iz bezobzirne osvete ili dr.

naročito niskih pobuda • osnovni motiv izvršioca djela jeste da lišavanjem života pasivnog subjekta omogući izvršenje nekog

drugog KD ili da prikrije neko drugo KD.

• nanošenje zla zbog pretrpljenog zla (u čemu se sastoji motiv osvete).

• Ubistvo pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju • ovaj oblik dobija teži vid zbog objektivnih okolnosti pod kojima je KD izvršeno.

• radi se o ponašanju koje predstavlja izuzetno negativan odnos izvršioca prema društvenim dobrima koji

je izražen kroz bezrazložno nipodaštavanje osnovnih pravila ljudskog ponašanja i ljudskih vrijednosti, a

koje je zakonodavac označio kao bezobzirno nasilničko ponašanje.

• Ubistvo kojim se umišljajno dovode u opasnost životi više lica • način lišavanja života jednog lica kojim se istovremeno dovodi u životnu opasnost još neko lice.

• kad učinilac upotrijebi sredstvo izvrš. nad kojim nema kontrolu u trenutku njegovog djelovanja ili čije

je svojstvo takvo da, usljed određenog načina upotrebe dovodi u opasnost živote više lica (npr.

automatsko oružje, bomba, plastična mina upotrijib. na radnom mjestu, u restoranu, službenim kolima,

vagonu ili prostoriji u kojoj treba da se održi neki skup i sl.)

• Ubistvo više lica • ovaj oblik teškog ubistva postoji u slučaju kada jedno lice izvrši više umišljajnih ubistava, pod

uslovom da se ne radi o privilegovanim ubistvima i da nije izrečena presuda ni za jedno od izvršenih

ubistava.

• Ubistvo djeteta, maloljetnog lica i bremenite žene • novi oblik kvalifikovanog ubistva koji je u zakonodavstvo RS uveden reformom krivičnog

zakonodavstva iz 2000. god.

• ovom inkriminacijom se realizuje tendencija pojačane krivičnopravne zaštite djece i maloljetnika, a

koja je dominantna u gotovo svim savremenim evropskim zakonodavstvima.

• Ubistvo sudije ili tužioca, službenog ili vojnog lica • ovaj oblik teškog ubistva postoji u slučaju kada se liši života sudija ili tužilac u vezi sa vršenjem

njihove sudijske ili tužilačke dužnosti, ili kada se liši života službeno ili vojno lice pri vršenju poslova

bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda, hvatanja učinioca KD ili čuvanja lica lišenog slobode.

• Ubistvo izvršeno organizovano ili po narudžbi • suština: činjenica da je ubistvo izvršeno organizovano ili po narudžbi.

• organizovano ubistvo - ono koje je izvršeno nakon određenih priprema, dogovora i planova za

njegovo izvršenje, za čije izvrš. je neophodno sudjelovanje više osoba.

• Ubistvo po narudžbi • specifičan oblik kvalifikovanog ubistva.

• kvalifikatornu okolnost djela predstavlja činjenica da je ubistvo izvršeno po narudžbi, tj. na osnovu

nekog sporazuma ili «poslovnog dogovora» između naručioca ubistva i neposrednog izvršioca.

• hladnokrvno lišavanje života druge osobe po narudžbi od strane lica koje nema nikakav subjektivni

odnos prema pasivnom subjektu.

8

• Ubistvo na mah – čl. 150 • Ko drugog liši života na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost napadom, teškim

zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane ubijenog, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

• predstavlja poseban oblik privilegovanog (lakog) ubistva čiju krivičnopravnu prirodu suštinski

determiniše međusobni konfliktni odnos između učinioca i žrtve, kao aktivnih učesnika u njegovom

nastajanju i izvršenju.

• privilegovani tretman ovog oblika ubistva temelji se na činjenici da se učinilac u vrijeme izvršenja djela

nalazi u posebnom psihičkom stanju, tj. u afektivnom stanju koje u velikoj mjeri utiče na sposobnost

trezvenog i normalnog rasuđivanja i odlučivanja koje je zakonodavac označio pojmom «stanje jake

razdraženosti».

• djelo čine tri elementa:

a) da je djelo učinjeno na mah,

b) da je učinilac u vrijeme izvršenja djela bio u stanju jake razdraženosti i

c) da je u stanje razdraženosti učinilac doveden bez svoje krivice.

• postoji kada je do preduzimanja radnje lišenja života došlo neposredno, u kratkom vremenskom

periodu poslije provokacije od strane ubijenog – poslije njegovog napada, zlostavljanja ili teškog

vrijeđanja.

• učinilac svoju odluku donosi u trenutku, iznenada, bez hladnog i dugovremenog razmišljanja.

• Ko može biti izvršilac ovog KD i stepen krivice? • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je iznenadni umišljaj ili

umišljaj na mah (dolus repentinus).

• za ovo je djelo propisana kazna zatvora od jedne do deset godina.

• Ubistvo djeteta pri porođaju – čl. 151 • Majka koja liši života svoje dijete za vrijeme porođaja ili neposredno poslije porođaja, pod uticajem

stanja koje je izazvano porođajem, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• ili djeteubistvo, čedomorstvo, predstavlja umišljajno lišenje života novorođenčeta od strane majke,

za vrijeme porođaja ili neposredno poslije porođaja, pod uticajem stanja koje je izazvano

porođajem.

• Oblik privilegovanog ubistva • djelo čini majka koja liši života svoje dijete za vrijeme porođaja ili neposredno poslije porođaja pod

uticajem stanja koje je izazvano porođajem.

• tri su privilegujuća elementa djela: a) objekt napada je živo rođeno dijete, b) izvršilac djela je

majka i c) ubistvo treba da je izvršeno za vrijeme ili neposredno poslije porođaja.

• Radnja izvršenja i stepen krivice • radnja lišenja života djeteta treba da je preduzeta u određeno vrijeme – za vrijeme porođaja ili

neposredno poslije porođaja i to pod uticajem i dok traje stanje koje je izazvano porođajem.

• u pogledu krivice djelo se može izvršiti samo sa umišljajem.

• Nehatno lišenje života– čl.152 • Ko drugog liši života nehatno, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• KZ RS iz 2000. - «nehatno lišenje života» umjesto dotadašnjeg uobičajenog naziva «ubistvo iz nehata».

• Kada postoji KD nehatnog lišenja života? • u slučaju kada je učinilac bio svjestan da svojim činjenjem ili nečinjenjem može prouzrokovati smrt

drugog lica, ali je olako držao da posljedica neće nastupiti ili da će je moći otkloniti, kao i onda kada

učinilac nije bio svjestan mogućnosti nastupanja smrtne posljedice, ali je prema okolnost. djela i svojim

ličnim svojstvima, bio dužan i mogao predvidjeti njeno nastupanje.

• U čemu se sastoji ovo KD? • u lišenju života drugog lica iz nehata.

• ovaj oblik ubistva karakteriše blaži stepen krivice (nevoljno preduzimanje radnje) na strani učinioca

djela u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja.

• Ko može biti izvršilac djela i stepen krivice? • ubistvo iz nepažnje, nesmotrenosti, pogrešne procjene situacije.

9

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je nehat (svjesni ili nesvjesni).

• Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu (1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvršenju samoubistva, pa ovo bude izvršeno, kazniće

se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini prema maloljetnom licu ili prema licu čija je sposobnost da shvati

značaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena, kazniće se zatvorom od dvije do deset

godina.

(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema djetetu ili prema licu koje nije moglo shvatiti značaj

svog djela ili upravljati svojim postupcima, učinilac će se kazniti po članu 150. ili 151. ovog zak.

(4) Ko surovo ili nečovječno postupa sa licem koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili

zavisnosti, pa ono usljed takvog postupanja izvrši samoubistvo koje se može pripisati nehatu učinioca, kazniće

se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(5) Ko drugome pomogne u samoubistvu koje je izvršeno, pri čemu su postojale osobito olakšavajuće

okolnosti, kazniće se zatvorom do tri godine.

(6) Ako je usljed djela iz stava 1. do 5. ovog člana samoubistvo samo pokušano, sud učinioca može blaže

kazniti.

• Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu • osnovni oblik djela postoji kada učinilac navede drugo lice na samoubistvo ili mu u tome pomogne, pa

samoubistvo bude izvršeno.

• radnja izvršenja je određena alternativno i sastoji se u 1. navođenju na samoubistvo drugog lica ili u

2. pomaganju drugom licu da izvrši samoubistvo.

• navođenje na samoubistvo treba shvatiti u smislu podstrekavanja kao oblika saučesništva, te pod njim

podrazumijevati sve radnje koje su podobne da kod drugog lica izazovu ili učvrste odluku o

samoubistvu.

• poseban oblik ove inkriminacije predstavlja navođenje na samoubistvo surovim ili nečovječnim

postupanjem, koje se sastoji u surovom ili nečovječnom postupanju sa licem koje se prema izvršiocu

nalazi u odnosu kakve podređenosti ili zavisnosti i koje usljed takvog postupanja izvrši, odn. pokuša

samoubistvo.

• Protivpravni prekid trudnoće – čl. 154 (1) Ko protivno propisima o prekidu trudnoće trudnoj ženi sa njenim pristankom izvrši prekid trudnoće,

započne da vrši prekid trudnoće ili joj pomogne da prekine trudnoću, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri

godine.

(2) Ko trudnoj ženi bez njenog pristanka, a ako je mlađa od šesnaest godina i bez pismene saglasnosti njenog

roditelja, usvojioca ili staraoca, izvrši ili započne da vrši prekid trudnoće, kazniće se zatvorom od jedne do

osam godina.

(3) Ako je usljed djela iz stava 1. i 2. ovog člana nastupila smrt, teška tjelesna povreda ili teško narušenje

zdravlja ženskog lica nad kojim je vršen prekid trudnoće, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od

šest mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina.

• Protivpravan prekid trudnoće • protivpravan prekid trudnoće, pobačaj ili abortus predstavlja uništenje čovječjeg ploda u majčinoj

utrobi i njegovo odvajanje od žene prije započinjanja prirodnog procesa porođaja.

• objekt zaštite: 1) plod čovjeka i 2) život i zdravlje bremenite žene.

• djelo ima dva osnovna oblika: 1) pobačaj sa pristankom bremenite žene (postoji kada se protivno

propisima o vršenju prekida trudnoće bremenitoj ženi sa njenim pristankom izvrši pobačaj, započne da

se vrši pobačaj ili joj se pomogne da ga izvrši) i 2) pobačaj bez pristanka bremenite žene (postoji

kada se bremenitoj ženi izvrši ili započne da vrši pobačaj bez njenog pristanka).

• Kvalifikovani oblik ovog KD • postoji kada je usljed radnji iz prethodnih oblika nastupila teža posledica u vidu smrti, teške tjelesne

povrede ili teškog narušenja zdravlja ženskog lica nad kojim je vršen prekid trudnoće.

• ove teže posljedice moraju biti rezultat nehata učinioca i moraju biti u uzročno-posljedičnoj vezi sa

preduzetom radnjom.

10

• Tjelesna povreda… • je oštećenje ili narušavanje tjelesnog integriteta ili zdravlja drugog lica, odn. povreda ili

narušavanje tjelesnog integriteta drugog lica i prouzrokovanje kakvog tjelesnog ili duševnog oboljenja.

• zakon poznaje dva oblika tjelesne povrede: 1. laku, običnu tjelesnu povredu i 2. tešku, provociranu ili

izazvanu tjelesnu povredu.

• Laka tjelesna povreda–čl. 155 (1) Ko drugoga lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je takva povreda nanesena oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da tijelo teško

povrijedi ili zdravlje teško naruši, kazniće se zatvorom do tri godine.

• Laka tjelesna povreda (3) Učiniocu djela iz stava 1. ovog člana sud može izreći sudsku opomenu ako je bio izazvan teškim

vrijeđanjem ili nasilničkim ponašanjem oštećenog.

(4) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana preduzima se po prijedlogu.

• Teška tjelesna povreda (1) Ko drugog teško tjelesno povredi ili mu zdravlje teško naruši, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet

godina.

(2) Ko drugog tjelesno povredi ili mu zdravlje naruši tako teško da je usljed toga doveden u opasnost život

povrijeđenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan

organ, ili je prouzrokovana trajna nespos. za rad povrijeđenog, ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili

unakažen., kazniće se zatvorom od jedne do 8 godina.

(3) izmjena od 1-do 12 godina

(4) Ako je usljed djela iz stava 1. i 2. ovog člana nastupila smrt povrijeđenog lica, učinilac će se kazniti

zatvorom od jedne do dvanaest godina.

5) Ko djelo iz stava 1. i 2. ovog člana učini nehatno, kazniće se zatvorom do tri god.

(6) Ko djelo iz stava 1., 2. i 3. ovog člana učini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost

napadom, teškim zlostavlj. ili teškim vrijeđanjem od strane povrijeđ., kazniće se za djelo iz stava 1. i 2.

zatvorom do tri godine, a za djelo iz stava 3. zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Laka tjelesna povreda • djelo se sastoji u lakom i kratkotrajnom oštećenju tjeles. integriteta ili narušavanju zdravlja drugog

lica, ali koje je po intenzit. takvo da ne predstavlja opasnost za život i ne dovodi do nesposobnosti za

rad u dužem trajanju, niti ostavlja vidljive promjene trajnijeg karaktera.

• ona se nalazi između obične teške tjelesne povrede i zlostavljanja.

• Dva oblika lake tjelesne povrede: 1) obična laka tjelesna povreda (kada je narušen tjelesni integritet ili tjelesno ili duševno zdravlje, ali koje ne

predstavlja opasnost za život, kada nije prouzrokovana ili je prouzrokovana samo kratkotrajna i privremena

nesposobnost za rad, kada je lako i kratkotrajno narušeno zdravlje...) i

2) opasna laka tjelesna povreda (laka tjelesna povreda koja je nanijeta opasnim sredstvom na opasan način).

• Kada postoji teška tjelesna povreda? • djelo se sastoji u narušavanju tjelesnog integriteta ili tjelesnog ili duševnog zdravlja drugog lica

koje se izražava u uništenju ili oštećenju dijela tijela ili organa, u prouzrokovanju trajne ili privrem

nesposobnosti za rad, u trajnom ili teškom narušavanju zdravlja ili izazivanju promjena na vidljivim

dijelovima tijela koje narušav. ili unakazuju estetski izgled čovjeka.

• Objekt zaštite, radnja izvršenja i posljedica • objekt zaštite je tjelesni integritet čovjeka koji obuhvata njegovu fizičku i psihičku konstituciju.

• radnja izvršenja je svaka djelatnost koja je podobna, dovoljna da prouzrokuje posljedicu povrede ili

narušavanje tjelesnog integriteta ili zdravlja čovjeka.

• posljedica djela je povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja.

• Oblici teške tjelesne povrede 1) obična teška tjelesna povreda,

2) osobito teška tjelesna povreda,

3) teška tjelesna povreda kvalifikovana smrću,

11

4) teška tjelesna povreda iz mržnje i

5) teška tjelesna povreda na mah.

• 1. Obična teška tjelesna povreda • osnovni oblik djela.

• tjelesna povreda koja je teža od lake tjelesne povrede ali je manje teška od osobito teške tjelesne

povrede.

• postoji u slučaju preloma svake, pa i najsitnije kosti, zatim u slučaju povrede pluća, povrede uha bez

znatnijeg oštećenja sluha i sl.

• 2. Osobito teška tjelesna povreda • tjelesna povreda kojom je tjelesni integ. ili zdravlje drugog lica povrijeđeno, odn. narušeno tako teško

da je usljed toga doveden u opasnost život povrijeđenog ili je trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji

važan dio njegovog tijela ili koji važan organ, odn. kojom je prouzrok. trajna nesposobnost za rad

povrijeđenog ili trajno i teško narušenje zdravlja ili unakaženost.

• Osobito teška tjelesna povreda: • osobito TTP kojom je doveden u opasnost život povrijeđenog,

• osobito TTP kojom je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen važan dio tijela ili važan organ,

• osobito TTP kojom je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad,

• osobito TTP kojom je prouzrokovano trajno i teško narušenje zdravlja,

• osobito TTP kojom je prouz. unakaženost.

• 3. Teška tjelesna povreda kvalifikovana smrću • najteži oblik teške tjelesne povrede.

• postoji u slučaju kada usljed obične teške tjelesne povrede ili osobito teške tjelesne povrede nastupi

smrt povrijeđenog lica.

• za primjenu ove kvalifikacije KD neophodno je utvrditi da je učinilac nanio povrijeđ. jednu od

navedenih tjelesnih povreda te da je usljed takve povrede nastupila smrt oštećenog (mora postojati

uzročna veza između tjelesne povrede i smrtne posljed.).

• 4. Teška tjelesna povreda iz nehata • poseban oblik teške tjelesne povrede.

• ovaj oblik postoji ako je obična teška tjelesna povreda ili osobito teška tjelesna povreda učinjena

nehatno.

• osnovna razlika u odnosu na običnu i osobito TTP jeste u pogledu vinosti, dok su ostala obilježja djela

ista.

• za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora do tri godine.

• 5. Teška tjelesna povreda na mah • jeste lakši, privilegovani oblik djela, koji postoji u slučaju kad je obična TTP, osobito TTP ili teška

tjelesna povreda kvalifikovana smrću izvršena na mah, od strane učinioca koji je bez svoje krivice

doveden u stanje jake razdraženosti napadom, teškim zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane

pasivnog subjekta.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac dela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.

• Učestvovanje u tuči – čl 157 (1) Ko učestvuje u kakvoj tuči, u kojoj je neko lišen života ili je drugom nanesena teška tjelesna povreda,

kazniće se za samo učestvovanje zatvorom do tri godine.

(2) Nema KD iz st. 1. ovog člana ako je lice bez svoje krivice bilo uvučeno u tuču ili se samo branilo ili

razdvajalo druge učesnike tuče.

• U čemu se sastoji KD? • djelo se sastoji u učestvovanju u tuči u kojoj je neko lice lišeno života ili je drugom licu naneta teška

tjelesna povreda.

• objekt zaštite je tjelesni integritet.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

12

• Pojam tuče • ovo KD spada u KD ugrožavanja života i tijela kojim se predviđa kažnjavanje za samo učestvovanje

u tuči u kojoj je neko lice lišeno života ili je drugom nanijeta TTP.

• tuča kao međusobno fizičko razračunav. više lica, predstavlja društveno neprihvat. ponašanje kojim se

remeti javni red i mir. tuča je aktivna delatnost i ne može se izvršiti nečinjenjem.

• Učesnik u tuči, odn. učinilac KD 1) lice koje neposredno preduzima djelatn. fizičkog obračunavanja sa drugima,

2) lice koje učestvuje u stvaranju opasne situacije time što je prisutno na mjestu i u vrijeme tuče bodrilo je

i podsticalo (podstrekavalo) druga lica da učestvuju u tuči,

3) lice koje onemogućava druga lica koja su nastojala da spriječe tuču ili da razdvoje učesnike obračuna i

4) lice koje napusti tuču prije nego što je došlo do lišavanja života ili nanošenja TTP drugom licu jer su

doprinijeli stvaranju opasne situacije.

• Nema KD ako u tuči učestvuju... 1) lice koje je bez svoje krivice uvučeno u tuču,

2) lice koje se branilo,

3) lice koje je razdvajalo ostale učes. u tuči.

4) lice koje pristupi tuči poslije nastupanja TTP ili smrti drugog lica,

5) lice koje je jedino teško tjel. povrijeđeno, osim ako je u istoj tuči još neko lice teško tjelesno

povrijeđeno ili lišeno života.

• za postojanje djela potrebno je da je u tuči drugo lice lišeno života ili da mu je nanijeta TTP.

• bez nastupanja ovih povreda, postoji prekršaj protiv JRM, a ne ovo KD.

• Ugrožavanje opasnim oruđem pri tuči ili svađi • Ko se pri kakvoj tuči ili svađi maši oružja, opasnog oruđa ili kakvog drugog sredstva podobnog da

tijelo teško tjelesno povredi ili zdravlje teško naruši, kazniće se NK ili zatvorom do šest mjeseci.

• Ugrožavanje opasnim oruđem pri tuči ili svađi • posebno KD ugrožavanja života i tijela koje je ponovo vraćeno u krivično zakonodavstvo RS reformom

zakonodavstva 2000. g.

• posezanje za oružjem ili opasnim oruđem ili kakvim drugim sredstvom koje je podobno da tijelo

teško tjelesno povrijedi ili zdravlje teško naruši.

• U čemu se KD sastoji? • djelo se sastoji u mašanju pri tuči ili svađi oružja, opasnog oruđa ili drugog sredstva koje je

podobno da se tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši.

• objekt zaštite je tjelesni integritet.

• Radnja izvršenja • je mašanje - tjelesni pokret koji se sastoji u posezanju za oružjem, opasnim oruđem ili drugim

sredstvom koje je podobno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši pri čemu se jasno ispoljava

namjera da se opasno sredstvo i upotrijebi (vađenje pištolja iz futrole ili džepa, uzimanje noža, sjekire

ili štangle, čupanje kolca, uzimanje kamena).

• samo posjedovanje opasnih sredstava ne čini ovo KD.

• Posljedica djela, radnja izvršenja i ko može biti izvršilac KD? • za postojanje djela je bitno da se radnja izvršenja preduzima u toku, pri, za vrijeme tuče ili svađe.

• posljedica djela je apstraktna opasnost za tjelesni integritet drugog lica.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

13

• Glava XVII KRIVIČNA DJELA PROTIV SLOBODA I PRAVA GRAĐANA 1. Povreda ravnopravnosti građana,

2. Povreda prava upotrebe jezika i pisma,

3. Prinuda,

4. Otmica,

5. Protivpravno lišenje slobode,

6. Onemogućavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica,

7. Narušavanje nepovredivosti stana,

8. Povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki,

9. Povreda slobode vjere i vršenja vjerskih obreda,

10. Neovlašćeno otkrivanje profesion. tajne,

11. Protivzakonito pretresanje,

12. Neovlašćeno prisluš. i tonsko snimanje...

• Osnovne slobode i prava čovjeka • zaštitni objekt ovih KD jesu osnovne slobode i prava čoveka i građanina ili korpus ljudskih prava.

• brojem i obimom ljudskih sloboda i prava, obimom, efikasnošću i načinom njihove zaštite, kao i

mogućnošću ostvarivanja u svakodnevnom životu određuje se stvarni položaj čovjeka u društvu.

• zbog značaja Ustav Republike Srpske im posvećuje posebno mjesto.

• predstavljaju predmet posebne zaštite niza međunarodno-pravnih akata.

• slobode i prava su dvije samostalne ljudske i društvene vrijednosti koje su nerazdvojno povezane tako

da ne mogu postojati jedna bez druge.

• Pojam slobode čovjeka • sloboda je mogućnost čovjeka da samostal. odlučuje o svom ponašanju i da se ponaša po svom

nahođenju, prava predstavljaju ovlašćenja data zakonima za preduzimanje ili nepreduz. određenih

radnji i djelatnosti.

• slobode i prava čovjeka i građanina kao objekt zaštite ovih KD vezani su za ličnost čovjeka i imaju

opšteljudski karakter.

• to su lične slobode i prava koja se razlikuju od ekonomsko-socijalnih prava (koja se štite KD protiv

prava po osnovu rada) i političkih ili građanskih prava (koja se štite KD protiv izbornih prava).

• Zajedničke karakteristike U čemu se sastoje ova KD? • radi se o različitim djelatnostima kojima se na protivustavan, protivpravan ili nasilan način krši,

onemogućava, sprečava, ometa ili uskraćuje drugom licu da koristi slobode i prava koja su mu priznata

na osnovu zakona, dr. propisa i opštih akata.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac ovih djela mogu biti različita lica: 1) svako lice (prinuda, otmica, ugrožavanje sigurnosti),2)

službeno lice (protivzakonito pretresanje) i 3) advokat ili ljekar (neovlašćeno otkrivanje profes. tajne).

• u pogledu krivice ova KD mogu biti izvršena samo sa umišljajem.

• Povreda ravnopravnosti građana – čl.162 (1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, vjeri, polu, jeziku, političkom ili drugom ubjeđenju, polnoj

usmjerenosti, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, imovnom stanju, rođenju ili socij. porijeklu, obrazovanju ili

društ. položaju uskrati ili ograniči slobodu ili pravo čovjeka utvrđeno ustavom, zakonom ili ratifikovanim

međun. ugovorom, ili ko na osnovu ove razlike daje građanima povlastice ili pogodnosti suprotno ustavu,

zakonu ili ratifikovanom međun. ugovoru, kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko vrši proganjanje lica ili organizacija zbog njihovog

zalaganja za ravnopravnost ljudi.

(3) Ako djelo iz stava 1. i 2. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja,

kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Povreda ravnopravnosti građana • djelo čini lice koje na osnovu razlike u rasi, boji kože, vjeri, polu, jeziku, polit. ili drugom ubjeđenju,

polnoj usmjerenosti, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, imov. stanju, rođenju ili socijalnom porijeklu,

obrazovanju ili društvenom položaju uskrati ili ograniči slobodu ili pravo čovjeka utvrđeno ustavom,

14

zakonom ili ratifikovan. međunarodnim ugovorom, ili ko na osnovu ove razlike daje građanima

povlastice ili pogodnosti suprotno ustavu, zakonu ili ratifikovanom međun. ugovoru.

• Povreda prava upotrebe jezika i pisma – čl. 163 (1) Ko uskrati ili ograniči građanima pravo na upotrebu jezika ili pisma zagarantovanog ustavom, zakonom ili

ratifikovanim međunarodnim ugovorom, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana izvrši službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja,

kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

• radnja izvršenja KD je uskraćivanje ili ograničenje građanima prava na upotrebu jezika ili pisma koje

pravo je zagarant. ustavom, ili ratifikovanim međ. ugovorom.

• pojam uskraćivanja kao radnja izvršenja ovog KD je sveobuhvatniji od pojma ograničavanja;

uskraćivanjem se u potpunosti onemogućava upotreba jezika ili pisma.

• Prinuda – čl. 164 (1) Ko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi, kazniće se NK ili

zatvorom do jedne godine.

(2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini prijetnjom ubistvom, teškom tjelesnom povredom, otmicom ili u

sastavu grupe ili zločinačke organizacije, kazniće se zatvorom do tri godine.

• djelo se sastoji u prinuđavanju drugog lica silom ili prijetnjom da nešto učini, ne učini ili trpi.

• objekt zaštite je sloboda odlučivanja u pogledu izbora ponašanja.

• Radnja izvršenja-radnja izvršenja je prinuđavanje.

• to je svaka djelatnost fizičkog ili psihičkog karaktera koja može biti preduzeta neposredno ili posredno,

kojom se vrši pritisak na volju drugog lica u smislu donošenja određene odluke ili odluke sa određenom

sadržinom. radnja se može izvršiti na dva načina: a) silom i b) prijetnjom.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice,

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Teži oblik ovog djela 1) ako je radnja izvršenja preduzeta kvalifikovanom prijetnjom - prijetnjom ubistvom, TTP ili

otmicom (za postojanje težeg djela je potrebno da je radnja izvršenja preduzeta ovakvom prijetnjom

bez obzira da li je učinilac zaista imao volju da prijetnju realizuje ili ne);

2) ako je djelo izvršeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije (ovdje je kvalifikatorna okolnost

organizovano vršenje prinude).

• Otmica – čl. 165 (1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi način odvede ili zadrži neko lice u namjeri da od njega ili

drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog prinudi da nešto učini,

ne učini ili trpi, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

• Teži oblici djela (2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši prema djetetu ili maloljetnom licu, ili na svirep način ili prijetnjom

ubistvom ili teškom tjelesnom povredom, ili u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, kazniće se zatvorom

od jedne do deset godina.

(3) Kazna iz stava 2. primijeniće se i ako je oteto lice zadržano duže od 15 dana, ili je licu koje je oteto teško

narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice.

• Najteži oblici djela (4) Ako je usljed djela iz stava 1., 2. i 3. ovog člana nastupila smrt otetog lica, učinilac će se kazniti zatvorom

od dvije do 15 godina.

(5) Učinilac djela iz stava 1. do 3. ovog člana koji dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego što je

ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvršio otmicu, može se osloboditi od kazne.

• Otmica • djelo se sastoji u odvođenju ili zadržav. drugog lica upotrebom sile, prijetnje, obmane ili na drugi

način u namjeri da se ne pusti na slobodu dok se od njega ili drugog lica ne iznudi novac ili druga imov.

korist ili se prinudi da ono ili neko drugo lice nešto učini, ne učini ili trpi.

• objekt zaštite su: 1) sloboda kretanja i 2) sloboda odlučivanja.

15

• Radnja izvršenja • je odvođenje ili zadržavanje drugog lica (odvođenje je promjena mjesta boravka, odn. udaljavanje sa

mjesta na kome se lice do tada nalazilo i zaustavljanje na drugom nepoznatom, najčešće skrivenom

mjestu; zadržavanje je ostajanje na mjestu gdje se lice do tada nalazilo protivno njegovoj volji).

• Izvršilac djela i oblik vinosti • djelo je svršeno momentom odvođenja ili zadržavanja drugog lica, tj. kada je ono lišeno slobode

kretanja i odlučivanja, bez obzira da li je cilj otmice ostvaren ili nije.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji

kvalifikuje navedena namjera.

• Djelo ima tri teža oblika • prvi teži oblik djela: 1) kada je djelo izvršeno prema djetetu ili maloljetnom licu, 2) kada je radnja

izvršenja preduzeta na svirep način uz nanošenje nepotrebnih i prekomjernih fizičkih i psihičkih patnji,

bolova i nelagodnosti oštećenom i 3) kada je učinilac radi ostvarenja cilja otmice prijetio otetom licu

ubistvom ili nanošenjem teške tjelesne povrede.

• Lakši oblik djela • lakši, privilegovani oblik ovog KD je predviđen iz kriminalno političkih razloga za koji se učinilac

otmice može u potpunosti osloboditi od kazne.

• ovo djelo postoji u slučaju ako učinilac dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego štoje ostvaren

njegov zahtjev zbog koga je izvršio otmicu.

• Drugi teži oblik djela • postoji: 1) ako je oteto lice zadržano duže od 15 dana gdje je kvalifikatorna okolnost dužina trajanja

stanja lišenosti slobode pasivnog subjekta, 2) ako je otetom licu teško narušeno zdravlje ili su nastupile

druge teške posljedice i 3) ako je djelo izvršeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije.

• Treći teži oblik djela • postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja nastupila smrt otetog lica.

• u odnosu na ovu posljedicu učinilac postupa sa nehatom i ona mora da bude u uzročno-posljedičnoj

vezi sa preduzetom radnjom.

• Protivpravno lišenje slobode – čl. 166 (1) Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči

slobodu kretanja, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja,

kazniće se zatvorom do tri godine.

• Teži oblici djela (3) Ako je protivpravno lišenje slobode iz stava 1. i 2. ovog člana učinjeno prema djetetu ili maloljetnom licu,

ili je trajalo duže od 15 dana, ili je vršeno na svirep način, ili je licu koje je protivpravno lišeno slobode usljed

toga teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do

pet godina.

• Najteži oblik djela (4) Ako je usljed djela iz stava 1., 2. i 3. ovog člana nastupila smrt lica koje je bilo protivpravno lišeno slobode,

učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.

(5) Pokušaj djela iz stava 1. i 2. ovog člana kažnjiv je.

• U čemu se KD sastoji i objekt zaštite • djelo se sastoji u protivpravnom oduzimanju ili ograničenju slobode kretanja drugom licu zatvaranjem,

držanjem zatvorenog ili na drugi način.

• objekt zaštite: sloboda kretanja čovjeka kao jedna od osnovnih ljudskih sloboda.

• Radnja izvršenja • je oduzimanje ili ograničenje slobode kretanja drugog lica (potpuno - trajno ili djelimično -

privremeno ili kratkotrajno ograničenje slobode kretanja drugog lica u vidu ometanja, otežavanja ili

uslovljavanja).

16

• ona se može preduzeti na tri načina: a) zatvaranjem, b) držanjem zatvorenog i c) na drugi način

(vezivanjem ruku ili nogu, oduzimanjem sredstava za kretanje, vezivanjem za nepokretan ili težak

predmet, oduzimanjem odjeće, primjenom hipnoze ili omamljujućih sredstava).

• Protivpravnost radnje izvršenja • za postojanje djela je potrebno da je radnja izvršenja preduzeta protivpravno, dakle, od

neovlašćenog lica, van slučajeva, bez razloga i postupka koji su zakonom izričito propisani (ZKP, KZ,

ZOP, ZIKS).

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj; pasivni subjekt je

svako lice koje je u mogućnosti da se slobodno kreće bez obzira da li se može kretati samostalno ili uz

pomoć tehničkih sredstava.

• Djelo ima tri teža oblika • prvi teži oblik: ako je radnju izvršenja preduzelo službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili

ovlašćenja.

• dvije su kvalifikatorne okolnosti za koje zakon propisuje kaznu zatvora od šest mj. do pet god.: 1)

svojstvo učinioca djela – službeno lice i 2) način preduzimanja radnje – zloupotrebom službenog

položaja ili ovlašćenja.

• Drugi teži oblik djela 1) ako je djelo učinjeno prema djetetu ili maloljetnom licu,

2) ako je protivpravno lišenje slobode trajalo duže od 15 dana,

3) ako je djelo izvršeno na svirep način (uz nanošenje fizičkih ili psihičkih bolova, patnji i straha) i

4) ako je licu usljed protivpravnog lišenja slobode zdravlje teško narušeno ili su za njega nastupile druge

teške posljedice.

• Treći teži oblik djela • postoji: ako je usljed preduzete radnje izvršenja nastupila smrt pasivnog subjekta pri čemu je smrt

rezultat nehata učinioca.

• Zlostavljanje,mučenje i drugo neljudsko i ponižavajuće postupanje – čl. 168. (1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo, kazniće se

zatvorom do dvije godine.

• Teži oblici djela (2) Ko primjenom sile, prijetnje ili na drugi nedozvoljen način drugome nanese veliku bol ili teške patnje s

ciljem da od njega ili nekog drugog lica dobije priznanje, iskaz ili obavještenje, ili da se on ili neko drugo lice

zastraši ili nezakonito kazni ili to učini iz bilo kojeg drugog razloga zasnovanog na bilo kom obliku

diskriminacije, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se za djelo iz stava 1. ovog

člana zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog člana zatvorom od jedne do deset

godina.

• U čemu se djelo sastoji?

• u zlostavljanju drugog ili prouzrokovanju teže fizičke ili psihičke patnje drugome grubim

ponašanjem.

• inkriminiše se tortura - svaki akt kojim se jednom licu namjerno nanosi bol ili teže fizičke ili mentalne

patnje.

• Objekt zaštite • dostojanstvo ljudske ličnosti koje je zajamčeno i međunarodnim aktima: čl. 3. EKLJP (zabrana

mučenja, nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja), čl. 7. Međunarodnog pakta o

građanskim i političkim pravima sa fakult. protokolima, čl. 2. Konvencije o sprečavanju mučenja i

nečovečnih ili ponižavajućih postupaka i kažnjavanja sa dopunskim protokolima i čl. 1. Konvencije

protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka sa opcionim

protokolom.

• Radnja izvršenja a) zlostavljanje i

17

b) prouzrokovanje teže fizičke ili psihičke patnje.

• za postojanje djela je bitno da se ova radnja izvršenja preduzima na određeni način – grubim

(nepristojnim, nedoličnim) ponašanjem.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• teži oblik: ako se radnja izvršenja preduzima prema djetetu ili maloljetnom licu (ovdje je uzrast

oštećenog koji mora biti poznat učiniocu djela u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja kvalifikatorna

okolnost).

• Ugrožavanje sigurnosti-čl 169 (1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da će njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško

tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili oteti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom

opšteopasnom radnjom ili sredstvom, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

• Teži oblici djela (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema službenom licu u vezi sa vršenjem njegove funkcije, ili

prema više lica, ili je učinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, učinilac će se kazniti zatvorom do tri

godine.

• U čemu se djelo sastoji? • u ugrožavanju sigurnosti drugog lica ozbiljnom prijetnjom da će se to ili njemu blisko lice lišiti

života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode, oteti ili ozbiljnom prijetnjom podmetanjem požara,

eksplozije ili druge opšteopasne radnje ili sredstva.

• objekt zaštite je lična sigurnost čovjeka.

• Radnja izvršenja • je ozbiljna (ne bilo kakva) prijetnja (to može biti ozbiljna prijetnja da će se to ili njemu blisko lice lišiti

života, teško tjel. povrijediti, lišiti slobode, oteti ili ozbiljnom prijetnjom podmetanjem požara,

eksplozije ili druge opšteopasne radnje ili sredstva).

• prijetnja mora da bude ozbiljna, stvarna, moguća i neotklonjiva.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • posljedica djela je ugrožavanje sigurnosti, izazivanje osećanja straha za ličnu sigurnost (za život, tijelo

ili zdravlje) pasivnog subjekta ili njemu bliskog lica.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Teži oblik ovog djela 1) ako je ugrožena sigurnost službenog lica u vezi sa vršenjem njegove fje – svojstvo pasivnog subjekta je

kvalifikatorna okolnost,

2) ako je djelo učinjeno prema više lica – gdje je obim i intenzitet posljedice – ugroženost i sigurnost dva

ili više lica i

3) ako je djelo učinjeno i sastavu grupe ili zločinačke organizacije - organizovano vršenje radnje je

kvalifikatorna okolnost.

• Narušavanje nepovredivosti stana – čl. 170 (1) Ko neovlašćeno prodre u tuđ stan ili druge zatvorene prostore ili se na zahtjev ovlašćenog lica odatle ne

udalji, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko neovlašćeno pretresa stan ili prostore iz prethodnog stava

ovog člana.

• Teži oblici djela (3) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja,

kazniće se zatvorom do tri godine.

(4) Pokušaj krivičnog djela iz stava 1. i 2. ovog člana je kažnjiv.

• U čemu se djelo sastoji? • u neovlašćenom prodiranju u tuđi stan ili zatvorene prostore ili neudaljavanju iz njih na zahtjev

ovlašćenog lica ili u neovlašćenom pretresanju ovih prostorija.

• objekt zaštite: nepovredivost tuđeg stana ili drugog zatvorenog prostora.

• Radnja izvršenja

18

• trojako alternativno određena kao:

a) prodiranje u tuđ stan ili zatvoreni prostor,

b) neudaljavanje iz njih na zahtjev ovlašćenog lica i

c) pretresanje tuđeg stana ili drugih prostorija u koje se prethodno neovlašćeno prodrlo.

• Za postojanje djela je bitno ispunjenje još dva elementa: 1) da se radnja preduzima u odnosu na tuđi stan ili drugi zatvoreni prostor, dakle prema objektima

na kojima drugo lice ima svojinu, državinu ili drugo pravo korišćenja po nekom pravnom osnovu i

2) da se radnja izvršenja preduzima na određeni način – neovlašćeno, protivpravno.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• pokušaj djela je prema izričitoj zakonskoj odredbi kažnjiv.

• teži oblik djela - ako je radnju izvršenja preduzelo službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili

ovlašćenja.

• svojstvo učinioca djela – službeno lice i način izvršenja radnje – zloupotrebom službenog položaja ili

ovlašćenja, predstavljaju kvalifikatorne okolnosti.

• Protivzakonito pretresanje čl. 171 (1) Ko neovlašćeno pretresa lice ili njegove stvari, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja,

kazniće se zatvorom do tri godine.

(3) Pokušaj krivičnog djela iz stava 1. ovog člana je kažnjiv.

• U čemu se djelo sastoji i objekt zaštite • djelo se sastoji u neovlašćenom pretresanju lica ili njegovih stvari.

• objekt zaštite je dostojanstvo ljudske ličnosti.

• Radnja izvršenja je pretresanje lica ili njegovih stvari • pretresanje je procesna radnja u kriv. ili dr. postupku čiji je cilj da se pronađe i uhvati učinilac

kažnjivog djela ili da se pronađe dokazni materijal.

• pretres. se pregleda lice, odn. njegove stvari i vrši pretraživanje odijela i predmeta koje pretr. lice nosi

sa sobom.

• za postojanje djela - da se radnja izvrš. preduzima neovlašćeno, protivzakonito.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj koji obuhvata svijest o

protivzakonitosti postupanja.

• za ovo je djelo propisana NK ili kazna zatvora do jedne godine, s tim što je pokušaj krivičnog djela

prema izričitoj zakonskoj odredbi kažnjiv.

• Teži oblik djela • postoji ako je radnju izvršenja preduzelo službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili

ovlašćenja.

• svojstvo učinioca djela – službeno lice i način izvršenja radnje – zloupotrebom službenog položaja ili

ovlašćenja, predstavljaju kvalifikatorne okolnosti.

• Povreda tajnosti pisma ili drugih pošiljki – čl. 172 (1) Ko neovlašćeno otvori tuđe pismo ili telegram ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili pošiljku ili na drugi

način povrijedi njihovu tajnost ili neovlašćeno zadrži, prikrije, uništi ili drugom preda tuđe pismo, telegram,

zatvoreno pismeno ili pošiljku, kazniće se NK ili zatvorom do šest mjeseci.

• Teži oblik djela (2) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu, saopšti drugom

sadržinu koju je saznao povredom tajnosti tuđeg pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pismena ili

pošiljke, ili se tom sadržinom posluži, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

• Teži oblici djela (3) Ako djelo iz stava 1. i 2. ovog člana učini službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja,

poštanski ili drugi službenik kome je povjereno preuzimanje, prenos ili uručivanje tuđih pisama, telegrama ili

19

drugih pošiljki, kazniće se za djelo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za djelo iz stava 2. zatvorom od tri

mjeseca do pet godina.

(4) Gonjenje za djelo iz stava 1. preduzima se po prijedlogu.

• U čemu se sastoji djelo? • u neovlašćenom otvaranju tuđeg pisma ili drugog zatvorenog pismena ili pošiljke ili u povredi njihove

tajnosti na drugi način ili u neovlašćenom zadržavanju, prikrivanju, uništenju ili predaji drugome tuđeg

pisma, telegrama, zatvorenog pismena ili pošiljke.

• Objekt zaštite • je lična, privatna tajna koja je sadržana u pismenima ili pošiljkama, a objekt napada je alternativno

određen kao: tuđe pismo, telegram, zatvoreno pismeno ili pošiljka.

• bitno-da se radi o pismenu koje je: a) tuđe (da pripada, da je adresirano na drugo fizičko ili pravno lice)

i b) da je zatvoreno (njegova sadržina je nedostupna bez otvaranja).

• Djelo ima tri osnovna oblika ispoljavanja: 1) neovlašćeno otvaranje tuđeg pisma ili drugog zatvorenog pismena ili pošiljke,

2) povreda tajnosti tuđeg pisma ili drugog zatvor. pismena ili pošiljke na drugi način – kada učinilac

dolazi do saznanja sadržine ovih pismena bez njihovog otvaranja i

3) neovlašćeno zadržavanje, prikrivanje, uništenje i predaja drugom tuđeg pisma, telegrama, zatvorenog

pismena ili pošiljke.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• za ovo je djelo propisana NK ili kazna zatvora do šest mjeseci.

• gonjenje za ovo djelo se preduzima po prijedlogu.

• Djelo ima dva teža oblika: • prvi teži oblik: 1) kada je učinilac saopštio drugom licu sadržinu tuđeg pisma, telegr., zatvorenog

pismena ili pošiljke u namjeri da za sebe ili drugo lice pribavi kakvu korist ili da drugome nanese

kakvu štetu i 2) ako se učinilac sam posluži sadržinom tuđeg pismena koju je neovlašćeno saznao na

neki od naprijed navedenih načina.

• Drugi teži oblik djela postoji • ako je radnju izvršenja povrede tajnosti tuđeg pisma, telegramaa, zatvorenog pismena ili pošiljke

preduzelo službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja ili poštanski ili drugi

službenik kome je povjereno preuzimanje, prenos ili uručivanje tuđih pisama, telegama ili drugih

pošiljki.

• Neovlašćeno otkrivanje profesionalne tajne – čl. 173 (1) Advokat, ljekar ili drugo lice koje neovlašćeno otkrije tajnu koju je saznalo u vršenju svog poziva, kazniće

se NK ili zatvorom do jedne godine.

(2) Nema krivičnog djela iz stava 1. ovog člana ako je tajna otkrivena u opštem interesu ili interesu drugog lica

koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne.

(3) Gonjenje se preduzima po prijedlogu.

• U čemu se djelo sastoji? • u neovlašćenom otkrivanju tajne koju je advokat, ljekar ili drugo lice saznalo u vršenju svog poziva.

• objekt zaštite je lična tajna.

• objekt napada je podatak koji je učinilac saznao u vršenju svog poziva, a koji je od posebne važnosti

za ličnost oštećenog.

• Radnja izvršenja je neovlašćeno otkrivanje tajne • to je saopštavanje podataka koji predstavljaju privatnu tajnu licima koja ih inače na drugi način ne bi

mogla saznati.

• bitno: da je ova radnja preduzeta neovlašćeno (protiv i mimo zakona) i to od strane lica koje je

takvu takvu saznalo u vršenju svog poziva.

• ovog KD nema ako je tajna otkrivena u opštem interesu ili u interesu dr. lica koji je pretežniji od

interesa čuvanja tajne.

• Izvršilac djela i oblik vinosti

20

• izvršilac djela može da bude samo određeno lice - advokat, ljekar ili dr. lice (npr. zdravstveni radnik,

sudija, policijski službenik koji u vršenju svog poziva ili zanimanja saznaje tajne iz tuđeg života).

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• gonjenje za ovo djelo se preduzima po prijedlogu.

• Neovlašćeno prisluškivanje i tonsko snimanje – čl. 174 (1) Ko posebnim uređajima neovlašćeno prisluškuje ili tonski snimi razgovor ili izjavu koja mu nije

namijenjena, ili omogući nepoznatom licu da se upozna sa razgovorom ili izjavom koja je neovlašćeno

prisluškivana ili snimana, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

• Teži oblici djela (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko tonski snimi izjavu koja je njemu namijenjena, bez znanja i

odobrenja onoga ko je daje, u namjeri da takvu izjavu zloupotrijebi, ili ko omogući nepozvanom licu da se

upozna sa takvom izjavom.

(3) Ako djelo iz stava 1. i 2. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom do tri godine.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • objekt zaštite je sloboda usmenog komuniciranja i opštenja među ljudima.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj koji dobija karakter

direktnog umišljaja u slučaju kada radnju izvršenja kvalifikuje određena namjera – namjera

zloupotrebe.

• Djelo ima tri osnovna oblika ispoljavanja: • prvi: neovlašćeno prisluškivanje i tonsko snimanje posebnim uređajima razgovora ili izjave od strane

lica kome taj razgovor ili izjava nisu namijenjeni.

• radnja izvršenja je alternativno određena kao: 1) prisluškivanje – potajno slušanje tuđeg razgovora ili

izjave koja je upućena drugom licu i 2) tonsko snimanje – registrovanje tuđeg razgovora ili izjave bilo

kojim tehničkim sredstvom ili načinom, neposredno ili posredno.

• Drugi osnovni oblik djela

• omogućavanje drugom nepozvanom licu da se upozna sa sadržinom razgovora ili izjave koja je

prethodno neovlašćeno prisluškivana ili snimana.

• ovdje je radnja omogućavanje – činjenje dostupnim na bilo koji način, neposredno ili posredno,

neodređenom broju lica da se upoznaju sa sadržinom tuđeg razgovora ili izjave koji su prethodno

neovlašćeno prisluškivani ili snimljeni.

• Treći osnovni oblik djela postoji u dva slučaja: 1) kada učinilac tonski snimi izjavu koja je njemu namijenjena, ali bez znanja i odobrenja lica koje takvu

izjavu daje u namjeri da takvu izjavu zloupotrijebi i

2) kada učinilac omogući nepozvanom licu da se upozna sa izjavom koja je prethodno tonski

neovlašćeno simljena.

• Teži oblik djela... • postoji ako radnju izvršenja osnovnog djela u bilo kom obliku učini službeno lice u vršenju službe.

• ovdje je kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje strožije kažnjavanje: a) svojstvo učinioca

djela - službeno lice i b) način izvršenja djela – u vršenju službe.

21

• XVIII – KD PROTIV IZBORNIH PRAVA 1. Sprečavanje održavanja izbora i glasanja,

2. Povreda prava kandidovanja na izborima,

3. Povreda biračkog prava,

4. Povreda slobode opredjeljenja birača,

5. Zlopotreba biračkog prava,

6. Podmićivanje pri izborima ili glasanju,

7. Povreda tajnosti glasanja,

8. Izborna prevara i

9. Uništavanje izbornih isprava.

• KD PROTIV IZBORNIH PRAVA • u ranijem socijalističkom krivičnom zakonodavstvu ova glava je nosila naziv: KD protiv

samoupravljanja što je odgovaralo tadašnjim zahtjevima društva i pojačanoj krivičnopravnoj zaštiti

samoupravljanja kao temeljnog načela društveno-ekonomskog i društveno-političkog sistema.

• danas - ova grupa KD gubi svoj stari naziv, prirodu i karakter i dobija novo ime: KD protiv izbornih

prava, kao i novu sadržinu; "klasična" izborna (politička) KD.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite • izborna (politička) prava.

• KD kojima se povređuju ili ugrožavaju političke slobode i politička prava.

• zbog posebnog značaja koji uživaju polit. prava i političke slobode kao lična i društ. dobra, ova KD

izdvojena u posebnu glavu.

• u uslovima višestranačja, izbori i glasanje za sve organe dobijaju posebno mjesto i društveni značaj, a

time i njihova pojačana krivičnopravna zaštita.

• Kojim međunarodnopravnim aktima se garantuju? • Međunarodnim paktom o građ. i polit. pravima sa fakultativnim protokolima: čl. 18 sloboda misli i

savjesti; čl. 19 sloboda mišljenja; čl. 21 sloboda okupljanja; čl. 22 sloboda udruživanja.

• politička izborna prava i slobode garantuje i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih

sloboda sa protok.: u čl. 9 slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti, čl. 10 slobodu izražavanja i čl. 11

slobodu okupljanja i udruživanja.

• Šta se štiti ovim KD? • svaka povreda, narušavanje ili ugrožavanje važećih pravila izbora i glasanja, odn. tajnosti rezultata

izbornog izjašnjavanja može dovesti do teških posljedica.

• izborna KD štite prvenstveno osnovna izborna prava čovjeka kao subjekta polit. odlučivanja (pravo

kandidovanja, aktivno i pasivno pravo glasanja), zakonito sprovođ. izbora i glasanja, odn. slobodu

izjašnjav..

• Radnja izvršenja ovih djela • različite protivpravne djelatnosti činjenja ili nečinjenja kojima se u značajnoj mjeri utiče ili se može

uticati na tok i rezultate izbora i glasanja.

• ta se radnja može preduzeti na različite načine: kršenjem zakona, na protivpravan način, silom,

prijetnjom, obmanom i sl.

• za postojanje ovih KD je bitno da se radnja izvršenja preduzima u vezi sa: a) izborom i b) glasanjem.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • kao izvršilac ovih djela može se javiti svako lice, odn. samo određeno lice; lice sa određenim ličnim

svojstvom: član biračkog odbora ili drugo lice koje vrši dužnost u vezi sa glasanjem.

• u pogledu krivice, ova se djela vrše samo sa umišljajem koji obuhvata svijest o protivpravnosti

postupanja učinioca.

• Sprečavanje održavanja izbora i glasanja – čl. 184 (1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan način spriječi ili onemogući održavanje izbora ili

glasanja, ili ko na isti način spriječi ili onemogući utvrđivanje ili objavljivanje rezultata glasanja, kazniće se

NK ili zatvorom do dvije godine.

22

(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno organizovano ili u dvije ili više izbornih jedinica, učinilac će se

kazniti zatvorom do tri godine.

• U čemu se djelo sastoji? • u sprečavanju ili onemogućavanju održavanja izbora i glasanja silom, ozbiljnom prijetnjom ili na

dr. protivpravan način ili u sprečavanju ili onemogućavanju utvrđivanja ili objavljivanja rezultata

glasanja na isti način.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj koji obuhvata svijest

o protivpravnosti.

• Povreda prava kandidovanja na izborima – čl. 185 • Ko kršenjem zakona ili drugih propisa ili na drugi protivpravan način spriječi ili onemogući

kandidovanje na izborima, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

• U čemu se djelo sastoji? • djelo se sastoji u sprečavanju ili onemogućavanju lica da se kandiduje na izborima kršenjem zakona

ili dr. propisa.

• objekt zaštite: pravo čovjeka da se kandiduje na raspisanim izborima.

• Radnja izvršenja • se sastoji u sprečavanju ili onemogućavanju drugog lica da se kandiduje na izborima.

• sprečavanje je potpuno onemogućavanje, a onemogućavanje je ometanje, privremeno, djelimično ili

kratkotrajno otežavanje, ograničavanje ili uslovljavanje.

• ove radnje mogu da se preduzimaju različitim fizičkim ili psihološkim djelatnostima, neposredno ili

posredno ili uticanjem na volju drugog lica.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • za postojanje djela je bitno da se radnja izvršenja preduzima: a) kršenjem zakona i b) kršenjem

drugih propisa.

• djelo je svršeno u momentu zatvaranja kandidatskih lista.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj koji obuhvata svijest

o protivpravnosti.

• Povreda biračkog prava – čl. 186. • Ko drugog, u namjeri da mu onemogući vršenje biračkog prava, protivzakonito ne upiše u birački

spisak, izbriše iz tog spiska ili mu na drugi protivpravan način uskrati vršenje biračkog prava, kazniće

se NK ili zatvorom do jedne godine.

• U čemu se djelo sastoji? • u protivzakonitom neupisivanju drugog lica u birački spisak, njegovom brisanju iz tog spiska ili

uskraćivanju na dr. protivpravan način da vrši biračko pravo u namjeri da mu se onemogući vršenje

biračkog prava.

• objekt zaštite je aktivno biračko pravo - pravo glasanja.

• Radnja izvršenja • više alternativno predviđenih djelatnosti: a) neupisivanje lica u birački spisak, b) brisanje lica iz bir.

spiska i c) uskraćivanje lica da vrši biračko pravo (da glasa).

• to može biti i ometanje kao privremeno, djelimično i kratkotrajno otežavanje drugom licu da glasa

uopšte, na određenom mjestu, u određeno vrijeme ili na određeni način.

• Još dva uslova za postojanje ovog KD... 1) da se radnja izvršenja preduzima protivno izbornim zakonima i

2) da učinilac u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja postupa sa određenom namjerom – namjerom da

na taj način onemogući drugom licu da vrši biračko pravo (da glasa) bez obzira da li je ova namjera u

konkretnom slučaju i ostvarena.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, ali je to najčešće lice koje vodi (i ažurira) spisak glasača.

• u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

• Izborna prevara - član 191

23

• Ko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi način falsifikuje rezultate izbora ili

glasanja, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u falsifikovanju rezultata izbora ili glasanja dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili na

drugi način.

• ovo je djelo poznato kao izborna krađa.

• objekt zaštite je istinitost rezultata glasanja čime se poštuje izborna volja građana.

• Radnja izvršenja • određena kao falsifikovanje istinitosti isprava u vezi sa glasanjem ili izborima.

• ova se radnja može preduzeti na više načina: a) dodavanjem broja glasačkih listića ili glasova, b)

oduzimanjem glasačkih listića ili glasova, c) brisanjem datih glasova i g) na drugi način: uništenjem ili

oštećenjem izbornog materijala vatrom, vodom, mastilom, mrljanjem, mehaničkom silom u vidu

cijepanja, kidanja i sl.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, ali u praksi to može biti samo član organa za sprovođenje

izbora ili glasanja ili drugo lice koje vrši dužnosti u vezi sa glasanjem.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Uništavanje izbornih isprava -član 192 (1) Ko na izborima ili glasanju uništi, ošteti, prikrije, falsifikuje ili neovlašćeno odnese kakvu ispravu o

izborima ili glasanju ili kakav predmet namenjen izborima ili glasanju, kazniće se NK ili zatvorom do jedne

godine.

(2) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini član biračkog odbora, izborne komisije ili drugo lice u vršenju

dužnosti u vezi sa izborima ili glasanjem, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u uništenju, oštećenju, prikrivanju, falsifikovanju ili neovlašćenom odnošenju kakve isprave o

izborima ili glasanju ili kakvog predmeta koji je namijenjen izborima ili glasanju.

• objekt zaštite je izborna dokumentacija o toku, zakonitosti sprovođenja i rezultatima izbora ili

glasanja.

• Radnja izvršenja • alternativno određena kao: 1) uništenje, 2) oštećenje, 3) prikrivanje, 4) falsifikovanje i 5)

neovlašćeno odnošenje kakve isprave o izborima ili glasanju ili kakvog predmeta namijenjenog

izborima ili glasanju.

• Bitno je da se ova radnja izvršenja preduzima: a) u određeno vrijeme - na izborima i glasanju i

b) u odnosu na određeni predmet: isprave o izborima ili glasanju i predmet koji je namijenjen izborima

ili glasanju.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice je potreban umišljaj.

• Teži oblik djela • postoji ako radnju izvršenja osnovnog djela preduzme lice sa posebnim svojstvom – član biračkog

odbora, izborne komisije ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi sa izborom ili glasanjem.

• ovdje je svojstvo učinioca djela kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje strožije kažnjavanje.

24

• Glava XIX KD PROTIV POLNOG INTEGRITETA 1. Silovanje;

2. Obljuba nad nemoćnim licem,

3. Polno nasilje nad djetetom,

4. Obljuba zloupotrebom položaja,

5. Zadovoljenje polnih strasti pred drugim,

6. Trgovina ljudima radi vršenja prostitucije,

7. Proizv. i prikazivanje dječije pornografije,

8. Rodoskrvnjenje.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite ovih KD • jeste polna sloboda, sloboda odlučivanja čovjeka u sferi polnih odnosa, u pogledu stupanja u polne

odnose ili na dr. način zadovoljenju polnog nagona.

• napadom na polnu slobodu putem izvršenja ovih KD, povređuju se ili ugrožavaju polni moral i polna

čast koja čini bitnu komponentu ljudskog dostojanstva.

• polna sloboda znači slobodu odlučivanja lica da li će, kada, gdje, kako, na koji način i s kim stupiti u

polne odnose.

• Karakteristike ovih KD • najveći broj ovih KD usmjeren je na vršenje obljube ili sa njom izjednačenog čina upotrebom sile,

prijetnje, korišćenjem nemoći, stanja podređenosti, zavisnosti ili nezrelosti.

• seksualni kriminalitet. ovi kontakti se ostvaruju bez pristanka žrtve, bilo uz njeno aktivno protivljenje

i pružanje otpora ili bez njega.

• Cilj propisivanja ovih KD • dvojake prirode: 1) da se obezbijedi sloboda opredjeljenja čovjeka u pogledu stupanja u polne odnose,

pri izboru partnera i ostalih uslova saglasno svojim osjećanjima i 2) da se očuvaju prirodni i zdravi

polni odnosi između lica različitog pola u skladu sa shvatanjima i osjećanjima koja čine javni moral.

• Karakteristike ovih KD • sva KD iz ove grupe izuzev podvođenja ili omogućavanja vršenja bluda usmjerena su na zadovoljenje

ili izazivanje polnog nagona učinioca.

• radi se o vlastoručnim KD koja su po svojoj prirodi takva da ih učinilac ostvaruje isključivo radnjama

koje sam preduzima, pa se postavlja pitanje da li je u njihovom izvršenju moguće postojanje

saizvršilaštva.

• Zaštita djece i maloljetnika • maloljetnici i djeca su posebno zaštićeni u pogledu polne slobode, kao i u pogledu polnog

iskorišćavanja od punoljetnih lica.

• kažnjiva je svaka (pa i dobrovoljna) obljuba ili sa njom izjednačeni čin sa djetetom.

• neka KD dobijaju kvalifikovani oblik ako su izvršena prema maloljetnim licima.

• ova KD mogu da budu izvršena samo sa umišljajem.

• Silovanje – čl. 193 KZ RS (1) Ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno

napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica, kazniće se zatvorom od dvije do deset god.

• Kvalifikovani oblici silovanja (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno prema maloljetnom licu, ili na naročito svirep ili naročito

ponižavajući način, ili je istom prilikom izvršeno više silovanja od strane više lica, ili je silovanje izvršeno iz

mržnje, ili je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda, teško narušenje zdravlja ili trudnoća silovanog

ženskog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do 15 godina.

(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno, učinilac će se

kazniti zatvorom najmanje 10 godina.

(4) Ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju ozbiljnom prijetnjom da će za njega ili njemu

blisko lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili prijetnjom nekim drugim teškim zlom,

kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

25

• Silovanje • osnovni oblik djela čini onaj ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju

upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica.

• izvršilac djela može biti svako lice muškog ili ženskog pola - delicta communia.

• pasivni subjekat - žrtva djela može biti punoljetna osoba ženskog ili muškog pola.

• Objekt zaštite • je sloboda odlučivanja u pogledu stupanja u polne odnose.

• silovanje je nepravo složeno KD koje čine dva KD: a) prinuda (KD protiv sloboda i prava čovjeka i

građanina) i b) obljuba ili druga polna radnja.

• radnja izvršenja je prinuda na obljubu i drugu polnu radnju.

• Prvi teži oblik silovanja 1) ako je silovanje izvršeno prema maloljetnom licu;

2) ako je izvršeno na naročito svirep ili naročito ponižavajući način;

3) ako je istom prilikom izvršeno više silovanja od strane više lica;

4) ako je usljed djela nastupila teška tjel. povreda, teško narušenje zdravlja ili trudnoća silovanog ženskog lica.

• Drugi teži oblik djela • ako je usljed preduzete radnje izvršenja nastupila smrt pasivnog subjekta.

• Obljuba nad nemoćnim licem - član 194 (1) Ko nad drugim licem izvrši obljubu ili drugu polnu radnju iskoristivši duševno oboljenje, nedovoljnu

duševnu razvijenost, drugu duševnu poremećenost, nemoć ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg ono nije

sposobno za otpor, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

• Prvi teži oblik djela (2) Ako je KD iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloljetnom licu ili na naročito svirep ili naročito

ponižavajući način, ili je istom prilikom izvršeno više djela od strane više lica, ili je nastupila teška tjelesna

povreda, teško narušenje zdravlja ili trudnoća nemoćnog ženskog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od

najmanje pet g.

• Drugi teži oblik djela (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno, učinilac će se

kazniti zatvorom najmanje deset godina.

• Obljuba nad nemoćnim licem 194 • predstavlja takvu inkriminaciju kojom se obezbjeđuje posebna krivičnopravna zaštita polnog

integriteta onih kategorija lica koje zbog određenog psihofizičkog stanja, u konkretnoj situaciji, nisu u

mogućnosti da se odupru vršenju obljube ili neke druge polne radnje.

• Obljuba nad nemoćnim licem • nemoćno lice je lice kod kojeg postoji duševno oboljenje, nedovoljna duševna razvijenost, druga

duševna poremećenost, nemoć ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg ono nije sposobno za otpor.

• fizička nesposobnost za davanje otpora postoji u situaciji kada pasivni subjekat, usljed nekih

tjelesnih smetnji ili situacija u kojima se našao, nije u mogućnosti da fizički manifestuje svoje

nepristajanje na obljubu ili neku drugu polnu radnju.

• Objekt zaštite, izvršilac djela • objekt zaštite je polna sloboda nemoćnog lica.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• radnja izvršenja je obljuba ili druga polna radnja (to su dozvoljene djelatnosti kada su preduzete na

osnovu slobodno donijete odluke u pogledu zadovoljenja polnog nagona).

• Polno nasilje nad djetetom član 195. (1) Ko izvrši obljubu ili drugu polnu radnju sa djetetom, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

• Prvi teži oblik KD (2) Ko izvrši nasilnu obljubu ili drugu polnu radnju sa djetetom (član 195) ili sa nemoćnim licem (član 194)

kazniće se zatvorom od tri do 15 godina.

• Drugi teži oblik KD

26

(3) Ako djelo iz stava 1. i 2. ovog člana izvrši nastavnik, vaspitač, staralac, usvojilac, ljekar, vjerski službenik

ili drugo lice zloupotrebom svog položaja prema djetetu koje mu je povjereno na učenje, vaspitanje, čuvanje ili

staranje, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do 15 godina.

• Treći teži oblik ovog djela (4) Ako je djelo iz stava 1., 2. i 3. ovog člana izvršeno na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili je

istom prilikom izvršeno više djela od strane više lica, ili postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu između

učinioca i žrtve, ili je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda, teško narušenje zdravlja ili trudnoća

silovanog ženskog lica, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

• Četvrti teži oblik ovog djela (5) Ako je usljed djela iz stava 1. do 4. ovog člana nastupila smrt djeteta, učinilac će se kazniti zatvorom

najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

• Polno nasilje nad djetetom • osnovnom inkriminacijom se štiti polni integritet djeteta, tj. lica do 14 godina.

• u pitanju je potpuno nova inkriminacija koja je u krivično zakonodavstvo RS uvedena reformom iz

2000., i koja u nekoliko oblika, štiti polni integritet djeteta.

• osnovnim oblikom KD inkriminiše se vršenje obljube ili druge polne radnje sa djetetom.

• Objekt zaštite, radnja izvršenja i izvršilac KD • djelo se sastoji u vršenju obljube ili druge polne radnje sa djetetom.

• objekt zaštite je polna sloboda djeteta.

• radnja izvršenja je preduzimanje obljube ili dr. polne radnje kojima se zadovoljava polni nagon, a

koje su upravljene prema tijelu drugog lica - djeteta.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Pasivni subjekt KD • za postojanje djela je bitno da se ova radnja preduzima prema djetetu, licu koje je u vrijeme izvršenja

djela mlađe od 14 g.

• ovdje se radi o pasivnom subjektu koji zbog nedovoljne duševne razvijenosti nema potpunu slobodu

prosuđivanja i odlučivanja u pogledu zadovoljenja polnog nagona koje stanje upravo iskorišćava

učinilac.

• Obljuba zloupotrebom položaja -član 196. (1) Ko zloupotrebom svog položaja navede na obljubu ili drugu polnu radnju lice koje se prema njemu nalazi u

odnosu kakve podređenosti ili zavisnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Teži oblik KD (2) Nastavnik, vaspitač, staralac, usvojilac ili drugo lice koje zloupotrebom svog položaja izvrši obljubu ili

drugu polnu radnju sa maloljetnim licem koje mu je povjereno radi učenja, vaspitanja, čuvanja ili njege,

kazniće se zatvorom od jedne do osam g.

• Teži oblik KD • teži oblik KD je kvalifikovan svojstvom učinioca, odn. svojstvom pasivnog subjekta.

• ovo KD čini: a) lice koje ima posebno svojstvo - nastavnik, vaspitač, staralac, usvojilac ili drugo lice

koje izvrši obljubu ili drugu polnu radnju, b) način izvršenja djela - zloupotrebom svog položaja od

strane učinioca i c) svojstvo oštećenog lica – mal. lice koje je učiniocu djela povjereno radi učenja,

vaspitanja, čuvanja ili njege.

• Objekt zaštite, radnja izvršenja i izvršilac • objekt zaštite je sloboda odlučivanja lica koje se prema učiniocu nalazi u stanju zavisnosti ili

podređenosti bilo koje vrste ili stepena.

• radnja izvršenja je navođenje.

• izvršilac djela može da bude samo lice koje ima određeni položaj, a u pogledu krivice potreban je

umišljaj.

• Navođenje na prostituciju - čl. 198 (1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, postiče ili namamljuje drugoga na pružanje seksualnih usluga ili na

drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga, ili na bilo koji način učestvuje

u organizovanju ili vođenju pružanja seksualnih usluga, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

27

(2) Nije od značaja za postojanje djela iz ovog člana da li se lice koje se navodi ili podstiče ili namamljuje već

ranije bavilo prostitucijom.

• U čemu se djelo sastoji? • u navođenju, posticanju ili namamljivanju drugoga na pružanje seksualnih usluga ili na drugi način

omogućavanje njegove predaje drugome radi pružanja seksualnih usluga, ili na bilo koji način

učestvovanju u organizov. ili vođenju pružanja seksualnih usluga.

• Objekt zaštite i izvršilac • objekt zaštite čine polni moral i polna sloboda drugih lica.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Trgovina ljudima – čl. 198a IzMJENE-NOVI NAZIV (1) Ko silom, prijet. ili dr. oblicima prinude, otmicom, prevarom ili obmanom, zloupot. odnosa povjerenja,

zavisnosti ili bespomoć., teških prilika drugog lica, davanjem ili primanjem novca ili dr. koristi, vrbuje,

preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakrije, primi ili drži drugo lice, a u cilju iskorišć. ili

ekspl. njegovog rada, vršenja KD, prostitucije, korišćenja u pornog. svrhe, uspostavljanja ropskog ili nekog sl.

odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, radi oduzim. organa ili dijelova tijela, radi korišćenja u oružanim

snagama ili drugih oblika iskorišć., kazniće se zatvorom najmanje tri g.

• Oduzimanje, zadržavanje, falsifikovanje ili uništenje ličnih identifikacionih isprava (2) Ko oduzme, zadržava, falsifikuje ili uništi lične identifikacione isprave radi vršenja djela iz stava 1. ovog

člana, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina.

• Teži oblik ovog KD (3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog člana izvršeno u sastavu organizovane grupe, učinilac će se kazniti

zatvorom najmanje pet godina.

• Korišćenje ili omogućavanje drugom korišćenja seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije (4) Ko koristi ili omogući drugom korišćenje seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije, a bio je

svjestan da je riječ o žrtvi trgovine ljudima, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Teži oblik ovog KD (5) Ako djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana izvrši službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom najmanje

osam godina.

• Najteži oblik ovog KD (6) Ako je usljed djela iz st. 1. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda, teško narušavanje zdravlja ili

smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

• Pristanak žrtve i MB oduzimanja predmeta (7) Pristanak žrtve na bilo koji oblik iskorišćavanja iz stava 1. ovog člana ne utiče na postojanje KD trgovine

ljudima.

(8) Predmeti, prevozna sredstva i objekti korišćeni za izvršenje djela iz ovog člana oduzeće se.

• Trgovina malolj. licima–čl. 198 b.

(1) Ko vrbuje, preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakriva, drži ili prihvati lice mlađe od

18 god. radi iskorišć. ili eksploat. njegovog rada, vršenja KD, prostit. ili dr. oblika seksualnog iskoriš,

pornografije, uspostavljanja ropskog ili nekog sl. odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, nezakon.

usvojenja ili njemu sličnog odnosa, radi oduz. organa ili dijelova tijela, radi korišćenja u oružanim snagama ili

drugih oblika iskoriš., kazniće se zatvorom najmanje pet godina.

• Teži oblik ovog KD (2) Ko djelo iz stava 1. ovog člana izvrši primjenom sile, ozbiljne prijetnje ili drugim oblicima prinude,

dovođenjem u zabludu, otmicom, ucjenom, zloupotrebom svog položaja, odnosa povjerenja, zavisnosti ili

bespomoćnosti, teških prilika drugog, davanjem novca ili druge koristi, kazniće se zatvorom najmanje osam

godina.

• Korišćenje ili omogućavanje drugom korišćenja seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije

malolj. lica (3) Ko koristi ili omogući drugom korišćenje seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije malolj. lica, a

bio je svjestan da je riječ o žrtvi trgovine ljudima, kazniće se zatvorom najmanje pet godina.

• Oduzimanje, zadržavanje, falsifikovanje ili uništenje ličnih identifikacionih isprava

28

(4) Ko oduzme, zadržava, falsifikuje ili uništi lične identifikacione isprave radi vršenja djela iz st. 1. i 2. ovog

člana, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina.

• Teži oblici KD (5) Ako je djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana izvršeno u sastavu organizovane kriminalne grupe, učinilac će

se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(6) Ako djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana izvrši službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom najmanje

osam godina.

• Najteži oblik ovog KD (7) Ako je usljed djela iz st. 1. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda, teško narušavanje zdravlja ili

smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

• Pristanak žrtve i MB obavez. oduzimanja predmeta (8) Pristanak maloljetnog lica na bilo koji oblik iskorišćavanja iz stava 1. ovog člana ne utiče na postojanje

ovog KD.

(9) Predmeti, prevozna sredstva i objekti korišćeni za izvršenje djela iz ovog člana oduzeće se.

• Organizovanje grupe ili zločinač. udruženja za izvršenje KD

trgovine ljudima i trgovine maloljetnim licima – čl. 198 v (1) Ko organizuje kriminalnu grupu, udruženje ili zločinačko udruženje za izvršenje KD iz čl. 198a. i 198b.

ovog zakona, kazniće se zatvorom od tri do 15 godina.

(2) Ko postane pripadnik grupe ili udruženja iz stava 1. ovog člana ili na drugi način pomaže grupu ili

udruženje, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

• Radnja izvršenja • djelo se sastoji: 1) u organizovanju kriminalne grupe, udruženja ili zločinačkog udruženja za izvršenje

KD iz čl. 198a. i 198b. ovog zakona, ili 2) u postajanju pripadnikom grupe ili udruženja iz stava 1.

ovog člana ili na drugi način pomaganjem grupe ili udruženja.

• Objekt zaštite i izvršilac djela • objekt zaštite su polni moral i polna čast, a posebno maloljetna lica od štetnih uticaja.

• izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Proizvodnja, posjedovanje i prikazivanje dječije pornografije – čl. 200 (1) Ko posjeduje, nudi, distribuira, prikaže ili javnim izlaganjem ili na drugi način učini dostupnim spise, slike,

audiovizuelne ili druge predmete koji predstavljaju dječiju pornografiju ili ko takve materijale radi toga

proizvodi, nabavlja ili drži ili ko prikaže dječiju pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom do tri godine.

• Teži oblik ovog KD (2) Ako je djelo iz stava 1. izvršeno prema licu mlađem od 16 godina, učinilac će se kazniti zatvorom od šest

mjeseci do pet g.

(3) Ako su djela iz prethodnih stavova izvršena preko sredstava javnog informisanja ili putem interneta,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam g.

• Pojam dječije pornografije (4) Pod pojmom dječije pornografije u smislu ove odredbe podrazumijeva se pornograf. materijal koji vizuelno

prikazuje:

• (a) dijete ili maloljetno lice koje je učesnik evidentnog seksualnog ponašanja, i

• (b) realistične slike koje prikazuju dijete ili maloljetno lice koje učestvuje u evidentnom seksualnom

ponašanju.

(5) Predmeti i sredstva iz st 1 i 2 oduzeće se.

• Djelo ima tri osnovna oblika ispoljavanja: • osnovni oblik djela čini onaj: 1) ko nudi, distribuira, prikaže ili javnim izlaganjem ili na drugi način

čini dostupnim spise, slike, audio-vizuelne ili druge predmete koji predstavljaju dječiju pornografiju ili

2) ko takve materijale radi toga proizvodi, nabavlja ili drži ili 3) ko prikaže dječiju pornografsku

predstavu.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je dijete od štetnih uticaja pornografije i polni moral.

29

• objekt napada su predmeti dječije pornografije: spisi, slike, audio-vizuelni ili drugi predmeti koji

predstavljaju dječiju pornografiju ili pornografska predstava.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Prvi teži oblik djela • postoji ako je bilo koja od radnji izvršenja osnovnog oblika preduzeta u odnosu na licu koje je mlađe

od 16 godina.

• ovdje je svojstvo pasivnog subjekta – uzrast do 16 godina u vrijeme izvršenja djela, kvalifikatorna

okolnost za koju zakon propisuje strožije kažnjavanje.

• Drugi teži oblik djela • postoji ako je bilo koja radnja izvršenja osnovnog djela preduzeta na poseban način: a) preko

sredstava javnog informisanja ili b) putem interneta.

• Glava XX -KRIVIČNA DJELA PROTIV BRAKA I PORODICE 1. Dvobračnost,

2. Omogućavanje zaključenja nedoz. braka,

3. Vanbračna zajednica sa malolj. licem,

4. Oduzimanje maloljetnog lica,

5. Promjena porodičnog stanja,

6. Zapuštanje i zapostavljanje malolj. lica,

7. Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici,

8. Kršenje porodičnih obaveza,

9. Izbjegavanje davanja izdržavanja.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite ovih KD • dvojako određen:

1) brak i 2) porodica.

• to su osnovne ljudske i društ. vrijednosti koje čine zajednicu života ljudi zasnovanu na ljubavi,

osjećanjima i srodstvu.

• Pojam braka • brak je zakonom uređena zajednica života muškarca i žene koja se zaključuje na osnovu slobodnog

pristanka budućih supružnika na način i po postupku koji su uređeni odredbama porodičnog prava.

• brak je najuža i najintimnija zajednica iz koje nastaje porodica koja je povezana krvno, emotivno,

interesno i materijalno.

• Šta se uređuje Porodičnim zakonom? • društ. uloga braka, vanbračne zajednice i porodice je velika i ogleda se u stvaranju, podizanju i

vaspitanju potomstva.

• Porodični zakon: pojam, karakteristike i odnose u braku, sklapanje, dejstvo i prestanak braka, odnose

roditelja i djece, usvojenje, hraniteljstvo, starateljstvo, izdržavanje, imovinske odnose, zaštitu od nasilja

u porodici, lično ime i postupak u vezi sa porodičnim odnosima.

• Blanketni karakter ovih KD • veći broj ovih KD ima blanketni karakter: za upotpunjavanje i razumijevanje sadržine njihovog bića

potrebno je koristiti odredbe porodičnog prava jer se radnja izvršenja sastoji u postupanju protivno

njegovim odredbama.

• za izvršenje ovih KD potreban je umišljaj.

• veći broj KD ima karakter delicta propria jer mogu biti izvršena samo od strane određenih lica, lica sa

posebnim ličnim svojstvom ili odnosom.

• Dvobračnost - član 202. (1) Ko zaključi novi brak iako se već nalazi u braku, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

30

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko zaključi brak sa licem za koje zna da se nalazi u

braku.

(3) Ako je raniji brak prestao ili je poništen, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto obustaviće

se.

• U čemu se djelo sastoji? • u zaključenju novog braka od strane lica koje se već nalazi u braku ili u zaključenju braka sa licem za

koje se zna da se nalazi u braku.

• ovo se KD u pravnoj teoriji naziva bigamija.

• objekt zaštite je monogamni brak kao zajednica jednog muškarca i jedne žene.

• Radnja izvršenja • je zaključenje braka između lica od kojih se jedno ili oba nalaze u zakonitom braku.

• prema PP brak je zaključen kad su dva lica različitog pola, pred ovlašćenim licem dala slobodnu izjavu

volje na način predviđen zakonom da stupaju u brak za koji je na osnovu prethodne izjave svjedoka

utvrđeno da nema bračnih smetnji.

• dvobračnost postoji i ako je raniji brak zaključen pri postojanju bračnih smetnji, ali još uvijek nije

poništen.

• Djelo ima dva oblika 1) zaključenje braka od strane lica koje se nalazi u braku i

2) zaključenje braka sa licem koje se nalazi u braku.

• Prvi oblik djela • postoji kada jedno lice zaključi novi brak, iako se nalazi u zakonitom braku (ovo djelo se može pojaviti

u dva vida i to kao: a) prava ili obostrana dvobračnost – kada se oba supružnika nalaze u braku, pa

između sebe zaključe novi brak i 2) neprava ili jednostrana dvobračnost – kada se samo jedan od

supružnika nalazi u braku, pa zaključi novi brak sa drugim licem).

• Drugi oblik djela

• postoji kad učinilac koji nije u braku zaključi brak sa drugim licem za koje zna da se već nalazi u

braku.

• za postojanje KD je potrebno da novi brak bude punovažan, tj. zaključen na način i pod uslovima koji

su predviđeni zakonom.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Vanbračna zajednica sa maloljetnim licem - član 204. (1) Punoljetno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa maloljetnim licem uzrasta 14 do 16 godina,

kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se roditelj, usvojilac ili staralac koji maloljetnom licu iz

stava 1. dopusti da u vanbračnoj zajednici živi sa drugim licem ili ga na to navede.

• Teži oblik djela (3) Ako je djelo iz stava 2. ovog člana učinjeno iz koristoljublja, učinilac će se kazniti zatvorom do tri

godine.

(4) Ako se brak zaključi, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto, obustaviće se.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je sloboda maloljetnog lica uzrasta do 16 god. u pogledu odlučivanja da li će i s kim,

kada i gdje stupiti u vanbračnu zajednicu.

• Prvi osnovni oblik KD • čini punolj. lice koje živi u vanbr. zajednici sa malolj. licem uzrasta do 16 g. (bitno za postojanje KD da

je malolj lice dobrovoljno zasnovalo vanbr. zajednicu sa učiniocem).

• izvršilac može da bude svako punoljetno lice, a u pogledu krivice je potreban umišljaj koji obuhvata

svijest o uzrastu pasivnog subjekta.

• pasivni subjekt je lice uzrasta do 16 godina u vrijeme izvršenja djela.

• Drugi osnovni oblik djela • čini roditelj, usvojilac ili staralac maloljet. koji ga navede ili mu dopusti da živi u vanbračnoj zajednici

sa punoljetnim licem.

31

• radnja izvršenja je određena alternativno kao: a) navođenje – u vidu podstrekavanja i b) dopuštanje – u

vidu pomaganja.

• izvršilac djela - samo određena lica – roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika koji živi u vanbračnoj

zajednici, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Pasivni subjekt djela • je lice uzrasta do 16 g. u vrijeme izvršenja djela.

• za ovo je djelo propisana NK ili kazna zatvora do dvije godine.

• ako učinilac i pasivni subjekt naknadno zaključe brak, tada se krivično gonjenje učinioca neće

preduzeti, odn. ako je preduzeto, obustaviće se.

• Teži oblik ovog djela • postoji ako roditelj, usvojilac ili staralac dopuste malolj. licu uzrasta do 16 g. da živi u vanbračnoj

zajednici sa punoljetnim licim ili ga na to navedu iz koristoljublja.

• koristoljublje je kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje strožije kažnjav.

• pobuda u vidu korist. mora da postoji na strani učinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja, ali

ona ne mora biti i ostvarena u svakom konkretnom slučaju.

• Oduzimanje maloljetnog lica- član 205 (1) Ko maloljetno lice protivpravno zadrži ili oduzme od roditelja, usvojioca, staraoca ili od ustanove,

odn. lica kojima je ono povjereno, koga zadržava ili sprečava da ono bude kod lica koje ima pravo na njega, ili

onemogućava izvršenje odluke kojom je maloljetnik povjeren određenom licu, kazniće se NK ili zatvorom do

dvije godine.

• Teži oblik ovog KD (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili je usljed

djela teže ugroženo zdravlje, vaspitavanje ili školovanje maloljetnog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od

šest mjeseci do pet godina.

• Oslobađanje od kazne (3) Učinioca djela iz stava 1. i 2. ovog člana koji dobrovoljno preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj

je on povjeren ili omogući izvršenje odluke o povjeravanju maloljetnika, sud može osloboditi od kazne.

• Izricanje uslovne osude za KD (4) Pri izricanju uslovne osude za djelo iz stava 1. i 2. ovog člana sud može odrediti obavezu učiniocu

da u određenom roku preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj je maloljetnik povjeren ili omogući izvršenje

odluke kojom je maloljetnik povjeren određenom licu ili ustanovi.

• U čemu se djelo sastoji? • u: 1.protivpravnom zadržavanju ili oduzimanju malolj. lica od roditelja, usvojioca, staraoca, lica ili

ustanove kojima je ono povjereno; 2.u onemogućavanju izvršenja odluke kojom je malolj. lice

povjereno određenom licu 3. u sprečavanju da ono bude kod lica koje na to ima pravo.

• objekt zaštite je maloljetno lice.

• Djelo ima tri oblika 1) oduzimanje maloljetnog lica,

2) onemogućavanje izvršenja odluke o povjeravanju maloljetnog lica i

3) sprečavanje da maloljetnik bude kod lica koje na to ima pravo.

• 1) Prvi oblik djela • je oduzimanje maloljetnog lica.

• ono se sastoji u protivpravnom zadržavanju ili oduzimanju maloljetnog lica od roditelja, usvojioca,

staraoca, lica ili ustanove kojima je ono povjereno.

• Radnja izvršenja • dvojako alternativno određena kao:

a) zadržavanje i

b) oduzimanje maloljetnog lica.

• bitno je da se radnja izvršenja preduzima protivpravno, od neovlašćenog lica, van slučajeva i van

postupka koji su zakonom određeni.

• Izvršilac djela i oblik krivice

32

• pasivni subjekt je maloljetno lice koje podliježe roditeljskom staranju.

• izvršilac djela može biti svako lice, ali je to najčešće roditelj ili srodnik kome dijete nije povjereno.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj koji obuhvata svijest o protivpravnosti postupanja.

• 2) Drugi oblik djela • jeste onemogućavanje izvršenja odluke kojom je maloljetno lice povjereno određenom licu.

• djelo se sastoji u sprečavanju lica kome je povjeren maloljetnik odlukom nadležnog organa da vrši

svoje roditeljsko pravo.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, ali je to najčešće roditelj ili drugi srodnik kome dijete nije

povjereno na njegu, čuvanje i vaspitavanje.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• 3) Treći oblik djela • jeste sprečaanje da maloljetnik bude kod lica koje ima pravo na njega.

• radi se o onemogućavanju izvršenja odluke nadležnog organa kojom je određen način održavanja ličnih

odnosa malolj. lica sa drugim roditeljem ili drugim srodnikom.

• djelo se sastoji u sprečavanju roditelja ili drugog srodnika da održavaju lične odnose sa maloljetnikom.

• Radnja izvršenja • je onemogućavanje izvršenja odluke nadležnog organa (za postojanje djela je bitno da se radi o

pravnosnažnoj odluci suda ili organa starateljstva kojom su uređeni lični odnosi između maloljetnika sa

drugim roditeljem ili drugim srodnikom).

• izvršilac djela može da bude roditelj ili drugo lice kome je maloljetnik povjeren, a u pogledu krivice

potreban je umišljaj.

• Oslobađanje od kazne • ako učinilac djela dobrovoljno preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj je on povjeren ili ako omogući

izvršenje odluke o povjeravanju maloljetnika, sud ga može osloboditi od zakonom propisane kazne.

• Teži oblik djela postoji u dva slučaja: 1) ako je osnovno djelo učinjeno iz koristolj. ili dr. niskih pobuda – pobuda učinioca predstavlja

kvalifikatornu okoln.

• pobuda mora da postoji na strani učinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja, ali ona ne mora u

konkretnom slučaju da bude ostvarena.

2) ako je usljed preduzete radnje izvršenja teže ugroženo zdravlje, vaspitanje ili školovanje

maloljetnika.

• Zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica - član 207 (1) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti zbrinjavanja i

vaspitanja zapusti maloljetno lice o kojem je dužno da se stara, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

• Teži oblik ovog djela (2) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloljetno lice ili ga prinuđava na pretjeran

rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjačenje, ili ga iz koristoljublja navodi na vršenje

drugih radnji koje su štetne za njegov razvoj, kazniće se zatvorom do tri godine.

• Najteži oblici ovog djela (3) Ako je usljed djela iz stava 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje

zdravlja maloljetnog lica, ili se maloljetno lice odalo prostituciji, alkoholu ili drugim oblicima asocijalnog

ponašanja, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Ko čini djelo? • djelo čini roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti

zbrinjavanja i vaspitanja zapusti maloljetno lice o kojem je dužno da se stara ili koje zlostavlja

maloljetno lice ili ga prinuđava na pretjerani rad ili na rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili

na prosjačenje ili ga navodi iz koristolj. na vršenje drugih radnji koje su štetne za njegov razvoj.

• objekt zaštite je ličnost i pravilan razvoj maloljetnika.

• Djelo ima dva osnovna oblika ispoljavanja a) zapuštanje maloljetnika i

33

b) zlostavljanje i prinuđavanje maloljetnika.

• izvršilac djela može da bude samo određeno lice – roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje ima

određenu dužnost zbrinjavanja ili vaspitanja maloljetnika.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Prvi osnovni oblik djela je zapuštanje maloljetnika • djelo čini roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti

zbrinjav. i vaspit. zapusti malolj. lice o kojem je dužno da se stara.

• radnja izvršenja je zapuštanje malolj. • bitno za postojanje djela - da je ova radnja izvršenja preduzeta na određeni način - grubim

zanemarivanjem dužnosti zbrinjavanja ili vaspitanja od strane roditelja, usvojioca, staraoca ili dr. lica.

• Drugi osnovni oblik djela je zlostavljanje i prinuđavanje maloljetnika • djelo čini roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloljetno lice ili ga prinuđava na

pretjerani rad ili na rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjačenje ili ga navodi iz

koristoljublja na vršenje drugih radnji koje su štetne za njegov razvoj.

• Radnja izvršenja • alternativno postavljena: a) zlostavljanje – nanošenje nepotrebnih i prekomjernih fizičkih ili psihičkih

bolova, patnji i nelagodnosti maloljetniku na bilo koji način, bilo kojom djelatnošću i bilo kojim

sredstvom, ali da to ne predstavlja laku tjelesnu povredu i b) prinuđavanje – uticanje na volju

maloljetnika da on donese odluku da nešto čini, ne čini ili trpi protivno svojoj slobodno izraženoj volji.

• Prinuđavanje se mora odnositi na: a) pretjerani rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica (kada je rad pretjeran ili kada rad ne

odgovara uzrastu maloljetnika predstavlja faktičko pitanje koje sud rješava u svakom konkretnom

slučaju), b) prosjačenje i c) navođenje iz koristoljublja na vršenje drugih radnji koje su štetne za razvoj

maloljetnika.

• bitno -da se radnja izvršenja preduzima iz koristoljublja koje ne mora biti i ostvareno u konkretnom

slučaju.

• Teži oblik djela • postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja bilo kog osnovnog oblika nastupila teža posljedica u

vidu: a) teške tjelesne povrede ili teškog narušavanja zdravlja maloljetnika i b) ako se maloljetno

lice odalo prostituciji, alkoholu ili drugim oblicima asocijalnog ponašanja.

• u odnosu na težu posljedicu učinilac postupa sa nehatom; teža posljedica treba da se nalazi u uzročno-

posljedičnoj vezi sa preduzetom radnjom izvrš. osnovnog djela.

• Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici – čl. 208 (1) Ko primjenom nasilja, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo, tjelesni integritet ili

duševno zdravlje člana svoje porodice ili porodične zajednice i time dovede do povrede fizičkog ili psihičkog

integriteta pasivnog subjekta, kazniće se NK ili kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

• Teži oblik djela (2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana korišćeno oružje, opasno oruđe ili drugo sredstvo

pogodno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje naruši, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet g.

• Najteži oblici djela (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušavanje

zdravlja ili su ona učinjena prema licu mlađem od 18 godina ili u prisustvu lica mlađeg od 18 godina, učinilac

će se kazniti zatvorom od dvije do 10 god.

(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt člana porodice ili porodične zajednice,

učinilac će se kazniti zatvorom od tri do 15 godina.

• Teži oblik djela i kršenje mjera zaštite od nasilja u porodici (5) Ko liši života člana porodice ili porodične zajednice kojeg je prethodno zlostavljao, kazniće se

zatvorom od najmanje 10 god.

(6) Ko prekrši mjere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona, kazniće se

NK i zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

• Ko se smatra članom porodice ili porodične zajednice?

34

(7) Članom porodice ili porodične zajednice, u smislu ovog KD, smatraju se supružnici ili bivši

supružnici i njihova djeca i djeca svakog od njih, vanbračni partneri ili bivši vanbračni partneri, njihova djeca

ili djeca svakog od njih, srodnici po tazbini zaključno do drugog stepena bez obzira na činjenicu da je bračna

zajednica prestala, roditelji sadašnjih i bivših bračnih i vanbračnih partnera...

• Ko se smatra članom porodice ili porodične zajednice? ...srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u pobočnoj zaključno sa četvrtim

stepenom, kao i srodnici iz nepotpunog usvojenja, lica koja vezuje odnos starateljstva, lica koja žive ili su

živjela u istom porodičnom domaćinstvu, bez obzira na srodstvo, te lica koja imaju zajedničko dijete ili je

dijete začeto, iako nikada nisu živjela u istom porodičnom domaćinstvu.

• Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici • predstavlja sasvim novo KD koje do sada nije postojalo u našem krivičnom zakonod.

• kriminalnopolitički cilj ove inkriminacije jeste da sankcioniše i spriječi porodično nasilje koje se

najčešće ispoljava kao nasilje u braku, nasilje prema članovima zajed. domaćinstva i nasilje prema

djeci.

• svaki od navedenih oblika podrazumijeva psihičko, fizičko i ekonomsko zlostavljanje.

• Glava XXI KRIVIČNA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI 1. Prenošenje zarazne bolesti,

2. Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije,

3. Nesavjesno pružanje ljekarske pomoći,

4. Neukazivanje ljekarske pomoći,

5. Neovlašćeno pružanje medicinskih usluga,

6. Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda,

7. Neovlašćena proizvodnja i promet opojnih droga,

8. Omogućavanje uživanja opojnih droga.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite ovih KD jeste • zdravlje ljudi ili pravo na zaštitu zdravlja.

• zdravlje predstavlja psihofizičko stanje čovjeka kod koga postoji harmonična funkcija svih organa i

dijelova tijela, odn. procesa koji ga čini sposobnim za normalan život, rad i privređivanje.

• Bolest predstavlja… • psihofizičko stanje koje nastaje dejstvom bacila, bakterija i virusa na čovjekov organizam i koja

dovodi do poremećaja u građi i funkcijama pojedinih organa, tkiva, dijelova tijela ili organizma u

cjelini usljed čega je isključena ili oslabljena sposobnost za rad i normalan život.

• Zaštitni objekt je zdravlje ljudi • on je različito određen kod pojedinih KD, pa se javlja kao:

a) zdravlje individualno neodređenog broja ljudi od prenošenja zaraznih bolesti i

b) zdravlje određenog lica od nesavjesnog pružanja ljekarske pomoći ili neukazivanja ljekarske pomoći.

• Karakter ovih KD • ova KD su uglavnom blanketne prirode.

• kod većeg broja KD radnja izvršenja se sastoji u postupanju protivno propisima, odn. u kršenju propisa

iz oblasti zdravst. zaštite; za saznavanje sadržine i obilježja bića ovih djela potrebno je utvrditi

prethodno sadržinu zakona, drugih propisa i mjera nadležnih drž. organa (zabrana ili naredbi) koje se

krše.

• Posljedica ovih KD • je ugrožavanje zdravlja ljudi, tj. stvaranje opasnosti od nastanka ili širenja bolesti ili pogoršanja

zdravstvenog stanja drugog lica.

• ta opasnost u smislu posljedice se javlja u dva oblika kao:

35

a) konkretna i

b) apstraktna opasnost.

• Konkretna opasnost • je neposredna, bliska, stvarna opasnost, opasnost koja je stvarno, neposredno nastupila za život, tjelesni

integritet i zdravlje drugog lica.

• to znači da je mogućnost povrede ovih dobara bila izvjesna, ali ipak do povrede nije došlo.

• ova vrsta opasnosti je elemenat bića KD i mora biti dokazana u konkretnom slučaju.

• Apstraktna ili opšta opasnost • ona koja je mogla da nastupi usljed preduzete radnje izvršenja po život, tjelesni integritet ili zdravlje,

ali nije nastupila u konkretnom slučaju.

• preduzimanjem radnje izvršenja smatra se da je posljedica u vidu apstraktne opasnosti po zaštićeno

dobro i nastupila.

• Apstraktna ili opšta opasnost • ova opasnost nije elemenat bića KD, pa u krivičnom postupku ne mora u konkretnom slučaju biti i

dokazana.

• za postojanje djela sa apstrak. opasnošću dovoljno je preduzimanje radnje izvršenja jer se smatra da je

njenim preduzimanjem nastupila opasnost kao posljedica KD.

• Teško djelo protiv zdravlja ljudi • ako usljed preduzimanja radnje izvršenja osnovnog oblika KD iz ove glave dođe do prouzrokovanja

posljedice povrede u vidu teške tjelesne povrede, teškog narušavanja zdravlja ili smrti jednog ili više

lica, tada postoji kvalifikovani oblik ovih djela koji je propisan kao posebno KD – teško djelo protiv

zdravlja ljudi.

• Izvršilac djela i oblik krivice • veći broj ovih KD može da izvrši svako lice, ali neka od njih mogu da učine samo određena lica:

ljekar ili drugi zdravstveni radnik (nesavjesno pružanje ljekarske pomoći), ljekar (neukazivanje

ljekarske pomoći), lice ovlašćeno za izdavanje lijekova (nesavjesno postupanje pri spravljanju i

izdavanju lijekova) ili ovlašćeno lice za pregled stoke za klanje (nesavj. vršenje pregleda životnih

namirn.).

• najveći broj ovih KD se vrši sa umišljajem; neka KD mogu sa umišljajem i sa nehatom.

• Prenošenje zarazne bolesti - član 211. (1) Ko ne postupi po propisima ili naredbi kojima nadležni organ određuje preglede, dezinfekciju,

izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere za suzbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti kod ljudi, pa usljed toga

dođe do prenošenja zarazne bolesti, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

• Osnovni oblik KD (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko ne postupa po propisima ili naredbama iz stava 1.

ovog člana u pogledu suzbijanja ili sprečavanja zaraznih bolesti kod životinja koje se mogu prenijeti na ljude,

pa usljed toga dođe do prenošenja zarazne bolesti na ljude.

• Teži oblik KD (3) Ako je djelom iz stava 1. prenesena neizlječiva zarazna bolest, učinilac će se kazniti zatvorom od

jedne do deset godina.

(4) Ako su djela iz stava 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti NK ili zatvorom do

šest mjeseci.

• Teži oblik KD (5) Ako je usljed djela iz prethodnih stavova nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje

zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz stava 1. i 2. zatvorom od jedne do osam godina, a

za djelo iz stava 4. zatvorom do tri godine.

• Najteži oblik KD (6) Ako je usljed djela iz stava 1., 2., 3. i 4. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se

kazniti za djelo iz stava 1. i 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina, za djelo iz stava 3. od dvije do petnaest

godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne do osam godina.

• U čemu se djelo sastoji?

36

• u prenošenju zarazne bolesti usljed nepostupanja po propisima ili naredbama kojima nadležni organ

određuje preglede, dezinfekciju, izdvajanje bolesnika ili druge mjere za suzbijanje ili sprečavanje zaraz.

bolesti kod ljudi, odn. zaraznih bolesti kod životinja koje mogu da se prenesu na ljude.

• objekt zaštite je zdravlje stanovništva od zaraznih bolesti.

• Radnja izvršenja • je nepostupanje po propisima ili naredbama nadlež. organa za suzbijanje ili sprečavanje zaraznih

bolesti kao što su: pregledi, dezinfekcija, izdvajanje bolesnika ili druge mjere.

• to je djelatnost činjenja (postupanje protivno propisima) ili nečinjenja (propuštanje da se postupi po

propisima uopšte, na određeni način, u određeno vrijeme, na određenom mjestu).

• radnja ukazuje na blanketni karakter KD jer od sadržine drugih medicinskih propisa (zakona, odluka

i naredbi) zavisi i sadržina ovog KD.

• posljedica djela je povreda u vidu prouzrokovanja prenošenja zarazne bolesti.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.

• za umišljajno djelo je propisana NK ili kazna zatvora do dvije godine, a za nehatno izvršenje djela –

NK ili kazna zatvora do šest mjeseci.

• Dva teža oblika KD 1) ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela prenesena neizlječiva zarazna bolest na ljude i

2) ako je usljed preduzete radnje izvršenja nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušavanje zdravlja

jednog ili više lica.

• Nesavjesno pružanje ljekarske pomoći - član 214. (1) Ljekar koji se pri pružanju ljekarske pomoći ne pridržava pravila zdravstvene struke, pa time

prouzrokuje znatnije pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica, kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i drugi zdravstveni radnik koji se pri pružanju medicinske

pomoći ne pridržava pravila ljekarske struke, pa time prouzrokuje znatnije pogoršanje zdravstvenog stanja

nekog lica.

• Teži oblici KD (3) Ako su djela iz stava 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti NK ili zatvorom do

jedne g.

(4) Ako je usljed djela iz stavova 1., 2. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško

narušenje zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz stava 1. i 2. zatvorom od jedne do osam

godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom do tri godine.

• Najteži oblik KD (5) Ako je usljed djela iz stava 1., 2. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se

kazniti za djela iz stava 1. i 2. zatvorom od dvije do 12 godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od jedne do

osam godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u nepridržavanju pravila ljekarske struke od strane ljekara pri pružanju ljekarske pomoći ili u

nepridržavanju pravila ljekarske struke od strane drugog zdravst. radnika pri pružanju medicinske

pomoći čime se prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja drugog lica.

• objekt zaštite: zdravlje ljudi od nesavjes. postupaka ljekara u liječenju, odn. zdravs. radnika u pružanju

medic. pomoći, njege ili pri vršenju druge zdravstvene djelatnosti.

• Djelo ima dva oblika: 1) nesavjesno pružanje ljekarske pomoći od strane ljekara i

2) nesavjesno pružanje medicinske pomoći od strane drugog zdravstvenog radnika.

• prvi oblik djela čini ljekar koji se pri pružanju ljekarske pomoći ne pridržava pravila zdravst. struke

čime prouzrokuje pogoršanje zdravst. stanja drugog lica.

• Izvršilac djela i oblik krivice • posljedica djela je povreda u vidu prouzrokovanja pogoršanja zdrav. stanja lica prema kome je

preduzeta djelatnost ljekara pri pružanju ljekarske pomoći.

• izvršilac djela može biti samo ljekar.

37

• u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.

• Drugi oblik djela • čini drugi zdravstveni radnik koji se pri pružanju medicinske pomoći ne pridržava pravila ljekar.

struke čime se prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica.

• radnja izvršenja je očigledno nesavjesno postupanje zdravstvenog radnika pri pružanju medicinske

pomoći, njege ili pri vršenju druge zdravstvene djelatnosti.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude zdravstveni radnik (lice sa završenom medicinskom ili stomatološkom

školom: medicinske sestre, rendgen-tehničari, laboranti, zdravstveni tehničari, instrumentalisti, babice i

dr.).

• u pogledu krivice - umišljaj ili nehat.

• Djelo ima dva teža oblika 1) ako je usljed preduzete radnje izvršenja nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušavanje zdravlja

jednog ili više lica i

2) ako je usljed preduzete radnje izvršenja nastupila smrt jednog ili više lica.

• Neukazivanje ljekarske pomoći - član 215 (1) Ljekar ili drugi zdravstveni radnik koji protivno svojoj ljekarskoj dužnosti odbije da ukaže ljekarsku

pomoć bolesniku ili licu kome je takva pomoć potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za život ili

opasnosti od nastupanja teške tjelesne povrede ili teškog narušenja zdravlja, kazniće se NK ili zatvorom do

dvije godine.

• Teži oblici KD (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana kod lica kome nije ukazana ljekarska pomoć nastupila

teška tjelesna povreda ili mu je zdravlje teško narušeno, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet

g.

(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt lica kojem nije ukazana ljekarska pomoć,

učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u odbijanju ukazivanja ljekarske pomoći bolesniku ili licu kome je takva pomoć potrebna, a koje se

nalazi u neposrednoj opasnosti za život ili opasnosti od nastupanja teške tjelesne povrede ili teškog

narušavanja zdravlja od strane ljekara ili drugog zdravstvenog radnika protivno ljekarskoj dužnosti.

• Objekt zaštite je dvojako određen: a) zdravlje stanovništva u situacijama kada im prijeti neposredna opasnost za život ili opasnost od teškog

narušavanja zdravlja i

b) ljekarska dužnost – kao posebna vrsta služb. dužnosti, njeno zakonito efikasno, kvalitetno i

blagovremeno obavljanje.

• Radnja izvršenja • je odbijanje ukazivanja ljekarske pomoći protivno ljekarskoj dužnosti.

• radnja se može izvršiti: a) činjenjem – svjesnim kršenjem dužnosti da se pruži pomoć što se može

učiniti verbalno (usmeno ili pismeno) ili vršenjem druge djelatnosti koja je protivna svojoj ljekarskoj

dužnosti i b) nečinjenjem – propuštanjem da se pruži pomoć uopšte ili da se preduzmu sve ili samo

pojedine djelatnosti, propuštanje da se pomoć pruži na određenom mjestu, na određeni način i u

određeno vrijeme.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude samo određeno lice – ljekar ili drugi zdravstveni radnik.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj koji obuhvata i svijest o protivpravnom postupanju.

• Prvi teži oblik djela • prvi teži oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela nastupila teža

posljedica – teška tjelesna povreda ili teško narušavanje zdravlja lica kome nije ukazana ljekarska

pomoć.

• teža posljedica treba da je rezultat nehata i da se nalazi u uzročno -posljedičnoj vezi sa radnjom

izvršenja.

38

• Drugi teži oblik djela • postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog oblika djela nastupila iz nehata smrt lica

kome nije ukazana ljekarska pomoć.

• za ovo je djelo propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.

• Neovlašćeno pružanje medicinskih usluga -član 216 (1) Ko se protivno propisima neovlašćeno bavi liječenjem ili pružanjem drugih med usluga, kazniće se

zatvorom do dvije godine i NK.

(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje

zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti

zatvorom od dvije do 15 god.

• U čemu se djelo sastoji? • u neovlašćenom bavljenju liječenjem ili pružanjem drugih medicinskih usluga.

• u prav. teoriji poznato kao nadriljekarstvo

• predstavlja oblik kolektivnog KD u vidu zanimanja.

• objekt zaštite je zdravlje stanovništva od nestručnih i nepodobnih postupanja neovlašćenih lica.

• Radnja izvršenja • bavljenje liječenjem ili pružanjem drugih medicinskih usluga protivno propisima.

• liječenje se sastoji u utvrđivanju dijagnoze i određivanju terapije.

• druge medicinske usluge obuhvataju razne djelatnosti pružanja medicinske pomoći, njege ili druge

zdravstvene djelatnosti.

• posljedica djela je apstraktna opasnost po zdravlje ljudi.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice koje nije po zakonu ovlašćeno za liječenje ili pružanje drugih

medicinskih usluga.

• to je lice koje nema propisanu stručnu spremu za obavljanje ovih djelatnosti.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• za ovo je djelo propisana kumulativno kazna zatvora do dvije godine i NK.

• Djelo ima dva teža oblika • prvi teži oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela nastupila teža

posljedica – teška tjelesna povreda ili teško narušavanje zdravlja jednog ili više lica (teža posljedica

treba da je rezultat nehata i da se nalazi u uzročno-posljedičnoj vezi sa radnjom izvr).

• drugi teži oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog oblika djela nastupila

iz nehata smrt jednog ili više lica.

• Neovlašćena proizvodnja i promet opojnih droga – čl. 224 (1) Ko neovlašćeno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju, ili ko radi prodaje kupuje, drži ili

prenosi, ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašćeno stavlja u promet supstance ili

preparate koji su proglašeni za opojne droge, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.

• Teži oblik KD (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno od strane više lica ili je učinilac ovog djela organizovao

mrežu preprodavaca ili posrednika, ili je za izvršenje djela iskoristio dijete ili maloljetno lice, učinilac će se

kazniti zatvorom od pet do 15 god.

• Oslobađanje od kazne i MB (3) Ko neovlašćeno pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za

koje zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga, kazniće se zatvorom od tri do pet godina.

(4) Učinioca koji prijavi od koga nabavlja opojne droge, sud može blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

(5) Opojne droge i sredstva za njihovo spravljanje oduzeće se.

• U čemu se djelo sastoji? • u neovlašćenoj proizvodnji, preradi, prodaji, nuđenju na prodaju ili radi prodaje, u kupovini, držanju ili

prenošenju radi prodaje, u posredovanju u prodaji ili kupovini ili u neovlašćenom stavljanju na drugi

način u promet supstanci ili preparata koji su proglašeni za opojne droge.

39

• Međunarodnopravni akti • osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u međunarodnopravnim aktima: Jedinstvenoj konvenciji o

opojnim drogama iz 1961, Konvenciji o psihotropnim supstancama iz 1971. i Konvenciji UN protiv

nezakonitog prometa opojnim drogama i psihotropnim supstancijama iz 1988.

• ovi akti sadrže i listu zabranjenih opojnih droga i psihotropnih supstanci i njihovih preparata.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je zdravlje ljudi, a objekt napada su prirodne ili sintetičke supstance ili preparati koji su

proglašeni za opojne droge, koji djeluju na centralni nervni sistem, a poslije kraće ili duže upotrebe

izazivaju stanje fizičke ili psihičke zavisnosti (adikcije) tako da usljed naglog prestanka sa unošenjem

droge u organizam nastupa apstinencijalna kriza.

• Radnja izvršenja • više alternativno predviđenih djelatnosti: 1) proizvodnja, 2) prerada i 3) stavljanje u promet opojnih

droga -prodajom, nuđenjem na prodaju ili radi prodaje, kupovinom, držanjem, prenošenjem radi

prodaje, posredovanjem u prodaji ili kupovini ili na drugi način.

• bitno - da se navedene radnje preduzimaju neovlašćeno, protivno odredbama zakona.

• posljedica djela je apstraktna opasnost po zdravlje ljudi.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• za ovo je djelo propisana kazna zatvora od tri do deset godina.

• uz kaznu se učiniocu djela obavezno izriče i MB oduzimanja predmeta – opojnih droga i sredstava za

njihovu proizvodnju.

• Poseban oblik ovog KD • sastoji se u neovlašćenom pravljenju, nabavljanju, posjedovanju i davanju na upotrebu opreme,

materijala ili supstancija za koje se zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga.

• kao objekt radnje javljaju se oprema, materijal ili supstancija koji su namijenjeni za proizvodnju

opojnih droga.

• ovaj oblik djela postoji kada učinilac pravi, proizvodi, sklapa, montira ili prepravlja predmete izvršenja

ovog djela.

• Oslobađanje od kazne • lakši oblik djela za koji se učinilac može u potpunosti osloboditi od u zakonu propisane kazne postoji

kada učinilac bilo kog oblika djela otkrije nadležnim organima od koga nabavlja opojnu drogu.

• Teži oblici djela 1) ako je djelo učinjeno do strane više (najmanje dva) lica (djelo postoji kada radnju izvršenja

preduzima više lica koja su se prethodno dogovorila da udruženo pristupe jednoj ili više, istih ili različitih,

djelatnosti upravljenih na proizvodnju, preradu ili stavljanje u promet opojnih droga),

• Teži oblici djela 2) ako je učinilac organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika i

3) ako je za izvršenje djela učinilac iskoristio dijete ili maloljetno lice (dakle lica uzrasta do 18 godina).

• Omogućavanje uživanja opojnih droga - član 225 (1) Ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili drugo lice,

ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa

opojnu drogu, kazniće se zatvorom od dvije godine do deset godina.

• Teži oblik KD i MB (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema djetetu, maloljetniku, duševno poremećenom

licu ili prema više lica ili je izazvalo naročito teške posljedice, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do deset

godina.

(3) Opojne droge oduzeće se.

• U čemu se djelo sastoji? • u navođenju drugog na uživanje opojne droge, davanju drugome opojne droge da je uživa on ili drugo

lice, u stavljanju na raspolaganje prostorija radi uživanja opojne droge ili u omogućavanju na drugi

način drugom licu da je uživa.

40

• Objekt zaštite • je zdravlje ljudi, a objekt napada su prirodne ili sintetičke supstance ili preparati koji su proglašeni za

opojne droge, koji djeluju na centralni nervni sistem, a poslije kraće ili duže upotrebe izazivaju stanje

fizičke ili psihičke zavisnosti (adikcije) tako da usljed naglog prestanka sa unošenjem droge u

organizam nastupa apstinencijalna kriza.

• Radnja izvršenja • kod ovog djela su radnje podstrekavanja ili pomaganja kojima se drugom licu omogućava ili olakšava

uživanje opojnih droga predviđene kao samostalno KD.

• radnja izvršenja se sastoji iz više alternativno predviđenih djelatnosti:

1) navođenje drugog lica na uživanje opojne droge,

2) davanje drugome opojne droge da je uživa on ili treće lice,

• Radnja izvršenja 3) stavljanje prostorija na raspolaganje drugom licu radi uživanja opojne droge i

4) omogućavanje uživanja opojne droge na drugi način kroz različite djelatnosti doprinošenja drugom

licu da uzme opojnu drogu: pozajmljivanje pribora, davanje savjeta za upotrebu, davanje obavještenja o licima

ili mjestima gdje se droga može nabaviti i sl.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• za ovo je djelo propisana kazna zatvora od dvije do deset godina.

• uz kaznu se obavezno izriče MB oduzimanja predmeta - opojnih droga i sredstava za njihovo

spravljanje.

• Teži oblik djela 1) ako je djelo učinjeno prema određenoj vrsti oštećenih: dijete, maloljetno lice i duševno poremećeno lice

– dakle lica sa posebnim ličnim svojstvom,

2) ako je djelo učinjeno prema više lica – kada je jedna ili više, istih ili različitih djelatnosti

podstrekavanja ili pomaganja preduzeta prema dva ili više lica bez obzira da li je neko od njih na ovaj

način zaista i uživalo opojne droge i

• Teži oblik djela 3) ako je djelo izazvalo naročito teške posljedice.

• koje su to naročito teške posljedice i kada se one nalaze u uzročno-posljed. vezi sa radnjom izvršenja

osnovnog djela predstavlja faktičko pitanje koje sud rješava u konkretnom slučaju.

• u odnosu na težu posljedicu učinilac mora da postupa sa nehatom.

• Glava XXII - KD PROTIV PRAVA IZ RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURANjA 1. Povreda osnovnih prava radnika,

2. Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti;

3. Povreda prava iz socijalnog osiguranja,

4. Zloupotreba prava iz socij. osiguranja,

5. Nepreduzimanje mjera zaštite na radu.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite • objekt zaštite: individualna prava zaposl. lica utvrđena odgovarajućim zakonom, podzakonskim

aktima, kolektivnim ugovorima i ugovorima o radu.

• to su prava zaposlenih lica koja proizilaze iz njihovog tekućeg i minulog rada.

• ova prava zaposl. spadaju u grupu osnovnih ekonomsko-socijalnih prava čovjeka.

• KD iz ove glave štite se posebno: 1) prava iz radnog odnosa,

2) prava u vezi sa štrajkom,

41

3) prava u vezi sa zapošljavanjem i za slučaj nezaposlenosti,

4) prava iz socijalnog osiguranja i

5) prava iz penz. i invalidskog osiguranja.

• Radnja izvršenja ovih KD • sastoji se u svjesnom kršenju ili nepridržavanju propisa iz oblasti radnog zakonodavstva ili u

onemogućavanju, uskraćivanju ili ograničavanju u korišćenju prava iz radnog odnosa koja su

zaposlenom priznata na osnovu zakona, podzakonskih akata, kolektiv. ugovora ili ugovora o radu.

• ta se radnja može izvršiti na poseban zakonom predviđeni način: protivpravno, silom, prijetnjom ili

obmanom.

• Povrede prava iz oblasti radnog zakonodavstva • krivičnopravna zaštita prava iz tekućeg i minulog rada odnosi se samo na povrede ili ugrožavanja koje

čine odgovorna ili službena lica, a kojima se teže povređuju propisi i nanosi šteta zaposlenim licima i

njihovim pravima i interesima.

• ostale povrede prava iz oblasti radnog zakonodavstva predviđene su kao prekršaji, odn. kao

disciplinske povrede.

• Povrede prava iz oblasti radnog zakonodavstva • neka prava zaposlenih zaštićena su od povreda ili ugrožavanja i putem drugih KD kao što su djela

protiv sloboda i prava građana, opšte sigurnosti ljudi i imovine, bezbjednosti javnog saobraćaja ili

službene dužnosti.

• KD sa blanketnom dispozicijom • osim KD zloupotrebe prava iz socij. osigur. ostala KD imaju blanketnu dispoziciju.

• naime, radnja izvršenja se sastoji u kršenju propisa kojima su zaposlenim licima priznata određena

prava po osnovu rada.

• za utvrđivanje elemenata njihovog bića potrebno je utvrditi da li su preduzetim djelatnostima

povrijeđeni zakoni, podzak. propisi, kolektivni ugovori ili ugovori o radu kojima se regulišu ta prava u

konkretnom vidu, kao i način njihovog ostvarivanja.

• Posljedica ovih KD se javlja.. • kao povreda u vidu nemogućnosti korišćenja ili otežanog korišćenja prava koje zaposlenom

pripada na osnovu zakona ili dr. propisa ili opšteg akta.

• izuzetak je samo KD zloupotrebe prava iz socijalnog osiguranja gdje se ne uskraćuje, već priznaje

pravo radniku koje mu inače po važećim propisima ne pripada.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac ovih djela može da bude: 1) svako lice i 2) službeno ili odgovorno lice, posebno lice koje u

vršenju svojih službenih ovlašćenja ili radnih obaveza postupa po propisima kojima se utvrđuju prava

iz radnog odnosa u primjeni na konkretna lica u konkretnim situacijama.

• ova KD mogu biti izvršena samo sa umišljajem koji mora da obuhvati i svijest o protivpravnosti

postupanja učinioca.

• Povreda osnovnih prava radnika - član 226 (1) Ko se svjesno ne pridržava propisa koji se odnose na zaključivanje ugovora o radu i prestanku

radnog odnosa, plate i druga primanja iz radnog odnosa, radno vrijeme, pauze, odmore, GO, ili odsustva,

zaštitu žena, omladine i lica sa invalid., zaštitu radnica zbog trudnoće i roditeljstva, zaštitu starijih radnika,

zabranu prekovr. ili noćnog rada ili plaćanja propisane naknade, i time uskrati radniku ili licu koje traži posao

pravo koje mu pripada ili mu ga ograniči, kazniće se NK ili zatv. do tri god.

• Kvalifikovani oblik KD (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana imalo za posljedicu neopravdano neplaćanje pet plata djelimično

ili u cijelosti ili gubitak prava koje proističe iz neplaćenih doprinosa, a utvrdi se da su za isplatu postojala

sredstva, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Posebna krivičnopravna zaštita trudnica (3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se onaj ko radnici prekine radni odnos zbog trudnoće, ili od

zaposlene radnice zahtijeva izjavu da će u tom slučaju dati otkaz ugovora o radu ili prihvatiti sporazumni

raskid radnog odnosa.

42

• Povreda osnovnih prava radnika • ovo KD je sa ovakvim sadržajem uvedeno u krivično zakonodavstvo RS 2013. godine.

• njime se štite osnovna prava radnika.

• neopravdano neplaćanje pet plata djelim. ili u cijelosti ili gubitak prava koje proističe iz neplaćenih

doprinosa, a utvrdi se da su za isplatu postojala sredstva- kvalifikovani oblik KD.

• posebno je predviđena zaštita trudnica odn. žena.

• Povreda prava pri zapošljavanju i za vrijeme nezaposlenosti– čl.227 (1) Ko drugome uskrati ili ograniči pravo na slobodno zapošljavanje pod jednakim uslovima koji su

predviđeni u zakonu ili drugim propisima, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa o

pravima građana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu

pripada.

• U čemu se djelo sastoji? • 1. u uskraćivanju ili ograničenju prava građana na slobodno zapošljavanje pod jednakim uslovima koji

su predviđeni zakonom ili drugim propisima ili 2.svjesnim nepridržavanjem zakona ili drugih propisa o

pravima građana za vrijeme nezaposlenosti čime se nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje

mu pripada.

• Objekt zaštite 1) pravo na slobodno zapošljavanje pod jednakim zakonom određenim uslovima i

2) pravo za vrijeme nezaposlenosti.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a po pravilu su to lica koja u preduzeću, ustanovi ili drugom

subjektu odlučuju o pravima na slobodno zapošljavanje i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Dva oblika djela 1) povreda prava na slobodno zapošljavanje i

2) povreda prava za vrijeme nezaposlenosti.

• prvi oblik djela se sastoji u uskraćivanju ili ograničenju prava građana na slobodno zapošljavanje pod

jednakim uslovima koji su predviđeni zakonom ili dr. propisima svjesnim kršenjem propisa ili na dr.

način.

• Drugi oblik djela • se sastoji u svjesnom nepridržavanju zakona ili drugih propisa o pravima građana za vrijeme

nezaposlenosti čime se nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada.

• Povreda prava iz socijalnog osiguranja – čl. 228 • Ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa o socijalnom osiguranju i time uskrati ili ograniči

nekom licu pravo koje mu pripada, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

• U čemu se djelo sastoji? • u svjesnom nepridržavanju zakona ili drugih propisa o socijalnom osiguranju čime se uskrati ili

ograniči nekom licu pravo koje mu pripada.

• objekt zaštite su prava iz socijalnog osiguranja.

• Radnja izvršenja • je dvojako, alternativno određena kao:

a) uskraćivanje – onemogućavanje u potpunosti da određeno lice koristi prava koja mu po zakonu

pripadaju i

b) ograničavanje – uslovljavanje, otežavanje korišćenja određenom licu prava.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, ali je to u praksi upravo lice koje odlučuje o pravima iz

socijalnog osiguranja bez obzira da li ima svojstvo odgovornog lica ili ne.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja– čl. 229

43

• Ko simuliranjem ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan način

postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog osiguranja koje mu po zakonskim ili drugim

propisima ne pripada, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

• U čemu se djelo sastoji? • u simuliranju ili prouzrokovanju bolesti ili nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan način

postizanju priznavanja prava iz socijalnog osiguranja koje mu po zakonu ili drugim propisima ne

pripada.

• objekt zaštite su prava iz socijalnog osiguranja.

• Radnja izvršenja • je postizanje da se prizna pravo iz socijal. osigur. koje učiniocu po zakonu ne pripada.

• to je dobijanje priznanja prava iz soc. osig. koje uključuje mogućnost njegovog korišć.

• za postojanje djela je bitno da je radnja izvršenja preduzeta na određeni način: a) simuliranjem, b)

prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad i c) na drugi protivpravan način.

• Izvršilac djela i oblik krivice • posljedica djela je priznanje prava koje učiniocu ne pripada, pa je djelo svršeno donošenjem

pojedinačnog akta nadležnog organa o priznatom pravu iz soc. osig.

• izvršilac djela može da bude svako lice koje ostvaruje pravo iz soc. osiguranja, a u pogledu krivice

potreban je umišljaj.

• Glava XXIII-KD PROTIV IMOVINE

Zajedničke karakteristike • u širem smislu u imovinska KD spadaju sva ona djela koja su upravljena protiv imovine odn. na

pribavljanje protivpravne imovinske koristi.

• objekat zaštite kod ovih KD je imovina.

• prema objektu napada sva se mogu svrstati u dvije skupine: a) KD protiv pokretne imovine i b) KD

protiv imovine uopšte i imovinskih prava i interesa.

• Vrste KD protiv imovine prema načinu izvršenja KD: 1. djela oduzimanja-krađa, oduz. tuđe stvari,

2. djela prisvajanja (utaja);

3. djela koja se vrše upotrebom sile ili prijetnje (razbojništvo, iznuda, ucjena);

4. djela koja se vrše obmanjivanjem ili korišćenjem, odn. zloupotrebom neke okolnosti (prevara,

ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi);

• Vrste KD protiv imovine prema načinu izvršenja KD: 5. djela kod kojih štetno raspolaganje sa imovinom preduzima sam oštećeni odn. žrtva (prevara, iznuda,

ucjena);

6. djela kojima se ne ide za prisvajanjem stvari, već samo za njenim oštećenjem ili uništenjem

(oštećenje tuđe stvari, oštećenje tuđih prava) itd.

• Objekt zaštite ovih KD je.. • imovina ili pravo na imovinu kao jedno od osnovnih, prirodnih, univerz. ljudskih prava.

• imovina -zbir imovinskih prava i interesa.

• dobro svake vrste, materijalno ili nemater., pokretno ili nepokretno, procjenjivo ili neprocjenjivo i

isprava u bilo kom obliku kojim se dokazuje pravo ili interes u odnosu na takvo dobro.

• i prihod ili druga korist ostvarena neposr. ili posredno iz KD, kao i dobro u koje je ona pretvorena ili sa

kojim je pomiješana.

• Krivičnopravna zaštita imovine • ostvaruje se i nizom drugih KD kao što su djela protiv: privrede, službene dužnosti, opšte sigurnosti

ljudi i imovine, bezbjed. javnog saobraćaja itd.

44

• kod imovinskih KD imovina je jedini ili osnovni objekt zaštite, dok se kod drugih KD imovina štiti uz

drugi objekt, dobro ili vrijednost koji ima primaran značaj.

• Imovina kao zaštitni objekt • može se javiti kao:

a) pokretna stvar,

b) pokretna i nepokretna imovina,

c) imovinska prava ili imovinski interesi i

d) konkretna pokretna stvar, npr. tuđe motorno vozilo.

• Vrsta posljedice • najčešće se posljedica javlja u vidu povrede koja nastupa na imovini drugog fizičkog ili pravnog lica, i

to u obliku prouzrokovanja štete.

• najčešće je ta šteta imovinskog karaktera pa se ogleda u smanjenju postojeće imovine ili u sprečavanju

njenog uvećanja.

• najčešće, imovinska šteta se može vrijednosno, novčano izraziti.

• Osnovni motiv izvršenja imovinskih KD • jeste postojanje namjere učinioca da za sebe ili drugog pribavi imovinsku korist ili namjere da se

prouzrokuje šteta drugom licu ili pobude u vidu koristoljublja.

• djelo je svršeno nezavisno od činjenice da li su takva namjera ili pobuda u konkretnom slučaju i

ostvarene.

• namjera i pobuda moraju da postoje u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja.

• Oblik krivice kod ovih KD • postojanje namjere ili pobude na strani učinioca djela kvalifikuje i oblik krivice tako da se ova djela

vrše samo sa direktnim umišljajem.

• namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi može biti praćena koristoljubljem koje

odražava pohlepu, požudu, težnju za prekomjernim, nepotrebnim bogaćenjem ili uvećanjem im.

• Gonjenje za ova KD • za KD protiv imovine gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti.

• za KD krađe, teške krađe, prevare, neovlaš. korišćenja tuđeg vozila, zlupot. povjerenja, prikrivanja,

protivzakonitog useljenja i oštećenja tuđih prava gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi ako su

učinjena prema bračnom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku

ili prema drugim licima sa kojima učinilac živi u zajed. domaćinstvu (porodična imov. KD).

• Pojedina KD protiv imovine 1. Krađa,

2. Teška krađa,

3. Razbojništvo,

4. Razbojnička krađa,

5. Utaja,

6. Oduzimanje tuđe stvari,

7. Oduzimanje motornog vozila,

• Pojedina KD protiv imovine 8. Prevara,

9. Osiguranička prevara,

10. Organizovanje nedozvolj. igara na sreću,

11. Iznuda,

12. Ucjena,

13. Zloupotreba povjerenja,

14. Zelenaštvo,

15. Prikrivanje,

• Pojedina KD protiv imovine 16. Protivzakonito useljenje,

17. Protivpravno zauzimanje zemljišta,

45

18. Oštećenje tuđe stvari,

19. Paljevina,

20. Oštećenje tuđih prava,

21. Oštećenje stambenih i poslovnih zgrada i prostorija,

• Pojedina KD protiv imovine 22. Prisvajanje, uništenje ili oštećenje spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili drugih predmeta

koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja

23. Iznošenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja ili prirodnih

rijetkosti.

• 1.Krađa – čl.231 KZ RS (1) Ko oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom

protivpravnu imovinsku korist, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a učinilac je išao za tim da pribavi malu

imovinsku korist, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

• Krađa • osnovni elementi koji su zajednički za sve oblike ovog KD:

1.radnja oduzimanja, 2.tuđa pokretna stvar kao objekat djela i

3.namjera učinioca da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist.

• Vrste krađe • u zavisnosti od okolnosti vezanih za izvršenje djela, krađa može biti:

1. obična,

2. teška i

3. laka (sitna).

• Vrste krađe • ovim oblicima treba dodati:

1. razbojništvo i

2. razbojničku krađu kao najteže oblike krađe koje karakterišu posebne okolnosti, a to su primjena

sile ili prijetnje, odn. prinude.

• Vrste krađe • KZ BiH poznaje i:

1. krađu u službi koja se sastoji u protivzakonitom oduzimanju stvari pri pretresanju ili izvršenju i

2. protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu.

• entitetski zakoni sadrže i šumsku krađu i krađu oružja ili dijela borbenog sredstva.

• Lakši oblik krađe (bivša sitna krađa) postoji... • ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM i kada kod učinioca ne postoji namjera za

pribavljanje veće imov koristi, odn. ako je učinilac išao za tim da pribavi malu imov. korist.

• djelo karakterišu dva elem: 1) objektivni elemenat – mali iznos pribavljene imovinske koristi–do 200

KM i 2) subjektivni elem. – namjera učinioca da preduzetom radnjom izvršenja pribavi sitnu

imovinsku korist.

• Objekt zaštite i objekt napada • objekt zaštite je imovina, dok je objekt napada tuđa pokretna stvar.

• pokretna stvar je predmet materijalne prirode u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju koji se može

pomjerati, prenositi ili odvajati od glavne stvari, a da se usljed toga ne ošteti ili uništi.

• Pokretna stvar je… • i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, telef. impuls, kao i

registrovani podatak koji je rezultat elektr. obrade podataka (kompjuterski podatak ili program).

• čovjek predstavlja ljudsko biće, a ne stvar, pa ne može biti objekt ovog KD, ali to mogu biti pojedini

odvojeni dijelovi tijela, prirodni (odsječena kosa, izvađen zub) ili vještački (proteza vilice, ruke,

noge).

• Oduzimanje stvari

46

• može se izvršiti raznim djelatnostima, na razne načine, tajno ili javno, raznim sredst.

• za postojanje KD je bitno da se radnja izvršenja preduzima u namjeri učinioca da prisvajanjem oduzete

stvari za sebe ili drugo fizičko ili pravno lice pribavi protivp. imovinsku korist (namjera mora da

postoji na strani učinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja, ali ona ne mora da bude ostvarena u

konkretnom slučaju).

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj koji karakteriše navedena namjera.

• Oslobođenje od kazne • KZ iz kriminalno političkih razloga (član 255) predviđa mogućnost oslobođenja od kazne učinioca koji,

prije nego što je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi štetu ili na drugi način

otkloni štetne posljedice KD.

• Teška krađa – čl. 232 KZ RS (1) Ako je krađa izvršena:

• 1) obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlađivanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz

zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili drugih zatvor. prostora,

• 2) na naročito opasan ili naročito drzak način,

• 3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane,

• 4) od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa,

• 5) iskorišćavanjem stanja prouzrokovanog požarom, poplavom, zemljotresom ili sličnom nesrećom,

• 6) iskorišćavanjem nemoći ili drugog teškog stanja nekog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne

do osam godina,

• 7) iz mržnje.

(2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10.000 KM učinilac će se kazniti zatvorom od

jedne do deset godina.

(3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja, ili vrijednost

ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

• Kada postoji teška krađa? • kada je oduzimanje tuđe pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem za sebe ili drugog pribavi

protivpravna imovinska korist učinjeno na poseban, specifičan ili opasan način ili pod posebnim

okolnostima ili od strane više lica ili kada su predmet krađe stvari velike ili posebne vrijednosti.

• Teška krađa postoji ako je krađa izvršena: 1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana, blagajni ili drugih zatvorenih

prostora,

2) savlađivanjem većih prepreka,

3) od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa,

4) na naročito opasan ili naročito drzak način,

• Teška krađa postoji ako je krađa izvršena: 5) od strane lica koje je pri sebi imalo oružje ili opasno oruđe radi napada ili odbrane,

6) iskorišćavanjem stanja koje je prouzrokovano - u vrijeme požara, poplave, zemljotresa ili drugog

udesa,

7) iskorišćavanjem nemoći ili drugog teškog stanja drugog lica i

8) iz mržnje.

• Teška krađa postoji:

• još u dva slučaja: 1) ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 10.000 KM i

2) ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 50. 000 KM odn. ako je predmet krađe stvar od

posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja.

• Objekt zaštite, objekt napada i izvršilac • objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar.

47

• izvršilac ovih oblika teške krađe može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan

umišljaj koji kvalifikuje namjera da se prisvajanjem tuđe pokretne stvari pribavi imovinska korist za

sebe ili drugoga.

• Teži oblik teške krađe • postoji ako je predmet oduzimanja stvar čija vrijednost prelazi iznos od 10.000 KM.

• kvalifikatorna okolnost je vrijednost jedne ili više ukradenih stvari čija vrijednost prema tržišnim

uslovima u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja prelazi zakonom utvrđeni iznos od 10.000 KM.

• Najteži oblik teške krađe

• postoji u dva slučaja: 1) ako je predmet oduzimanja stvar čija vrijednost prelazi iznos od 50.000 KM (kvalifikatorna okolnost

je vrijednost jedne ili više ukradenih stvari čija vrijedn. prema tržišnim uslovima u vrijeme preduzimanja

radnje izvršenja prelazi zakonom utvrđeni iznos od 50.000 KM) i

• Najteži oblik teške krađe 2) ako je KD izvršeno u odnosu na stvar koja ima posebno svojstvo – da se radi o objektu od posebnog

istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja.

• krađa je dobila teži vid s obzirom na vrstu, prirodu i karakter napadnutog objekta.

• šta su dobra od istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja uređuje se propisima drugih grana prava što

ukazuje da se ovde radi o blanketnoj dispoziciji.

• Razbojništvo – čl.233 KZ RS (1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo

oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku

korist, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

• Teži oblici ovog KD (2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana nekom licu umišljajno nanesena TTP ili ako je

učinjeno iz mržnje ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo,

ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do 15

godina.

(3) Ako je pri izvršenju KD iz stava 1. ovog člana neko lice umišljajno lišeno života, učinilac će se

kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

• Razbojništvo • razbojništvo ili nasilna krađa postoji kada se upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će se

neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđa pokretna stvar u namjeri da se njenim

prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpr. imovinska korist.

• Razlika između razbojništva i razbojničke krađe • slično djelu razbojničke krađe, jer zakonska bića i jednog i drugog djela sadrže elemente KD krađe i

KD prinude i spadaju u prava složena KD.

• razlika je u redosljedu vršenja: kod razbojništva prinuda prethodi krađi dok kod razboj. krađe prinuda

slijedi poslije krađe da bi se zadržala ukradena stvar.

• U čemu se sastoji ovo KD i objekt zaštite • u oduzimanju tuđe pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi za sebe ili drugog

protivpravna imovinska korist upotrebom sile ili prijetnjom da će se neposredno napasti na život i

tijelo.

• objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar.

• Razbojništvo je pravo složeno KD • čine ga dva djela: 1) prinuda i 2) krađa.

• prinuda prethodi krađi i predstavlja sredstvo i način njenog vršenja.

• prinuda se primjenjuje da bi se savladao otpor vlasnika ili držaoca stvari i tako oduzela stvar u namjeri

da učinilac za sebe ili drugog pribavi protivp. imovinsku korist.

• radnja je započeta primjenom sile, pa je nebitno da li je izostala druga faza izvršenja djela –

oduzimanje stvari.

• Radnja izvršenja

48

• je oduzimanje tuđe pokretne stvari.

• radnja se preduzima:

a) upotrebom sile (koja može biti apsolutna ili kompulzivna) i

b) kvalifikovane prijetnje (najavom neposrednog napada na život ili tjelesni integritet držaoca stvari ili

drugog lica).

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac dela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

• Prvi teži oblik djela postoji... 1) ako je pri preduzimanju radnje izvršenja drugom licu sa umišljajem nanijeta teška tjelesna povreda u

bilo kom obliku,

2) ako je djelo učinjeno iz mržnje,

3) ako je djelo učinjeno od strane više lica,

• Prvi teži oblik djela postoji... 4) ako je pri primjeni prinude učinilac upotrijebio oružje (hladno ili vatreno) ili drugo opasno sredstvo

koje je podobno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši i

5) ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM.

• Drugi teži oblik djela • postoji ako je pri izvršenju razbojništva neko lice sa umišljajem lišeno života, bez obzira da li se radi

o licu od koga se oduzima stvar ili je to slučajni prolaznik ili posmatrač.

• Razbojnička krađa – čl. 234 1) Ko je na djelu krađe zatečen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadrži, upotrijebi silu protiv nekog lica

ili prijetnju da će neposredno napasti na njegov život ili tijelo, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

• Razbojnička krađa – teži oblik 2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana nekom licu umišljajno nanesena TTP ili ako je

učinjeno iz mržnje ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo,

ili ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do 15

godina.

• Razbojnička krađa – najteži oblik 3) Ako je pri izvršenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana neko lice umišljajno lišeno života,

učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

• Kada postoji KD i objekt zaštite • djelo postoji kada učinilac zatečen na djelu krađe u namjeri da zadrži ukradenu stvar upotrijebi silu

protiv drugog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na njegov život ili tijelo.

• objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar.

• Razbojnička krađa je pravo složeno KD • oblik prividnog realnog sticaja i čine je dva KD: 1) krađa (djelo protiv imovine) i 2) prinuda (djelo

protiv sloboda i prava građana) koja su nužno povezana i za koje zakon predviđa strožiju kaznu od

kazni za pojedinačna djela.

• krađa prethodi prinudi koja se i primjenjuje kada je učinilac zatečen u krađi kako bi se zadržala

ukradena stvar.

• Radnja izvršenja • je upotreba sile ili prijetnje da će se neposredno napasti na život ili tijelo drugog lica.

• sila i kvalifikovana prijetnja (prijetnja da će se napasti na život ili tijelo) se primjenjuju poslije

izvršene krađe i stoga se one vrše na mjestu krađe ili na drugom mjestu (u slučaju bjekstva učinioca sa

ukradenim stvarima).

• Izvršilac KD i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

• Prvi teži oblik djela 1) ako je pri preduzimanju radnje izvršenja drugom licu sa umišljajem nanijeta TTP u bilo kom obliku,

49

2) ako je djelo učinjeno iz mržnje,

3) ako je djelo učinjeno od strane više lica,

4) ako je pri primjeni prinude učinilac upotrijebio oružje (hladno ili vatreno) ili dr. opasno sredstvo koje je

podobno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši i

5) ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM.

• Drugi teži oblik dela • postoji ako je pri izvršenju razbojništva neko lice sa umišljajem lišeno života, bez obzira da li se radi

o licu od koga se oduzima stvar ili je to slučajni prolaznik ili posmatrač.

• Utaja – čl. 235 KZ RS (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji tuđu pokretnu stvar

koja mu je povjerena, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

(2) Ako vrijednost utajenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a učinilac je išao za tim da pribavi malu

imovinsku korist, kazniće se NK ili zatvorom do šest mjeseci.

• Teži oblik ovog KD (3) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini staralac, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

(4) Ako je utajena stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja ili ako vrijednost

utajene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako

taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

• Utaja – blaži oblik (5) Ko tuđu pokretnu stvar koju je našao ili do koje je slučajno došao protivpravno prisvoji u namjeri da

sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

(6) Gonjenje za djela iz stava 1., 2. i 5. preduzima se po prijedlogu.

• Utaja • kod ovog djela ne vrši se oduzimanje već samo prisvajanje jer se stvar već nalazi kod učinioca po

nekom osnovu koji nije protivpravan.

• to je osnovna razlika u odnosu na KD krađe kome je utaja najsličnija.

• U čemu se sastoji KD i objekt zaštite • djelo se sastoji u prisvajanju tuđe pokretne stvari koja je učiniocu povjerena ili koju je našao ili je do

nje slučajno došao u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.

• objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar.

• Radnja izvršenja • je prisvajanje tuđe pokretne stvari.

• za postojanje djela je bitno da se radnja izvršenja preduzima u namjeri da učinilac za sebe ili drugog

pribavi protivpravnu imovinsku korist.

• namjera mora da postoji na strani učinioca u vrijeme izvršenja djela, ali ona ne mora da bude ostvarena

u konkretnom slučaju.

• Osnovni oblici djela • zavisno od načina na koji je učinilac došao do pritežanja na stvari koju prisvaja, razlikuju se tri osnovna

oblika djela:

1) utaja povjerene stvari,

2) utaja nađene stvari i

3) utaja stvari do koje se slučajno došlo.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji

kvalifikuje navedena namjera.

• za sve osnovne oblike ovog djela gonjenje se preduzima po prijedlogu.

• Lakši oblik djela (sitna utaja) • postoji ako vrijednost utajene stvari ne prelazi iznos od 200 KM pri čemu je učinilac išao za tim da

pribavi malu imovinsku korist.

• i ovo djelo čine dva elementa: 1) objektivni elemenat – mali iznos imovinske koristi – do 200 KM i 2)

subjektivni elemenat – namjera učinioca da svojom radnjom pribavi upravo malu imovinsku korist.

50

• Prvi teži oblik djela • postoji ako radnju izvršenja učini staralac.

• svojstvo učinioca djela (staralac), način izvršenja djela (zloupotreba dužnosti staraoca) i preduzeta

radnja u odnosu na stvari koje su učiniocu povjerene upravo u cilju obavljanja ove dužnosti shodno

odredbama porodičnog prava predstavljaju kvalifikatorne okolnosti za koje zakon kumulativno

propisuje NK ili kaznu zatvora do tri godine.

• Drugi teži oblik djela 1) ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od 10.000 KM.

2) ako je predmet utaje stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja.

• najteži oblik - ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM.

• Oslobođenje od kazne učinioca ovog KD • KZ iz kriminalno političkih razloga predviđa mogućnost oslobođenja od kazne učinioca koji, prije nego

što je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi štetu ili na drugi način otkloni

štetne posljedice KD.

• Oduzimanje tuđe stvari- čl. 236 1) Ko bez namjere pribavljanja protivpravne imovinske koristi oduzme tuđu pokretnu stvar, kazniće se

NK ili kaznom zatvora do dvije godine.

• gonjenje za djelo iz stava 1. se preduzima po prijedlogu.

• Oduzimanje tuđe stvari 2) Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja ili ako vrijednost

oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a

ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

• U čemu se sastoji KD i objekt zaštite • djelo se sastoji u protivpravnom oduzimanju tuđe pokretne stvari bez namjere pribavljanja

imovinske koristi.

• objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar.

• radnja izvršenja je oduzimanje tuđe pokretne stvari.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• gonjenje za ovo djelo se preduzima po prijedlogu.

• Teži oblici djela 1) ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM i

2) ako je radnja izvršenja preduzeta u odnosu na stvar koja je od posebnog istorijskog, naučnog ili

kulturnog značaja.

• najteži oblik - postoji ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 50.000 KM.

• Oslobođenje od kazne učinioca ovog KD • KZ RS (čl. 255) iz kriminalno političkih razloga predviđa mogućnost oslobođenja od kazne učinioca

koji, prije nego što je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi štetu ili na drugi

način otkloni štetne posljedice KD.

• Oduzimanje MV – čl. 237 1) Ko oduzme tuđe MV u namjeri da ga protivpravno upotrijebi za vožnju, kazniće se NK ili zatvorom

do jedne godine.

2) Ako je upotreba vozila trajala duže vrijeme ili je na vozilu prouzrokovana veća šteta, učinilac će se

kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

3) Pokušaj KD iz stava 1. ovog čl. je kažnjiv.

• Oduzimanje motornog vozila • ovdje nema namjere za pribavljanjem imovinske koristi, ni namjere za prisvajanjem stvari, već se radi

samo o namjeri da se učinilac posluži sa tuđom pokretnom stvari (vozilo na motorni pogon) u cilju

njenog korištenja za ono što i jest njena namjena (vožnja).

• radi se o protivpravnoj posluzi sa tuđom stvari, tzv. krađi upotrebe.

51

• Objekt zaštite i objekt napada • objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđe motorno vozilo.

• to je svako saobraćajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom ili vazdušnom saobraćaju.

• za postojanje djela je bitno da se radi o tuđem motornom vozilu.

• Radnja izvršenja • je oduzimanje tuđeg motornog vozila.

• za postojanje djela je potrebno da se radnja preduzima: 1) bez pristanka vlasnika ili držaoca vozila, odn.

člana njegove porodice i 2) u namjeri da se oduzeto vozilo upotrijebi za vožnju bez obzira da li je ta

namjera u konkretnom slučaju i ostvarena ili ne.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj.

• Teži oblik djela 1) ako je upotreba oduzetog vozila trajala duže vrijeme (duže vrijeme - faktičko pitanje) i

2) ako je na oduzetom vozilu prouzrokovana veća šteta (veća steta - faktičko pitanje za sud).

• KZ RS iz kriminalno političkih razloga predviđa mogućnost oslobođenja od kazne učinioca koji, prije

nego što je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi štetu ili na drugi način

otkloni štetne posljedice KD.

• Prevara – čl. 239 - osnovni oblik - prevara u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi (1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu protivpravnu imovinsku korist dovede koga lažnim

prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu

svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kazniće se zatvorom do tri godine.

• Laka prevara (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist do 200 KM, a učinilac je išao za

tim da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje malu štetu, kazniće se NK ili zatvorom do jedne

godine.

• Teži oblici ovog KD (3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska

šteta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako taj

iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se zatvorom od jedne do deset g.

• Prevara u namjeri da se drugi ošteti (4) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini samo u namjeri da drugog ošteti, kazniće se NK ili zatvorom

do jedne godine.

(5) Gonjenje za djelo iz stava 2. ovog člana se preduzima po prijedlogu.

• U čemu se sastoji KD i objekt zaštite • djelo se sastoji u dovođenju u zabludu ili održavanju u zabludi drugog lica lažnim prikazivanjem ili

prikrivanjem činjenica čime se on navede da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine.

• objekt zaštite je imovina, a objekt napada mogu da budu: pokretna i nepokretna stvar, imovinska

prava i imovinski interesi.

• Radnja izvršenja je... • dvojako alternat. određena 1) dovođenje u zabludu ili 2) održavanje u zabludi drugog lica da se ovaj

navede da na štetu svoje ili tuđe imov nešto učini ili ne učini (propusti).

• dovođenje u zabludu je stvaranje pogrešne ili nepotpune predstave o nekim činjenicama kod drugog

lica: a) lažnim prikazivanjem ili b) prikrivanjem činjenica.

• održavanje u zabludi znači aktivno podržavanje pogrešne i nepotpune predstave koja već postoji kod

drugog lica.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji karakterišu navedene namjere.

• Lakši oblik prevare (sitna prevara) • gonjenje se preduzima po prijedlogu.

• ako je učinilac preduzetom radnjom pribavio za sebe malu imovinsku korist – do 200 KM ili je u istom

iznosu drugome pričio štetu i ako je pri preduzimanju radnje upravo postupao sa takvom namjerom.

52

1) objektivni elemenat – mala pribavljena imovinska korist za učinioca ili mala pričinjena šteta do 200

KM i 2) subjektivni elemenat – namjera da se upravo pribavi ovako mala korist za sebe ili drugoga ili da se

takva mala šteta drugome prouzrokuje.

• Prvi teži oblik djela postoji.. • kada je preduzetom radnjom pribavljena imovinska korist ili je drugome nanijeta šteta u iznosu koji

prelazi 10.000 KM.

• visina pribavljene imovinske koristi za učinioca djela ili drugo lice ili visina nanijete štete drugom licu

predstavlja kvalifikatornu okolnost.

• Drugi teži oblik djela • postoji kada je preduzetom radnjom izvršenja pribavljena imovinska korist za učinioca ili drugo lice ili

je drugom licu nanijeta šteta u iznosu koji prelazi 50.000 KM.

• Iznuda – čl. 242 - osnovni oblici (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom

pretnjom prinudi drugog da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, ili ko na takav način utjeruje

dug, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Iznuda – teži oblici KD (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri

izvršenju djela upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili je djelo učinjeno od strane više lica ili na

naročito grub i ponižavajući način, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina.

(3) Ko se za nagradu bavi vršenjem djela iznude, kazniće se zatvorom od tri do 15 g.

• U čemu se sastoji KD i objekt zaštite • djelo se sastoji u prinuđavanju drugog lica silom ili prijetnjom da nešto učini ili ne učini na štetu

svoje ili tuđe imovine u namjeri da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinska korist ili da se na

taj način utjera dug.

• objekt zaštite je dvojako određen: 1) imovina i 2) sloboda odlučivanja u raspolaganju imovinom.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice je potreban direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

• Prvi teži oblik djela • postoji ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu

preko 10.000 KM.

• ovdje je visina pribavljene protivpravne imovinske koristi kvalifikatorna okolnost za koju zakon

propisuje kaznu zatvora od jedne do deset godina.

• Drugi teži oblik djela 1) ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu preko 50.

000 KM,

2) ako je pri izvršenju djela učinilac upotrijebio hladno ili vatreno oružje ili drugo opasno sredstvo,

3) ako je djelo učinjeno od strane dva ili više lica i

4) ako je radnja izvršenja preduzeta na naročito grub i ponižavajući način.

• Treći teži oblik djela • postoji ako se učinilac bavi vršenjem iznude.

• ovdje se radi o kolektivnom KD u vidu zanata (tzv. reket).

• djelo se sastoji u višekratnom ponavljanju ovih djelatnosti pri čemu učinilac pokazuje spremnost,

tendenciju da i dalje nastavi sa vršenjem ovih KD.

• Ucjena – čl. 243 (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da će protiv

njega ili njemu bliskih lica otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto učini

ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, ili ko na takav način uteruje dug, kazniće se zatvorom od tri mjeseca

do pet godina.

• Ucjena – teži oblici

53

(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako iznos prelazi 50.000 KM, ili je djelo učinjeno

od strane više lica ili na naročito ponižavajući način, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina.

(3) Ko se za nagradu bavi vršenjem djela ucijene, kazniće se zatvorom od tri do 15 g.

• Ucjena • KD ucjene (šantaža) sastoji se u upotrebi prijetnje prema nekom licu da će se protiv njega ili njemu

bliskog lica otkriti nešto što može da škodi njihovoj časti ili ugledu i time ga prinudi da nešto učini ili

ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, a u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi.

• djelo obuhvata i utjerivanje duga ukoliko se to čini prinuđivanjem.

• sa ovako određenim elementima, ucjena se javlja kao specijalni oblik iznude.

• Objekt zaštite, radnja izvršenja i izvršilac • objekt zaštite: 1) pokretna ili nepokretna imovina i 2) sloboda odlučivanja u pogledu raspolaganja

imovinom.

• radnja izvršenja je prinuđavanje drugog lica da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji

kvalifikuje navedena namjera.

• Prvi teži oblik djela • postoji ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu

preko 10.000 KM.

• ovdje je visina pribavljene protivpravne imovinske koristi kvalifikatorna okolnost za koju zakon

propisuje kaznu zatvora od jedne do osam godina.

• Drugi teži oblik djela 1) ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu preko 50.

000 KM,

2) ako je djelo učinjeno od strane dva ili više lica i

3) ako je radnja izvršenja preduzeta na naročito ponižavajući način.

• Treći teži oblik djela • postoji ako se učinilac bavi vršenjem ucjene.

• ovdje se radi o kolektivnom KD u vidu zanata (tzv. reket).

• djelo se sastoji u višekratnom ponavljanju ovih djelatnosti pri čemu učinilac pokazuje spremnost,

tendenciju da i dalje nastavi sa vršenjem ovih KD.

• Oštećenje tuđe stvari –čl. 249 (1) Ko uništi, ošteti ili učini neupotrijebljivom tuđu stvar, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, učinilac

će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se zatvorom

od jedne do osam godina.

• Teži oblik djela i gonjenje (3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se učinilac koji krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini

iz mržnje.

(4) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana preduzima se po prijedlogu.

• U čemu se djelo sastoji i objekt zaštite • djelo se sastoji u uništenju, oštećenju ili činjenju neupotrebljivom tuđe stvari.

• objekt zaštite je imovina, a objekt napada može biti pokretna i nepokretna imovina.

• stvar ne mora da ima ekonomsku, novčanu vrijednost, već može da ima i afektacionu vrijednost za

njenog vlasnika (bitno je da je stvar tuđa, dakle da pripada drugom fizičkom ili pravnom licu).

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice je potreban umišljaj.

• gonjenje za osnovni oblik ovog djela se preduzima po prijedlogu.

• djelo ima tri teža oblika zavisno od obima i intenziteta prouzrokovane posljedice - visine pribavljene

imovinske koristi i pobuda učinioca.

54

• Glava XXIV – KD PROTIV PRIVREDE I PLATNOG PROMETA 1. Stvaranje monopolističkog položaja na tržištu;

2. Zloupotreba lažnog stečaja;

3. Prouzrokovanje stečaja nesavjesnim poslovanjem;

4. Povreda ravnopravnosti u obavljanju privredne djelatnosti;

5. Zloupotreba u stečajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja;

6. Oštećenje ili povlašćivanje povjerilaca;

7. Zloupotreba ovlašćenja u privredi;

8. Nesavjesno privredno poslovanje;

9. Zloupotreba u postupku javne nabavke;

10. Poslovna prevara;

11. Zaključenje štetnog ugovora;

12. Neovlašćeno primanje poklona ili darova;

13. Neovlašćeno davanje poklona ili darova;

14. Odavanje i neovlašćeno pribavljanje poslovne tajne;

15. Odavanje i korišćenje berzanske tajne;

16. Neovlašćena upotreba tuđe firme, uzorka ili modela;

17. Neovlašćena upotreba tuđeg pronalaska;

18. Falsifikovanje ili uništavanje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava;

19. Falsifikovanje i upotreba hartija od vrijednosti;

20. Falsifikovanje kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje;

21. Falsifikovanje znakova za vrijednost;

22. Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje;

23. Falsifikovanje znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova;

24. Pranje novca;

25. Nedozvoljena trgovina;

26. Obmanjivanje kupaca;

27. Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti;

28. Nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnošću;

29. Izdavanje hartija od vrijednosti bez pokrića;

30. Izdavanje čeka i sredstava bezgotovinskog plaćanja bez pokrića;

31. Utaja poreza i doprinosa;

32. Lažna poreska prijava;

33. Podnošenje lažne poreske prijave;

34. Sprečavanje poreskog službenika u obavljanju službene djelatnosti;

35. Napad na poreskog službenika u obavljanju službene djelatnosti;

36. Nepravilno izdvajanje sreds. pravnih lica.

• Zajedničke karakteristike Objekt zaštite ovih KD • privreda u cjelini ili pojedini vidovi i segmenti privrednog poslovanja, odn. zakonito i kvalitetno

funkcionisanje unutrašnjeg robnog prometa i spoljnotrgovinskog poslovanja čime se omogućava

slobodno i nesmetano kretanje robe, sredstava i ljudi.

• privreda - sveukupnost djelatnosti kojima se ostvaruje proizvodnja i raspodjela dobara i vrše usluge

neophodne za život ljudi i društva u cjelini.

• Na šta su usmjerena KD? • odnosi koji vladaju u procesu proizvodnje, vršenja usluga i raspodjele dobara predstavljaju najvažnije

društvene odnose, pa ih stoga država putem zakona i drugih podzakonskih propisa uređuje i usmjerava.

• KD protiv privrede su usmjerena na povredu ili ugrožavanje društvenih odnosa koji vladaju u procesu

proizvodnje, vršenja usluga i raspodjele dobara.

• KD protiv privrede • različite djelatnosti kojima se povređuje, ugrožava ili ometa normalan, nesmetan, kvalitetan,

blagovremen i zakoniti proces proizvodnje i slobodno odvijanje poslovanja i prometa robe i usluga na

55

cjelokupnoj teritoriji RS ili ugrožava povjerenje u novac, znakove za vrijednost, hartije od vrijednosti i

druga sredstva bezgotovin. platnog prometa ili se povređuju pojedina privredna dobra.

• Broj KD protiv privrede • u domaćem pravu postoji veliki broj KD protiv privrede u cjelini ili njenih segmenata, pa čak postoji i

tendencija njihovog daljeg povećanja i širenja, i to ne samo u KZ, već još više u sporednom ili

dopunskom krivičnom zakonodavstvu.

• Propisanost ovih KD • promjene koje su nužna karakteristika razvoja privrede dovode i do promjena u oblasti inkriminacija,

tako da vremenom neke od njih odumiru, mijenjaju oblike i vidove ispoljavanja, a druge se rađaju što

ukazuje na veliku dinamiku u pogledu inkriminacija u ovoj oblasti.

• privreda i njeno funkcionisanje nisu samo objekt zaštite ovih KD (niz KD koja su upravljena protiv

privrede, ali su istovremeno usmjerena i protiv drugih društvenih vrijednosti čija zaštita ima pretežni ili

primarni značaj, pa su takva djela i propisana u drugim grupama KD).

• Specifičnost kaznenog prava čini postojanje više vrsta kaznenih djela... • među ovim deliktima se nalaze i takva djela kojima se povređuje ili ugrožava privredni ili finansijski

sistem i zakonito poslovanje privrednih subjekata, a koja nisu predviđena u kr. zakonodastvu -

privredni prekršaji koji zajedno sa privrednim KD čine privrednu delinkvenciju.

• privredni prekršaji su djelatnosti pravnih lica, njihovih odgovornih lica i preduzetnika kojima se

povređuju pravne zabrane u oblasti privrednog poslovanja.

• Blanketna dispozicija ovih KD • veći broj privrednih KD ima blanketnu dispoziciju.

• za utvrđivanje sadržine bića ovih KD potrebno je da se konsultuje drugi zakon ili podzakonski propis iz

oblasti privrednog prava ili privrednog poslovanja, odn. drugi opšti akt budući da se radnja izvršenja

sastoji u postupanju, protivno tim propisima, odn. u njihovom svjesnom kršenju.

• Karakter delicta propria • neka privredna KD imaju karakter delicta propria, jer mogu biti izvršena samo od određenih lica koja

imaju određeno zakonom predviđeno svojstvo odgovornog lica ili preduzetnika.

• najveći broj ovih KD ipak može da izvrši svako lice.

• pri tome se ova djela mogu izvršiti samo u poslovanju preduzeća ili drugog privrednog društva (u

smislu člana 147. stav 8. KZ RS).

• Odgovorno lice u smislu izvršioca ovih djela • lice kome je u preduzeću ili drugom pravnom licu s obzirom na njegovu funkciju ili na osnovu

ovlašćenja povjeren određeni krug poslova koji se odnose na izvršavanje zakona, propisa donijetih na

osnovu zakona ili opštih akata preduzeća ili dr. pravnog lica u upravljanju i rukovanju imovinom ili u

rukovođenju proizvodnim ili nekim drugim privred. procesom ili nadzorom nad njima.

• odgovornim licem se smatra i službeno lice.

• ovo su uglavnom umišljajna djela.

• Zloupotreba ovlašćenja u privredi - član 263 (1) Odgovorno lice u preduzeću ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje u namjeri pribavljanja

protivpravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno lice:

• 1) stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili inostranstvu;

• Radnja izvršenja djela 2) sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilansima, procjenama ili inventarisanjem ili drugim

lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i rezultata

poslovanja;

3) pravno lice stavi u povoljniji položaj prilikom dobijanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se pravnom

licu ne bi priznale prema postojećim propisima;

• Radnja izvršenja djela 4) pri izvršavanju poreskih ili drugih zakonskih obaveza uskrati sredstva koja predstavljaju javni prihod;

5) namjenska sredstva sa kojima raspolaže koristi protivno njihovoj namjeni;

56

6) na drugi način grubo prekrši zakon ili pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, korišćenje i upravljanje

imovinom, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Teži oblik djela (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena znatna imovinska korist ili je nastupila šteta velikih

razmjera, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset god.

• Nesavjesno privredno poslovanje - član 264 (1) Odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu u kome nema većinski udio, koje svjesnim kršenjem

zakona ili drugog propisa o poslovanju, očigledno nesavjesno posluje i time prouzrokuje znatnu

imovinsku štetu tom pravnom licu, kazniće se NK ili zatvorom do tri g.

• Teži oblik djela (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila prinudna likvidacija ili je to pravno lice došlo pod

stečaj, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

• Zloupotreba u postupku javne nabavke - član 264a (1) Odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo

pravnog lica ili preduzetnik koji u postupku javne nabavke podnese ponudu zasnovanu na lažnim podacima, ili

se na nedozvoljen način dogovara sa ostalim ponuđačima, ili preduzme druge protivpravne radnje u namjeri da

time utiče na donošenje odluka naručioca u bilo kojoj fazi postupka javne nabavke, kazniće se zatvorom od

šest mjeseci do pet godina.

• Teži oblik djela (2) Ukoliko je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u postupku javne nabavke čija je vrijednost veća od tri

miliona konvertibilnih maraka, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

• Oslobađanje od kazne (3) Učinilac koji dobrovoljno otkrije da se ponuda zasniva na lažnim podacima ili na nedozvoljenom dogovoru

sa ostalim ponuđačima, ili da je preduzeo druge protivpravne radnje u namjeri da utiče na donošenje odluka

naručioca prije nego što on donese odluku o izboru ponude, može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

• Poslovna prevara - član 265 (1) Ko obavljajući privrednu djelatnost ili u sklapanju ili izvršenju ugovora ili posla obmane drugoga

prikazivanjem da će obaveze biti ispunjene ili prikrivanjem da obaveze neće biti ili da neće moći biti

ispunjene, pa radi djelimičnog ili potpunog neispunjenja obaveze za drugu stranu ili nekog drugog nastupi

imovinska šteta, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Teži oblici djela (2) Ako je izvršenjem djela iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se

zatvorom od dvije do deset godina.

• Pranje novca - član 280. (1) Ko novac ili imovinu za koje zna da su pribavljeni krivičnim djelom primi, zamijeni, drži, s njim raspolaže,

upotrijebi ga u privrednom poslovanju ili ga na drugi način prikrije ili pokuša prikriti, kazniće se zatvorom od

šest mjeseci do pet godina.

• Poseban oblik djela (2) Ako je izvršilac djela iz stava 1. ovog člana istovremeno i izvršilac ili saučesnik u krivičnom djelu kojim je

pribavljen novac ili imovinska korist iz prethodnog stava, kazniće se zatvorom od jedne do osam god.

• Teži oblici djela (3) Ako je novac ili imovina iz stava 1. i 2. ovog člana velike vrijednosti, učinilac će se kazniti zatvorom od

jedne do deset godina.

(4) Ako djela iz prethodnih stavova izvrši više lica koja su se udružila za vršenje takvih djela, učinilac će se

kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.

• Nehatno izvršenje djela (5) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. tač. 2. i 3. ovog člana učinilac postupao nehatno u odnosu na okolnost

da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom, kazniće se zatvorom do tri godine.

(6) Novac i imovina iz prethodnih stavova oduzeće se.

• U čemu se djelo sastoji?

57

• u primanju, zamjeni, držanju, raspolaganju, upotrebi u privrednom poslovanju ili na drugi način

prikrivanju ili pokušaju prikrivanja novca i imovine za koju se zna da je pribavljena KD.

• osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Konvenciji Savjeta Evrope o pranju, traženju, zapljeni i

konfiskaciji prihoda stečenih kriminalom.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je finansijski sistem, a objekt napada su novac i imovina koji su pribavljeni vršenjem

KD, bilo samog učinioca ili drugog lica.

• Radnja izvršenja 1) primanje – uzimanje u državinu,

2) zamjena – konverzija, trampa,

3) držanje – državinska, faktička vlast, posjedovanje, neposredno ili posredno,

4) raspolaganje teretno ili besteretno,

5) upotreba u privrednom poslovanju i

6) prikrivanje na drugi način ili pokušaj prikrivanja novca i imovine.

• bitno - da se radi o novcu i imovini za koju se zna da je pribavljena KD.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.

• za umišljajno izvršenje djela je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a za nehatno

djelo – kazna zatvora do tri godine.

• uz kaznu učiniocu se obavezno izriče i mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta – novca i imovine.

• Djelo ima tri teža oblika 1) postoji ako je učinilac djela istovremeno i izvršilac ili saučesnik u KD kojim je pribavljen novac ili

druga imovinska korist koja predstavlja predmet pranja novca.

2) postoji ako je radnja izvršenja preduzeta u odnosu na novac i imov. velike vrijednosti.

3) postoji ako je radnja izvršenja preduzeta od strane više lia (najmanje dva lica) koja su se udružila za

vršenje ovakvih djela (organizovano vršenje KD u većem obimu i u dužem trajanju na osnovu

prethodno zajedničko donijete odluke).

• Nedozvoljena trgovina – čl. 281 (1) Ko nemajući ovlašćenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete u većoj količini ili vrijednosti u svrhu

prodaje, ili ko se neovlašćeno i u većem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini i zastupanjem

domaćih privrednih subjekata u prometu robe ili usluga, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

• Poseban oblik djela (2) Ko se bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašćeno organizovao, kazniće se zatvorom od šest

mjeseci do pet godina.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko neovlašćeno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili

predmeta čiji je promet zabranjen ili ograničen.

• Teži oblik djela i MB (4) Ako je učinilac djela iz stava 1., 2. i 3. ovog člana organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika, ili je

postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

(5) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzeće se.

• U čemu se djelo sastoji? • u nabavljanju robe ili drugih predmeta u većoj količini ili vrijednosti bez ovlašćenja u svrhu prodaje, u

neovlašćenom bavljenju trgovinom ili posredovanjem u trgovini u većem obimu ili u zastupanju

domaćih privrednih subjekata u prometu robe i usluga.

• objekt zaštite je zakonito odvijanje trgovine.

• Radnja izvršenja 1) neovlašćeno nabavljanje robe ili drugih predmeta u većoj količini ili vrijednosti u svrhu prodaje.

2) neovlašćeno u većem obimu bavljenje trgovinom ili posredovanjem u trgovini.

3) bavljenje zastupanjem domaćih privrednih subjekata u prometu robe ili usluga.

• Izvršilac djela i oblik krivice

58

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj koji obuhvata svijest

o neovlašćenosti postupanja.

• za ovo je djelo propisana NK ili kazna zatvora do dvije godine.

• pored kazne učiniocu djela se obavezno izriče MB oduzimanja predmeta – robe i predmeta

nedozvoljene trgovine.

• Djelo ima tri teža oblika 1) postoji ako se učinilac bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašćeno organizovao.

• radi se o dvoaktnom KD gdje jedno lice prvo, neovlašćeno organizuje proizvodnju robe i potom, tu

robu prodaje bez potrebnog ovlašćenja.

• Djelo ima tri teža oblika 2) postoji ako učinilac neovlašćeno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili predmeta čiji je promet zabranjen

ili ograničen (ovdje se radnja izvršenja ne sastoji samo u prodaji, već i u kupovini ili razmjeni (trampi), dok su

objekt radnje izvršenja roba ili predmeti čiji je promet zabranjen ili ograničen, dakle strogo kontrolisan: otrovi,

eksplozivne, rasprskavajuće ili zapaljive materije, oružje, municija).

• Djelo ima tri teža oblika 3) postoji u dva slučaja: 1) ako je učinilac organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika (oblik zločinačkog

udruženja koje je dobilo karakter samostalne radnje izvršenja gdje učinilac pronalazi, animira i povezuje veći

broj lica na širem prostoru ili u dužem trajanju radi prodaje ili posredavanja u prodaji robe ili predmeta) i 2)

ako je usljed preduzete radnje izvršenja u bilo kom obliku učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu preko

10.000 KM prema tržišnim uslovima.

• Utaja poreza i doprinosa-Član 287 (1) Ko izbjegne plaćanje poreza propisanih poreskim zakonodavstvom RS ili doprinosa zdravstvenog ili

penzijskog osiguranja propisanih u RS ne dajući tražene podatke ili dajući lažne podatke o svom stečenom

oprezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza, a iznos

obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 10.000 KM, kazniće se NK ili kaznom zatvora do tri godine.

• Teži oblici djela (2) Ko počini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 50.000

KM, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko počini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 150.000

KM, kazniće se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u nedavanju traženih ili davanju lažnih podataka o svom stečenom oporezivom prihodu ili o drugim

činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovih obaveza, pa tako izbjegne plaćanje poreza

propisanih poreskim zakonod. ili doprinosa zdravst. ili penzijskog osiguranja propisanih u RS.

• objekt zaštite je poreski, fiskalni sistem, a objekt napada su porezi i doprinosi zdravstvenog i

penzijskog osiguranja koji su propisani u RS.

• Radnja izvršenja 1) davanje lažnih podataka o svojim stečenim oporezivim prihodima ili drugim činjenicama koje su od

uticaja na utvrđivanje poreskih obaveza.

2) nedavanje traženih podataka o svojim stečenim oporezivim prihodima ili drugim činjenicama koje su

od uticaja na utvrđivanje poreskih obaveza.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • posljedica djela je konkretna opasnost po budžet države, a ona se ogleda u izbjegavnju plaćanja poreza

ili doprinosa za zdravstveno ili penzijsko osiguranje.

• učinilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji karakteriše navedena namjera.

• Djelo ima dva teža oblika 1) postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela izbjegnuto plaćanje obaveze u iznosu

koji prelazi 50.000 KM.

2) postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela izbjegnuto plaćanje obaveze u iznosu

koji prelazi 150.000 KM.

59

• visina izbjegnute poreske ili dr. obaveze predstavlja kvalifikatornu okolnost.

• Sprečavanje poreskog službenika u obavljanju službene dužnosti - član 290 (1) Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile spriječi ili nastoji spriječiti poreskog službenika u obavljanju njegove

službene dužnosti ili ko ga prisili da službenu radnju ne učini, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri

godine.

• Teži oblik djela (2) Ako je pri izvršenju KD iz stava 1. ovog člana, učinilac poreskog službenika zlostavljao, prijetio

upotrebom oružja ili mu je nanio tjelesnu povredu, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri god.

(3) Učinilac KD iz stava 1. i 2. ovog člana koji je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem

poreskog službenika može se osloboditi od kazne.

• U čemu se djelo sastoji? • u sprečavanju ili pokušaju sprečavanja poreskog službenika u obavljanju službene dužnosti ili u

prisiljavanju poreskog službenika da ne učini službenu radnju silom ili prijetnjom upotrebe sile.

• objekt zaštite: a) službena dužnost poreskog službenika, njeno zakonito, efikasno, blagovremeno i

kvalitetno obavljanje i b) život i tjelesni integritet poreskog službenika.

• Dva osnovna oblika ispoljavanja djela 1) sprečavanje poreskog službenika ili protivstajanje i

2) prinuđavanje poreskog službenika.

• bitno je da se u oba slučaja radnja izvršenja preduzima na određeni način: a) upotrebom sile i b)

prijetnjom upotrebe sile.

• radnja izvršenja kod prvog oblika ovog djela je: a) sprečavanje i b) pokušaj (nastojanje) sprečavanja.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Lakši oblik djela • lakši oblik djela za koji se učinilac može u potpunosti osloboditi od propisane kazne postoji iz

kriminalno-političkih razloga ako je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem poreskog

službenika.

• ovdje je prethodna nezakonita ili nepravilno preduzeta radnja poreskog službenika bila provokacija za

učinioca djela za koju zakon propisuje ovu izuzetnu zakonsku mogućnost.

• Teži oblik djela 1) ako je učinilac djela zlostavljao poreskog službenika,

2) ako je radnja sprečavanja ili prisiljavanja poreskog službenika učinjena prijetnjom upotrebe oružja,

3) ako je učinilac nanio tjelesnu povredu u bilo kom obliku (laku ili tešku tjelesnu povredu) poreskom

službeniku usljed upotrijebljene sile.

• Napad na poreskog službenika u obavljanju službene dužnosti - član 291 (1) Ko napadne ili ozbiljno zaprijeti da će napasti poreskog službenika ili lice koje poreskom službeniku

pomaže u otkrivanju i istrazi povrede poreskih propisa u Republici Srpskoj, kazniće se kaznom zatvora od tri

mjeseca do tri godine.

• Teži oblik djela (2) Ako pri izvršenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac poreskog službenika ili lice koje pomaže

poreskom službeniku tjelesno povrijedi ili prijeti upotrebom oružja, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci

do pet godina.

• Najteži oblik djela (3) Ako pri izvršenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinilac poreskog službenika ili lice koje pomaže

poreskom službeniku teško tjelesno povrijedi, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u napadu ili ozbiljnoj prijetnji napadom na poreskog službenika ili lica koje mu pomaže u otkrivanju i

istrazi povrede poreskih propisa u RS.

• objekt zaštite: a) službena dužnost poreskog službenika, njeno zakonito, efikasno, blagovremeno i

kvalitetno obavljanje i b) život i tjelesni integritet poreskog službenika ili drugog lica koje mu pomaže.

60

• Radnja izvršenja a) napad – djelatnost kojom se neposredno i stvarno ugrožava život i tjelesni integritet drugog lica

(preduzetom radnjom se stvara mogućnost nastupanja smrti ili tjelesne povrede) i

b) prijetnja napadom.

• pasivni subjekt može biti: a) poreski službenik i b) drugo lice koje pomaže poreskom službeniku u

otkrivanju i istrazi povrede poreskih propisa (poreskih KD i poreskih prekršaja) u RS.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Djelo ima dva teža oblika 1) postoji ako je pri izvršenju KD učinilac poreskog službenika ili lice koje mu pomaže tjelesno povrijedio

ili ako im je prijetio upotrebom oružja.

• kod ovog djela je kvalifikatorna okolnost dvojako odtređena kao: a) nanošenje tjelesne povrede

pasivnom subjektu iz nehata i b) prijetnja, stavljanje u izgled napada pomoću hladnog ili vatrenog

oružja.

• Drugi teži oblik djela 2) postoji ako je pri izvršenju KD učinilac poreskog službenika ili lice koje mu pomaže teško tjelesno povredio

(teška tjelesna povreda je rezultat primijenjene sile ili upotrebe nekog opasnog sredstva – oružja; ona se mora

nalaziti u uzročno-posljedičnoj vezi sa preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela i u odnosu na nju

učinilac postupa sa nehatom.

• Glava XXIVa – KD PROTIV BEZBJEDNOSTI RAČUNARSKIH PODATAKA

1. Oštećenje računarskih podataka i programa;

2. Računarska sabotaža;

3. Izrada i unošenje računarskih virusa;

4. Računarska prevara;

5. Neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj

obradi podataka;

6. Sprečavanje i ograničavanje pristupa javnoj računarskoj mreži;

7. Neovlašćeno korišćenje računara ili računarske mreže.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite ovih KD • jeste bezbjednost kompjuterskih podataka i sistema, odn. računarske mreže.

• ova KD-pojam kompjuterski ili računarski kriminalitet, visokotehnološki kriminal.

• pod tim se podrazumijeva vršenje KD kod kojih se kao objekat ili kao sredstvo izvršenja KD javljaju

računari, računarske mreže, računarski podaci, računarski sistemi, kao i njihovi proizvodi u

materijalnom ili elektronskom obliku.

• Pojam računarskog kriminaliteta • podrazumijeva se sveukupnost različitih oblika, vidova i formi ispoljavanja protivpravnih ponašanja

upravljenih protiv bezbjednosti računarskih, informacionih i kompjuterskih sistema u cjelini ili

njihovih pojedinih dijelova na različite načine i različitim sredstvima u namjeri da se sebi ili drugom

pribavi korist (imovinske ili neimovinske prirode) ili da se drugome nanese šteta.

• Karakteristike računarskog kriminaliteta 1. objekt zaštite je bezbjedn. računarskih podataka ili informacionog sistema u cjelini ili njegovog

pojedinog dijela,

2. poseban, specifičan karakter i priroda protivpravnih djelatnosti pojedinaca,

61

3. posebna znanja i specijalizacija na strani učinioca ovih KD koja isključuje mogućn. da se bilo koje lice

nađe u ovoj ulozi,

• Karakteristike računarskog kriminaliteta 4) poseban način i sredstvo preduzimanja radnje izvršenja – uz pomoć ili upotrebom (zloupotrebom)

računara i

5) namjera učinioca kao subjektivni elemenat u vrijeme preduzimanja radnje koja se ogleda u namjeri

pribavljanja za sebe ili drugog koristi ili nanošenja štete drugom fizičkom ili pravnom licu.

• Štetne posljedice računarskih KD • su velike i ispoljavaju se u nastupanju imovinske štete za fizička ili pravna lica (ponekad i za cijelu

državu), u gubitku poslovnog ugleda, gubitku povjerenja u sigurnost i istinitost računarskog poslovanja

i uopšte računarskih podataka, opasnosti od zloupotrebe po slobode i prava čoveka i građana na razne

načine, odavanje lične, poslovne i drugih vidova tajni i sl.

• Izvršioci ovih KD • predstavljaju specifičnu kategoriju lica.

• uglavnom nedelikventna i socijalno prilagodljiva, nenasilna lica.

• oni za vršenje KD putem računara moraju da posjeduju određena specijalna, stručna i praktična znanja i

vještine u domenu informatičke i računarske tehnike i tehnol.

• Izvršioci ovih KD • radi se o licima kojima su ova tehnološka sredstva dostupna u fizičkom smislu.

• ova se KD vrše prikriveno, često bez vidljive prostorne i vremenski bliske povezanosti između

učinioca djela i oštećenog (pasivnog subjekta).

• u pogledu krivice ova se djela vrše isključivo sa umišljajem.

• Izvršioci ovih KD • u praksi postoji veća ili manja vremenska razlika između preduzete radnje izvršenja i trenutka

nastupanja posljedice.

• ova se djela teško otkrivaju, a još teže dokazuju, dugo vremena ostaju praktično neotkrivena, sve dok

oštećeni ne pretrpi štetu u domenu informatičkih i računarskih podataka ili sistema.

• kriminalitet koji brzo i lako mijenja forme i oblike ispoljavanja, granice među državama, kao i vrstu

oštećenog.

• Oštećenje računarskih podataka i programa – čl.292a. (1) Ko neovlašćeno izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski

podatak ili program, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, učinilac

će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

• Teži oblik KD i MB (3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 30.000 KM, učinilac

će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(4) Uređaji i sredstva kojima je učinjeno krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana, ako su u svojini

učinioca, oduzeće se.

• U čemu se djelo sastoji? • u neovlašćenom brisanju, izmjeni, oštećenju, prikrivanju ili na drugi način činjenju neupotrebljivim

računarskog podatka ili programa.

• objekt zaštite je bezbjednost računarskih podataka ili računarskih programa, a objekt napada je

računarski podatak ili program.

• Radnja izvršenja • alternativno određena i sastoji se u preduzimanju sljedećih djelatnosti:

1) brisanju,

2) izmjeni,

3) oštećenju,

4) prikrivanju i

5) činjenju neupotrebljivim računarskog podatka ili programa.

62

• Posljedica djela • za postojanje ovog djela je bitno da se radnja preduzima od strane neovlašćenog lica, na način i u

postupku koji nisu dozvoljeni i na zakonu zasnovani.

• posljedica djela je povreda zaštićenog dobra – računarskog podatka ili programa koji pripada

fizičkom ili pravnom licu u smislu njegove upotrebljivosti, korisnosti uopšte ili za određeno vrijeme, na

određenom mjestu ili za određenu namjenu.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• sud učiniocu djela obavezno izriče MB oduzimanja uređaja i sredstava ako su ispunjena dva uslova: 1)

da se radi o sredstvima i uređajima kojima je KD učinjeno i 2) da su sredstva i uređaji u svojini

učinioca djela.

• Ovo djelo ima dva teža oblika: • prvi teži oblik KD - ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog KD prouzrok. šteta u iznosu preko

10.000 KM (visina pričinjene imovinske štete u vrijeme izvršenja djela u zakonom utvrđenom iznosu

predstavlja kvalifikatornu okolnost.)

• drugi teži oblik KD - ako je preduzetom radnjom osnovnog djela prouzrokovana imovinska šteta u

iznosu preko 30.000 KM.

• Računarska sabotaža – čl. 292b • Ko unese, uništi, izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski

podatak ili program ili uništi ili ošteti računar ili drugi uređaj za elektronsku obradu i prenos podataka

sa namjerom da onemogući ili znatno ometa postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od

značaja za državne organe, javne službe, ustanove, preduzeća ili druge subjekte, kazniće se zatvorom

od šest mjeseci do pet godina.

• Ko djelo čini? • djelo čini lice koje unese, uništi, izbriše, izmijeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini

neupotrebljivim računarski podatak ili program ili uništi ili ošteti računar ili drugi uređaj za elektronsku

obradu i prenos podataka u namjeri da onemogući ili znatno omete postupak elektronske obrade i

prenosa podataka koji su od značaja za državne organe, javne službe, ustanove, preduzeća ili druge

subjekte.

• Objekt zaštite • objekt zaštite: 1) računarski podatak ili program i 2) računar i drugi uređaj za elektronsku obradu i

prenos podataka.

• bitno je da ovi uređaji i sredstva pripadaju, odn. da su od značaja za državni organ, javnu službu,

ustanovu, preduzeće ili drugog subjekta.

• Radnja izvršenja • je alternativno određena kao: 1) unos, 2) uništenje, 3) brisanje, 4) izmjena, 5) oštećenje, 6) prikrivanje i

7) činjenje neupotrebljivim na drugi način računarskog podatka ili programa, odn. uništenje ili

oštećenje računara ili drugog uređaja za elektronsku obradu i prenos podataka.

• Oblici KD • zavisno od objekta napada prema kome je upravljena radnja izvršenja ovog KD, razlikuju se dva

njegova oblika:

1) uništenje ili oštećenje računarskog podatka ili programa i

2) uništenje i oštećenje računara ili dr. uređ za elektronsku obradu i prenos podataka.

• Važno za postojanje oba oblika djela: a) da se radnja izvršenja preduzima u odnosu na objekte koji pripadaju drž. organu, javnoj službi,

ustanovi, preduzeću ili dr. subjektu i

b) da na strani učinioca u vrijeme preduzimanja radnje postoji određena namjera - namjera da se

onemogući (u potpunosti i trajno) ili znatno oteža postupak elektronske obrade i prenosa podataka.

• Posljedica djela • posljedica djela je povreda računarskog podatka, programa, računara ili uređaja za automatski prenos

ili obradu podataka u smislu njihove upotrebljivosti i korisnosti.

63

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji

karakteriše navedena namjera.

• Izrada i unošenje računarskih virusa - član 292v (1) Ko napravi računarski virus u namjeri njegovog unošenja u tuđi računar ili računarsku mrežu ili

telekomunikacionu mrežu, kazniće se NK ili zatvorom do šest mjeseci.

• Teži oblik KD i MB (2) Ko unese računarski virus u tuđi računar ili računarsku mrežu i time prouzrokuje štetu, kazniće se

NK ili zatvorom do dvije godine.

(3) Uređaj i sredstva kojima je učinjeno krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se.

• U čemu se djelo sastoji? • u pravljenju računarskog virusa u namjeri njegovog unošenja u tuđi računar, računarsku mrežu ili

telekomunikacionu mrežu ili u unošenju računarskog virusa u tuđi računar ili računarsku mrežu čime se

prouzrokuje šteta.

• objekt zaštite je bezbjednost računara, računarske ili telekomunikacione mreže od virusa različite vrste i

prirode, a objekt napada je računarski virus.

• Dva oblika djela: 1) pravljenje - stvaranje računarskog virusa koji je u mogućnosti da prouzrokuje određena oštećenja u

korišćenju ili upotrebljivosti računara, računarske mreže ili telekomunikacione mreže u cjelini ili

djelimično i

2) unošenje računarskog virusa, neposredno ili posredno, u tuđi računar ili računarsku mrežu, bez obzira

ko je ovaj virus napravio čime se drugome prouzrokuje šteta (imovin. ili neimovinskog karaktera).

• Izvršilac djela i oblik krivice • uz kaznu se učiniocu obavezno izriče i MB oduzimanja predmeta – uređaja i sredstava kojima je djelo

učinjeno.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u praksi su to lica koja posjeduju posebna, specijalna znanja

iz oblasti računarstva i informatike.

• u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji karakteriše navedena namjera.

• Računarska prevara -čl. 292g (1) Ko unese netačan podatak, propusti unošenje tačnog podatka ili na drugi način prikrije ili lažno

prikaže podatak i time utiče na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u namjeri da sebi ili drugom

pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu, kazniće se NK ili zatvorom

do tri g.

• Teži oblici KD (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 30.000 KM,

učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.

(4) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini samo u namjeri da drugog ošteti, kazniće se NK ili zatvorom

do šest mj.

• U čemu se djelo sastoji? • u unošenju netačnog podatka, propuštanju unošenja tačnog podatka ili na drugi način prikrivanju ili

lažnom prikazivanju podatka čime se utiče na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u namjeri

da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist i time prouzrokuje imovinska šteta drugom

licu.

• objekt zaštite je bezbjednost računarskih sistema od unošenja netačnih, neistinitih podataka i

povjerenje u ove sisteme.

• Radnja izvršenja • se sastoji iz dvije alternativno predviđene djelatnosti: 1) prikrivanje i 2) lažno prikazivanje računarskog

podatka.

• prikrivanje je neunošenje nekog podatka od strane lica koje je obavezno da isti unese u računar ili

računarsku mežu.

64

• lažno prikazivanje računarskog podatka postoji kada se u računarskoj mreži prikazuje, objavljuje,

unosi ili koristi neistiniti podatak (bilo da je u potpunosti ili djelimično neistinit).

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice - direktni umišljaj.

• lakši oblik djela postoji kada je učinilac preduzeo radnju izvršenja – prikrivanje ili lažno prikazivanje

podatka u računaru ili računarskoj mreži na zakonom predviđeni način sa namjerom da se drugome

nanese šteta, dakle, da se drugo fizičko ili pravno lice ošteti.

• Teži oblici KD • prvi teži oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela pribavljena

imovinska korist (za učinioca ili drugo lice) u iznosu preko 10.000 KM.

• drugi teži oblik djela postoji ako je preduzetom radnjom izvršenja učinilac za sebe ili drugog pribavio

protivpravnu imovinsku korist u iznosu preko 30.000 KM.

• Glava XXV - KD PROTIV USTAVNOG UREĐENJA RS • ova KD usmjerena su na ugrožavanje, podrivanje ili povredu najznačajnijih vrijednosti na kojima se

zasniva društv. i državno uređenje i politički i ekonomski sistem RS.

• osnovne vrijednosti koje su utvrđene Ustavom RS jesu: državno i društveno uređenje, ekonomski i

politički sistem, organizacija državne vlasti i bezbjednost države koja uključuje njen suverenitet i

teritorijalni integritet.

• Politička KD i njihove karakteristike • ova KD se nazivaju politička KD čiji je nastanak usko povezan sa nastankom države i prava uopšte i

potrebom zaštite njenih najznačajnijih dobara i vrijednosti (od njih se razlikuju klasična ili opšta KD).

• usmjerena su na povredu, podrivanje ili potkopavanje najznačajnijih društvenih vrijednosti za čiju

zaštitu i obezbjeđenje je naročito zainteresovana politička vlast.

• ona se nalaze u svim krivičnim zakonima, najčešće na prvom mestu i smatraju se najtežim KD za koja

se predviđaju i najteže kazne.

• Koja dva elementa određuju politički karakter ovih KD 1) zaštitni objekt protiv koga su usmjerena i

2) pobuda (motiv) zbog kojih se vrše.

• zaštitni objekt kod ovih KD jeste društ. i državno uređenje RS i njena bezbjednost.

• motiv napada - jeste namjera ugrožav. ustavnog uređenja ili bezbjedn. države.

• Za postojanje najvećeg broja ovih KD... • je od značaja da je njihova radnja izvršenja preduzeta od strane lica koji u momentu preduzimanja

radnje postupa sa ovakvom namjerom, bez obzira da li je ta namjera u konkretnom slučaju i

ostvarena.

• postojanje ove namjere na strani učinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja ukazuje i na oblik

krivice sa kojim postupa učinilac, a to je direktni umišljaj.

• Posljedica kod ovih KD • kod najvećeg broja ovih KD posljedica se sastoji u ugrožavanju ustavnog uređenja ili bezbjednosti

Republike Srpske.

• ta opasnost se najčešće javlja u vidu apstraktne opasnosti, a rjeđe kao konkretna opasnost.

• posljedica povrede se izuzetno rijetko javlja samo kod nekih KD: ubistvo predstavnika najviših

državnih organa.

• Teško KD protiv ustavnog uređenja RS • u slučaju da je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog političkog KD nastupila teža posljedica u

vidu povrede većeg obima i intenziteta, ili je radnja izvršenja osnovnog djela preduzeta pod naročito

otežavajućim okolnostima koje ukazuju na veći stepen težine i opasnosti, tada osnovno KD dobija težu

kvalifikaciju i prerasta u posebno teško KD protiv ustavnog uređenja RS (član 311. KZ RS).

• Oblik krivice • u pogledu krivice ova KD mogu biti izvršena samo sa umišljajem.

65

• to je najčešće direktni umišljaj koji karakteriše namjera ugrožavanja ustavnog uređenja ili

bezbjednosti države.

• izuzetak postoji samo kod KD odavanja tajne Republike Srpske (član 305. KZ RS) koje može biti

učinjeno i iz nehata.

• Izvršilac ovih KD • izvršilac ovih KD može biti svako lice.

• samo građanin RS (domaći državljanin) može biti učinilac KD dovođenja RS u položaj potčinjenosti ili

zavisnosti.

• kod KD odavanja tajne RS kao učinilac djela se može javiti samo lice kome je državna tajna povjerena

u službi ili uopšte na radu.

• KD PROTIV USTAVNOG UREĐENJA RS 1. Napad na ustavno uređenje – veleizdaja,

2. Ugrožavanje teritorijalne cjeline,

3. Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti,

4. Dovođenje RS u položaj potčinjenosti ili zavisnosti,

5. Ubistvo predstavnika najviših organa RS,

6. Otmica najviših predstavnika RS,

7. Oružana pobuna,

8. Terorizam,

9. Uzimanje talaca,

10. Finansiranje terorističkih aktivnosti,

11. Diverzija,

12. Sabotaža,

13. Špijunaža,

14. Odavanje tajne RS.

15. Upućivanje i prebacivanje na teritoriju RS oružanih grupa, oružja i municije,

16. Pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja RS,

17. Pomoć učiniocu poslije izvršenog KD protiv ustavnog uređenja RS,

18. Stvaranje zločinačkog udruženja za vršenje KD protiv ustavnog uređenja RS,

19. Pripremanje krivičnih djela protiv ustavnog uređenja RS i

20. Kažnjavanje za najteže oblike krivičnih djela protiv ustavnog uređenja RS.

• Napad na ustavno uređenje – čl. 293 • Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavno

uređenje RS, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina.

• U čemu se sastoji ovo KD i objekt zaštite • KD se sastoji u pokušaju da se silom, prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protivpravan način

promijeni ustavno uređ. RS (ovo je osnovno političko KD).

• objekt zaštite je ustavno uređenje RS.

• ustavno uređenje određuje Ustav RS koji utvrđuje društveno i ekonomsko uređenje i politički sistem,

kao i organizaciju, nadležn. i međusobni odnos zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.

• Radnja izvršenja • je započinjanje (u smislu pokušaja) bilo koje djelatnosti koja je upravljena, koja je podobna, koja

može da dovede do promjene ustavnog uređenja RS.

• za postojanje djela je bitno da ove djelatn. budu započete s ciljem promjene ustavnog uređenja ili

svrgavanja najviših organa državne vlasti na zakonom određeni način: 1) upotrebom sile; 2) prijetnjom

upotrebe sile i 3) na drugi protivpravan način.

• Posljedica djela, izvršilac i oblik krivice • posljedica djela je ugrožavanje ustavnog uređenja i položaja najviših državnih organa u vidu

apstraktne opasnosti.

• izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice je potreban umišljaj.

66

• Ubistvo predstavnika najviših organa RS -čl 286……9 • Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS liši života predsjednika ili

potpredsjednika RS, predsjednika NS RS, predsjednika Vlade RS, predsjednika Ustavnog suda RS,

predsjednika Vrhovnog suda RS ili glavnog republičkog tužioca, kazniće se zatvorom najmanje 10

godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

• U čemu se sastoji ovo KD • u lišavanju života predstavnika najviših državnih organa u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili

bezbjednosti RS.

• političko ubistvo ili atentat kao poseban ili specijalan oblik ubistva koje karakterišu dva elementa: 1)

političko svojstvo pasivnog subjekta i 2) politički motiv, pobuda na strani učinioca djela.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je ustavno uređenje i bezbjednost RS, a objekt napada je život predstavnika najviših

državnih organa (u smislu nosilaca najviših državnih, političkih, društvenih i pravosudnih funkcija).

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji

karakteriše navedena namjera.

• Za postojanje djela je bitno • ostvarenje još dva elementa: 1) da je radnja izvršenja preduzeta prema određenom licu kao pasivnom

subjektu i 2) da je radnja preduzeta u namjeri ugrožav. ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS.

• namjera mora da postoji na strani učinioca djela u vrijeme preduzimanja radnje, ali ona u konkretnom

slučaju ne mora biti i ostvarena.

• posljedica djela je povreda – nastupanje smrti lica prema kome je preduzeta radnja.

• Otmica najviših predstavnika RS – čl. 297 (1) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS izvrši otmicu predsjednika ili

potpredsjednika RS, predsjednika NS RS, predsjednika Vlade RS, predsjednika Ustavnog suda RS,

predsjednika Vrhovnog suda RS ili glavnog republičkog tužioca, kazniće se zatvorom od tri do 15 godina.

(2) Učinilac djela iz stava 1. ovog člana koji oteto lice dobrovoljno pusti na slobodu prije nego što je saznao da

je otkriven, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine, a može se i osloboditi od kazne.

• U čemu se sastoji ovo KD • u otmici predsjednika ili potpredsjednika RS, predsjednika NS, predsjednika Vlade, predsjednika

Ustavnog suda, predsjednika Vrhovnog suda ili glavnog repub. tužioca u namjeri ugrožavanja ustavnog

uređenja ili bezbjednosti RS.

• objekt zaštite je ustavno uređenje i bezbjednost RS, a objekt napada je sloboda predstavnika najviših

drž. organa.

• Za postojanje djela je bitno • ostvarenje dva elementa: 1) da je radnja izvršenja preduzeta prema određenom licu kao pasivnom

subjektu i 2) da je radnja preduzeta u određenoj namjeri – namjeri ugrožavanja ustav. uređenja ili

bezbj. RS.

• namjera mora da postoji na strani učinioca djela u vrijeme preduzimanja radnje, ali ou konkretnom

slučaju ne mora biti i ostvar.

• posljedica djela je povreda – nastupanje stanja lišenosti slobode kretanja i odlučivanja pasivnog

subjekta.

• Izvršilac djela • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji

karakteriše navedena namjera.

• lakši oblik ovog djela iz kriminalno političkih razloga postoji u slučaju ako učinilac otmice

dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego što je saznao da je otkriven.

• Oružana pobuna – čl. 298 (1) Ko učestvuje u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje ustavnog uređenja ili bezbjednosti

Republike Srpske ili njenih najviših organa, kazniće se zatvorom od tri do 15 godina.

(2) Organizator ili kolovođa pobune, kazniće se zatvorom od pet do 15 godina.

• U čemu se sastoji ovo KD

67

• u učestvovanju u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje ustav. uređenja ili bezbjed. RS ili

njenih najviših organa.

• za postojanje oružane pobune: 1) da postoji akcija većeg broja individualno neodređ. lica, 2) da je ta

akcija organizovana i usmjerena na ostvarenje političkih ciljeva – ugrožavanje ustavnog uređenja ili

bezbjed. RS ili njenih najviših organa i 3) da u akciji učestvuju lica koja poseduju oružje, oruđe ili dr.

sredstva koja su podobna da se tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je ustavno uređenje, bezbjednost i teritorijalna cjelokupnost RS i njeni najviši organi.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• za učesnika u oružanoj pobuni je propisana kazna zatvora od tri do 15 godina, a za organizatora ili

kolovođu pobune kazna zatvora od pet do 15 godina.

• Radnja izvršenja • je učestvovanje u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje ustav. uređenja ili bezbjed. RS

ili njenih najviših organa.

• lice može da učestvuje u izvođenju oruž. akcija kao: 1) običan učesnik, 2) kolovođa koji rukovodi

pojedinim akcijama na određ. prostoru ili rukovodi grupama učesnika u okviru oružane pobune i 3)

organizator oružane pobune koji preduzima djelatnost planiranja, koorodiniranja, usmjeravanja ili

rukovođenja cijelom oružanom akcijom.

• Posljedica djela

• djelo je svršeno čim je započeta jedna ili više djelatnosti upravljenih na ostvarenje cilja pobune,

bez obzira na njen obim i rezultate.

• posljedica djela je apstraktna, opšta opasnost za ustavno uređenje ili bezbjednost RS ili njenih najviših

organa.

• radi se o nužnom saizvršilaštvu u vidu konvergentnog KD jer u radnji izvršenja učestvuje veći broj

individ. neodređenih lica da bi uopšte moglo da postoji ovo KD.

• Terorizam – čl. 299 (1) Ko učini teroristički akt s ciljem ozbiljnog zastrašivanja građana ili prisiljavanja organa vlasti u RS da što

učini ili neučini ili s ciljem ozbiljnog narušavanja ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, ekonomskih ili

društvenih organizacionih jedinica u RS, kazniće se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ako je usljed KD iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti kaznom

zatv. najmanje pet g.

• Teži oblik ovog KD (3) Ako je pri izvršenju KD iz stava 1. ovog člana učinilac neko lice s umišljajem lišio života, kazniće se

zatvorom od najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Teroristički akt u smislu ovog člana podrazumijeva koju od sljedećih namjernih radnji koja s obzirom na

svoju prirodu ili okolnost može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu organizaciju:

• Teroristički akt 1) napad na život lica koje može prouzrokovati njegovu smrt,

2) napad na tjelesni integritet lica,

3) protivpravno zatvaranje, držanje zatvorenog ili na drugi način oduzimanje ili ograničavanje slobode kretanja

drugom licu s ciljem da se njega ili nekoga drugoga prisili da što učini, neučini ili trpi (otmica) ili uzimanje

talaca,

• Teroristički akt 4) nanošenje velike štete objektima RS ili javnim objektima, saobraćajnom sistemu, objektima infrastrukture

uključujući informatički sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili

privatnoj imovini za koju štetu je vjerovatno da će ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne materijalne štete,

5) otmicu vazduhoplova, broda ili drugog sredstva javnog saob. ili prevoza robe,

• Teroristički akt 6) proizvodnju, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korišćenje ili osposobljavanje za korišćenje

oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnih materijala, te istraživanje i

razvoj biološkog, hemijskog ili radioaktivnih materijala,

68

• Teroristički akt 7) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s ciljem ugrožavanja ljudskih života,

8) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, električnom energijom ili drugim prirodnim resursom s

ciljem ugrožavanja ljudskih života,

9) prijetnja izvršenjem kojeg djela iz tačke 1. do 8. ovog stava.

• Terorizam kao političko KD • ovo je jedno od najpoznatijih političkih KD sa međunarodnim elementom jer se u osnovi njegove

inkriminacije nalaze brojni međunarodni dokumenti kao što su: Ženevska konvencija o sprečavanju i

kažnjavanju terorizma iz 1937. godine, Rezolucija UN o međunarodnom terorizmu iz 1972. godine,

Evropska konvencija o suzbijanju terorizma iz 1977. godine itd.

• U čemu se djelo sastoji? • u vršenju terorističkog akta u cilju ozbiljnog zastrašivanja građana ili prisiljavanja organa vlasti u

Republici Srpskoj da nešto učine ili ne učine ili u cilju ozbiljnog narušavanja ili uništenja osnovnih

političkih, ustavnih, ekonomskih ili društvenih organizacionih jedinica u RS.

• Objekt zaštite i izvršilac KD • objekt zaštite je ustavno uređenje i bezbjednost Republike Srpske, a objekt napada su uređaji i

postrojenja na koja su neposredno usmjerene pojedine djelatnosti u okviru terorističkog akta.

• izvršilac djela može da bude svako lice (domaći ili strani državljanin), a u pogledu krivice potreban je

direktan umišljaj koji karakteriše određena namjera učinioca.

• Radnja izvršenja i teror. akt • radnja izvršenja je određena kao vršenje terorističkog akta.

• kao teroristički akt se podrazumijeva preduzimanje ili prijetnja preduzimanjem namjernih (dakle

sa umišljajem) jedne ili više zakonom taksativno navedenih djelatnosti koje s obzirom na prirodu ili

okolnosti mogu ozbiljno da oštete državu ili međunarodnu organizaciju.

• Teroristički akt... 1) napad na život lica koje može prouzrokovati njegovu smrt,

2) napad na tjelesni integritet lica,

3) protivpravno zatvaranje, držanje zatvorenog ili na drugi način oduzimanje ili ograničavanje slobode

kretanja drugom licu s ciljem da se on ili neko drugi prisili da nešto učini, ne učini ili trpi (otmica) ili

uzmanje talaca,

• Teroristički akt... 4. nanošenje velike štete objektima RS ili javnim objektima, saobraćajnom sistemu, objektima

infrastrukture, uključujući informatički sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom

pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju štetu je vjerovatno da će ugroziti ljudski život ili

dovesti do znatne materijalne štete,

5. otmica vazduhoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobr. ili prevoza robe,

• Teroristički akt... 6. proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korišćenje ili osposobljavanje za korišćenje

oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnih materijala, te

istraživanje i razvoj biološkog, hemijs. ili radioak. materijala,

7. ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozije ili poplava sa ciljem ugrožavanja ljudskih

života i

8. ometanje ili zaustavljanje snabd. vodom, el. energijom ili dr. prirodnim resursom u cilju ugrožavanja

ljudskih života.

• Za postojanje djela je bitno • da se ova radnja u bilo kom obliku ili vidu ispoljavanja preduzima u određenom cilju: a) u cilju

ozbiljnog zastrašivanja građana, b) u cilju prisiljavanja organa vlasti u RS da nešto učine ili ne učine i

c) u cilju ozbiljnog narušavanja ili uništenja osnovnih političkih, ustavnih, ekonomskih ili društvenih

organizacionih jedinica u RS.

• bez značaja je da li je ovaj cilj i ostvaren u konkretnom slučaju ili nije.

• posljedica djela je apstraktna opasnost po zaštićena dobra.

69

• Prvi teži oblik djela • postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja terorističkog akta u bilo kom obliku i vidu ispoljavanja

nastupila smrt jednog ili više lica.

• ova teža posljedica mora biti:

a) obuhvaćena nehatom učinioca i

b) u uzročno-posljedičnoj vezi sa preduzetom radnjom izvršenja.

• Drugi teži oblik djela • postoji ako je pri izvršenju terorističkog akta u bilo kom obliku učinilac neko lice sa umišljajem lišio

života.

• ovdje je kvalifikatorna okolnost umišljajno lišenje života drugog lica.

• Uzimanje talaca – čl. 300. (1) Ko drugog zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja ili ga drži ili

prijeti da će ga ubiti, povrijediti ili dalje držati kao taoca, s ciljem da primora Republiku Srpsku da što učini ili

neučini kao izričiti ili prećutni uslov za oslobađanje taoca, kazniće se kaznom zatvora od jedne do 10 godina.

• Teži oblik ovog KD (2) Ako je usljed KD iz stava 1. ovog člana nastupila smrt otetog lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora

najmanje pet godina.

(3) Ako je pri izvršenju KD iz stava 1. ovog člana učinilac oteto lice s umišljajem lišio života, kazniće se

kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

• U čemu se djelo sastoji? • djelo se sastoji u zatvaranju, držanju zatvorenog ili oduzimanju ili ograničenju slobode kretanja drugog

lica na drugi način ili u držanju takvog lica ili u prijetnji da će biti ubijen, povrijeđen ili i dalje držan

kao talac s ciljem da se primora RS da nešto učini ili ne učini kao izričiti ili prećutni uslov za

oslobađanje talaca.

• ovo je posebni, specijalni oblik KD otmice kao djela protiv slobode i prava građana.

• Objekt zaštite i izvršilac djela • objekt zaštite je dvojako određen kao: a) ustavno uređenje i bezbjednost Republike Srpske i b)

sloboda kretanja kao jedna od osnovnih ljudskih sloboda.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj koji

karakteriše navedeni cilj učinioca.

• Radnja izvršenja 1) zatvaranje – oduzimanje slobode kretanja onemogućavanjem drugoga da se kreće protivno njegovoj

slobodnoj volji,

2) držanje zatvorenog – produžavanje stanja lišenosti slobode kretanja u kome se drugo lice već nalazi,

3) oduzimanje ili ograničenje slobode kretanja drugog lica na drugi način,

4) držanje otetog lica,

5) prijetnja otetom licu.

• Prvi teži oblik djela • postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela u bilo kom obliku nastupila smrt

otetog lica.

• ovdje je teža posljedica djela – smrt otetog lica - u uzročno-posljedičnoj vezi sa radnjom izvršenja

osnovnog djela.

• ona mora biti rezultat nehata učinioca.

• Drugi teži oblik djela • postoji ako je pri izvršenju osnovnog djela učinilac oteto lice sa umišljajem lišio života.

• ovdje se teža posljedica javlja u vidu umišljajnog ubistva otetog lica.

• Finansiranje terorističkih aktivnosti - član 301. (1) Ko bilo na koji način direktno ili indirektno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se upotrijebe ili znajući

da će se upotrijebiti u cjelini ili djelimično za izvršenje:

• 1) krivičnog djela iz člana 299. (terorizam) i člana 300. (uzimanje talaca) ovog zakona,

• Finansiranje terorističkih aktivnosti

70

• 2) drugog KD koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu povredu civilnog lica ili lica koje aktivno

ne učestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu kada je cilj takvog djela, po njegovoj prirodi ili

okolnostima zastrašivanje građana ili prisiljavanje organa vlasti u RS da nešto učine ili ne učine,

kazniće se kaznom zatvora od jedne do 10 godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u direktnom ili indirektnom davanju ili prikupljanju sredstava na bilo koji način u cilju da se ona

upotrijebe ili sa znanjem da će se upotrijebiti u cjelini ili djelimično za izvršenje sljedećih KD: a)

terorizma, b) uziamnja talaca i c) drugog KD kojim se može prouzrokoati smrt ili teža tjelesna povreda

civilnog lica ili lica koje aktivno ne učestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu kada je cilj

takvog djela po svojoj prirodi ili okolnostima zastrašivanje građana ili prisiljavanje organa vlasti u RS

da nešto učine ili ne učine.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je ustavno uređenje i bezbjednost Republike Srpske.

• radnja izvršenja je alternativno određena kao: a) davanje – predaja, ustupanje sredstava u gotovinskom

novcu (domaćem ili stranom), hartijama od vrijednosti ili pokretnoj ili nepokretnoj imovini i b)

prikupljanje – pribavljanje sredstava u posjed, u državinu bilo kojom djelatnošću.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj (koji može biti

direktan ili eventualni).

• Diverzija – čl. 302 • Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS rušenjem, paljenjem ili na drugi način

uništi ili ošteti industrijski, poljoprivredni objekat, saobraćajno sredstvo, uređaj ili postrojenja, uređaj

sistema veze, uređaj javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladište, zgradu ili kakav

drugi objekat koji ima veći značaj za bezbjednost ili snabdijevanje građana ili za privredu ili

funkcionisanje javnih službi, kazniće se zatvorom od tri do 15 godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u rušenju, paljenju ili na drugi način uništenju ili oštećenju industrijskih, poljoprivrednih ili dr.

privrednih objekata, saobr. sredstava, uređaja ili postrojenja, uređaja sistema veze, uređaja javne

upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, brane, skladišta, zgrade ili drugog objekta koji ima veći

značaj za bezbjed., za snabdijevanje građana, za privredu ili za funkcionisanje javnih službi u namjeri

ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS.

• Objekt zaštite • je ustavno uređenje ili bezbjednost RS, a objekti napada su alternativno određeni kao: industrijski,

poljoprivredni ili drugi privredni objekti, saobraćajna sredstva, uređaji ili postrojenja, uređaji sistema

veze, uređaji javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, brane, skladišta. zgrade ili drugi objekti

koji imaju veći značaj za bezbjednost, za snabdijevanje građana, za privredu ili za funkcionisanje

javnih službi.

• Radnja izvršenja se sastoji u: 1) uništenju i 2) oštećenju zakonom navedenih objekata napada.

• za postojanje djela je bitno: a) da se radnja preduzima na određeni način: rušenjem (mehaničkom

silom), paljenjem (izazivanjem vatre) ili na drugi način i b) da se radnja izvršenja preduzima u

određenoj namjeri - namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja i bezbjednosti RS; posljedica djela se

javlja u vidu povrede (uništenja ili oštećenja objekta napada).

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji

karakteriše navedena namjera.

• Sabotaža - član 303 • Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Republike Srpske na prikriven, podmukao

ili drugi sličan način, u vršenju svoje službene dužnosti ili radne obaveze, prouzrokuje znatnu štetu za

državni organ ili pravno lice u kojem radi ili za drugi državni organ ili pravno lice, kazniće se zatvorom

od dvije do 15 godina.

71

• U čemu se djelo sastoji? • u prouzrokovanju znatne štete državnom organu ili pravnom licu na prikriven, podmukao ili sličan

način u vršenju svoje službene dužnosti ili radne obaveze u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili

bezbjednosti Republike Srpske.

• objekt zaštite je ustavno uređenje i bezbjednost Republike Srpske, a objekt napada je privreda države

i funkcionisanje njenog ekonomskog sistema.

• Radnja izvršenja • je alternativno određena kao:

1) nevršenje službene dužnosti ili radne obaveze,

2) nesavjesno vršenje službene dužnosti ili radne obaveze,

3) oštećenje sredstava za proizvodnju u procesu vršenja službene dužnosti ili radne obaveze i

4) proizvodnja velike količine neupotrebljive robe, robe koja nema uobičajeni kvalitet, mjere, svojstva i sl.

• Za postojanje djela je bitno: 1) da je radnja izvršenja preduzeta na određeni način: prikriven, podmukao ili sličan način u vršenju

službene dužnosti ili radne obaveze i

2) da je učinilac u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja postupao u određenoj namjeri - namjeri

ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Republike Srpske bez obzira da li je ova namjera u

konkretnom slučaju i ostvarena.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • posljedica djela se javlja u vidu povrede – nastupanja znatne štete za državni organ ili pravno lice u

kome učinilac djela radi ili drugi organ ili pravno lice.

• izvršilac djela može da bude lice koje obavlja službenu dužnost ili radnu obavezu u državnom organu

ili organizaciji, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji karakteriše navedena namjera.

• Špijunaža - član 304 (1) Ko tajne vojne, ekonomske ili službene podatke ili dokumente saopšti, preda ili učini dostupnim stranoj

državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi, kazniće se zatvorom od tri do 15 godina.

(2) Ko za stranu državu ili organizaciju stvara obavještajnu službu u Republici Srpskoj ili njom rukovodi,

kazniće se zatvorom od pet do 15 godina.

• Špijunaža (3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi način pomaže njen rad, kazniće

se zatvorom od jedne do deset godina.

(4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u namjeri da ih saopšti ili preda stranoj državi, stranoj organizaciji

ili licu koje im služi, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

• Najteži oblik ovog KD (5) Ako su usljed djela iz stava 1. i 2. ovog člana nastupile teške posljedice za bezbjednost, ekonomsku ili

vojnu moć zemlje, kazniće se zatvorom najmanje pet godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u saopštavanju, predaji ili činjenju dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi

tajnih vojnih, ekonomskih ili službenih podataka ili dokumenata, u pribavljanju takvih podataka ili

dokumenata radi saopštavanja ili predaje stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi, u

stvaranju ili rukovođenju obavještajnom službom u RS za stranu državu ili organizaciju, u stupanju u

stranu obavještajnu službu, prikupljanju za nju podataka ili u pomaganju njenog rada na drugi način.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je bezbjednost države, a objekt napada jesu tajni vojni, ekonomski ili službeni podaci ili

dokumenta (to su: 1) vojni, ekonomski ili službeni podaci ili dokumenta koji su zakonom, drugim

propisom ili odlukom nadležnog organa proglašeni tajnim i 2) podaci čije bi odavanje prouzrokovalo ili

bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost, odbranu ili za političke, vojne ili ekonomske

interese države).

• Osnovni oblik djela

• djelo ima osnovni, četiri posebna i teži oblik.

72

• osnovno djelo se sastoji u saopštavanju, predaji ili činjenju dostupnim stranoj državi, stranoj

organizaciji ili licu koje im služi tajnih vojnih, ekonomskih ili službenih podataka ili dokumenata ili u

pribavljanju takvih podataka ili dokumenata u namjeri saopštavanja ili predaje stranoj državi, stranoj

organizaciji ili licu koje im služi.

• Radnja izvršenja • radnja izvršenja se sastoji iz više alternativno predviđenih djelatnosti: 1) saopštavanje, 2) predaja, 3)

činjenje dostupnim podataka ili dokumenata i 4) pribavljanje tajnih podataka ili dokumenata radi

saopštavanja ili predaje stranoj državi ili organizaciji.

• Za postojanje ovog djela je bitno... • da na strani učinioca pri preduzimanju ove radnje postoje dva subjektivna elementa: a) svijest,

znanje o tajnosti podataka ili dokumenata koji se ovakvom radnjom pribavljaju i b) namjera da se

ovako pribavljeni podaci saopšte ili predaju stranoj državi, stranoj organiz. ili licu koje im služi, bez

obzira da li je ova namjera i ostvarena u svakom konkretnom slučaju.

• Posebni oblici špijunaže 1. stvaranje i rukovođenje obavještajnom službom u Republici Srpskoj za stranu državu ili organizaciju,

2. stupanje u stranu obavještajnu službu,

3. prikupljanje podataka za stranu obavještajnu službu i

4. pružanje pomoći u radu stranoj obavještajnoj službi na drugi način.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • posljedica djela je opšta, apstraktna opasnost po bezbjednost Republike Srpske.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Teži oblik djela • postoji ako su usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela nastupile teške posljedice za

bezbjednost, ekonomsku i vojnu moć države.

• ovdje se posljedica djela javlja u vidu povrede – nastupanja teških posljedica.

• Stvaranje zločinačkog udruženja za vršenje KD protiv ustavnog uređenja RS - član 309. (1) Ko organizuje kakvo udruženje radi vršenja krivičnih djela iz člana 293. do 297., člana 299. do 301. i člana

306. ovog zakona, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

(2) Ko postane član nekog udruženja iz prethodnog stava, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Lakši oblik djela (3) Učinilac djela iz stava 1. ili 2. ovog člana koji spreči izvršenje krivičnih djela navedenih u stavu 1. ili ih

pravovremeno otkrije, ili otkrije udruženje i njegove vodeće članove, kazniće se zatvorom do dvije godine, a

može se i osloboditi od kazne.

• U čemu se djelo sastoji?

• u organizovanju udruženja ili postajanju njegovim članom radi vršenja KD protiv ustavnog

uređenja osim djela oružane pobune, diverzije, sabotaže, špijunaže i odavanja tajne RS.

• pripremne radnje zbog posebno ispoljene težine i stepena opasnosti inkriminisane su kao samostalno

KD.

• objekt zaštite je ustavno uređenje i bezbjednost RS.

• Radnja izvršenja • dvoaktno alternativno određena kao:

1) organizovanje udruženja – stvaranje novog ili iskorišćavanje postojećeg zločinačkog udruženja

preusmjeravanjem njegovog djelovanja na vršenje polit. KD i

2) postajanje pripadnikom udruženja.

• Za postojanje djela je bitno: • da se radi o zločinačkoj organizaciji u bilo kom obliku i da je ona osnovana i da deluje u cilju vršenja

političkih KD – krivičnih dela protiv ustavnog uređenja, osim u zakonu taksativno navedenih djela kao

što su: oružana pobuna, diverzija, sabotaža, špijunaža i odavanje tajne RS.

• izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Lakši oblik ovog djela

73

• postoji u dva slučaja: a) ako organizator ili član zločinačkog udruženja spriječe izvršenje KD za čije

izvršenje su se upravo i udružili i b) ako organizator ili član udruženja otkriju udruženje i njegove

vodeće članove.

• Glava XXVII - KD PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI 1. Zloupotreba službenog položaja ili ovlašć.,

2. Pronevjera,

3. Prevara u službi,

4. Posluga,

5. Primanje mita,

6. Davanje mita,

7. Protivzakonito posredovanje,

8. Nesavjestan rad u službi,

9. Odavanje službene tajne,

10. Iznuđivanje iskaza,

11. Protivzakonita naplata i isplata,

12. Protivzakonito oslobođenje lica lišenog slobode,

13. Povreda ljudskog dostojanstva zloupotreb. službenog položaja ili ovlašćenja,

14. Protivzakonito prisvajanje stvari prilikom vršenja pretres. ili provođenja izvršenja.

• Zajedničke karakteristike • povreda službene dužnosti učinjena od strane službenih lica, protivpravnim korišćenjem službenog

položaja i ovlašćenja.

• izvršilac je najčešće službeno lice koje vrši određene funkcije u državnim organima, javnim službama i

sl. koja rješavaju o određenim pravima i obavezama građana.

• Pojam ovih KD • ova KD predstavljaju različite oblike i vidove zloupotrebe služb. položaja i javnih ovlašćenja u vršenju

službene dužnosti od strane službenih ili odgovornih lica kao nosilaca tih ovlašćenja kojima se nanose

teže povrede ili teže ugrožavanje službe.

• njima se nastoji obezbijediti ispravnost, cjelishodnost, blagovremenost, efikasnost i zakonitost u radu

državnih organa koji vrše javna ovlašćenja i tako očuvati povjerenje građana u pravni poredak i pravnu

državu.

• Objekt zaštite ovih KD • službena dužnost državnih i dr. organa koji vrše javna ovlašćenja, odn. dužnost odgov. lica u

preduzeću, ustanovi ili dr. subjektu.

• cilj učinilaca ovih KD jeste da povrijede ili ugroze službenu dužnost koju vrše, te da na taj način za

sebe ili drugog pribave kakvu korist ili da nanesu kakvu štetu drugom licu ili da teže povrijede pravo

drugog fizičkog ili pravnog lica.

• ovim KD se povređuju ili ugrožavaju i druge društvene vrijednosti: slobode i prava čovjeka i građana,

imovina, privreda i sl.

• Radnja izvršenja ovih KD • preduzima se u vršenju službene dužnosti ili u vezi sa vršenjem službene dužnosti.

• s obzirom na vrstu službene dužnosti koja se krši i narušava, službena KD se mogu podijeliti na:

1) opšta i

2) posebna djela.

• Opšta i posebna službena KD • opšta službena KD se mogu izvršiti u svakoj službenoj dužnosti od strane nosioca službenih

ovlašćenja.

• posebna službena KD se mogu izvršiti samo u određenim vrstama i oblicima službene dužnosti.

• Prava i neprava službena KD • prava službena KD može da izvrši samo službeno lice u vršenju službene dužnosti ili u vezi sa njom.

74

• neprava službena KD mogu da se izvrše u službi i van nje.

• Propisanost ovih KD • ovim KD se povređuje ili ugrožava službena dužnost u smislu njenog pravilnog, cjelishodnog,

efikasnog i zakonitog funkcionisanja.

• nisu sve ovakve povrede propisane kao KD, već samo teže povrede, dok brojne lakše povrede službene

dužnosti predstavljaju disciplinske povrede.

• Izvršilac ovih KD • domaće ili strano službeno ili odgovorno lice.

• pojam službenog lica je definisan članom 147. stav 3. KZ RS, pojam stranog službenog lica članom

147. stav 6. KZ RS, a odgovornog lica čl. 147. stav 4. KZ RS .

• Izvršilac djela • kod pojedinih KD kao izvršilac se javlja samo određeno službeno lice.

• kod odavanja služb. tajne kao izvršilac se može javiti i lice kome je prestalo svojstvo služb. lica u

vrijeme izvršenja djela.

• postoje i takva djela koja može da izvrši svako lice (davanje mita) ili lice kome su predmeti KD

povjereni u službi ili na radu (pronevjera i posluga).

• Oblik vinosti • u pogledu krivice, ova se djela vrše sa umišljajem.

• samo jedno KD može biti izvršeno i sa nehatom - odavanje službene tajne.

• Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja - čl. 347 (1) Službeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da

drugome nanese kakvu štetu, iskoristi svoj položaj ili ovlašćenje, prekorači granice svog ovlašćenja ili ne izvrši

službenu dužnost, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

• Teži oblik djela (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana nanesena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugog,

učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet g.

• Odgovornost službenog ili odgovornog lica (3) Službeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist, iskoristi

svoj položaj ili ovlašćenje, prekorači granice svog ovlašćenja ili ne izvrši službenu dužnost, kazniće se

zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Teži oblici djela (4) Ako je djelom iz stava 3. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se

zatvorom od dvije do deset godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u iskorišćavanju služb. položaja ili ovlašć., prekoračenju granica služb. ovlašć. ili u nevršenju služb.

dužnosti od strane služb. ili odgovornog lica u namjeri da se sebi ili drugom licu pribavi kakva

neimovinska ili imovinska korist ili se drugome nanese kakva šteta.

• ovo je opšte i osnovno službeno KD.

• objekt zaštite je službena dužnost, njeno ispravno, blagovremeno, cjelishodno, efikasno i zakonito

vršenje.

• Djelo ima tri oblika 1) iskorišćavanje službenog položaja ili ovlašćenja,

2) prekoračenje službenog ovlašćenja i

3) nevršenje službene dužnosti.

• Za postojanje djela je potrebno: • da se radnja izvršenja preduzima u određenoj namjeri – da se za sebe ili drugog pribavi kakva

neimovinska korist ili da se drugome nanese kakav šteta.

• namjera mora da postoji na strani učinioca u vrijeme izvršenja djela, ali ona ne mora da bude ostvarena

u konkretnom slučaju.

• Izvršilac djela i oblik krivice

75

• izvršilac djela može da bude službeno ili odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu.

• u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj koji karakteriše navedena namjera.

• Djelo ima četiri teža oblika • prvi teži oblik djela postoji kada je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela drugom fizičkom

ili pravnom licu nanijeta znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugog.

• kada postoji znatna šteta ili teža povreda prava drugog predstavlja faktičko pitanje koje sud rješava u

konkretnom slučaju.

• Drugi teži oblik djela • postoji ako je zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja u bilo kom obliku učinilac preduzeo u

namjeri da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist, bez obzira da li je ova namjera

i ostvarena u konkretnom slučaju.

• Treći i četvrti teži oblik djela • treći teži oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja učinilac za sebe ili drugo fizičko ili

pravno lice pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu preko 10.000 KM.

• četvrti teži oblik djela postoji kada je izvršenjem osnovnog djela pribavljena imov. korist u visini

preko 50.000 KM.

• Pronevjera - član 348 (1) Ko protivpravno prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene ili uopšte

na radu u državnom organu ili pravnom licu, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako vrijednost pronevjerenih stvari iz stava 1. ovog člana ne prelazi iznos od 200 KM, a učinilac je išao za

tim da pribavi malu vrijednost, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

• Teži oblici djela (3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se

zatvorom od dvije do deset godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u protivpravnom prisvajanju novca, hartija od vrijednosti ili drugih pokretnih stvari koje su učiniocu

povjerene u službi ili na radu u državnom organu ili pravnom licu.

• objekt zaštite je službena dužnost, njeno zakonito, efikasno i cjelishodno obavljanje, a objekt napada

su: novac, hartije od vrijednosti i druge pokretne stvari koje su učiniocu povjerene da sa njima rukuje i

raspolaže u službi ili na radu.

• Radnja izvršenja je prisvajanje novca, hartija od vrijednosti ili drugih pokretnih stvari • prisvajanje je vlasničko ponašanje prema stvarima od strane lica koje na njima nema pravo svojine

(stvari su učiniocu povjerene u službi ili na radu u drž. organu ili pravnom licu u cilju obavljanja

određenog posla ili izvršenja određenog zadatka i one se nalaze u njegovoj faktičkoj vlasti kada počinje

da se prema njima ponaša kao vlasnik u smislu svojinskog raspolaganja).

• za postojanje djela - da se ova radnja preduzima na određeni način – protivpravo.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice kome su novac, hartije od vrijednosti ili druge pokretne stvari

povjerene u službi ili na radu u državnom organu ili pravnom licu.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Sitno djelo pronevjere • postoji ako vrijednost pronevjerenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM pri čemu je i sam učinilac išao

za tim da svojom radnjom izvršenja upravo pribavi malu imovinsku korist.

• ovo djelo karakterišu dva elementa: 1) objektivni elemenat – visina pribavljene koristi do 200 KM i 2)

namjera učinioca da svojom radnjom upravo pribavi malu vrijednost pronevjerene stvari.

• Djelo ima dva teža oblika • prvi teži oblik djela postoji kada je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela pribavljena

imovinska korist u iznosu preko 10.000 KM (visina koristi se utvrđuje prema tržišnim uslovima u

vrijeme izvršenja djela).

76

• drugi teži oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela pribavljena

protivpravna imovinska korist u iznosu preko 50.000 KM.

• Prevara u službi – čl. 349 (1) Službeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist

podnošenjem lažnih obračuna ili na drugi način dovede u zabludu ovlašćeno lice da izvrši nezakonitu isplatu,

kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Teži oblici djela (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniće se

zatvorom od dvije do deset godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u dovođenju u zabludu ovlašćenog lica da izvrši nezakonitu isplatu podnošenjem lažnih obračuna ili na

drugi način od strane službenog ili odgovornog lica u namjeri da se sebi ili drugom pribavi

protivpravnu imovinska korist.

• objekt zaštite je službena dužnost, njeno zakonito, efikasno, kvalitetno i cjelishodno funkcionisanje i

njena nenaplativost.

• Radnja izvršenja • je dovođenje u zabludu ovlašćenog lica da izvrši nezakonitu isplatu.

• to je stvaranje ili učvršćivanje pogrešne ili nepotpune predstave u pogledu istinitosti obračuna, njegove

osnovanosti ili visine, a koji je podnesen na naplatu.

• ova se radnja može izvršiti: a) podnoš. lažnih obračuna i b) na drugi način.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude samo određeno lice - službeno ili odgovorno lice.

• u pogledu krivice, ovo se djelo može izvršiti sa direktnim umišljajem koji karakteriše navedena

namjera.

• Djelo ima dva teža oblika • prvi teži oblik djela postoji kada je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela pribavljena

imovinska korist u iznosu preko10.000 KM (visina koristi se utvrđuje prema tržišnim uslovima u

vrijeme izvršenja djela).

• drugi teži oblik djela postoji ako je uslded preduzete radnje izvršenja osnovnog ddela pribavljena

protivpravna imovinska korist u iznosu preko 50.000 KM.

• Posluga - član 350. • Ko se neovlašćeno posluži novcem, vrijednosnim hartijama ili drugim pokretnim stvarima koje su mu

povjerene u službi ili uopšte na radu u državnom organu ili pravnom licu, ili ove stvari drugom

neovlašćeno da na poslugu, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

• U čemu se djelo sastoji? • u neovlašćenom posluživanju novcem, hartijama od vrijednosti ili drugim stvarima koje su učiniocu

povjerene u službi ili na radu u državnom organu ili pravnom licu ili u neovlašćenom davanju drugom

ovih stvari na poslugu.

• objekt zaštite je zakonito, kvalitetno i efikasno obavljanje službene dužnosti, a objekt napada su:

novac, hartije od vrijednosti i druge stvari koje su učiniocu povjerene u službi ili na radu u državnom

organu ili pravnom licu.

• Radnja izvršenja se sastoji: • iz dvije alternativno predviđene djelatnosti: 1) posluživanje novcem, hartijama od vrijednosti ili

drugim stvarima koje su učiniocu povjerene u službi ili na radu i 2) davanje ovih stvari drugome na

poslugu, da se njima posluži.

• bitno je da se radnja preduzima neovlašćeno, protivno pravilima službe.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice kome su ovi predmeti povjereni u službi ili na radu u državnom

organu ili pravnom licu.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

77

• Primanje mita - član 351 (1) Službeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi obećanje poklona

ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog službenog ovlašćenja ili u vezi sa svojim službenim

ovlašćenjem izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti, ili da ne izvrši službenu radnju koju bi moralo

izvršiti, kazniće se zatvorom od dvije do deset godina.

• Nepravo pasivno podmićivanje (2) Službeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, ili koje primi obećanje poklona

ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog ovlašćenja ili u vezi sa svojim ovlašćenjem izvrši službenu

radnju koju bi moralo izvršiti, ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti, kazniće se zatvorom

od jedne do osam godina.

• Naknadno podmićivanje (3) Službeno ili odgovorno lice koje poslije izvršenja, odnosno neizvršenja službene radnje, navedene u st. 1. i

2. ovog člana, a u vezi sa njom, zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, kazniće se zatvorom od tri mjeseca

do tri godine.

• Kažnjavanje stranog lica i MB (4) Strano službeno ili odgovorno lice koje učini djelo iz st. 1. do 3. ovog člana kazniće se kaznom za to djelo.

(5) Primljeni poklon ili imovinska korist stečena izvršenjem djela iz ovog člana oduzeće se.

• U čemu se djelo sastoji? • u zahtijevanju ili primanju poklona ili druge koristi ili u primanju obećanja poklona ili druge koristi od

strane službenog ili odgovornog lica da u okviru svog službenog ovlašćenja izvrši službenu radnju koju

ne bi smjelo da izvrši ili da ne izvrši službenu radnju koju bi moralo da izvrši, odn. da izvrši službenu

radnju koju bi moralo da izvrši ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo da izvrši, kao i u

zahtijevanju ili primanju poklona ili druge koristi poslije izvršenja ili neizvršenja neke od navedenih

službenih radnji, a u vezi sa njom.

• Objekt zaštite • zakonito, efikasno i kvalitetno obavljanje službene dužnosti, a objekt napada su poklon ili druga

korist.

• poklon je svaka imovinska vrijednost u smislu pokretne ili nepokretne stvari koja se daje bez

adekvatne protivnaknade; druga korist može biti ostvarivanje bilo kakve imovinske i neimovinske

pogodnosti, povlašćenog položaja ili privilegije.

• Tri oblika ovog djela • djelo ima tri oblika:

1) pravo pasivno podmićivanje,

2) nepravo pasivno podmićivanje i

3) naknadno podmićivanje.

• Pravo pasivno podmićivanje • postoji kada službeno ili odgovorno lice zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili primi obećanje

poklona ili druge koristi da u okviru svog službenog ovlašćenja izvrši nezakonitu službenu radnju –

službenu radnju koju ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši služb. radnju koju bi moralo izvršiti.

• Radnja izvršenja • tri alternativno predviđene djelatnosti:

1) zahtijevanje,

2) primanje i

3) primanje obećanja.

• bitno je da se ove radnje preduzimaju na dva načina: a) neposredno (direktno) i b) posredno

(indirektno).

• Radnja izvršenja 1) zahtijevanje je traženje, jasno i nedvosm. iskazivanje želje za poklonom ili koristi - verbalno (usmeno

ili pismeno), simbolima, znacima, aluzijama, pokretima ruke.

2) primanje je uzimanje poklona ili koristi, fizički, faktički.

78

3) primanje obećanja poklona ili koristi je saglašavanje, izražavanje želje za ostvarenje ponude drugog

lica o davanju poklona ili koristi.

• Za postojanje djela je potrebno.. • da se radnja izvršenja u bilo kom obliku preduzima od određenog lica u vezi sa izvršenjem službene

radnje koja se ne bi smela izvršiti, odnosno neizvršenjem službene radnje koja bi se morala izvršiti.

• KD je svršeno traženjem ili primanjem poklona ili druge koristi ili njihovog obećanja da oni slijede.

• uz kaznu se obavezno izriče i MB oduzimanja predmeta – primljenih poklona ili imovinske koristi.

• Nepravo pasivno podmićivanje • postoji kada službeno ili odgovorno lice zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili primi obećanje

poklona ili druge koristi da u okviru svog službenog ovlašćenja izvrši sdužbenu radnju koju bi moralo

izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo da izvrši.

• i ovo se djelo preduzima istim radnjama izvršenja kao i prethodno djelo – neposred. ili posrednim

zahtijevanjem ili primanjem poklona ili druge koristi ili primanjem obećanja poklona ili druge koristi.

• Naknadno podmićivanje • postoji kada službeno ili odgovorno lice zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist poslije izvršenja

službene radnje koju nije smjelo da vrši, odn. koju je bilo dužno da izvrši ili poslije neizvršenja radnje

koja se morala izvršiti, odn. koja se nije smjela izvršiti.

• radnja izvršenja kod ovog djela je: 1) zahtijevanje i 2) primanje poklona ili druge koristi, ali tek pošto

je izvršena nezakonita ili zakonita službena radnja.

• Izvršilac djela i oblik krivice • uz kaznu se obavezno izriče i MB oduzimanja predmeta – primljenih poklona ili imovinske koristi.

• izvršilac djela može da bude službeno ili strano službeno lice, kao i odgovorno lice u preduzeću,

ustanovi ili drugom subjektu.

• ovo djelo može da izvrši i lice kome je faktički povjereno vršenje pojedinih službenih dužnosti ili

poslova.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Davanje mita - član 352 (1) Ko službenom ili odgovornom licu učini, ponudi ili obeća poklon ili drugu korist da u okviru svog

službenog ovlašćenja ili u vezi sa svojim službenim ovlašćenjem izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo

izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju

službenog lica, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Nepravo aktivno podmićivanje (2) Ko službenom ili odgovornom licu učini, ponudi ili obeća poklon ili drugu korist da u okviru svog

službenog ovlašćenja izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi

smjelo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog lica, kazniće se zatvorom do tri godine.

• Kažnjavanje stranog lica (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i kada je mito dato, ponuđeno ili obećano stranom službenom

ili odgovornom licu.

(4) Učinilac djela iz st. 1. i 3. ovog člana koji je djelo prijavio prije nego što je saznao da je ono otkriveno,

može se osloboditi od kazne.

• Oduzimanje mita (5) Dati poklon, odnosno druga korist koja bude oduzeta od lica koje je primilo mito može se u slučaju iz stava

4. ovog člana vratiti licu koje je dalo mito.

• U čemu se djelo sastoji? • u davanju, pokušaju davanja ili obećanju poklona ili dr. koristi služb. ili odgov. licu da u okviru svog

ovlašćenja izvrši služb. radnju koju ne bi smjelo da izvrši ili da ne izvrši služb. radnju koju bi moralo

da izvrši, odn. da izvrši služb. radnju koju bi moralo da izvrši ili ne izvrši služb. radnju koju ne bi

smjelo da izvrši ili u posredovanju pri ovakvom podmićivanju služb. ili odgov. lica.

• objekt zaštite je zakonito, efikasno i kvalitetno obavljanje službene dužnosti, a objekt napada su:

poklon ili druga korist.

• Djelo ima tri oblika

79

• djelo ima tri oblika:

1) pravo aktivno podmićivanje,

2) nepravo aktivno podmićivanje i

3) posredovanje u podmićivanju.

• Pravo aktivno podmićivanje • davanje, pokušaj davanja ili obećanje poklona ili druge koristi službenom ili odgovornom licu da u

okviru svog ovlašćenja izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo da izvrši ili da ne izvrši službenu

radnju koju bi moralo da izvrši.

• ovdje se radi o davanju mita radi izvršenja nezakonite radnje. • djelo je svršeno činjenjem, nuđenjem ili obećanjem poklona ili druge koristi u vezi sa izvršenjem

nezakonite službene radnje bez obzira da li je takva radnja uopšte i izvršena ili ne.

• Nepravo aktivno podmićivanje • činjenje, nuđenje ili obećanje poklona ili druge koristi domaćem, stranom služb., odgovornom ili

drugom licu u preduzeću, ustanovi ili drugom subjektu da službeno lice u okviru službenog ovlašćenja

izvrši službenu radnju koju bi moralo da izvrši ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smjelo da

izvrši.

• ovo je podmićivanje na izvršenje zakonite radnje.

• Posredovanje u podmićivanju • preduzimanje djelatnosti kojima se podstiče, doprinosi ili pomaže drugom licu da učini, ponudi ili

obeća poklon ili drugu korist službenom ili odgovornom licu da u granicama svog ovlašćenja izvrši

nezakonitu ili zakonitu službenu radnju.

• ovdje se radi o podstrekavanju i pomaganju kao oblicima saučesništva koji su dobili karakter

samostalne radnje izvršenja.

• ovdje se kažnjava lice (posrednik) koje to različitim djelatnostima podstiče, omogućava ili olakšava.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• lakši oblik djela za koji zakon predviđa mogućnost potpunog oslobođenja od kazne postoji ako je

učinilac dao poklon na zahtjev službenog ili odgovornog lica, pa je to djelo prijavio prije nego što je

otkriven ili prije nego što je saznao da je otkriven.

• Trgovina uticajem - član 353 (1) Ko zahtijeva ili primi nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, neposredno ili preko trećeg lica, da

korišćenjem svog službenog ili društvenog položaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja, posreduje da se

izvrši ili ne izvrši neka službena radnja, kazniće se zatvorom od jedne do pet godina.

• Poseban oblik ovog djela (2) Ko drugom neposredno ili preko trećeg lica ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da, korišćenjem

svog službenog ili društvenog položaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja, posreduje da se izvrši ili ne

izvrši neka službena radnja, kazniće se zatvorom do tri godine.

• Poseban oblik djela (3) Ko koristeći svoj službeni ili društveni položaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj posreduje da se izvrši

službena radnja koja se ne bi smjela izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se morala izvršiti, kazniće

se zatvorom od jedne do osam god.

• Poseban oblik djela (4) Ko drugom neposredno ili preko trećeg lica obeća, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da, koristeći

svoj službeni ili društveni položaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj, posreduje da se izvrši službena radnja

koja se ne bi smjela izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se morala izvršiti, kazniće se zatvorom od

šest mjeseci do pet godina.

• Poseban oblik djela (5) Ako je za posredovanje iz stava 3. ovog člana zahtijevana ili primljena nagrada ili kakva korist, učinilac će

se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.

(6) Strano službeno ili odgovorno lice koje učini djelo iz st. 1. do 4. ovog člana kazniće se za to djelo.

(7) Nagrada ili imovinska korist stečena izvršenjem djela iz ovog člana oduzeće se.

80

• Nesavjestan rad u službi –čl. 354 (1) Službeno lice koje svjesnim kršenjem zakona ili drugih propisa, propuštanjem dužnosti nadzora ili na drugi

način očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je bilo dužno i moglo biti svjesno

da usljed toga može nastupiti teža povreda prava drugog ili veća imovinska šteta, pa takva povreda ili šteta i

nastupi, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

• Teži oblik djela (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana došlo do teške povrede prava drugog ili nastupila imovinska šteta

u iznosu koji prelazi 50.000 KM, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

• Nesavjestan rad u službi • kada službeno ili odgovorno lice svjesnim kršenjem zakona ili drugih propisa ili propuštanjem dužnosti

nadzora ili na drugi način očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe.

• subjektivna strana – umišljaj i nehat.

• neophodno - da je usljed nesavjesnog postupanja sl. lica nastupila teža povreda prava drugog ili veća

imovinska šteta.

• XXVIII–KD PROTIV PRAVOSUĐA

Zajedničke karakteristike • objekt zaštite: pravosuđe, odn. njegovo zakonito, efikasno, blagovremeno i kvalitetno funkcionisanje.

• sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu Ustava, zakona i dr. opštih akata i kada

je to predviđeno zakonom, opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava i potvrđenih međunarodnih

ugovora.

• Pojam pravosuđa u smislu objekta zaštite kod ovih KD 1) pravosuđe u užem smislu - sve vrste sudova opšte i posebne nadležnosti kao neposrednih vršilaca

pravosudne vlasti;

2) pravosuđe u širem smislu - pored sudova, obuhvata i druge organe koji učestvuju u ostvarivanju

pravosudne funkcije: tužilaštva, pravobranilaštva i policija;

• Organi pravosuđa • u organe pravosuđa spadaju:

1. pravosudni organi RS i

2. međunarodni sudski organi (Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, Stalni međunarodni krivični

sud u Hagu - tzv. Rimski sud i Ad hoc tribunal u Hagu).

• Šta se štiti ovim KD? • rad pravosudnih organa u pogledu normalnog, nesmetanog i zakonitog odvijanja, kao i u pogledu

zakonitosti donijetih odluka.

• pored zaštite normalnog odvijanja pravosudne funkcije, ovim KD se štiti: 1) samostalnost i zakonitost

u radu sudova i dr. organa pravosuđa i 2) odluke pravosud. organa u pogledu njihovog izvršenja.

• KD nosilaca pravosudnih fja • pravilno i zakonito vršenje suđenja i drugih pravosudnih djelatnosti može biti ugroženo ne samo od

strane lica izvan organa pravosuđa, već i od strane lica koja rade u pravosudnim organima, tj. od strane

samih nosilaca pravosudnih funkcija, ali su ova KD predviđena u posebnoj grupi djela protiv

službene dužnosti ili protiv sloboda i prava čovjeka i građana.

• Izvršilac ovih KD i oblik krivice • u pogledu krivice ova djela mogu biti izvršena samo sa umišljajem.

• kao izvršilac ovih djela može se javiti svako lice.

• kod pojedinih KD zakonodavac je odredio da se kao izvršilac može javiti samo određeno lice (delicta

propria): svjedok, vještak, prevodilac, tumač ili stranka u postupku.

• Isključenje KD

81

• kod pojedinih KD zakon je predvidio poseban osnov za isključenje njihovog postojanja; za KD: 1)

neprijavljivanje pripremanja KD, 2) neprijavlj. KD i učinioca i 3) pomoć učiniocu poslije izvršenog KD

nema KD pa se neće kazniti lice kojem je učinilac djela: bračni drug, lice sa kojim učinilac živi u

trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat i sestra, usvojilac i usvojenik, kao i

bračni drug nekog od navedenih lica, odn. lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbr zajednici.

• KD PROTIV PRAVOSUĐA 1. Neprijavljivanje pripremanja KD;

2. Neprijavljivanje KD ili učinioca;

3. Pomoć učiniocu poslije izvršenog KD;

4. Lažno prijavljivanje KD;

5. Davanje lažnog iskaza;

6. Sprečavanje dokazivanja;

7. Povreda tajnosti postupka;

8. Odavanje identiteta zaštićenog svjedoka;

9. Prinuda prema licu koje vrši pravosudnu funkciju;

10. Ometanje pravde;

11. Povreda ugleda suda;

12. Neizvršenje sudske odluke;

13. Kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti ili zanimanja;

14. Pobuna lica lišenih slobode;

15. Bjekstvo lica lišenog slobode;

16. Omogućavanje bjekstva licu lišenom slobode;

17. Povreda zakona od strane sudije.

• Neprijavljivanje pripremanja KD - član 361 (1) Ko zna da se priprema izvršenje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža

kazna pa u vremenu kada je još bilo mogućno spriječiti njegovo izvršenje to ne prijavi, a djelo bude pokušano

ili izvršeno, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

• Teži oblik ovog KD (2) Ako nije prijavljeno pripremanje KD za koje se po zakonu može izreći kazna dugotrajnog zatvora, učinilac

će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

• Isključenje KD (3) Nema KD iz stava 1. ovog člana ako djelo nije prijavilo lice kome je učinilac bračni drug, lice koje sa njim

živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i

bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici.

• Blaže kažnjavanje učinioca (4) Za djelo iz stava 2. ovog člana može se blaže kazniti učinilac koji je s licem koje priprema izvršenje

krivičnog djela u nekom od odnosa iz stava 3. ovog člana.

• U čemu se djelo sastoji? • u neprijavljivanju pripremanja KD za koje se po zakonu može izreći kazna pet godina zatvora ili

teža kazna u vrijeme kada je još bilo moguće da se spriječi njegovo izvršenje od strane lica koje zna da

se izvršenje djela priprema, a djelo bude pokušano ili izvršeno.

• objekt zaštite je pravosudna funkcija otkrivanja i sprečavanja vršenja teških KD.

• Radnja izvršenja • je neprijavljivanje pripremanja izvršenja KD; to je negativna, pasivna djelatnost.

• sastoji se u propuštanju zakonske dužnosti da se organima krivičnog gonjenja podnese usmena ili

pismena (anonimna, pseudonimna ili potpisana) prijava o pripremanju KD ili o licima koja to djelo

pripremaju.

• prijava ove vrste se može podnijeti policiji, tužilaštvu, a izuzetno i dr. organima: sudu, poreskoj upravi,

carini, inspekciji.

• Obaveza podnošenja prijave

82

• postoji od momenta saznanja da jedno ili više lica pripremaju izvršenje teškog KD, pod uslovom da

je to lice fizički, faktički bilo u mogućnosti, da je imalo vremena, načina i mogućnosti da o pripremanju

djela obavijesti nadležni organ.

• obaveza prijavlj. postoji i u slučaju kada se ne zna koje lice priprema izvršenje KD.

• kada više lica zna za prip. KD, svako od njih je obavezno na podnošenje ovakve prijave.

• Za postojanje djela je potrebno ispunjenje još tri elementa 1) da učinilac zna da se priprema teško KD; to je djelo za koje je u zakonu propisana kazna zatvora od pet

godina ili teža kazna pri čemu to lice ne mora da zna naziv i pravnu kvalifikaciju djela, niti vrstu i

mjeru propisane kazne.

2) da se radnja prijavljivanja propusti u vrijeme kada je još bilo moguće da se spriječi izvršenje

pripremanog KD.

3) da pripremano KD bude izvršeno ili bar pokušano.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, osim lica koje je i samo učestvovalo u pripremanju ili

izvršenju KD, kao i lice kojem je učinilac bračni drug, lice sa kojim učinilac živi u trajnoj vanbračnoj

zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog

od ovih lica, odn. lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbr zajednici.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Teži oblik djela • postoji ako nije prijavljeno pripremanje izvršenja KD za koje se po zakonu može izreći kazna

dugotrajnog zatvora.

• težina neprijavljenog KD predstavlja kvalifikatornu okolnost.

• za ovo je djelo propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

• Neprijavljivanje KD ili učinioca - član 362 (1) Ko zna da je neko lice učinilo krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od dvadeset

godina ili dugotrajni zatvor ili samo zna da je takvo djelo učinjeno pa to ne prijavi prije nego što su djelo,

odnosno učinilac otkriveni, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

• Kažnjavanje službenog lica (2) Službeno lice koje svjesno propusti da prijavi krivično djelo za koje je saznalo u vršenju svoje dužnosti,

ako se za to djelo po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža kazna, a djelo se goni po službenoj

dužnosti, kazniće se zatvorom do tri god.

• Oslobođenje od KD (3) Nema KD iz stava 1. ovog člana ako djelo nije prijavilo lice kome je učinilac bračni drug, lice koje sa njim

živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i

bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici,

kao i branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca.

• Ko čini ovo KD? • djelo čini lice koje zna učinioca djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 20 godina ili

kazna dugotrajnog zatvora ili zna da je izvršeno takvo djelo, odn. službeno ili odgovorno lice koje zna

da je izvršeno djelo za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, pa svjesno

propusti da to prijavi, prije nego što su djelo ili učinilac otkriveni.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je pravosudna funkcija otkrivanja izvršenih KD i njihovih učinilaca radi izvođenja pred

sud i kažnjavanja.

• Dva osnovna oblika djela 1) neprijavljivanje KD ili učinioca i

2) neprijavljivanje KD od strane službenog ili odgovornog lica.

1) Neprijavljivanje KD ili učinioca čini lice koje zna učinioca djela za koje se po zakonu može izreći kazna

zatvora od 20 godina ili kazna dugotrajnog zatvora ili zna da je izvršeno takvo djelo, pa to ne prijavi prije nego

što su djelo ili učinilac otkriveni.

• Izvršilac ovog KD i oblik krivice

83

• može da bude svako lice, osim lica koje je i samo učestvovalo u izvršenju KD, kao i lica kojem je

učinilac bračni drug, lice sa kojim učinilac živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj

liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od ovih lica, odn. lice koje sa nekim

od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, kao ni branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Neprijavljivanje KD od strane službenog ili odgovornog lica 2) neprijavljivanje KD od strane službenog ili odgovornog lica postoji kada službeno ili odgovorno lice

svjesno propusti da prijavi KD za koje je saznalo u vršenju svoje dužnosti ako se za to djelo po zakonu može

izreći kazna od pet godina zatvora ili teža kazna, a to djelo se goni po služb. dužnosti.

• Izvršilac ovog KD • može da bude samo službeno ili odgov. lice, osim lica koje je i samo učestvovalo u izvršenju KD, kao

i lica kojem je učinilac bračni drug, lice sa kojim učinilac živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po

krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od ovih lica, odn. lice

koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbr. zajedn., kao ni branilac, ljekar ili vjerski ispovj. učinioca.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Pomoć učiniocu poslije izvršenog KD - član 363 (1) Ko krije učinioca KD koje se goni po službenoj dužnosti ili mu prikrivanjem oruđa, tragova ili na drugi

način pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osuđeno lice ili preduzima druge radnje kojima se ide za tim da

se ne izvrši kazna, izrečena mjera bezbjednosti ili da se ne primijene vaspitne zavodske mjere, kazniće se NK

ili zatvorom do jedne godine.

• Teži oblik ovog KD (2) Ko pruži pomoć učiniocu KD za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina, kazniće se zatvorom od

tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko pruži pomoć učiniocu KD za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, kazniće se zatvorom od

jedne do osam god.

• Oslobođenje od KD (4) Kazna za djelo iz stava 1. ovog člana ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za KD u

pogledu kojeg je pružena pomoć.

(5) Nema KD iz stava 1. do 3. ovog člana ako je pomoć pružilo lice kome je učinilac bračni drug, lice koje sa

njim živi u vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni

drug nekog od navedenih lica, odn. lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici.

• U čemu se djelo sastoji? • u sakrivanju učinioca KD ili u prikrivanju sredstava kojima je djelo učinjeno, tragova ili u pomaganju

na drugi način ovome da ne bude otkriven ili u sakrivanju osuđenog lica, odn. preduzimanju drugih

radnji kojima se ide za tim da se ne izvrši izrečena kazna ili MB, odn. da se ne primijeni zavodska VM.

• ovo je staro KD poznato kao jatakovanje.

• radi se o supsidijarnom KD čije postojanje zavisi od ranije izvršenog KD.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je pravosudna funkcija: 1) otkrivanje učinioca KD radi suđenja i 2) izvršenje izrečene

KS prema osuđenom.

• djelo ima dva osnovna oblika: 1) pomaganje učiniocu djela radi izbjegavanja suđenja i 2) pomaganje

učiniocu djela radi izbjeg. izvršenja izrečene KS.

• 1) Pomaganje učiniocu KD radi izbjegavanja suđenja • čini lice koje sakrije učinioca KD ili mu prikriva sredstva kojima je KD učinjeno ili tragove ili mu

pomaže na drugi način da ne bude otkriven.

• radnja izvršenja je pomaganje učiniocu KD.

• ovdje pomaganje nije oblik saučesništva, već samostalna radnja izvršenja.

• 2) Pomaganje učiniocu djela radi izbjegavanja izvršenja izrečene sankcije • sastoji se u sakrivanju osuđenog lica kome je izrečena kazna, MB ili zavodska VM ili preduzimanju dr.

radnji kojima se ide za tim da se izbjegne izvršenje izrečene KS.

84

• radnja izvršenja je sakrivanje osuđenog lica kome je izrečena neka od KS (a ne i prekršajna) ili

preduzimanje drugih radnji (davanje alibija, nabavljanje lažnih isprava) kojima je cilj da se izbjegne

izvršenje izrečene KS.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, osim lica koje je i samo učestvovalo u izvršenju KD, kao i lica

kojem je učinilac bračni drug, lice sa kojim učinilac živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi

u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od ovih lica, odn. lice koje

sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Teži oblici djela • prvi teži oblik postoji ako se pruža pomoć učiniocu KD za koje je propisana kazna zatvora preko

pet godina.

• kvalifikatorna okolnost je težina KD čijem se učiniocu pruža pomoć.

• drugi teži oblik djela postoji ako se pruža pomoć učiniocu KD za koje je propisana kazna

dugotrajnog zatvora.

• Lažno prijavljivanje krivičnog djela - član 364. (1) Ko prijavi neko lice da je učinilo KD za koje se goni po službenoj dužnosti, a zna da to lice nije učinilac,

kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko podmetanjem tragova KD ili na drugi način izazove

pokretanje krivičnog postupka zbog KD za koje se goni po službenoj dužnosti protiv lica za koje zna da nije

učinilac tog djela.

• Blaži oblik djela (3) Ko sam sebe prijavi da je učinio kakvo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, iako ga nije

učinio, kazniće se NK ili zatvorom do šest mjeseci.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kazniće se i ko prijavi da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po

službenoj dužnosti, iako zna da to djelo nije učinjeno.

• U čemu se djelo sastoji? • u prijavljivanju određenog lica kao učinioca KD koje se goni po službenoj dužnosti, u podmetanju

tragova KD ili na drugi način izazivanju pokretanja krivičnog postupka zbog KD koje se goni po služb.

dužnosti, prijavljivanju sebe ili prijavljivanju da je izvršeno KD koje se goni po službenoj dužnosti,

iako se zna da takvo djelo nije učinjeno ili da prijavljeno lice nije učinilac.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je dvojako određen kao:

1) pravosudna funkcija otkrivanja KD i njihovih učinilaca i

2) čast i ugled nevinih lica koja su neosnovano prijavljena kao učinioci KD.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Četiri osnovna oblika djela • djelo ima četiri osnovna oblika:

1) lažno prijavljivanje određenog lica kao učinioca KD,

2) podmetanje tragova da je učinjeno KD,

3) lažno prijavljivanje sebe kao učinioca KD,

4) lažno prijavljivanje da je učinjeno KD.

• 1) Lažno prijavljivanje određenog lica kao učinioca KD • postoji kad se prijavi određeno lice da je učinilo KD koje se goni po služb. dužnosti, iako se zna da to

lice nije učinilac djela.

• radnja izvršenja je lažno prijavljivanje (podnošenje pismene ili usmene prijave organima krivičnog

gonjenja - policiji ili tužiocu, lično ili posredno - preko telefona, dr. tehničkog sredstva ili preko dr.

lica).

• 2) Podmetanje tragova da je učinjeno KD (realna dostava)

85

• se vrši podmetanjem tragova, oruđa i predmeta na lice mjesta ili na neko drugo mjesto ili se na drugi

način izaziva pokretanje krivičnog postupka za KD koje se goni po službenoj dužnosti protiv lica za

koje se zna da to djelo nije učinilo.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• 3) Lažno prijavljivanje sebe kao učinioca KD (samoprijavljivanje, samookrivljavanje) • postoji kada lice samo sebe prijavi kao učinioca KD koje se goni po službenoj dužnosti iako zna da to

djelo nije učinilo.

• radi se o samoprijavljivanju za KD koje se goni po službenoj dužnosti.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• 4) Lažno prijavljivanje da je učinjeno KD (fingirano KD) • postoji kada se prijavi da je učinjeno KD koje se goni po službenoj dužnosti, iako se zna da to djelo nije

učinjeno.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Davanje lažnog iskaza–čl. 365 (1) Svjedok, vještak, prevodilac ili tumač koji da lažan iskaz u postupku pred sudom, u disciplinskom,

prekršajnom ili upravnom postupku ili drugom zakonom propisanom postupku, kazniće se NK ili zatvorom do

dvije godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i stranka koja prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranaka u

sudskom ili upravnom postupku da lažan iskaz, a na ovom iskazu je zasnovana odluka donesena u tom

postupku.

• Teži oblici ovog KD (3) Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako su usljed djela iz stava 3. ovog člana nastupile osobito teške posljedice za okrivljenog, učinilac će se

kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(5) Ako učinilac dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije nego što se donese konačna odluka, kazniće se

NK, a može se i osloboditi od kazne.

• U čemu se djelo sastoji? • u davanju lažnog iskaza svjedoka, vještaka, prevodioca ili tumača pred sudom, u disciplinskom,

prekršajnom, upravnom ili u drugom zakonom propisanom postupku, u davanju lažnog iskaza stranke

prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranaka u sudskom ili upravnom postupku kad je na tom

iskazu zasnovana odluka donijeta u tom postupku ili u davanju lažnog iskaza u krivičnom postupku.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je zakonito obavljanje pravosudne f-je gdje se donijete odluke moraju zasnivati na

materijalnoj istini.

• djelo ima tri osnovna oblika: 1) davanje lažnog iskaza svjedoka, vještaka, prevodioca ili tumača, 2)

davanje lažnog iskaza stranke i 3) davanje lažnog iskaza u krivičnom postupku.

• Radnja izvršenja • kod svih oblika djela je davanje lažnog iskaza.

• iskaz je izjava ili saopštavanje pred nadl. organom o postojanju ili nepostojanju pravno relevantnih

činjenica značajnih za donošenje odluke pred tim organom.

• djelo postoji kada se da, saopšti lažan iskaz, iskaz koji ne odgovara objektivnoj stvarnosti, pri čemu on

može biti lažan u potpunosti ili djelimično.

• Prvi oblik djela • je davanje lažnog iskaza svjedoka, vještaka, prevodioca ili tumača pred sudom, u prekršajnom,

disciplinskom, upravnom ili dr. zakonom propis. postupku.

• izvršilac djela može da bude samo određeno lice: svjedok, vještak, prevodilac i tumač (ovdje se radi o

vlastoručnom KD), a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Drugi oblik djela je davanje lažnog iskaza stranke u sudskom ili upravnom postupku • ovo djelo postoji kada lice u svojstvu stranke prilikom izvođenja dokaza sasluš. stranaka da lažan

iskaz na kome bude zasnovana odluka donijeta u ovom postupku.

86

• izvršilac djela može da bude stranka u sudskom ili upravnom postupku, a u pogledu krivice potreban

je umišljaj.

• Treći oblik djela je davanje lažnog iskaza u kriv. postupku • ovo djelo čini lice koje ima posebno svojstvo: a) ako je svjedok, vještak, prevodilac ili tumač i 2)

ova se radnja preduzima u posebnoj vrsti postupka – u krivičnom postupku.

• djelo se može učiniti u svim fazama krivič. postupka i od strane svakog učesnika osim osumnjičenog,

okrivljenog ili optuženog.

• izvršilac djela - svjedok, vještak, prevod. ili tumač, a u pogledu krivice – umišljaj.

• Teži oblik djela • postoji ako su usljed davanja lažnog iskaza u krivičnom postupku nastupile osobito teške posljedice

za okrivljenog (koje su to osobito teške posljedice za okrivljenog, a koje se nalaze u uzročno-

posljedičnoj vezi sa datim lažnim iskazom, predstavlja faktičko pitanje koje sud rješava u konkretnom

slučaju.)

• Lakši oblik djela postoji... • kada učinilac bilo kog oblika ovog djela dobrovoljno opozove dati lažan iskaz prije nego što je

donijeta konačna odluka.

• uslovi: 1) da je učinilac dao lažan iskaz u sudskom, disciplinskom, prekršajnom, upravnom ili drugom

zakonom propisanom postupku, 2) da je učinilac dobrovoljno opozvao, porekao, negirao dati iskaz i 3)

da je to učinio prije nego što je donijeta konačna odluka nadležnog organa.

• Pobuna lica lišenih slobode-Član 373 (1) Lica koja su na osnovu zakona lišena slobode, koja se skupe u namjeri da se nasilno oslobode, ili da

zajednički napadnu lica čijem su nadzoru povjerena, ili da ih silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti

silu prinude da učine ili propuste nešto što je protivno njihovoj dužnosti, kazniće se zatvorom do tri god.

• Teži oblik djela (2) Učesnici u djelu iz stava 1. ovog člana koji upotrijebe silu ili ozbiljnu prijetnju, kazniće se zatvorom od

jedne do pet god.

(3) Izvršilac djela iz stava 1. koji dobrovoljno odustane od pobune prije upotrebe sile ili ozbiljne prijetnje,

oslobodiće se od kazne.

• U čemu se djelo sastoji? • u skupljanju lica koja su na osnovu zakona lišena slobode u namjeri da se nasilno oslobode ili da

zajednički napadnu lica čijem su nadzoru povjerena ili da ih silom ili prijetnjom da će neposredno

upotrijebiti silu prinude da učine ili propuste nešto što je protivno njihovoj dužnosti.

• objekt zaštite je pravosudna funkcija izvršenja pravnosnažno izrečenih KS institucionalnog karaktera.

• Radnja izvršenja • je skupljanje lica koja su na osnovu zakona lišena slobode (to je okupljanje većeg broja - najmanje

pet - individualno neodređenih lica, na istom mjestu, u isto vrijeme sa zajedničkim ciljem - u namjeri

da se nasilno oslobode ili da zajednički napadnu lica čijem su nadzoru povjerena ili da primjenom sile

ili prijetnje da će neposredno upotrijebiti silu prinude ta lica da nešto učine ili propuste što je protivno

njihovoj dužnosti - skupno izvršenje djela - nužno saizvršilaštvo).

• Izvršilac djela i oblik • izvršilac djela može da bude samo lice koje je na osnovu zakona lišeno slobode: lice kome je izrečena

kazna zatvora, MB ili VM institucionalnog karaktera, lice kome je određen pritvor, zadržavanje,

dovođenje ili psihijatrijsko posmatranje radi vještačenja duševnog zdravlja.

• u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

• Teži oblik djela • postoji kada učesnik u pobuni lica lišenih slobode upotrijebi silu ili ozbiljnu prijetnju.

• ako je usljed primjene sile prouzrokovana teška tjelesna povreda ili smrt drugog lica, tada postoji sticaj

između ovog i odgovarajućeg KD protiv života i tijela.

• Oslobođenje od kazne • zakon je iz kriminalno političkih razloga predvidio mogućnost oslobođenja od kazne učesnika pobune

koji dobrovoljno odustane od učešća u pobuni prije nego što je upotrijebljena sila ili ozbiljna prijetnja.

87

• Bjekstvo lica lišenog slobode-Član 374 • Lice lišeno slobode na osnovu zakona koje upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će

neposredno napasti na život ili tijelo pobjegne, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• U čemu se djelo sastoji? • djelo se sastoji u bjekstvu lica koje je na osnovu zakona lišeno slobode upotrebom sile protiv drugog

lica ili prijetnjom da će se neposredno napasti na život ili tijelo.

• objekt zaštite je pravosudna funkcija izvršenja pravnosnažno izrečenih KS institucionalnog karaktera.

• Za postojanje ovog djela je bitno... • bjekstvo lica lišenog slobode je samovoljno udaljavanje lica koje je na osnovu zakona lišeno slobode iz

zatvorskih prostorija ili zatvor. kruga prebacivanjem u slobodan prostor bez namjere da se vrati.

• djelo postoji samo kada se radi o opasnom bjekstvu – bjekstvu uz upotrebu sile protiv drugog lica ili

kvalifikovanu prijetnju neposrednim napadom na život ili tijelo.

• Za postojanje ovog djela je bitno... • sila ili prijetnja mogu biti primijenjene prema bilo kom licu: pripadniku službe za obezbjeđenje,

radniku zavodske uprave ili drugom zatvorenom licu i dr.

• nema djela ako je do bjekstva došlo bez primjene sile ili prijetnje npr. prevarom ili skrivenim

bekstvom.

• djelo je svršeno kad je lice na osnovu zakona lišeno slobode uspjelo da pobjegne,

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude samo lice koje je na osnovu zakona lišeno slobode.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• za ovo je delo propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

• Omogućavanje bjekstva licu lišenom slobode - član 375 (1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi način omogući bjekstvo licu koje je na osnovu zakona lišeno

slobode, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno u organizovanoj grupi ili je omogućeno bjekstvo više lica,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u omogućavanju bjekstva licu koje je na osnovu zakona lišeno slobode silom, prijetnjom, obmanom ili

na dr. način.

• objekt zaštite je pravosudna funkcija izvršenja izrečenih KS institucionalnog karaktera.

• Radnja izvršenja • je omogućavanje bjekstva licu koje je na osnovu zakona lišeno slobode.

• ovdje je radnja pomaganja zbog posebno ispoljene opasnosti i težine propisana kao samostalno KD, a

ne kao oblik saučesništva.

• ona obuhvata različite djelatnosti činjenja ili propuštanja kojima se stvaraju mogućnosti, uslovi ili

prilike da lice koje je na osnovu zakona lišeno slobode pobjegne, dakle da se samo oslobodi i da

izbjegne nadzoru lica kome je povjereno.

• Za postojanje ovog djela je bitno... • da se ova radnja preduzima na određeni način: a) silom, b) prijetnjom, c) obmanom ili d) na drugi

način.

• sila ili prijetnja mogu biti primijenjene prema bilo kom licu: pripadniku službe za obezbjeđenje,

radniku zavodske uprave ili drugom zatvorenom licu i dr.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• za ovo je djelo propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

• Teži oblik ovog djela • postoji u dva slučaja:

a) ako je radnja izvršenja preduzeta od strane organizovane grupe i

b) ako je radnjom izvršenja omogućeno bjekstvo više lica.

• više lica u smislu člana 147. stav 9. KZ RS obuhvata najmanje dva lica.

88

• Povreda zakona od strane sudije - član 376 • Sudija Ustavnog suda Republike Srpske ili sudija suda u Republici Srpskoj, u sudskom postupku s

ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na

drugi način prekrši zakon, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u donošenju nezakonite odluke ili u kršenju zakona na drugi način u sudskom postupku od strane sudije

Ustavnog suda RS ili sudije suda u RS s ciljem da se drugome pribavi kakva korist ili da mu se nanese

kakva šteta.

• poseban, specijalni oblik službenog KD – zloupotrebe služb. položaja ili ovlašćenja.

• objekt zaštite - zakonito vršenje sudijske f-je.

• Radnja izvršenja • radnja izvršenja je dvojako alternativno određena kao:

a) donošenje nezakonite odluke; odluka može biti: formalno ili materijalno nezakonita i

b) kršenje zakona na drugi način.

• ovdje se može raditi o neprimjenjivanju (propuštanju primjene) materijalnog ili procesnog zakona ili o

postupanju protivno zakonu.

• Za postojanje djela je potrebno... a) radnja izvršenja se preduzima u bilo kojoj vrsti sudskog postupka (parničnom, vanpar, izvršnom,

krivičnom, prekršajnom i dr.),

b) radnju izvršenja preduzima zakonom određeno lice - sudija Ustavnog suda RS ili sudija drugog

nadležnog suda u RS i

c) radnja izvršenja se preduzima s određenim ciljem - da se drugome pribavi kakva korist ili da mu se

nanese kakva šteta.

• Izvršilac djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude samo određeno lice - sudija Ustavnog suda RS ili sudija drugog suda u

RS.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj koji karakteriše cilj učinioca da se drugome pribavi kakva korist

ili da mu se nanese kakva šteta.

• Glava XXIX – KD PROTIV PRAVNOG SAOBRAĆAJA 1. Falsifikovanje isprave;

2. Posebni slučajevi falsifikovanja isprave;

3. Falsifikovanje ili uništavanje službene isprave;

4. Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava;

5. Navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja;

6. Izdavanje ili upotreba neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja.

• KD protiv pravnog saobraćaja

Zajedničke karakteristike • razni oblici i vidovi falsifikovanja isprava.

1) materijalno i

2) intelektualno falsifikovanje isprava.

• materijalno - pravljenje lažne isprave ili njeno prepravljanje tako da sadržina isprave ne odražava

volju lica koje je na njoj označeno kao izdavalac (lice koje je označeno kao izdavalac isprave nije dalo

izjavu koja na takvoj ispravi stoji).

• Intelektualno falsifikovanje • jeste izdavanje isprave sa neistinitim sadržajem koje čini lice koje je na ispravi označeno kao njen

izdavalac.

• ovdje je izdavalac isprave zaista ono lice koje je označeno na takvoj ispravi kao njen izdavalac, ali je

lažna sadržina isprave.

89

• krivotvorenje misli i izjava; alternativno, sadržajno, posredno ili nepravo falsifik.

• Objekt zaštite • objekt zaštite ovih KD je pravni saobraćaj, njegovo zakonito, normalno, nesmetano i uz povjerenje

odvijanje između fizičkih i pravnih lica prilikom uspostavljanja, promjene ili okončanja pravnih

odnosa.

• Radnja izvršenja • radnja izvršenja ovih KD se preduzima na ispravi kao sredstvu za odvijanje pravnog saobraćaja.

• isprava je objekt napada ovih KD.

• prema čl. 147 stav 19 KZ RS dokument ili isprava je svaki predmet koji je podoban ili određen da služi

kao dokaz kakve činjenice koja ima značaj za pravne odnose.

• Dva pojma isprave 1. isprava u širem smislu je svaki predmet koji je podoban ili određen da služi kao dokaz kakve

činjenice koja ima značaj za pravne odnose (magnetofonska traka, broj šasije motora, granični kamen,

zemljomjerski znak, kamen međaš, registarska tablica, računarski podatak.)

2. isprava u užem smislu je izjava volje ili misli nekog lica data u pismenoj formi o pravno relevantnoj

činjenici.

• Vrste isprava • postoji više različitih vrsta isprava:

1) javna, službena i privatna isprava,

2) originalna isprava, kopija i prepis,

3) namjerna i slučajna isprava i

4) konstitutivna i dokazna isprava.

• Posljedica ovih KD

• se javlja u vidu opasnosti, ugrožavanja zakonitog, sigurnog, nesmetanog i uz povjerenje

odvijanja pravnog saobraćaja između fizičkih i pravnih lica.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac ovih djela može da bude svako lice, ali kod nekih djela iz ove grupe zakonodavac traži

posebno lično svojstvo na strani izvršioca - svojstvo službenog ili odgovornog lica (falsifikovanje ili

uništenje službene isprave iz člana 379. KZ RS).

• u pogledu krivice, ova se djela vrše samo sa umišljajem.

• Falsifikovanje isprave–čl. 377 (1) Ko napravi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava ili ko

takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi radi upotrebe, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

• Teži oblik djela (2) Ko napravi lažnu javnu ispravu, testament, mjenicu, ček, javnu ili službenu knjigu ili drugu knjigu

koja se mora voditi na osnovu zakona, ili ko preinači takvu pravu ispravu ili ko takvu lažnu ili preinačenu

ispravu stavi u opticaj, ili je drži radi toga da je upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu, kazniće se zatvorom od tri

mjeseca do pet godina.

• U čemu se djelo sastoji? • u pravljenju lažne ili u preinačenju prave isprave u namjeri da se upotrijebi kao prava, u upotrebi

lažne ili neistinite isprave kao prave ili u nabavljanju lažne ili neistinite isprave u namjeri

upotrebe u pravnom saobraćaju kao prave.

• ovo je osnovno KD protiv pravnog saobrać.

• Objekt zaštite • objekt zaštite je pravni saobraćaj (saobraćaj ispravama kojima se dokazuje postojanje ili nepostojanje

pravnih odnosa između fizičkih i pravnih lica), a objekt napada je isprava.

• isprava je sredstvo za zakonito, normalno, nesmetano i uz povjerenje odvijanje pravnog saobraćaja, pa

stoga mora biti istinita, odnosno mora da sadrži činjenice koji odgovaraju objektivnoj stvarnosti.

• Radnja izvršenja • radnja izvršenja se može preduzeti sa više alternativno predviđenih djelatnosti:

1) pravljenje lažne isprave,

90

2) preinačenje prave isprave,

3) upotreba lažne ili neistinite isprave i

4) nabavljanje lažne ili neistinite isprave.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj (koji se kod pojedinih

oblika djela javlja kao direktni umišljaj koji kvalifikuje namjera učinioca).

• Teži oblik djela • postoji ako je radnja izvršenja osnovnog djela preduzeta u odnosu na posebnu vrstu isprave: 1) javnu

ispravu, 2) testament, 3) mjenicu, 4) ček, 5) javnu knjigu, 6) službenu knjigu i 7) drugu knjigu koja se

mora voditi na osnovu zakona.

• kvalifikatorna okolnost je priroda, vrsta i značaj objekta napada.

• Posebni slučajevi falsifikovanja isprave–čl. 378 • Kaznom iz čl. 377. st. 1. ovog zakona kazniće se:

1) ko kakvu hartiju, blanket ili kakav drugi predmet na kome je neko lice stavilo svoj potpis

neovlašćeno popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose;

2) ko drugog obmane u sadržaju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, držeći da se

potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadržaj;

3) ko ispravu izda u ime nekog lica bez njegovog ovlašćenja ili u ime lica koje ne postoji;

4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da ima kakav položaj, zvanje ili čin, a ovaj ima bitni

uticaj na dokaznu snagu isprave;

5) ko ispravu načini na taj način što neovlašćeno upotrijebi pravi pečat ili znak.

• Objekt zaštite • ovo je oblik intelektualnog falsif. isprave kod koga je izdavalac isprave istinito, tačno određen, što

znači da isprava potiče od lica koje je na njoj označeno kao izdavalac, ali je neistinita sadržina

isprave (izjava volje ili misli) budući da ona ne odgovara volji lica koje je označeno kao njen

izdavalac.

• objekt zaštite je pravni saobraćaj, a objekt napada je isprava.

• Djelo ima pet oblika a) zloupotreba blanketa,

b) navođenje na potpisivanje isprave obmanom,

c) izdavanje isprave bez ovlašćenja,

d) izdavanje isprave obmanom o položaju, činu ili zvanju i

e) izdavanje isprave neovlašćenom upotrebom pravog pečata ili znaka.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Glava XXX -KD PROTIV JAVNOG REDA I MIRA • zaštitni objekat ovih KD je javni red i mir.

• sam pojam JRM teško je precizno odrediti.

• obično se pod JRM podrazumijeva stanje postojanja pravnog poretka i pravne sigurnosti, odn. osjećanje

građana da postoji pravna sigurnost i lična bezbjedn.

• Pojam javnog reda i mira • javni red čine međusobni odnosi građana koji su u skladu sa pravilima ponašanja o normalnom načinu

života i društ. disciplini.

• iz toga proizilazi da svako KD na izvjestan način ugrožava ovo osjećanje pravne sigurnosti i lične

bezbjednosti građana.

• Šta se ugrožava ovom vrstom KD?

91

• međutim, za razliku od drugih KD kojima se uglavnom ugrožava lična bezbjednost i sigurnost

određenog lica, pa tek posredno javni red i mir uopšte, krivičnim djelima iz ove grupe KD prvenstveno

se ugrožava javni red i mir svih građana uopšte.

• Radnja izvršenja ovih KD, izvršilac i oblik krivice • radnja izvršenja ovih KD se preduzima na određeni način (što znači da je način izvršenja djela elemenat

njegovog bića koji mora biti obuhvaćen umišljajem učinioca): upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe

sile, odn. na protivpravan način.

• izvršilac ovih KD može da bude svako lice.

• u pogledu krivice, ova se KD vrše sa umišljajem.

• KD PROTIV JRM 1. Zločinačko udruženje,

2. Organizovani kriminal,

3. Dogovor za izvršenje krivičnog djela,

4. Nasilničko ponašanje,

5. Učestvovanje u skupini koja izvrši KD,

6. Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje,

7. Napad na služ. lice u vršenju sl. dužnosti,

8. Učestvovanje u skupini koja spriječi službeno lice u vršenju službene radnje,

9. Organizovanje otpora,

10. Protivpravno mijenjanje teritorijalne podjele RS,

11. Neovlašćeno bavljenje određenim zanim.,

12. Skidanje ili povreda sl. pečata ili znaka,

8. Oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenih spisa,

9. Lažno predstavljanje,

10. Samovlašće,

11. Izrađivanje i nabavljanje oružja i sredstava namijenjenih za izvršenje KD,

12. Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija,

13. Kockanje,

14. Povreda groba ili leša.

• Zločinačko udruženje – čl. 383 (1) Ko organizuje udruženje koje ima za cilj vršenje krivičnih djela za koja se može izreći kazna

zatvora od tri godine ili teža kazna, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko postane član udruženja iz prethodnog stava, kazniće se zatvorom do dvije godine.

• Zločinačko udruženje (3) Izvršilac djela iz stava 1. i 2. ovog člana koji spriječi izvršenje krivičnih djela navedenih u stavu 1.

ovog člana, ili ih pravovremeno prijavi ili otkrije organizaciju i vodeće članove udruženja, oslobodiće se od

kazne.

• Zločinačko udruženje • takva inkriminacija kojom se predviđa kažnjavanje za jedan oblik pripremne radnje, tačnije, za

organizovanje udruženja za vršenje određenih KD.

• organizovanje udruženja ili postajanje članom udruženja koje ima za cilj vršenje KD za koja se može

izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna.

• Objekt zaštite i oblici KD • objekt zaštite je pravni poredak koji se može narušiti ili ugroziti organizovanim, grupnim vršenjem

KD.

• djelo ima dva oblika: 1) organizovanje zločinačkog udruženja za vršenje KD i 2) postajanje

pripadnikom zločinačkog udruženja za vršenje KD.

• Ko može biti izvršilac ovog djela i oblik krivice • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

92

• u slučaju da organizator ili član udruženja spriječi izvršenje planiranih KD ili ih pravovremeno prijavi

ili otkrije organizaciju i vodeće članove udruženja, može se iz kriminalno-političkih razloga osloboditi

od kazne u potpunosti.

• Organizovani kriminal - član 383a. (1) Ko učini KD propisano KZ RS, kao pripadnik zločinačkog udruženja, ako za pojedino KD nije

predviđena teža kazna, kazniće se zatvorom najmanje tri godine.

(2) Ko kao pripadnik zločinačkog udruženja učini KD propisano KZ RS, za koje se može izreći kazna

zatvora tri godine ili teža kazna, ako za pojedino djelo nije propisana teža kazna, kazniće se zatvorom

najmanje pet godina.

• Organizovani kriminal - član 383a. (3) Ko organizuje ili bilo kako rukovodi zločinačkim udruženjem koje zajedničkim djelovanjem učini

ili pokuša KD propisano KZ RS, kazniće se zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

(4) Ko postane član zločinačkog udruženja koje zajedničkim djelovanjem učini ili pokuša KD

propisano KZ RS, ako za pojedino KD nije propisana teža kazna, kazniće se zatvorom najmanje jednu god.

• Organizovani kriminal - član 383a. (5) Pripadnik zločinačkog udruženja iz st. 1. do 4. ovog člana, koji otkrije zločinačko udruženje, može

se osloboditi kazne.

• član 383a unesen je u KZ RS dopunom KZ - 70/2006.

• U čemu se sastoji ovo KD? • KD se sastoji u organizovanju ili rukovođenju zločinačkim udruženjem ili u postajanju pripadnikom

takvog udruženja ili u tom svojstvu vršenju KD koje je propisano KZ RS koje ima za cilj vršenje KD

za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna.

• ovdje je inkriminisano organizovanje zločinačkog udruženja kao samostalno KD.

• Objekt zaštite, izvršilac i oblik vinosti • objekt zaštite je pravni poredak koji se može narušiti ili ugroziti organizovanim, grupnim vršenjem

KD.

• izvršilac ovog djela može da bude svako lice.

• u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• KD ima tri oblika 1) organizovanje ili rukovođenje zločinačkim udruženjem za vršenje KD,

2) postajanje pripadnikom zločinačkog udruženja za vršenje KD i

3) vršenje KD u svojstvu pripadnika zločinačkog udruženja.

• uslov - ovo djelo postoji samo u slučaju ako zakonom za takvo organizovanje nije predviđena teža

kazna.

• Teži oblik djela • postoji ako neko lice u svojstvu pripadnika zločinačkog udruženja izvrši KD za koje je Krivičnim

zakonom Republike Srpske propisana kazna zatvora od najmanje tri godine ili teža kazna.

• ovdje je težina i priroda učinjenog KD kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje kaznu zatvora

najmanje pet god.

• Nasilničko ponašanje –čl. 385 (1) Ko teškim vrijeđanjem ili grubim zlostavljanjem, vršenjem nasilja ili na drugi način ugrožava

sigurnost drugoga i time prouzrokuje znatno uznemirenje i strah kod građana, ili u većoj mjeri remećenje JRM,

kazniće se NK ili zatvorom do dvije g.

• Nasilničko ponašanje (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno od strane dva ili više lica, ili je došlo do težeg

ponižavanja ili zlostavljanja većeg broja lica, ili je izvršilac nekom licu nanio tjelesnu povredu, učinilac će se

kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri god.

• Objekt zaštite, izvršilac i oblik vinosti • objekt zaštite je dvojako određen kao: 1) javni red i mir i 2) spokojstvo građana.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Nasilničko ponašanje

93

• inkriminacija kojom se štiti JRM od različitih oblika nasilničkog ponašanja.

• djelo ima dva oblika, osnovni i teži.

• osnovni oblik djela vrši onaj ko teškim vrijeđanjem ili grubim zlostavljanjem, vršenjem nasilja ili na

drugi način ugrožava sigurnost drugog, i time prouzrokuje znatno uznemirenje i strah kod građana ili u

većoj mjeri remećenje JRM.

• Teži oblici ovog KD • razlikujemo nekoliko težih oblika KD:

a) ukoliko je osnovni oblik djela izvršen od strane dva ili više lica,

b) ukoliko je usljed osnovnog oblika djela došlo do težeg ponižavanja ili zlostavljanja većeg broja lica,

c) ukoliko je izvršilac osnovnog oblika djela nekom licu nanio tjelesnu povredu.

• Sprečavanje služb. lica u vršenju služb. radnje–čl. 387 (1) Ko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu da spriječi službeno lice u institucijama

RS u vršenju službene radnje koju je preduzelo u okviru svojih ovlaštenja ili ga na isti način prinudi na vršenje

služb. radnje, kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je KD iz stava 1. ovog člana službeno lice zlostavljano ili su mu nanesene lakše tjelesne

povrede ili je KD počinjeno prijetnjom upotrebe oružja, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet

g.

• Sprečavanje službenog lica u vršenju služb. radnje (3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini prema službenom licu prilikom vršenja poslova

bezbjednosti RS, lišenja slobode učinioca KD ili čuvanja lica koje je lišeno slobode, kazniće se zatvorom od

jedne do deset godina.

(4) Ako je učinilac KD iz st. 1, 2. i 3. ovog člana bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem

službenog lica, može se osloboditi kazne.

• Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje • ovim KD obezbjeđuje se krivičnopravna zaštita službenog lica u vršenju njegove službe, tj.

nesmetano vršenje služ. radnje.

• primarni objekt zaštite je služba, odn. nesmetano vršenje službene radnje od strane službenog lica, a

posredno se obezbjeđuje i zaštita samog službenog lica.

• Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje • djelo čini ko silom ili prijetnjom: a) spriječi službeno lice u vršenju službene radnje koju je ono

preduzelo u okviru svojih ovlašćenja ili b) prinudi službeno lice na vršenje službene radnje.

• teži oblik – ako učinilac uvrijedi ili zlostavi službeno lice, ako mu nanese lakšu tjelesnu povredu ili

prijeti upotrebom oružja.

• Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje • kvalifikovan oblik – ako je djelo učinjeno prema sudiji ili tužiocu pri vršenju njihove dužnosti.

• pokušaj djela je kažnjiv.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Napad na službeno lice u vršenju služb. Dužnosti-čl. 388. (1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službeno lice ili lice za koje zna da mu pomaže u

vršenju službene dužnosti, kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Ako učinilac pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana službeno lice ili lice za koje zna da mu

pomaže zlostavi, tjelesno povredi ili mu prijeti upotrebom oružja, učinilac će se kazniti zatvorom od tri

mjeseca do tri god.

• Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti (3) Ako je djelo iz stava 1. i 2. ovog člana učinjeno prema sudiji ili tužiocu u vezi sa vršenjem njihove

sudijske, odn. tužilačke dužnosti ili službenom licu u vršenju poslova bezbjednosti, učinilac će se kazniti

zatvorom od šest mjeseci do pet g.

(4) Ako je učinilac djela iz stava 1. do 3. ovog člana bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem

službenog lica ili lica koje mu pomaže, može se osloboditi od kazne.

• Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti

94

• ovim djelom obezbjeđuje se krivičnopravna zaštita služ. lica ili lica koje mu pomaže u vršenju služ.

dužnosti od svake one radnje koja se može podvesti pod krivičnopravni pojam napada ili ozbiljne

prijetnje da će se napasti na pasivnog subjekta.

• Radnja izvršenja • dvojako alternativno određena: a) napad – djelatnost kojom se neposredno i stvarno ugrožava život i

tjelesni integritet drugog lica i b) prijetnja napadom (najava napada, izjava volje kojom se drugom

licu stavlja u izgled mogućnost napada na život ili tjelesni integritet).

• Pasivni subjekt djela • za postojanje djela važno da se ova radnja preduzima u odnosu na određenu vrstu pasivnog subjekta: a)

službeno lice u institucijama RS i b) drugo lice koje pomaže službenom licu u vršenju poslova

bezbjednosti RS, otkrivanju ili lišenju slobode učinilaca KD ili čuvanja lica koje je lišeno slobode.

• Objekt zaštite • objekt zaštite: a) službena dužnost službenih lica u institucijama RS, njeno zakonito, efikasno,

blagovremeno i kvalitetno obavljanje i b) život i tjelesni integritet službenih lica ili drugog lica koje

mu pomaže u vršenju poslova bezbjednosti RS, otkrivanju ili lišenju slobode učinilaca KD ili čuvanja

lica koje je lišeno slobode.

• izvršilac KD može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti • osnovni oblik djela postoji kada učinilac djela napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službeno lice ili

lice za koje zna da mu pomaže u vršenju službene dužnosti.

• radnja izvršenja je označena kao napad ili ozbiljna prijetnja da će se napasti pasivni subjekat.

• Prvi teži oblik djela • postoji ako učinilac pri izvršenju djela službeno lice ili lice za koje zna da mu pomaže zlostavi, tjelesno

povrijedi ili mu prijeti upotrebom oružja.

• dakle, kvalifikatornu okolnost predstavlja zlostavljanje pasivnog subjekta, nanošenje tjelesne povrede

pasivnom subjektu i prijetnja upotrebom oružja prema pasivnom subjektu.

• Drugi teži oblik djela • drugi teži oblik djela postoji ako je djelo učinjeno prema sudiji ili tužiocu u vezi sa vršenjem njihove

sudijske ili tužilačke dužnosti ili prema službenom licu u vršenju poslova bezbjednosti.

• dakle, nije dovoljno da je djelo izvršeno samo prema sudiji ili tužiocu već je neophodno da je djelo

izvršeno prema ovim licima u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti.

• Napad izvršen prema službenom licu u vršenju poslova bezbjednosti • kvalifikatornu okolnost djela predstavlja i činjenica da je napad izvršen prema službenom licu u

vršenju poslova bezbjedn.

• pod poslovima bezbjednosti treba podrazumijevati poslove vezane za čuvanje JRM, zaštitu života i

lične sigurnosti građana, sprečavanje i otkrivanje KD, hvatanje učinioca KD i sl.

• Lakši oblik djela • lakši oblik djela za koji se učinilac može u potpunosti osloboditi od propisane kazne postoji iz

kriminalno-političkih razloga ako je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem službenog

lica.

• ovdje je prethodna nezakonita ili nepravil. preduzeta radnja službenog lica bila provokacija za učinioca

djela za koju zakon propisuje ovu izuzetnu zakon. mogućnost.

• Učestvovanje u skupini koja spriječi služb. lice u vršenju službene radnje – čl. 389 (1) Ko učestvuje u skupini ljudi koja zajedničkim djelovanjem spriječi ili pokuša da spriječi službeno

lice u vršenju službene radnje, ili ga na isti način prinudi na vršenje služb. radnje, kazniće se za samo

učestvovanje NK ili zatvorom do tri god.

(2) Organizator i vođa skupine koja izvrši djelo iz stava 1. ovog člana, kazniće se zatvorom od jedne do

pet godina.

• Učestvovanje u skupini koja spriječi službeno lice u vršenju službene radnje

95

• je inkriminacija kojom se predviđa kažnjavanje za onog ko učestvuje u skupini ljudi koja zajedničkim

djelovanjem spriječi ili pokuša da spriječi službeno lice u vršenju službene radnje, ili ga na isti način

prinudi na vršenje službene dužnosti.

• Objekt zaštite, izvršilac i oblik vinosti • objekt zaštite je dvojako određen kao: a) službena dužnost i njeno zakonito, efikasno, kvalitetno i

blagovremeno obavljanje i b) sloboda odlučivanja službenog lica.

• izvršilac ovog djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Radnja izvršenja • radnja izvršenja se sastoji u učestvovanju u skupini ljudi.

• ovdje je radnja izvršenja preduzimanje bilo koje djelatnosti na osnovu zajednički donijete odluke sa

jedinstvenim ciljem: a) da se spriječi ili pokuša da spriječi službeno lice u vršenju službene radnje i b)

da se prinudi službeno lice na vršenje službene radnje.

• Lažno predstavljanje-čl.396 (1) Ko se u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugome nanese kakvu štetu lažno

predstavlja kao službeno ili vojno lice, ili neovlašćeno nosi kakve znake službenog ili vojnog lica, kazniće se

NK ili zatvorom do jedne g.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izvrši kakvu radnju koju je ovlašćeno da izvrši samo

određeno službeno ili vojno lice.

• Lažno predstavljanje • lažno predstavljanje postoji kada se neko lice, u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da

drugom nanese kakvu štetu lažno predstavlja kao službeno ili vojno lice, ili neovlašteno nosi kakve

znake službenog ili vojnog lica.

• Objekt zaštite, izvršilac i oblik vinosti • objekt zaštite je autoritet službene ili vojne dužnosti i njenih nosilaca (službene radnje mogu

preduzimati samo službena ili vojna lica u vršenju službe po pravilima te sužbe, na način i po postupku

koji su utvrđeni pravilima te službe; takva lica u vršenju službe nose i određene znakove pripadnosti

službi).

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogeldu krivice potreban je umišljaj.

• Radnja izvršenja 1) lažno predstavljanje sebe kao službeno ili vojno lice – tvrdnja, usmena ili pismena, a može biti

preduzeta i na simboličan način kojim se neko lice označava kao službeno ili vojno lice iako zna da to

nije.

2) neovlašćeno nošenje kakvih znakova službenog ili vojnog lica.

3) vršenje službene radnje koju je ovlašćeno da izvrši samo određeno službeno ili vojno lice.

• Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija – čl. 399 (1) Ko neovlašćeno izradi, prepravi, drži, proda, nabavi, vrši razmjenu, unese u zemlju ili iz nje iznese,

vatreno, hemijsko, biološko ili nuklearno oružje, municiju ili eksplozivne materije, ili kakvo drugo borbeno

sredstvo čije izrađivanje, nabavljanje, prodaja, nošenje ili držanje građanima uopšte nije dozvoljeno ili je

ograničeno, kazniće se zatvorom od dvije godine do pet godina.

(2) Ako je predmet djela iz stava 1. ovog člana oružje, municija ili eksplozivne materije ili druga

borbena sredstva u većoj količini ili vrijednosti ili je u pitanju oružje ili druga borbena sredstva velike razorne

moći i opasnosti, ili je djelo izvršeno u skupini, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do deset godina.

(3) Ko neovlašćeno izradi, pribavi, drži, proda, vrši razmjenu, unese u zemlju ili iz nje iznese sastavne,

odnosno rezervne djelove oružja, municije, eksplozivnih materija ili kakvih drugih borbenih sredstava ili

opreme, materijal ili djelove za koje zna da će biti upotrijebljeni za proizvodnju ili upotrebu predmeta iz

prethodnih stavova, kazniće se zatvorom od dvije godine do pet godina.

(4) Ko organizuje udruženje radi vršenja KD iz stava 1., 2. i 3. ovog člana, kazniće se zatvorom do pet

godine.

(5) Ko postane član udruženja iz prethodnog stava, kazniće se zatvorom do pet godine.

(6) Ko neovlašćeno na javnom mjestu nosi vatreno oružje čije je nabavljanje građanima dozvoljeno, a

za koje nema oružni list, odn. dozvolu za držanje oružja, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

96

(7) Ko neovlašćeno na javnom mjestu nosi vatreno, hemijsko, biološko ili nuklearno oružje, municiju

ili eksplozivne materije ili kakvo drugo borbeno sredstvo čije nabavljanje građanima uopšte nije dozvoljeno,

kazniće se zatvorom od jedne do tri godine.

(8) Predmeti iz prethodnih stavova i sredstva za njihovo pravljenje, prenošenje i rasturanje oduzeće se.

• Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija • neovlaštena izrada, prepravljanje, držanje, prodaja, nabavljanje, razmjena, unošenje ili iznošenje iz

zemlje, vatrenog, hemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja, municije ili eksplozivne materije, ili

kakvog drugog borbenog sredstva čije izrađivanje, nabavljanje, prodaja, nošenje ili držanje građanima

nije uopšte dozvoljeno ili je ograničeno.

• Objekt zaštite i objekt napada • objekt zaštite: 1) javni red i mir i 2) spokojstvo građana koji se štite od nesmotrenog, nestručnog i

nehatnog rukovanja opšteopasnim predmetima.

• objekt napada: 1) vatreno, hemijsko, biološko ili nuklearno oružje, 2) municija, 3) eksplozivna

materija i 4) drugo borbeno sredstvo.

• Posljedica djela i izvršilac • posljedica djela je apstraktna opasnost za javni red i mir, odn. za život, tjelesni integritet ili zdravlje

ljudi ili njihovu imovinu.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• Lakši oblici djela • djelo ima dva lakša oblika: 1) neovlašeno nošenje na javnom mjestu vatrenog oružja čije je

nabavljanje dozvoljeno građanima, ali bez oružnog lista, odn. dozvole za držanje oružja i 2)

neovlašćeno nošenje na javnom mjestu vatrenog, hemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja, municije

ili eksplozivne materije ili drugog borbenog sredstva čije nabavljanje građanima uopšte nije

dozvoljeno.

• Prvi teži oblik djela • postoji u tri slučaja: a) ako je radnja izvršenja preduzeta u odnosu na: oružje, municiju ili eksplozivnu

materiju ili drugo borbeno sredstvo u većoj količini ili vrijednosti, b) ako je radnja izvršenja preduzeta

u odnosu na oružje ili drugo borbeno sredstvo velike razorne moći i opasnosti i c) ako je djelo izvršeno

u skupini – grupi od najmanje pet lica.

• Drugi teži oblik djela • postoji ako je radnja izvršenja osnovnog djela preduzeta u odnosu na posebnu vrstu predmeta: a)

sastavne ili rezervne dijelove oružja, municije, eksplozivnih materija ili drugih borbenih sredstava i b)

opreme, materijala ili dijelova za koje se zna da će biti upotrijebljeni za proizvodnju ili upotrebu

vatrenog, hemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja.

• Teži oblik djela • treći teži oblik djela za koji je propisana kazna zatvora do pet godina postoji u dva slučaja: a) kada se

organizuje udruženje za vršenje ovog KD i b) kada se postane pripadnikom takvog udruženja.

• Kockanje – čl. 400 (1) Ko neovlašćeno organizuje kocku ili druge igre na sreću koje su zabranjene, kazniće se NK ili

zatvorom do jedne godine.

(2) Istom kaznom kazniće se i ko za nagradu stavlja na raspolaganje prostorije radi kockanja ili na drugi

način za nagradu omogućava kockanje.

(3) Ko se pri kocki posluži lažnim ili obilježenim kartama ili drugom obmanom, kazniće se kaznom

zatvora do tri godine i NK.

(4) Predmeti kocke kao i novac zatečen pri kocki oduzeće se.

• Kockanje • neovlašćeno organizovanje kocke ili drugih igara na sreću koje su zabranjene.

• omogućavanje kockanja za nagradu, stavljanjem na raspolaganje prostorije ili na neki drugi način.

• Radnja izvršenja i objekt zaštite • KD se sastoji u neovlašćenom organizovanju kocke ili druge igre na sreću koje su zabranjene ili u

stavljanju na raspolaganje prostorije radi kocke ili na drugi način omogućavanju kockanja za nagradu.

97

• objekt zaštite: JRM, a objekt napada: a) kocka i b) druga igra na sreću.

• Radnja izvršenja • radnja izvršenja je višestruko alternativno određena kao:

a) organizovanje (priređivanje) kocke ili druge igre na sreću,

b) stavljanje na raspolaganje prostorija radi kocke za nagadu i

c) omogućavanje kocke na drugi način za nagradu.

• Izvršilac djela i KS • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

• pored kazne učiniocu se obavezno izriče mjera bezbjednosti oduzimanja sredstava koja su

namijenjena ili upotrijebljena za priređivanje igre na sreću, odn. novca i drugih predmeta koji služe

ovakvoj igri.

• Teži oblik djela • teži oblik djela za koji je propisana kazna zatvora do tri godine i NK (kumulatuvno) postoji kada se

učesnik u igri posluži lažnim ili obilježenim kartama ili drugom obmanom (prevarom).

• Glava XXXI – KD PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE 1. Izazivanje opšte opasnosti;

2. Stvaranje opasnosti nepropisnim izvođenjem građevinskih radova;

3. Oštećenje zaštitnih uređaja na radu;

4. Oštećenje ili uništenje javnih uređaja;

5. Oštećenje brana i vodoprivrednih objekata;

6. Nepropisno prevoženje ili prenošenje opšteopasnih materija;

7. Neotklanjanje opasnosti;

8. Neučestvovanje u otklanjanju opšte opasnosti.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite ovih KD • opšta sigurnost ljudi i imovine i to sigurnost individualno neodređenog broja ljudi i imovine bez

obzira na vrstu, vlasništvo i obim.

• ovakva zaštita predstavlja posljedicu tehničko-tehnološkog razvoja posljednjih decenija 20. vijeka koji

je donio upotrebu ogromnih i raznovrsnih izvora opasnih energija, sirovina, mašina, alata i uređaja koji

su neophodni za život i rad ljudi, ali istovremeno nose sa sobom niz opasnosti.

• Cilj ovih inkriminacija • je da se poveća ljudska pažnja i opreznost u radu i postupanju sa opasnim sredstvima, materijama,

energijama ili sirovinama koje se koriste za stvaranje materijalnih dobara, vršenje usluga ili za tehnička

usavršavanja i naučna istraživanja i tako spriječi da njihova opšta opasnost koja stalno vreba

prouzrokuje udese i nesreće u kojima stradaju ljudi i njihova dobra.

• Radnja izvršenja • se sastoji u različitim djelatnostima činjenja ili nečinjenja kojima se izaziva opšta opasnost po život,

tijelo ili zdravlje individualno neodređenog broja ljudi, odn. njihovu imovinu većeg obima.

• s obzirom na prirodu opšteopasnih radnji i svojstva opšteopasnih sredstava, njihovim preduzimanjem,

odn. korišćenjem stvara se opasno stanje, stanje ugroženosti čije se konkretne posljedice ne mogu

unaprijed predvidjeti, niti ograničiti .

• Opšta opasnost • opšta opasnost kao posljedica opšteopasne djelatnosti sastoji se u ugrožavanju života ili tijela

individualno neodređenog broja lica ili pojedinog, ali individualno neodređenog lica ili individualno

određenog većeg broja lica, odn. u izazivanju opasnosti za individualno neodređenu stvar ili stvari koje

predstavljaju imovinu većeg obima.

• Konkretna i apstraktna opasnost • opasnost kao posljedica ovih KD se javlja u dva oblika: a) konkretna i b) apstraktna.

98

• konkretna (neposredna) opasnost nastupa kada po opštem iskustvu postoji bliska i realna mogućnost

da dođe do povrede zaštićenog dobra, tj. života ili tijela ljudi, odn. imovine većeg obima.

• apstraktna (opšta) opasnost je opasnost po zaštićeno dobro koja je mogla da nastupi usljed preduzete

radnje izvršenja.

• Teško djelo protiv opšte sigurnosti • ako usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela nastupi posljedica povrede u vidu teške

tjelesne povrede, smrti jednog ili više lica ili uništenja imovine velikih razmjera, tada postoji teško

djelo protiv opšte sigurnosti. • u pogledu krivice, ova se KD vrše sa umišljajem ili iz nehata.

• izvršilac ovih djela može biti svako lice.

• Izazivanje opšte opasnosti

Član 402 (1) Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, jonizirajućim ili radioaktivnim

zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom, pucanjem iz vatrenog oružja ili kakvom

drugom opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom, izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu

većeg obima, kazniće se zatvorom od šest mj. do pet g.

• Kažnjavanje služ. ili odg. lica za izazivanje opšte opasnosti (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana, kazniće se i službeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane

uređaje za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih gasova ili jonizirajućih ili radioaktivnih

zračenja, električne energije ili drugih opasnih sredstava, ili ove uređaje ne održava u ispravnom stanju, ili ih u

slučaju potrebe ne stavi u dejstvo, ili uopšte ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim

mjerama, i time izazove opasnost za život ljudi i imovinu većeg obima.

• Ostali oblici ovog KD (3) Ako su djela iz stava 1. i 2. izvršena na mjestu gde se okuplja veći broj ljudi, učinilac će se kazniti

zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako su djela iz stava 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

(5) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana učinjena iz mržnje, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne

do deset godina.

• Teški oblik ovog KD (6) Ako je usljed djela iz stava 1., 2., 3. i 4. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda jednog ili više

lica ili imovinska šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1. i 2. zatvorom od jedne do

deset godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od jedne do dvanaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od

šest mjeseci do pet g.

• Najteži oblik ovog KD (7) Ako je usljed djela iz stava 1., 2., 3. i 4. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se

kazniti za djela iz stava 1., 2. i 3. zatvorom od tri do 15, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne do osam god.

• U čemu se sastoji ovo KD? • u izazivanju opasnosti za život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg obima opšteopasnom radnjom ili

opšteopasnim sredstvom ili nepravilnim postupanjem sa uređajima za zaštitu od opasnosti.

• objekt zaštite je opšta sigurnost ljudi i imovine, a objekt napada su život i tijelo ljudi i njihova

imovina većeg obima.

• KD ima dva osnovna oblika 1) izaz. opasnosti opšteop radnjom ili sredstv.

2) izazivanje opasnosti nepravilnim postup. sa uređajima za zaštitu od opasnosti.

• prvi oblik KD se sastoji u izazivanju opasnosti za život ili tijelo ljudi ili njihovu imovinu većeg obima

požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili dr. jonizujućim

zračenjem, električnom ili dr. energijom, pucanjem iz vatr. oružja ili kakvom drugom opšteop. radnjom

ili opšteop. sredstvom.

• Radnja izvršenja 1. izazivanje požara (paljevina),

2. izazivanje poplave,

99

3. izazivanje eksplozije,

4. upotreba otrova ili otrovnih gasova,

5. upotreba radioaktivnog ili drugog jonizujućeg zračenja,

• Radnja izvršenja 6. upotreba električne ili druge energije,

7. pucanje iz vatrenog oružja bilo koje vrste i namjene i

8. upotreba druge opšteopasne radnje ili opšteopasnog sredstva.

• Posljedica i izvršilac KD • posljedica djela je konkretna, neposredna, bliska i stvarna opasnost koja je nastupila za život i tijelo

ljudi i njihovu imovinu većeg obima.

• izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.

• Drugi oblik ovog djela • sastoji u izazivanju opasnosti za život ili tijelo ljudi i njihovu imovinu većeg obima od strane

službenog ili odgovornog lica koje ne postavi propisane uređaje za zaštitu od požara, poplave,

eksplozije, otrova ili otrovnog gasa, radioaktivnih i drugih jonizujućih zračenja, električne energije ili

drugih opasnih sredstava ili ove uređaje ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne stavi

u dejstvo ili uopšte ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o mjerama zaštite.

• Radnja izvršenja 1) nepostavljanje propisanih uređaja za zaštitu od požara, poplave, eksplozije, otrova ili otrovnog gasa,

radioaktivnih i dr. jonizujućih zračenja, električne ili dr. energije energije ili dr. opasnih sredstava

2) neodržavanje propisanih uređaja u ispravnom stanju,

3) nestavljanje u dejstvo propisanih uređaja u slučaju potrebe i

4) uopšte nepostupanje po propisima ili tehničkim pravilima o mjerama zaštite.

• Izvršilac KD i oblik krivice • izvršilac djela može da bude samo službeno ili odgov. lice zaduženo za postavljanje, održavanje i

stavljanje u dejstvo propisanih uređaja zaštite u slučaju potrebe.

• u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.

• Djelo ima četiri teža oblika • prvi teži oblik djela postoji ako je radnja izvršenja osnovnog djela u bilo kom obliku učinjena na

mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi (deset i više lica).

• kvalifikatorna okolnost je mjesto javnog okupljanja većeg broja lica što stvara mogućnost da pogine ili

bude tjelesno povrijeđen veći broj ljudi.

• Drugi teži oblik djela • postoji ako je djelo izvršeno iz mržnje.

• Treći teži oblik djela • postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja nastupila teža posljedica u vidu teške tjelesne povrede

jednog ili više lica ili imovinske štete velikih razmjera.

• ova teža posljedica mora biti u uzročno posljedičnoj vezi sa preduzetom radnjom izvršenja i u odnosu

na nju učinilac postupa sa nehatom.

• Najteži oblik ovog KD • postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja osnovnog djela sa nehatom nastupila smrt jednog ili

više lica.

• i ovdje zakon propisuje različite kazne zavisno od osnovnog djela.

• Stvaranje opasnosti nepropisnim izvođenjem građevinskih radova

100

Glava XXXIII – KD PROTIV ŽIVOTNE SREDINE 1. Zagađivanje životne sredine;

2. Zagađivanje životne sredine otpadnim materijama;

3. Ugrožavanje životne sredine bukom;

4. Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja;

5. Oštećenje objekata i uređaja za zaštitu životne sredine;

6. Uništenje ili oštećenje zaštićenog prirodnog dobra;

7. Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja;

8. Zagađivanje hrane i vode za ishranu, odn. napajanje životinja;

9. Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja;

10. Nesavjesno postupanje u prometu pesticida;

11. Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći;

12. Neovlašćeno obavljanje veterin. usluga;

13. Uništenje zasada;

14. Neizvršenje odluke o mjerama zaštite životne sredine;

15. Unošenje opasnih materija u RS;

16. Šumska krađa;

17. Pustošenje šuma;

18. Izazivanje požara;

19. Mučenje i ubijanje životinja;

20. Iznošenje u inostranstvo posebno zaštićenih biljaka ili životinja;

21. Uzurpacija nekretnina;

22. Nezakonit lov;

23. Nezakonit ribolov.

• Zajedničke karakteristike

Objekt zaštite ovih KD • jeste životna sredina (skup prirodnih i stvorenih vrijednosti čiji kompleksni međusobni odnosi čine

okruženje, odn. prostor i uslove za život ljudi).

• kvalitet životne sredine je stanje životne sredine koje se iskazuje fizičkim, hemijskim, biološkim,

estetskim i drugim indikatorima.

• Objekt zaštite ovih KD • kao objekt zaštite ovih KD može se javiti životna sredina u cijelosti ili pojedini njeni segmenti:

voda, vazduh, zemljište, flora i fauna koji su sadržani u litosferi, pedosferi, hidrosferi, atmosferi,

biosferi i tehnosferi.

• ovako shvaćene zaštićene vrijednosti predstavljaju predmet regulative domaćeg zakonodavstva, ali i

propisa međunarodnogog karaktera.

• Propisi u oblasti životne sredine • brojni zakonski i podzakonski propisi uređuju oblast životne sredine.

• skup tih propisa čini ekološko pravo ili pravo uređenja i zaštite životne sredine.

• svi propisi naše države su u skladu sa nizom međunarodnih propisa iz ove oblasti.

• Međunarodni propisi 1) propisi univerzalnog karaktera - donijeti u okviru i pod okriljem UN i njenih organa i

2) propisi regionalnog karaktera – donijeti od strane regionalnih organizacija: Savjet Evrope, Evropska

unija i sl.

• pored toga, brojne međunarodne organizacije se bave različitim pitanjima iz oblasti zaštite, unapređenja

i očuvanja životne sredine: Komisija UN za održivi razvoj, Program UN za životnu sredinu, Program

UN za razvoj, Svjetska meteorološka organizacija...

• Zaštita životne sredine • životna sredina (u cijelosti ili njeni segmenti) se štiti od svih oblika zagađenja koje je određeno kao

unošenje zagađujućih materija ili energije u životnu sredinu izazvano ljudskim djelatnostima ili

101

prirodnim procesima koje ima ili može da ima štetne posljedice na kvalitet životne sredine i zdravlje

ljudi.

• Degradacija životne sredine • od pojma zagađenja, Zakon o zaštiti životne sredine razlikuje pojam degradacije životne sredine.

• to je proces narušavanja kvaliteta životne sredine koji nastaje prirodnom ili ljudskom aktivnošću ili je

posljedica nepreduzimanja mjera radi otklanjanja uzroka narušavanja kvaliteta ili štete po životnu

sredinu, prirodne ili radom stvorene vrijednosti.

• Objekt zaštite • shvatanja koja objekt zaštite ovih KD određuju kao pravo na zdravu životnu sredinu kao jedno od

osnovnih, prirodnih, univerzalnih ljudskih prava.

• na posredan način kao objekt zaštite ovih KD se javlja zdravlje individualno neodređ. broja ljudi.

• tehničko-tehnološki razvoj i uopšte civilizacijski napredak dovodi do ugrožavanja života i zdravlja svih

ljudi koji se nađu na određenom prostoru, odn u zoni dejstva ekspanzivne ekološke opasnosti.

• Blanketna dispozicija ovih KD • ova KD su najčešće određena blanketnom dispozicijom.

• to znači da njihovu radnju izvršenja predstavlja svaka djelatnost činjenja ili nečinjenja kojom se

odstupa od ekoloških propisa, kojima se krše propisi iz oblasti ekološkog (kao posebne grane

upravnog) prava.

• Ekološka delinkvencija • od KD protiv životne sredine treba razlikovati ekološke delikte ili ekološku delinkvenciju -

sveukupnost ljudskih ponašanja kojima se povređuju ili ugrožavaju društvene vrijednosti koje određuju

uslove za očuvanje, unapređenje i zaštitu životne i radne sredine čovjeka.

• ekološka delinkvencija je dio ukupne delinkvencije sa kojom se društvo-država suočava u određenom

vremenskom periodu.

• Ekološki delikti • u okviru ekoloških delikata razlikuju se: 1) ekološka KD i 2) ekološki prekršaji.

• u okviru ekoloških KD razlikuju se:

1. prava ili čista ekološka krivična djela i

2. neprava ili relativna ekološka krivična djela (ekološka krivična djela u širem smislu).

• Prava i neprava ekološka KD 1) prava ili čista ekološka KD (ekološka KD u užem smislu) – KD koja su sistematizovana u KZ RS, u grupi

KD protiv životne sredine,

2) neprava ili relativna ekološka KD (ekološka KD u širem smislu) – KD koja su predviđena u drugim

grupama KD u okviru KZ RS ili u sporednom, dopunskom ili pomoćnom krivičnom zakonodavstvu.

• Neprava ekološka KD • su na posredan način upravljena protiv životne sredine, ali se uz ovu vrijednost kao pretežan, primaran

ili prevalentan objekt zaštite javljaju druge društvene vrijednosti prema čijem značaju su upravo ova

djela i sistematizovana u druge grupe KD kao što su npr. djela protiv zdravlja ljudi, djela protiv opšte

sigurnosti ljudi ili imovine i dr.

• Posljedica ovih KD • dvojako određena: 1) ugrožavanje životne sredine i 2) ugrožavanje zdravlja ljudi.

• ta opasnost je kod nekih KD apstraktna, a kod drugih djela konkretna.

• konkretna, neposredna, bliska, stvarna opasnost je opasnost koja je stvarno, neposredno nastupila za

život, tjelesni integritet i zdravlje drugog lica, odn. za životnu sredinu (to znači da je mogućnost

povrede ovih dobara bila izvjesna, ali ipak nije nastupila u konkretnom slučaju); ova opasnost je

elemenat bića KD i mora biti dokazana u kr. postupku u konkret. slučaju.

• Apstraktna ili opšta opasnost • je opasnost koja je mogla da nastupi po zaštićeno dobro usljed preduzete radnje izvršenja, ali nije

nastupila u konkretnom slučaju.

• preduzimanjem radnje izvršenja smatra se da je posljedica u vidu apstraktne opasnosti po zaštićeno

dobro i nastupila; ona nije elemenat bića KD, pa se ne mora dokazivati njeno nastupanje.

102

• Posljedica u vidu povrede zaštićenog dobra • neka KD imaju posljedicu u vidu povrede zaštićenog dobra: zagađenje životne sredine u cijelosti ili

njenih pojedinih dijelova – vazduha, vode ili zemljišta, uništenje životinjskog ili biljnog sveta ili

uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra ili objekata i uređaja za zaštitu životne sredine

(oštećenje objekata i uređaja za zaštitu životne sredine).

• Izvršilac djela i oblik vinosti • veći broj ovih KD može da izvrši svako lice, a samo kod nekih od njih kao učinilac može da se javi

određeno lice – službeno ili odgovorno lice.

• u pogledu krivice, ova se djela mogu izvršiti sa umišljajem ili iz nehata.

• Zagađivanje životne sredine-Član 415 (1) Ko kršenjem propisa o zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine zagadi vazduh, zemljište ili vodu u

većoj mjeri ili na širem prostoru, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana došlo do uništenja ili znatnog oštećenja šuma, biljaka ili drugog

rastinja na širem prostoru ili je životna sredina zagađena u toj mjeri da je ugroženo zdravlje ljudi ili životinja,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

• Nehatno izvršenje djela (3) Ako su djela iz stava 1. i 2. ovog člana učinjena nehatno, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1.

novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za djelo iz stava 2. novčanom kaznom ili zatvorom od šest

mjeseci do dvije godine.

• U čemu se djelo sastoji? • u zagađivanju vazduha, vode ili zemljišta u većoj mjeri ili na širem prostoru kršenjem propisa o zaštiti,

očuvanju i unapređenju životne sredine.

• zagađenjem životne sredine smatra se unošenje zagađujućih materija ili energije u životnu sredinu

izazvano ljudskom djelatnošću ili prirodnim procesima koje ima ili može da ima štetne posljedice na

kvalitet životne sredine i zdravlje ljudi.

• Objekt zaštite • je životna sredina (vazduh, voda i zemljište koje okružuje čovjeka).

• pod zaštitom čovjekove sredine podrazumijeva se očuvanje prirode i njenih elemenata: vode, vazduha i

zemljišta, flore i faune od trovanja, zagađivanja ili uništavanja.

• Radnja izvršenja je određena posljedičnom dispozicijom • to je svaka djelatnost činjenja ili propuštanja koja je podobna da dovede do prouzrokovanja posljedice

djela – zagađenja vazduha, vode ili zemljišta.

• može se preduzeti različitim djelatnost.: ispuštanjem otrovnih ili zagušljivih gasova u većim količinama

u atmosferu, ispuštanjem otrovnih, zagađenih, otpadnih voda ili drugih škodljivih materija u vodu,

vodotok, jezero ili na zemljište.

• Za postojanje KD je bitno da je radnja izvršenja: 1) preduzeta na određeni način – kršenjem propisa o zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine, dakle

protivno propisima i

2) da je usljed preduzete radnje izvršenja došlo do zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većoj mjeri ili

na širem prostoru.

• sve do nastupanja ovih povreda, radnja učinioca se ne smatra KD, već prekršajem.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice moguć je umišljaj i nehat.

• za umišljajno izvršenje djela je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, a za

nehatno djelo – novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

• Teži oblik KD postoji u dva slučaja 1) ako je usljed preduzete radnje izvršenja došlo do uništenja ili znatnog oštećenja šuma, biljaka ili drugog

rastinja na širem prostoru i

2) ako je usljed preduzete radnje izvršenja došlo do zagađenja životne sredine u toj mjeri da je ugroženo

zdravlje ljudi ili životinja.

103

• Oštećenje objekata i uređaja za zaštitu životne sredine-Član 419 (1) Ko ošteti, uništi, ukloni ili na drugi način učini neupotrebljivim objekte ili uređaje za zaštitu životne

sredine, radi čega je došlo do zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većoj mjeri ili na širem prostoru, učinilac

će se kazniti NK ili zatvorom do dvije god.

• Teži oblik KD (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana došlo do uništenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera

ili do zagađenja životne sredine u toj mjeri da je time stvorena opasnost za život ili zdravlje ljudi, učinilac će se

kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno nehatno, učinilac će se kazniti NK ili zatvorom do jedne g.

• U čemu se djelo sastoji? • u oštećenju, uništenju, uklanjanju ili na drugi način činjenju neupotrebljivim objekta ili uređaja za

zaštitu životne sredine radi čega dođe do zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većoj mjeri ili na

širem prostoru.

• objekt zaštite je životna sredina, a objekt napada su: objekti i uređaji koji služe za zaštitu životne

sredine.

• Radnja izvršenja • više alternativno predviđenih delatnosti: 1) oštećenje, 2) uništenje, 3) uklanjanje i 4) činjenje

neupotrebljivim na drugi način.

• bitno je da se radnja izvršenja u bilo kom obliku preduzima u odnosu na objekte i uređaje koji služe za

zaštitu životne sredine u cijelosti ili njenih pojedinih segmenata: vazduha, vode ili zemljišta.

• posljedica djela je povreda u vidu zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većem obimu ili na širem

prostoru.

• Izvršilac djela i oblik vinosti • izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice moguć je umišljaj ili nehat.

• Teži oblik djela 1) ako je usljed preduzete radnje izvršenja došlo do uništenja životinjskog ili biljnog svijeta velikih

razmjera i

2) ako je usljed preduzete radnje izvršenja došlo do zagađenja životne sredine u toj mjeri da je ugroženo

zdravlje ljudi ili živ.

• ovdje se radi o djelu kvalifikovanom težom poslj. koja mora biti rezultat nehata učin.

• teže posljedice moraju biti u uzročno-posljedičnoj vezi sa preduzetom radnjom izvršenja osnovnog

djela.

• Šumska krađa - član 430 (1) Ko radi krađe u šumi obori jedno ili više stabala, a količina oborenog drveta je veća od tri kubna metra,

kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine.

• Teži oblik djela i MB (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u namjeri da se oboreno drvo proda ili ako je količina

oborenog drveta veća od osam kubnih metara, ili ako je djelo učinjeno u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili

drugoj šumi s posebnom namjenom, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i NK.

3) Oboreno drvo i sredstva upotrijebljena za obaranje oduzeće se.

• U čemu se djelo sastoji? • u obaranju jednog ili više stabala u šumi radi krađe pri čemu je količina oborenog drveta veća od tri

kubna metra.

• objekt zaštite je šuma.

• Radnja izvršenja • obaranje jednog ili više stabala (sječa ili odvajanje stabla od korena).

• za postojanje djela je potrebno: a) da se radnja izvršenja preduzima na određenom mjestu - u šumi, b)

da se radnja izvršenja preduzima u određenoj namjeri - radi krađe i c) da postoji određeni obim i

intenzitet posljedice preduzete radnje izvršenja koja se sastoji u količini oborenog drveta koja je veća

od tri m3.

• Izvršilac djela i oblik vinosti

104

• izvršilac dhela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj koji

karakteriše namjera učinioca.

• Teži oblik djela i MB a) ako je radnja izvršenja obaranje stabala učinjena u namjeri da se oboreno drvo proda,

b) ako je količina oborenog drveta veća od osam kubnih metara,

c) ako je radnja izvršenja preduzeta na određenom mjestu – u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj

šumi sa posebnom namjenom.

NEDOSTAJU JOS KD PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRACAJA GLAVA 32 *5 PITANJA)

I KZ BIH GLAVA 17 * 10 PITANJA