UDK 623.1 (497.5 Krievci) 12/17 725.181 (497.5 Krievci) 12/17 949.75 Krievci 12/17 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 1. 1. 2001.

Krievaka tvrava i utvrde Krievake kapetanijeMilan KruhekHrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika HrvatskaZadaa je ovog rada odrediti i povijesno znaenje i graditeljsku vrijednost krievakih utvrda i utvrda Krievake kapetanije. U tom traganju za povijesnom slikom i obrambenim znaenjem krievakih utvrda od najvee e nam koristi biti crtei i opisi krajikih vojnih inenjera i stratega, tim vie to su sauvani graditeljski ostaci i onih najveih utvrda toliko neznatni, da bi samo na temelju takvih ostataka bilo nemogue rekonstruirati pravu predodbu njihova povijesnog izgleda, procijeniti njihovu obrambenu vrijednost i arhitektonske kvalitete.

UvodZatita ivotnog prostora obrambenim utvrdama bila je jedna je od najvanijih potreba svakog srednjovjekovnog naselja i grada. Poloaj naselja zatien prirodnim obiljejima tla uvijek je bila dobro dola okolnost, ali nikada dovoljna za adekvatnu obranu i bar relativno nunu sigurnost. Utvrde graene ljudskom rukom, zasnovane i graene prema strategiji potrebne obrane bile su to vanije, to je neko naselje prirodom poloaja bilo vie izloeno moguem napadu bilo kojeg neprijatelja. Jedno od izrazito tako slabo zatienih naseljenih mjesta bilo je upravo srednjovjekovno naselje Kri, dananji grad Krievci. Nae istraivanje ove krievake problematike preteito e biti vezano uz razdoblje 16. stoljea, kada su zbog turskih osvajanja utvrde Krievaca bile odluujui uvjet i samoga opstanka grada. Cijelo prvo poglavlje ipak donosi osvrt na povijesni razvoj krievakih naselja i gradnji gradskih utvrda u dugom razdoblju od 12. stoljea do prvih desetljea 16. stoljea. Potrebno je to uiniti zbog povijesne i prostorne povezanosti iste obrambene zadae i starih, predturskih i novih, krajikih utvrenja, koja su titila grad i njegov iri ivotni prostor, ali i zato to, i nakon svih dosadanjih povijesnih radova o Krievcima, mnoga pitanja povijesne srednjovjekovne topografije grada, osobito starih krievakih utvrda nisu dovoljno i na odgovarajui nain istraena i objanjena. Utvrde Krievaca bile su obrana i sigurnost povijesnog razvoja ovoga grada, osobito u nemirnim i ratnim vremenima.

88

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

Da bismo dopunili sliku kronolokog razvoja i tipoloku preobrazbu krievakih utvrda do izgradnje tvrave renesansnih oblika i sadraja u 16. stoljeu, posluit emo se analizom ve poznatih, ali i manje poznatih, novih izvora arhivske provenijencije. Naa e panja biti usmjerena na istraivanje i ireg stratekog znaenja krievake tvrave i Krievcima susjednih manjih utvrda, koje se tijekom druge polovice 16. stoljea povezuju u jedinstveni krajiki teritorijalni obrambeni sustav. U tom vremenu Krievci, kao i sve ostale granine utvrde, postaju dijelom jedinstvene obrambene fronte, koju ini niz veih i manjih utvrda na prvoj obrambenoj crti, u njima smjetena vojna krajika sila, a u pozadini logistika potpora o kojoj je bila ovisna konana djelotvornost obrane cijelog obrambenog prostora izmeu Drave i Save, budue Slavonske krajine.

Krievake utvrde prije Hrvatsko-Turskih ratovaMalo je gradova koji kao grad Krievci imaju tako tone podatke o gradskim utvrdama. Ipak je mnogo toga ba u tom dijelu krievake povijesti do sada ostalo nejasno. Kraljevska isprava kralja Sigismunda iz 1405. godine tono odreduje vrijeme kad je poela gradnja utvrda Donjeg krievakog grada. No i prije toga Krievci vjerojatno imaju neka utvrena mjesta ili utvrde koje su zatiivale vrlo izloeni, gotovo otvoreni poloaj njihova naselja. Mnoga su stara naselja trajala stoljeima i prije negoli su dobila kraljevsku povlasticu izgradnje obrambenih utvrda. Mnoga su vea i znaajnija naselja zbog prijeko potrebne zatite elementarne sigurnosti ivota i razvoja i bez kraljevskih dozvola podizala i gradila nekakve svoje utvrde. I kraljevska je vlast podizala svoje utvrde, koje su bile simbolina slika, ali i stvarna uporita kraljevske vlasti na kraljevskim posjedima, a ujedno i zatita nezatienim naseljima. Takve se utvrde grade uz vane dravne prometnice (kraljevsku cestu), u kraljevskim gradovima i naseljima u kojima su kraljevski slubenici obavljali slubu uprave i sudstva i na posebno istaknutim stratekim poloajima s kojih su se mogla nadzirati i tititi ira podruja. Sve su takve utvrde imale svoj povijesni put razvoja ovisan o njihovoj stratekoj vrijednosti i politikom znaenju u nekom prostoru i vremenu. Kako je to bilo u Krievcima ili Krievcu? U povijesnim se dokumentima ime grada Krievci, odnosno u starijem obliku imena naselja Kri, spominje ve u jednoj ispravi pisanoj oko 1193. godine. Tom ispravom peuki biskup Kolan, koji u ime kralja obavlja slubu (vjerojatno tada umjesto bana) upravitelja Hrvatske i Dalmacije, dosuuje u nekom zemljinom sporu zagrebakom biskupu Dominiku posjed Kamenik (ili Kamenicu). Uinio je to po sudu dvaju kanonika i arhiakona Zagrebake crkve, Barana i Timporija, i tri kurijalna kraljevska slubenika, Tive iz Vake, Mihovila iz Dubrave i Martina iz Kamenice. Ispravu je izdao po rukama svojih predstavnika, Bonce i Isana predstojnika kraljevske kurije u Kriu.11 .... per manus duorum pristaldorum nostrorum scilicet Ysani curialis comitis de Cris et Boni, assignavimus ... C.D., II., 262

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

89

Vrlo je znaajno da tekst isprave naglaava da je Isan comes curialis, dakle predstojnik, upravitelj dvora, i jasno je da biskup peuki izdaje taj posjedovni list u ime kralja, dakle ne kao biskup, nego kao gubernator Hrvatske i Dalmacije. Budui da je Isan bio comes curialis de Kris, oito je da je ta kraljevska kurija morala biti negdje u tom naselju zvanom Kri te da je ta kurija, ili dvor, bila neka osobita graevina u Kriu. Vjerojatno je bila i zatiena nekakvim utvrdama. Gdje se ta kraljevska kurija nalazila to nam ova isprava ne govori. Da li je ta kraljevska kurija bila ujedno i sjedite upana Krievake upanije ili su u njoj u ime kralja obavljali samo svoju slubu upanijski slubenici, sada Isan i Bonco? Ni na ovo nam pitanje isprava ne daje nikakva odgovora. Sigurne su i jasne samo dvije injenice: Postoji mjesto nazvano hrvatskim imenom Kri i u njemu je kraljevska kurija, dvor u kojem slubu upravnih inovnika, a vjerojatno i sudake poslove, u ime kralja, obavljaju dva spomenuta kraljevska slubenika.2 Druga jedna isprava pisana 1207. godine, kojom kralj Andrija daje redu Ivanovaca sedam sela u okolici Kria spominje ime istog korijena, dolinu Krinicu, koja se protee negdje uz rjeicu Glogovnicu i potok umeticu, nad kojima je brijeg, a na njemu naselje, to bi moglo biti opet samo naselje Kri.3 Samo dvije godine kasnije, 1209. jedna nova isprava koja ponovno opisuje mee izmeu posjeda glogovnikih Ivanovaca i njihovih susjeda, izriito govori da jedna od mea dolazi do ceste koja vodi u Krievako mjesto, dakle u selo Kri. Na toj je cesti, kraj toga mjesta Kria golemi hrast, obiljeen kriem kao znakom razmeenja, dakle i ta je cesta oito bila crta razgranienja izmeu staroga Kria i zemalja koje su u posjeduju Ivanovaca.4 Tu nije bitno nalazi li se taj hrast kraj naselja ili samo uz tu cestu koja vodi u naselje. Vanija su nam tu neka druga pitanja.5 Prije svega, da li je to krievako mjesto onaj njegov donji ili gornji dio, a zatim, kako to da ta isprava koja spominje naselje ne spominje i krievaki kastrum, ako taj kastrum postoji kao plemenski, ili kao kraljevski kastrum, u tom naselju ili negdje tu kraj njega? Na prvo nam pitanje odgovara vrsti zakljuak izveden iz kasnijih povijesnih podataka. Spomen mjesta Kria odnosi se oito na stariji dio grada, a to je onaj donji dio, kasnije nazivan i Donji grad, tada, poetkom 13. stoljea i jedini dio grada.62 Ta isprava s kraja 12. stoljea takoer posve jasno govori da je ime ovoga naselja proizalo iz hrvatske rijei kri. Zato bi bilo ... neobino, ako ime Kris dolazi od sv. Kria ..., kako to prosuuje Vl. Bedenko. Povijesni izvori pisani latinskim jezikom puni su takvih hrvatskih imena pisanih latinskom grafijom. Dapae, injenica da se u latinskom izvorniku redovito, od prvog spomena, pojavljuje uvijek hrvatski oblik imena Kri, posve jasno dokazuje da je Kri od samoga poetka hrvatsko naselje i da je ime dobio po svetitu, po crkvi posveenoj Sv. Kriu. injenica da se u svim latinskim tekstovima uvijek pojavljuje ime kri kao Kris ili Kyris, kasnije Krisium, a nikada kao crux, dokazuje da je zaista na samom poetku povijesti toga naselja bilo svetie Sv. Kria. Vladimir Bedenko, Krievci razvoj grada, Zagreb, 1975, 3. 3 C.D., III., 73. 4 ... ad viam que ducit ad Crisiensem locum.... C.D., III., 86. 5 Vl. Bedenko, Krievci-razvoj grada, 48, bilj. 10. 6 Oito je da je crkva Sv. Kria podignuta na poloaju gdje se nalazi i danas, a to govori da je to mjesto bilo odabrano ba zbog nekih posebnih razloga. Osjea to i Vl. Bedenko, ali mislim da posve krivo rjeava tu zanimljivost poloaja ove crkve u odnosu na naselje tvrdnjom sa se Ovaj neobian poloaj crkve moe objasniti pretpostavkom da se ona nalazi na mjestu prvobitnog kastruma. Vl Bedenko, Urbanistiki razvoj Krievaca do sredine 19. stoljea, Krievci grad i okolica, Zagreb, 1993., 75.

90

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

Zato ni ova isprava ne spominje krievaki kastrum? Vjerojatno ga ne spominje zato to u blizini prostora kojim tee mea razgranienja spomenutih posjeda plemenskog ili upanijskog kastruma uope nema. Na tom ga poloaju, na otvorenom prostoru, na vanoj cesti nije niti moglo biti. Zbog ega pak ne spominje ni ve prije spomenutu kraljevsku kuriju u Kriu (comes curialis de Kris), a ta je kurija sigurno negdje kraj te ceste i sigurno ne daleko od naselja (iuxta viam Crisiensem ... ad metam Crisiensem ...)? Moda jednostavno zato to je ta kurija bila tek lokalno predstavnitvo kraljevske vlasti bez svoje zemlje i svojih podlonika, te stoga to je za razmeenje posjedovnih prava ovdje u Kriu bitan bio odnos itelja Kria i susjednih posjednika redovnika Ivanovaca! Dakle u svjetlu tih nekoliko najranijih povijesnih zapisa nije mogue govoriti o nekakvom plemenskom kastrumu, pa niti o kraljevskom kastrumu, koji bi se zvao Kri, a koji bi se nalazio u starom naselju istoga imena.7 To e nam potvrivati i idui sauvani povijesni zapisi. Godine 1217. u potvrdnici vlasnitva posjeda Zagrebake crkve koja opisuje mee njezinih posjeda u krievakom kraju, spomenuta je tek krievaka cesta i mea krievaka, no oito opet u vezi sa samim izvorom toga imena, krievakim naseljem.8 Treba naglasiti da izraz mea koja ide uz krievaku cestu govori zapravo isto to i ranije navedeni podatak, naime da je ta mea odreena zapravo ba tom cestom koja vodi u Kri. Konano 1223. godine prvi nam put jedan sauvani povijesni izvor doslovce spominje castrum Kris. No tekst te isprave, spominjui neku zemlju Laga u Slavoniji koja je pripadala pod kastrum Kri, koju kralj Andrija daje Kriarima, opet nita ne govori gdje je taj kastrum, dapae kao da govori o kastrumu vie kao o pravnoj instituciji, nego li o nekakvom tvrdom plemenskom ili kraljevskom gradu, na nekom osobitom poloaju.9Zato bi inae najstariji itelji koji osnivaju i poinju graditi svoje naselje gore na zaravni brijega uz vanu cestu, crkvu ili graditi pod naseljem, izvan njega?! Logino je dakle razmiljanje da ova crkva stoji na samom poetku povijesti dananjih Krievaca. ini se da je razmiljanje K. Horvat-Levaj mnogo blie moguoj istini od hipoteza Vl. Bedenka. Vidi o tome njezin rad Crkva Sv. Kria u Krievcima, Radovi IPU, 12.-13., Zagreb, 1988.-1989., 139-140. Logino je i irenje toga imena: sa starijeg na noviji dio naselja, a zatim i na ire podruje, stare upe i upanije Krievake. Nadalje ne bismo se mogli sloiti s miljenjem Vl. Bedenka da tek 1252. godine ban Stjepan svojom ispravom s posebnim povlasticama osniva novo i slobodno naselju u Kriu. Taj je razvoj tekao prirodnim rastom naselja, gradnjom novih kua uz cestu od starijega naselja okupljenog kraj crkve Sv. Kria prema poloaju kraljevske kurije. Povlastice se podjeljuju ve postojeem naselju a ne nekom buduem naselju koje bi ovom banskom ispravom bilo tek zasnovano. Vl. Bedenko, nav. dj., 2. 7 Tvrditi da je Kastrum Kris vjerojatno nastao na podlozi plemenskog kastruma, centra upe, te da se poinje razvijati uz cestu naselje, kasniji Donji grad, kao Strassendorf, tek je mogue nagaanje. Za takav zakljuak nema ba nijednog dokaza u sauvanoj povijesnoj grai. Nema ni analognih primjera da bi plemenski kastrum nastao uz kraljevsku cestu, na goloj ledini. Na takvu je poloaju mogla nastati tek neka kula, utvrena cestovna straa pod nadzorom kraljevske vlasti. Takve su se kraljevske utvrde mogle kasnije razviti u veu utvrdu, u kraljevski kastrum, kao npr. u Varadinu, akovcu, Koprivnici. Uostalom najstarija isprava koja spominje stari Kri jasno kae da je Ysan comes curialis de Cris. Nije dakle tono da je Kastrum Kri dokumentiran ve potkraj 12. stoljea ... pa je jednako tek nepotvrena tvrdnja, da je staro naselje bilo podgrae krievakog kastruma ... Vl. Bedenko, Urbanistiki razvoj Krievaca do sredine 19. stoljea, Krievci grad i okolica, Zagreb, 1993., 75. 8 ... aliam metam que iuxta viam Crisiensem... ad metam Crisiensem..., C.D. III., 151. 9 ... terram quandam nomine Laga in Sclavonia que pertinebat castro Cris..., C.D. III., 232.

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

91

Sljedea isprava iz 1225. godine, opisujui takoer neke zemljine posjede, spominje meu koja dijeli zemlju krievakog kastruma od zemlje koju dobiva Kaptol zagrebaki. Iz topografskog opisa tih mea vidljivo je da se ta zemlja nalazi sjeverozapadno, dosta daleko od Kria, negdje uz glavnu cestu koja vodi iz Kria, preko prijevoja Kozji hrbat, prema Varadinu. To je prostor izmeu gora Ljubeja i Ljubeice i Varadinskih Toplica, blizu rijeke Bednje, dakle dio sjeverozapadnih obronaka Kalnikoga gorja.10 Isprava razlikuje i potvruje dvije razliite topografske lokacije. Jednom govori o krievakom kastrumu, a drugi put samo o Kriu kao naselju iz kojeg ide glavna cesta koja dalje vodi prema Varadinu. Isprava govori da krievaki kastrum ima svoj posjed, svoje zemlje, i navodi nas na zakljuak da se taj kastrum ne nalazi u samom mjestu Kri. Oito je i to da je taj je kastrum upravno sjedite toga posjeda. Na prostoru gdje se nalaze opisane zemlje krievakoga kastruma, koje ovdje granie sa zemljama Zagrebakoga kaptola, nalazi se jedna jedina feudalna utvrda koja bi mogla biti sjeditem takva posjeda, i to je utvrda feudalni grad Kalnik. Da li je tada utvreni grad, danas nama poznat kao Veliki Kalnik, tada u prvoj polovici 13. stoljea zapravo povijesni kastrum Kri?11 Sigurno je i to da kastrum Kri djeluje kao dravna institucija kraljevske vlasti i da ima svoje jobagiones, svoje podlonike, koji su u pravnom sustavu feudalne drave podloni upanu koji u ime kralja rjeava razne zemaljske poslove toga podruja. O tome nam govore mnoge isprave koje iduih godina spominju kastrum Kri, a koje u njemu piu i izdaju banovi i podbanovi, hercezi i kraljevski upani.12 Ovdje posebno spominjemo ispravu kojom kralj Bela 1244. godine daje banu Dioniziju neke posjede, jer nam ta isprava prvi put izriito spominje i Krievaku zupaniju. Zanimljivo je da isprava naglaava da kralj darovane zemlje izuzimlje od vlasti bilo ijeg nasljednog prava ili pak od vlasti kastruma.13 Nadalje, analizom ove isprave, i podataka povijesne grae koja ju slijedi lako je utvrditi, da se u javnom ivotu sve manje spominje uloga krievakog kastruma, a sve se vie javni poslovi (uglavnom sudske i gospodarske naravi) veu uz osobno djelovanje krievakog upana i upanijskog plemikog suda. Tako e 1249. godine biti spomenut i imenom prvi krievaki upan Dominik. Uz njega i spomen podlonika krievakog kastruma, ta isprava posve jasno razlikuje tri lokacije i tri politiko-upravne adrese: krievaki kastrum (castrum Crisiense), Krievaku upaniju (comitatus Krisiensis), i kraljevsku kuriju u Kriu i njezinnog kraljevskog slubenika (Percone curiale comite de Kyris tunc existente) i zemaljskog, odnosno upanijskog suca (Prelsa comite terrestre).14C.D. III., 245-247 Isprava kralja Bele iz 1225. koja, opisujui mee posjeda darovanoga Zagrebakom Kaptolu doslovce govori da velika cesta vodi iz Kria u Varadin. Cuius terre prima meta incipit a Bedna versus rivulum Cocosinec ....et ibi est meta crucea in fagu que dividit terram Crisiensis castri et inde dirigitur ad latus montis Lubel usque semitam que pastroalis dicitur .... inde versus orientem ad viam magnam Coziherbet que de Cris ducit in Worosd .... Isprava spominje dva najvanija mjesta ovoga djela Hrvatske na staroj kraljevskoj cesti, Kri i Varadin i ne kae da ta cesta ide od kastruma Kri, nego od Kria, prema Varadinu. C.D., III., 246. 12 C.D. III., 247, C.D. IV., 71, 72. 13 C.D. IV., 224, 230. 14 Dakle od 1244. godine srednjovjekovni slavonski ustroj lokalne uprave i sudstva funkcionira kao upanija ureena prema uzoru ugarskih upanija. To je sada Comitatus Crisiensis, a ne vie Castrum Crisiense. Prvi je upan Krievake upanije vjerojatno Dominik, koji i izdaje ispravu potvrenu 18. lipnja 1249. Dominik je upan i zamje11 10

92

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

U svemu je najzanimljivije ba to da je taj dvorski predstojnik Prelso kao comes terrestris zamjenjivao krievakoga upana i u toj kraljevskoj kuriji u Kriu obavljao sudaku slubu onda kada je krievaki upan obnaao slubu hrvatskog podbana ili katelana u gradu Velikom Kalniku. Izgleda dakle opet kao da su upanijske slube podijeljene izmeu slubi koje se nalaze u Kriu sa sjeditem u kraljevskoj kuriji, i slubi koje obavlja upan ili njegov zamjenik koji borave u utvrenom gradu Velikom Kalniku? Dakako, opravdano se pitamo nije li dakle taj utvreni kastrum Krievake upanije castrum Cris, upravo utvreni grad Veliki Kalnik?!15 Iz godine 1252. potjee jedna od najvanijih isprava za povijesni razvoj Krievaca, isprava kojom ban Stjepan daje mlaem dijelu naselja Kria status slobodnoga grada. Vrlo je bitno dobro proitati ono to nam doslovce kazuje izvorni tekst ove isprave, do sada tek povrno protumaena sadraja. Ban Stjepan posve jasno kae: u korist i na ast gospodina kralja uinismo i odredismo poloaj (fecimus et locavimus) novoga i slobodnoga naselja u Kriu, dajui (dantes hospitibus) iteljima koji u njemu prebivaju istu slobodu kakvom se koriste graani Gradeca i novog naselja Zagreba.16 Dalje slijedi popis tih povlastica, a koje se odnose na poreze, trgovinu, sajmove, sudstvo, gradsku upravu, nasljeivanje, vojnu slubu i ostalo. No traei odgovore na pitanja upanijskog sjedita Krievake upanije, kraljevskog kastruma ili kraljevske kurije, nama su ovdje vaniji topografski podaci izneseni u opisu mea posjeda slobodnoga naselja. Najprije, iz teksta ove isprave nikako nije mogue zakljuiti da ban Stjepan tom ispravom iz 1252. godine osniva novo naselje kojemu bi unaprijed dao tako velike povlastice.17 Tekst ove isprave dalje nam jasno govori da je to novo i slobodno naselje u Kriu, ve tu. Izraz novam ac liberam villam znai zapravo novo odnosno slobodno naselje dakle ono nije novo zato to bi tek tada poela njegova izgradnja kraj ve starijega naselja, nego postaje novo zato to u sklopu feudalnog ureenja drutva i drave dobiva novi poloaj, poloaj slobodnoga naselja. Pitanje je zato ban upravo tom dijelu Kria daje povlateni poloaj, ali posve je jasno da je to onaj gornji dio naselja koje je nastalo gradnjom novih kua uz istu glavnu cestu izmeu starijega dijela naselja Kri i stare kraljevske kurije. Ban Stjepan u svojoj ispravi, naime, odreujui mee zemljinoga posjeda itelja toga mlaega, sada povlatenoga dijela Kria, jasno govori da je to novo i slobodno naselje zapravo samo gornji dio naselja Kri (de superiori parte ville Crisiensis). Taj posao razmeenja obavio je on osobno zajedno s krievakim upanom Jurjem i zemaljskim sucem Prelsom.18 Prenik bana (... comes Krisiensis et vicebanus ...). Isprava spominje i dvorskog predstojnika upanije Percona (... Percone curiale comite de Kyris tunc existente ...). C.D. IV., 397-398. U sauvanim ispravama castrum Kri i dalje se spominje, ali tek kao sjedite uprave i zemlje koje imaju i svojih jobagiona. 15 ... in comitatu nostro Crisiensi... Georgius comes Crisiensis... atque Prelsam commes terrestris ... C.D. IV., 537, 538. 16 C.D. IV., 489-491. 17 Ve smo spomenuli zakljuak Vl. Bedenka: Godine 1252. osniva se nova et libera villa in Crisio privilegijem koji je izdao ban Stjepan .... Vl. Bedenko, Krievci - razvoj grada, 2. Isto ponavlja i u novijem radu: Dakle, nova villa, Kasnije Gornji grad Krievac, osnovana je 1552, uz starije postojee naselje, kasnije Donji grad Krievac. Vl. Bedenko, Urbanistiki razvoj Krievaca do sredine 19. stoljea, Krievci, grad i okolica, Zagreb, 1993., 75. 18 ... Assignavimus eciam terram eisdem de superiori parte ville Crisiensis, quam nos personaliter inspeximus et per Georgium comitem Crisiensem atque Prelsam terrestrem metari facientes ... C.D. IV., 491.

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

93

gledom oznaenih mea zemalja dodijeljenih novom i slobodnom naselju takoer je oito da su to zemlje mlaega dijela naselja Kri, kasnijega Gornjega grada. Analizom pak te topografije mogue je, uvjereni smo, doi do odgovora i na pitanje zato ba taj gornji dio naselja Kri dobiva posebne povlastice i postaje libera villa. Zemlje, naime toga novoga i slobodnoga naselja granie sa zemljama svojih susjeda, najprije s posjedom nekog Zuenta, jobagiona kastruma Kri, pa dalje sa zemljama koje pripadaju redovnicima Sv. groba, Ivanovcima, kua kojih se nalazi u Glogovnici. Nadalje, tu su zemlje plemia Tiburcija i nekog Vuete. Uz zemlje Tiburcijeve dolazi se do posjeda koji pripada pod utvreni grad, kastrum, Kalnik (usque terram de Kemluk). U istoj dakle ispravi i u istoj reenici jasno su potvrene dvije za nas vane topografske lokacije: kastrum Kri i tvrdi grad, kastrum Kalnik. Dakako, i opet je prvo pitanje to je i gdje je taj kastrum Kri? Nije li taj kastrum Kri ista ona kraljevska kurija koja je nekada, ve u 12. stoljeu, stajala uz glavnu cestu izvan starijega dijela Kria. Budui da se kako se sada u njoj nalaze neke slube lokalne kraljevske vlasti, Krievake upanije, te budui da ta kurija ili dvor obavlja neke vane slube institucije kraljevskoga kastruma, od sredine 13. stoljea esto se spominje kao kastrum krievaki. Zanimljivo je ipak naglasiti da nikada niti jedan izvor izriito ne kae castrum Kris nego uvijek samo kastrum Crisiensis, dakle, taj se kastrum ne zove Kri nego on samo obavlja poslove Krievake upanije kao castrum Crisiensis. I ta je kraljevska kurija mogla biti tijekom vremena dograena i bolje utvrena. Nije li, dakle, veza toga mlaeg naselja i stare kraljevske kurije koja sada obavlja slubu institucije kraljevskog kastruma glavnim razlogom to ba taj dio naselja Kri dobiva posebne povlastice u ustroju onovremenoga feudalnog drutva. Konano, nije li upravo tom ispravom koja na povlateni poloaj izdie samo mlai dio naselja, stari Kri postao neka vrsta dvojnog naselja. Podjelom privilegija samo mlaem dijelu naselja okupljenom oko stare kraljevske kurije naselje Kri bilo je podvojeno nejednakim pravnim poloajem, od jednoga naselja pravno su sada nastala dva naselja, zbog ega se i dananji grad zove Krievci a ne Krievac. Mnoge isprave koje piu banovi i upani Krievake upanije tijekom 13. stoljea, ini se, takoer potvruju da u Kriu nije nikad bilo utvrenog plemenskog grada koji bi poslije bio pretvoren u kraljevski kastrum. Te isprave u tekstu spominju upane krievake, pa i jobagione krievakoga kastruma (kao i jobagione kastruma Kalnik), ali uvijek na kraju u dataciji jasno izriu da su pisane ili izdane u Kriu: Dano u Kriu (Datum in Crisio, ili Datum Crisii!)19. Kada bi takav kastrum kao graevni objekt, a u slubi Krievake upanije u Kriu postojao, teko je povjerovati, da ga sve te isprave bar jednom ne bi spomenule i da bar neke od njih ne bi bile napisane i izdane: In castro Kris ili slino. Od poetka 13. pa gotovo do kraja 14. stoljea dvadeset i pet je krievakih upana napisalo i izdalo nekoliko desetaka takvih isprava, gospodarskog i pravnog sadraja, a nijedna od njih ne kae da je bila napisana u kastrumu Kri. Takoer nigdje nije jasno reeno ili zapisano da se takav kastrum nalazi u Kriu. Zanimljiva je i injenica da su mnogi upani Krievake upanije ujedno i katelani tvrdoga grada ili kastruma Kalnik. Jedna isprava19

C.D. V., 26, 397, 411, 481, 482, C.D. VI., 174-175,184-185, 198-199, i drugi jednaki primjeri datacije.

94

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

kralja Karla iz 1318. godine spominje uvara zatvora kastruma naega krievakoga, ali ne kae gdje se taj kastrum nalazi.20 Jo je zanimljivija druga vijest zapisana u ljetopisu Pavla Pavlovia, zadarskoga patricija, koji opisuje put cara Sigismunda od Dubrovnika do Krievaca. Tu je doslovce zapisano: 1397. veljae mjeseca21 u Kriu u kuriji gospodina naega kralja Sigismunda bi ubijen Stjepan Lackovi sa svojim neakom od nekih ugarskih velikaa...22 Dakle i Krievaki sabor poznat kao Krvavi sabor krievaki, odran je u kuriji gospodina naega kralja, iz ega je opet posve oito, da u Kriu ne postoji jo nekakav kraljevski kastrum, nego da ta stara kurija ima funkciju institucije kraljevskoga kastruma. Dakle, ni sauvani pisani izvori, ni topografija analognih situacija, niti kasniji povijesni dogaaji, ni gradnja utvrda Donjega grada poetkom 15. stoljea, ni gradnja krievake tvrave u 16. stoljeu, pa ni kasniji krajiki planovi krievakih utvrda iz 16. i 17. stoljea, pa ak ni istraivanja suvremene topografske slike Krievaca, nita nam ne daje vrstih dokaza da je u Krievcima negdje stajao nekakav plemenski utvreni grad, koji je kasnije postao kraljevskim kastrumom. U starom je Kriu postojala samo kraljevska kurija ili dvor, koji je sigurno na neki nain bio i utvren, a koji je sluio kao sjedite raznih slubi Krievake upanije, te je upravo zbog te svoje funkcije kraljevskoga kastruma, bio esto i spominjan kao castrum Crisiense. Ostaje otvorenim jo i drugo zanimljivo pitanje. Zato se stariji dio naselja razvio nie dolje, dalje od kraljevske kurije? Promatrajui topografsku sliku toga prostora i njegove opise iz kasnijih sauvanih izvora, ini se da je vrlo uoljiva povijesna veza donjega naselja s jednim drugim vanim sreditem javnoga ivota svakoga naselja, sa crkvom Sv. Kria. Svetite, crkva Sv. Kria, moda je i najstarija sauvana povijesna lokacija Krievaca, sredite koje nastaje zajedno s najstarijom jezgrom naselja i po kojem to naselje i dobiva ime Kri. Taj poloaj i danas oznaava crkva Sv. Kria bez obzira na sve kasnije graevinske promjene. No, budui da nam ovdje nije zadaa istraivati same povijesne poetke staroga Kria i odnos crkve i naselja istoga imena Kri, naglaavamo tek da je crkva sv. Kria i njezin poloaj imao znaajnu ulogu ne samo u razvoju starijega, donjega krievakog naselja, ve i u povijesti izgradnje njegove obrambene sigurnosti, to e osobito biti uoljivo tijekom obrambenih protuturskih ratova u 16. stoljeu.2320 21

C.D. VIII., 496. Die martis (20) mensis februarii, Crisii in curia domini nostri regis Sigismundi, interfectus fuit Stephanus Lazckovich cum nepopte suo per certis barones Hungariae... Vjesnik Zemaljskog Arhiva, VI., br. 1.-2., Zagreb, 23. 22 Istina je, Vj. Klai pripovijeda kako Sigismundovi ljudi bacie truplo ubijenoga Lackovia s visoke kule gradske u gradske opkope ... na Krvavom saboru Krievakomu 27. veljae, 1397., ali to je samo slikovita deskripcija zamiljenoga utvrenoga grada bez ikakva povijesnog uporita o njegovu stvarnom izgledu. Tu Klaievu pripovijest Vl. Bedenko navodi kao dokaz postojanja krievakog kastruma u Kriu uz potporu napomene da sliku toga kastruma donosi i plan Kria iz Dresdena sredinom 16. stoljea. Istina je da jedna takav plan iz sredine 16. st. (autor mu je vjerojatno Nikolaus Angelini) donosi crte jednog utvrenog poloaja kraj utvrda Donjega grada Kria. Donosi ga i jedan drugi izvornik sauvan u zbirci planova u Wrtembergu, ali taj crte pokazuje prije da jo uvijek stoji na svojem mjestu ona stara kraljevska kurija opkoljena grabama i nekakvom palisadnom ogradom, i nije dokazom da je to crte staroga kastruma Kri. Vl. Bedenko, Krievci - razvoj grada, nav. dj., 8-9, K. B. Gyorgy, Szaz varrajaz Wrttembergben - Hundert Festungsplane in Wurttemberg, pl. 11, Budapest. 23 O crkvi Sv. Kria upuujemo itatelja na ve izvrsnu studiju Katarine Horvat-Levaj, Crkva Sv. Kria u Krievcima, Krievci grad i okolica, 139-156.

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

95

Spomenimo ipak jo jednu znaajnu javnu graevinu koja je u nekim vremenima mogla biti od znaenja za obrambenu sigurnost staroga Kria. Bio je to samostan Augustinaca, posve sigurno sloena graevina graena od vrstoga materijala. Njegovo je postojanje prvi put potvreno ispravom iz 1325. godine koja spominje ... priora samostana krievakoga, Ivana.24 Taj augustinski samostan u starom Kriu stoji do prvih veih turskih napada. Iz ratnih izvjetaja znamo da je jaka turska vojska od nekih 6000 ljudi mjeseca srpnja 1539. godine napala Kri. Tom je prilikom opljakala, popalila i unitila i nezatieno gornje krievako naselje i krievaki augustinski samostan. Jedan drugi izvjetaj iz neto kasnijega vremena potvruje da je reeni samostan u Kriu opustoen i u njemu nema vie nijednoga redovnika.25 Samimo sve to nam povijesni dokumenti govore o najznaajnijim krievakim graevinama do poetka 15. stoljea, a koje su kao bolje i vrsto graeni objekti mogle sluiti javnim slubama, ali i kao mogua obrambena zatita staroga predturskoga, donjega i gornjega naselja Kri. Povijesni nam dokumenti spominju da ve pri kraju 12. stoljea uz staro naselje Kri postoji i kraljevska kurija ili dvor u kojem u ime kralja tijekom 13. i 14. stoljea upravne i sudske poslove obavljaju krievaki upani i podupani, suci suda Krievake upanije i druge osobe javnih slubi i vlasti. Povijesni nam dokumenti potvruju da ve pri kraju 12. stoljea postoji i razvijeno srednjovjekovno naselje Kri, dakle povijesna jezgra dananjega grada Krievaca. Od godine 1223. isprave govore o krievakom kastrumu, ali nijedna nam ne dokazuje da se taj kastrum nalazi ba u samom Kriu, dapae sve kao da vie govore o kastrumu kao pravnoj instituciji, negoli o kastrumu kao utvrenom feudalnom gradu. Neke povijesne vijesti dapae upuuju na zakljuak da je pravu ulogu vojnikog kastruma Krievake upanije imao utvreni grad Kalnik, a kraljevska je kurija u Kriu samo obavljala funkciju javnih kraljevskih slubi Krievake upanije. Povijesna pisana grada od 14. stoljea svjedoi o postojanju i ulozi crkve Sv. Kria. Mnogo isprava potvruje da je do poetka 15. stoljea Kri mjesto koje se sastoji od dva pravno nejednaka naselja, starijega, koje je blie crkvi Sv. Kria (Donjeg grada) i mlaeg i povlatenog naselja, Gornjega grada, onoga blie kraljevskoj kuriji. Poetkom 15. stoljea te se povijesne injenice temeljito mijenjaju u novim politikim i ratnim promjenama i dogadajima.

24 Lelja Dobroni, Augustinci u srednjovjekovnoj Slavoniji i Hrvatskoj, Croatica Christiana Periodica, Zagreb, 1987., g. IX., br. 20., 16-19; C.D. IX., 229, C.D. XIII., 373. 25 HSS. II., 447, ... qia tamen nunc prefatum monasterium Crisiense esset per Thurcas desolatum, nullusque frater in eodem moreretur..., H.S. III., 291. Taj je samostan, oito ve zaputen, odlukom Hrvatskoga sabora, 1560. godine bio konano posve poruen da ne bi bio opasnost za utvreni krievaki grad. HSS, III., 66, 74.

96

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

Izgradnja utvrda Donjega grada KriaPrijelomna godina u povijesti staroga Kria jest godina 1405. Ispravom izdanom 15. travnja te godine, kojom kralj Sigismund daje starijem naselju, tada prvi put nazvanom i Donjim gradom naim jo vee povlastice negoli su ih do tada imali graani gornjega naselja Kria.26 Tek ovim kraljevskim privilegijem stariji dio naselja Kri, do tada selo, postaje gradom, jer i ono dobiva svoju zasebnu gradsku upravu. Za problematiku naeg rada, od svih povlastica najvanija je povlastica kojom sada Donji grad dobiva pravo izgraditi svoje utvrde. Evo to i kako o toj povlastici govori Sigismundova isprava. U dugom uvodu kralj objanjava put do ove odluke. Kao jedan od glavnih navedenih razloga za gradnju obrambenih utvrda u Kriu isprava navodi mnoge primjere stradanja ovoga grada, od tatarske provale do najnovijih turskih prodora koji prijete gradu. Spominje vanjske neprijatelje i razne domae vojske koje su esto pljakale i nanosile tetu gradu i graanima. Stari Kri nema utvrde u kojoj bi se za takvih napada mogli sklonuti ljudi i njihova dobra. Grad nema nikakva utvrenog mjesta, tu je sve otvoreno i kao izloeno napadu neprijatelja.27 Zbog toga je Sigismund, sazvavi svojom kraljevskom vlau na vijeanje svoje barune i prelate, ali i poslanike gradova i naselja i slobodnih naselja, sasluao na poseban nain one molbe i prijedloge koji su se odnosili na potrebu izgradnje gradskih utvrda. Odluivi dopustiti izgradnju utvrda nekih gradova u svojem kraljevstvu, odredio je da to bude i donji grad na krievaki naega kraljevstva Slavonije, koji do sada nije bio zatien nikakvom zatitom utvrda, te je zato u mnogo navrata, a osobito u nedavno minulim dogaajima i tekim vremenima za nae kraljevstvo, podnio velike tete i teke pljake vojnika, koji bi se prije mogli nazvati neprijateljima zbog njihovih upada i estokih napada, pretrpjevi tako veliki gubitak i u ljudstvu i u stvarima, pa posavjetovavi se s plemenitim barunima i ostalom gospodom naega kraljevstva, kao i spomenutim poslanicima i predstavnicima (gradova), svojom svjesnom i zrelom odlukom odreujemo i elimo: da se (dakle Donji na grad u Kriu) opae okolo naokolo uobiajenim zidom, opkopima i drugim prikladnim i potrebnim utvrdama, na mjestu i u opsegu ili obujmu koji e graani sami odabrati, te ovom sveanom naredbom i puninom kraljevske vlasti dalje utvrujemo, da graani i gosti i svi ostali tako dobro utvreni u sigurnosti mira, od navala neprijateljskih i upada neprijatelja, mogu u njemu zatieni sigurni prebivati ...28 Nakon to su u ispravi ispisane i sve druge povlastice graana Donjega grada, ponovno se pri kraju jedna odredba odnosi na gradE.Laszowski, Deset listina za povjest grada Krievaca od XV. do XVII vijeka, VZA.,IV., Zagreb, 1902., 176-178. ... quomodo hoc regnum nostrum Hungarie variis sepe appliccionibus interdum per Bissenos, aliquando per tartaros, non nunquam per alios paganos et novissime per Thurcos irrogatis ob muratorum civitatum seu municionum solummodo carentiam et defectum, cum homines ubi se et bona sua recludere vel reducere valerent, loca forcia non haberent, quin imo cuncta quasi in publica exposita predis hostium in preparaculo subiacerent ..., E.Laszowski, Deset listina ..., 176. 28 ... inter alias regni nostri civitates quas murari disposuimus, inferiorem Civitatem nostram Crisiensem regni nostri Sclavoniae, que hactenus nullius municionis presidio protecta ....muro solempni fossatis ac aliis opportunis seu neccesariis municionibus in loco et per ambitum seu circuitum per cives ipsius ad hoc eligendo circumferencialiter cingi volumus .... ut cives, hospites et omnes eiusdem universi bene fortificati ac muniti in amenitate pacis adversus hostiles impetus et inimicorum incursus in eadem tuti possint et escuri valeant residere ... isto dj. 176.27 26

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

97

ske utvrde. Kralj, naime, odreuje da bi se grad taj opkopima i zidovima i drugim utvrdama bre utvrdio, a izgraeno pak da bi se marnije i sigurnije uvalo, elimo i ovom odredbom utvrujemo, te graane, goste i itelje jednoga i drugoga reenoga grada obvezujemo, da u poslu zidanja, opkopavanja i drugih utvrenja ovoga Donjega grada Kria, pomo, potporu i pripomo kako osobnu tako i stvarnu prema njihovim mogunostima i moguem zahtjevu budu duni initi pruati i iskazivati uvijek u pravom vremenu.29 Odredbe kraljevske su posve jasne i razumljive. ini nam se da je kralj ovu posebno vanu povlasticu podijelio donjem dijelu staroga Kria, do tada selu, vie iz stratekih, dakle obrambenih, negoli zbog nekakvih politikih razloga. Poloaj Donjega naselja bio je mnogo pogodniji za izgradnju utvrda nego li poloaj Gornjega grada. Da li je u odreivanju tih obrambenih prednosti neku ulogu imao poloaj crkve Sv. Kria i stara kraljevska kurija, mogue je samo nagaati. injenica je da ni jedna od tih starih vrsto graenih graevina, niti kasnije, u 16. stoljeu, kada e krajike vojne vlasti poeti s izgradnjom nove renesansne tvrave, nee imati neku izrazitiju obrambenu vrijednost. Te su stare graevine u novom tvravskom sustavu obrane mogle imati samo vrijednost obrambenih predstraa nove tvrave. Zato su na planovima krievake krajike tvrave ucrtani i prijedlozi kako utvrditi i poloaj crkve Sv. Kria i staru kraljevsku kuriju, da bi mogle biti potrebna predobrana krievakoj tvravi i u njoj zatienom gradu. Koliko je trajala izgradnja tih starih krievakih utvrda, kakva su izgleda bile i od kakve su grae podignute? Stari dokumenti o tome ne govore, sve do vremena velikih turskih osvajanja i stvaranja posljednje granine fronte izmedu Save i Drave, dakle do sredine 16. stoljea. Njihov je izgled mogue predoiti iz analognih primjera, koje i ne moramo traiti daleko. Slinim je utvrdama bila utvrena i Koprivnica i stari Varadin, prije izgradnje novih renesansnih utvrda. Temeljna je pak graa tih utvrda bila drvo i zemlja.

Turska osvajanja i izgradnja krievake tvraveBez obzira u kakvu su graevinskom stanju bile stare krievake utvrde, sigurno je da nisu bile dovoljno vrsta ni sigurna obrana gradu protiv artiljerijske opsade kakvu je mogla izvesti turska osvajaka vojska ve u prvim desetljeima 16. stoljea. Brzi razvoj vatrenog oruja u udarnoj snazi i dometu sredinom 16. stoljea traio je jo vre i bolje branjene obrambene utvrde zatienih naselja i gradova. Opasnost od napada turskih pljakakih vojski ili dijelova njihove ogromne vojne sile za organiziranih velikih prodora uz panonske rijeke prema ugarskim i austrijskim zemljama sve je realnija i postaje ea nakon pada Beograda (1521.) te gubitka vanih utvrda istone Slavonije. Ali turski akindije ne stiu samo s istoka, nego sve ee29 ... Ad hoc ut civitas ipsa muris fossatis et aliis municionibus cicius perficiatur et perfecta diligentius et tucius conservetur, volumus et presenti ordination stabilimus ac cives, hospites et habitatores utrarumque civitatum predictarum, ad opus muri, fossati ac aliorum fortalicium ipsius inferioris civitatis Crisiensis auxilium, subsidium et adiuvamen tam personale quam reale iuxta ipsorum facultatem et possibilitatis exigentiam, facere et impendere et exibere temporibus semper opportunis debeant et sint obligati ..., isto dj. s. 177.

98

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

prelaze i Savu (nakon pada Jajca i Banje Luke, 1528. pustoei podruja izmeu Save i Drave. Veliki poraz ugarske feudalne vojske na Mohakom polju 1526. godine i pad Osijeka u turske ruke, a potom graanski rat u Slavoniji izmedu dvaju kandidata za ugarskog-hrvatsko prijestolje, kralja Ferdinanda i Ivana Zapolje, otvaraju Turcima put daljnjih prodora i osvajanja prostora prema sjeverozapadu Hrvatske. Godine 1536. poinje velika turska ofenziva na utvrde zapadne Slavonije, a padom mnogih utvrda i naselja te osvajanja cijele Poeke kotline, turska opasnost stigla je sve do krievakih utvrda. Godine 1537. slavonsko plemstvo na saborima odranim ba u Kriu (utvrenom Donjem gradu) pokuava stvoriti djelotvorniju protutursku obranu. Obranu e tada vie pomagati i kralj Ferdinand. Ipak sve dobre namjere i odluke Krievakog sabora, odranog mjeseca travnja 1537. godine propadaju u velikom porazu kranske vojske kod Gorjana mjeseca listopada te godine. U prvom popisu utvrda, koje bi tada trebale braniti prostor izmedu Drave i Save, sastavljenom iste 1537., godine na Saboru u Dubravi, stari Kri ostaje jo uvijek na drugoj obrambenoj crti.30 Godine 1538. 6. sijenja u Kriu se opet odrava Sabor hrvatskog i slavonskog plemstva. Izmeu mnogih dobrih zakljuaka toga Sabora u sedmom lanku, koji na neki nain obvezuje i kralja, zakljueno je: ... neka se postara Njegovo Velianstvo da u ovom Kraljevstvu uzdrava prikladnog ovjeka, koji e svake etvrte godine, zajedno s kapetanom Kraljevstva, pregledati i istraiti stanje graninih utvrda, izvjestiti o njihovim nedostacima, a tamo gdje to bude mogue, takve popravke i sam izvoditi.31 Kralj Ferdinand opet naglaava da je obrana ponajprije obveza domaega plemstva pa e u naputku napisanom za svoje poslanike, koje u svoje ime alje na Sabor zakazan za 24. travnja 1539. godine u Krievcu, naglasiti neka na tom Saboru trae od sabornika ... da granina mjesta, utvrde i utvrena naselja temeljito obnove i to ih bolje utvrde protiv neprijateljskih napada.32 Posve je jasno da su se svi ovi zakljuci odnosili i na stari Kri, njegov Donji i Gornji dio grada, tim vie to je upravo te, 1539. godine u jednom prodoru vea turska vojska napala i Krievce, te je nezatieni Gornji krievaki grad opljakala i popalila.33 Oito su tada utvrde Donjeg grada spasile od iste sudbine ovaj stariji, vjerojatno i vei dio staroga Kria i sve do velike obnove, koja dolazi tek nakon osloboenja cijelog podruja izmeu Drave i Save, na kraju 17. stoljea, postoji zapravo dalje samo jedan utvreni grad Kri, taj donji, utvrdama zatieni i branjeni dio grada. Novo razdoblje u izgradnji posljednje tvravske obrambene fronte izmedu Drave i Save zapoinje etrdesetih godina 16. stoljea, dolaskom Ivana Ungnada u Varadin i njegova postavljanja na dunost vrhovnog kapetana kraljevske vojske.34 Dakako, njegovo e djelovanje biti usmjereno najprije na obnovu i izgradnju gradskih utvrda30

Ive Mauran, Turske provale i osvajanja u Slavoniji od kraja do sredine 16. stoljea. Peti znanstveni sabor Slavonije i Baranje, Osijek, 1991., 19. M. Kruhek, Izgradnja obrambenog sustava Slavonske granice u tijeku 16. stoljea. Povijesni prilozi, Zagreb, 1992., 7-9. 31 HSS, II., 139-148. 32 HSS, II., 256. 33 ... nisi quod hesterna die allate sunt mihi litere a fratre meo Christophoro Batthyani, in quibus scribit mihi, quod die dominico proximo preterito Thurce usque Crisium, Chasmam et Dombro et alias pertinentias omnino depopulaverunt, vastarunt et combusserunt ....quod sex millia Thurcorum fuerunt... HSS, II., 441. 34 HSS, II., 313-316.

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

99

Varadina i novih utvrda oko starog varadinskoga kastruma, a istovremeno i poslije toga i utvrda drugih gradova i naselja izmeu Drave i Save.

Utvrde Kria i Krievake kapetanije do sabora u Brucku na Muri - 1578. godineGodina 1553. godina je poetka izgradnje nove tvrave u Ivaniu i poetna godina velikih graditeljskih radova na obnovi krievakih utvrda. Na tom velikom gradilitu od Varadina do Siska na Savi posebno se istie djelovanje vojnog zapovjednika I.Ungnada i graditelja Domenica de Lalija. Ungand putuje od grada do grada, od gradilita do gradilita, izdaje naredbe i upute, pie svoje izvjetaje te trai pomo i suradnju i hrvatskog plemstva i vojnih zapovjednika. Stigao je i do Krievca, razgledao stanje utvrda i zatekao ljude kako su upravo tada na starim gradskim utvrdama neto obnavljali i dograivali. Svoje vienje stanja krievakih utvrda ovako je opisao: Za Krievac sam na troak Vaeg Velianstva naao neke radnike, koji e zajedno s graanima raditi na izgradnji utvrda, to se do sada dogaalo uglavnom stoga, to se siromani ljudi, koji se boje bilo gdje drugdje prebivati, ovdje osjeaju sigurnijima, pa se tu grade kako znaju, a to zapravo nije slino jednom ozbiljno organiziranom gradilitu. Zato nisam ni ja siguran, koliko novaca dati za ove radove, te mislim jedino, ako ovu marljivost ne bi nagradili brigom za takva mjesta, dogodilo bi se da bi ve mnoga mjesta ostala bez svojih stanovnika.35 Dakle, oito je da je narod, naavi se u krajnjoj opasnosti spontano i stihijski poeo popravljati i utvrivati stare utvrde Donjega grada podignute ve nakon 1405. godine, videi jedino u njima neku zatitu i sigurnost. Oito je i to da na ovo gradilite nisu na vrijeme stigli carski inenjeri i krajiki graditelji. Gradnja novih utvrda, dakle nove renesansne krievake tvrave zapoela je bez tono napravljenog plana, bez prave organizacije rada i bez potrebnog nadzora inenjera, graditelja koji su poznavali sustave takvih novih fortifikacija. Ungnad dobro uoava sve te nedostatke ali i vrijednost takvih napora te pomae Krievanima novanim prilogom u tom poslu, makar nije siguran u kvalitetu krajnjeg rezultata toga posla. Procjene I. Ungnada na kraju e se u svemu pokazati tonima. Krievake nove utvrde podiu se na temeljima postojeih starih utvrda, a oblik, veliina i temeljna obrambena crta stare utvrde nije odgovarala novim obrambenim potrebama ni planovima onovremenih obrambenih tvrava. Gradski bedemi, tj. zemljani nasipi izmeu ugaonih bastiona bili su predugaki i preslabi, pogotovo u temeljima. Bastioni kao glavni nosioci vatrene obrane grada bili su premaleni, pa na njih nije bilo mogue smjestiti potreban broj branitelja i artiljerijskog obrambenog oruja. Predugaki i slabi zemljani bedemi bili bi vrlo ranjivi u bilo kakvu ozbiljnijem neprijateljskom opsadnom napadu na grad. Osim toga graeni od vrlo tronog materijala, zemlje i drveta, bili su podloni35 Zum Creuz hab ich noch auf eurer kgl. Mt. uncosten etlich arbaiter, die daselbst neben der brgerschaft handreich am gepeu arbaiten,welches merertails darum beschiecht, damit de armen leut, welche sich sonst forcht halben des vainds anderstwohin sezen mchten, desto merern trost enpachen, den man pau daselbst was man well,so ist es fr kainen ernst zu befestigen; derwegen ich auch nit gesint bin, vil gelts auf daselb gepeu zu verwenden und eracht, wo bisher nit solcher vleiss mit frsechung der flecken gebracht war, es waren etlich flecken durch die inwoner od gelassen worden. HSS, II., 384.

100

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

estim oteenjima koje im je nanosila zima, kie i vode, osobito ako nisu bili dovoljno vrsto i iroko utemeljeni. Gradnja takvih velikih utvrda bila je sloen i vrlo skup posao. Trebalo je za to osigurati struno osoblje koje e voditi poslove na gradilitu prema tono napravljenom planu gradnje, mnogo obine radne snage, dosta novanih sredstava, dobru organizaciju rada i dosta vremena te na kraju potrebnu vojnu zatitu graditelja i gradilita. Nikada svega toga nije bilo dovoljno na bilo kojem gradilitu slavonskih utvrda, a osobito ne u Kriu. Veliki je problem bila radna snaga, nedostatak novaca i potrebnog graditeljskog nadzora. Ungnad je u jednom pismu bio osobito zabrinut zbog nedostatka strunog voenja pojedinih poslova na gradilitima slavonskih utvrda, napose kad je 1553. obolio i jedini graevinski nadzornik D. de Lalio ... a na mnogo se mjesta neto gradi, ne samo nove tvrave, ve se popravljaju i stare granine utvrde a u njima opet se grade razna potrebna spremita..36 Idue 1554. godine u Kriu se nastavljaju zapoeti poslovi i I. Ungnad dri da ih unato svim nedostatcima na ovom gradilitu treba privesti kraju. Zato moli kralja da naredi banu Nikoli Zrinskomu, da sazove Hrvatski sabor na kojem treba raspravljati izmeu ostaloga i o stanju gradnje utvrda na granici, od kojih Ungnad spominje posebno Sisak, Ivani i Kri.37 U svojoj spomenici, svojevrsnom saetku cjelokupne obrambene strategije koju je I. Ungnad zastupao i uputio na razmatranje slavonskom plemstvu sabranom na Sabor u Zagrebu mjeseca prosinca 1554. u Zagrebu, on istie da je Krievac sada posve podignut, pa bi s pravom taj posao trebalo sada zavriti.38 Ipak je oito da je Ungnad mislio vjerojatno tek na zavretak one obnove koju su bili zapoeli spontano sami krievaki graani i stanovnito okolice koje se sklanjalo unutar bedema krievake utvrde, jer je posao izgradnje novog renesansnog obrambenog sustava u Krievcu bio tek na poetku. To potvruje i plan ukupnih obrambenih trokova predvienih za godinu 1555. Unutar toga trokovnika naznaeno je da bi i za graevinske radove u Krievcu trebalo osigurati vrlo visoki iznos od 4.000 forinti.39 Dakako, vrlo je vjerojatno da te godine na gradilitu u Krievcu nije potroeno ba 4.000 forinti (jer su rijetko takvi planski trokovi bili i ostvareni). Ipak je oito je da su utvrde Krievca bile vrlo vane za obrambeni sustav cijelog prostora izmeu Drave i Save, zbog ega e i kralj Ferdinand traiti da za gradnju krievakih utvrda treba pronai potrebna novana sredstva.40 Radi se sada oito ve o planu izgradnje nove obrambene tvrave umjesto starih zemljanih nasipa i jednostavne palisadne zatite grada. Ta sredstva kralj je mogao namaknuti samo iz priloga nutarnjoaustrijskih pokrajina, tada ponajprije iz pokrajine tajerske, koja je pokrivala najvei dio trokova obrane Slavonske granice. Za gradnju novih krievakih utvrda nije bila vie dovoljna snaga osiromaenih krievakih graana, a i broj stanovnitva krievake okolice sigurno je posljednjih godina bio znatno smanjen.HSS, II., 398. HSS, II., 397. 38 Crisium nunc plane erectum merito quoque confici deberet. HSS, II., 416. 39 R. Lopai, Prilozi za poviest Hrvatske XVI i XVII vieka iz tajerskoga zemaljskoga arhiva u Gradcu, Starine JAZU, XVII., Zagreb, 1885, 217. 40 Starine XVII., 217.37 36

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

101

Zato Sabor odran u Zagrebu mjeseca oujka 1557. donosi odluku da na gradilite u Kri svoje podlonike moraju poslati i neka vlastelinstva Varadinske upanije.41 Kri je od sredine 16. stoljea glavna utvrda Slavonske granice. U Kriu pod zapovjednitvom kapetana stoji stalna posada kraljevske vojske. Tu zalazi i banska vojska, dakle vojska Kraljevine Hrvatske. Vano je naglasiti da se istovremeno uz izgradnju novih utvrda u Kriu u krievakoj okolici podiu manje utvrde, kateli i strae, koje povezuju obrambeni pojas krievake tvrave s obrambenim sustavom susjednih tvrava u Ivaniu i Koprivnici. Tako se napr. iste 1557. godine gradi utvrda u abnici sv.Ivanu, za strae koje e nadzirati obrambeni prostor izmeu utvrde u Cirkveni i Krievca.42 Svake se godine na krievakim utvrdama neto popravljalo i gradilo. Godine 1560. u saborskim zakljucima mjeseca oujka zapisana je odluka o potrebi ispunjavanja starih obveza dovoza graevnog drveta i neposlanih radnika s odreenih posjeda Varadinske upanije na krievako gradilite.43 Jednako je odlueno da se samostan koji stoji izvan utvrenog krievakog grada porui, da ne bi mogao biti na tetu njegove sigurnosti i obrane. To su duni izvesti ban i glavni kapetan kraljevske vojske na Slavonskoj granici uzajamnom suradnjom i dogovorom.44 Brigu o graninim utvrdama vodi i Ugarska kraljevska komora ubrajajui godine 1562. u granina i najvanija mjesta obrane u Slavoniji: Varadin, Koprivnicu, urdevac, Krievac, Ivani, Sisak i Zagreb.45 Godina 1563. prijelomno je vrijeme u odreivanju budue obrambene strategije na graninim podrujima Hrvatske. Najprije je I. Lenkovi zapovjednik krajikih kraljevskih vojnih snaga u Hrvatskoj, nakon viegodinjih istraivanja, nainio svojevrsnu inventuru svih utvrda junih krajeva Hrvatske.46 Na temelju Lenkovievih izvjetaja posebno povjerenstvo kralja Ferdinanda nainilo je popis i opis svih utvrda u Hrvatskoj i Slavoniji uz strateku odrednicu obrane svakog znaajnijeg objekta i prvi put izraen prijedlog jedinstvenog djelovanja cijelog obrambenog sustava od Drave do Jadranskog mora. U tom popisu i cjelovitoj stratekoj slici tog prostora povjerenstvo se dosta opirno osvrnulo na Kri i najvanije susjedne utvrde koje su bile pod zapovjednitvom krievakog kapetana. Evo to je to carsko povjerenstvo zapisalo o Kriu, Gofnicu (Bosiljevu kod azme), azmi, Topolovcu, Cirkveni i Dubravi.47Ad fortificationem autem opidi Keres, quod adhuc satis constat esse immunitum, ad quod muniendum soli oppidani ipsi propter inopiam et confinium Turce proximum sunt insufficientes, deputatur ergo est comitatus Warasdiensis. HSS, III., 6. 42 HSS, III., 7. 43 HSS, III., 65, 66. 44 Statutum est preterea, ut monasterium illud extra oppidum Crisiense habitum destruatur, eo quod oppido illi noumento esse dinoscitur, quod dominus banus et capitaneus generais mutua intelligentia demoliri facere velint. HSS, III., 66, 74. 45 HSS, III., 86. 46 Verzeichniss aller Crobatischen besezten und unbesezten ortflegkhen, Dravni arhiv Slovenije, (dalje DAS) Stanovski arhiv, k. 162, f. 282, 47-91, SHKR, III., 427-432 47 ... Berettung der Wndisch und Crobatischen Grenitzen, alda der Rm. Kay. Maytt ... gegebene Instruction fr die hern Comissarien sambt ihren abgetheillten verrichtungs relationen, I..Kriegsekspedit, Extra acta, nr. 26, te KZLA - VII., nr. 641

102

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

KriStari utvreni kri tek se sada pretvara u pravu renesansnu obrambenu tvravu. Izgradnja modernije tvrave oko izduenog naselja zapoeta pred ve dosta godina inicijativom samih krievakih graana, kao i ve izgraeni oblik Donjeg krievakog grada i sada e odreivati osnovnu tvravsku trasu nove tvrave. Radovi se izvode uz novanu pripomo tajerske, a radnu snagu osigurava slavonsko plemstvo sa svojih posjeda. Do tada je podignut tek dio utvrda (kako se to vidi na priloenom planu, napominje ovo povjerenstvo), ali bilo je mnogo prigovora na osnovnu frontu fortifikacijske trase. Kri je ve dosta godina bez pravih okolnih tvravskih bedema, zapravo je tek jedno nejedinstveno dugo selo koje ni po izgraenosti svojih utvrda, ni po svojim kuama ne bi trebalo drati glavnim gradom u zemlji slavonskoj. Do sada se novcem iz tajerske potpore za graevne radove, te uz manju pomo slavonskog plemstva tamo upuivanu, zapoelo graditi u sredini reenoga grada, kako se to moe vidjeti na planu 14 i time je tu podignuta nekakva utvrda. Ta utvrda meutim nema nikakve vode, lei na jednom dugom uskom hrptu ili uzvisini, koja je opet od poetka nia od jednog jo vieg uzvienja sa zapadne strane, tako da tu nitko nije siguran boraviti. Izmeu je jedna udolina i u njoj ponad movarnog zemljita, gore u sredini je jedan mali izvor-bunar, izvan grada i utvrde, iz kojega mora crpsti vodu cjelokupno puanstvo. Odatle je jednako s june i zapadne strane ovo mjesto opasano nasipom i grabom, podignutima sa svom marljivou, to se takoer vidi u spomenutom planu. Ovo je mjesto zapravo od samog poetka vrlo loe izabrano za jednu tvravu, a osim toga tu je tvravu pokvario i sam graditelj. Ve je na prvi pogled vidljivo, osobito kod bastiona da nisu izvedeni na ravnoj graevnoj crti, te da e biti premaleni, osobito onaj jedan, to je pred nekoliko godina primijetio i na to je upozorio i Franz v. Poppendorf, upoznavi s tim nedostatkom, nepravilno izvedene tvravske trase u odnosu na bastione, savjetnike njegova carskog Velianstva i poslanike upuene na Sabor u Zagreb, gospodina Sigismunda Kogllera, Andriju Glogcha, H. Jakoba v. Gewisenegkha i druge, kao i graditelja palira. Poslije se vidjelo da je taj bastion zaista premalen i da je bilo potrebno proiriti ga ... Dalje komisari utvruju da tvrava nema na bedemima ni bastionima zatitnih prsobrana. Zemljani tvravski bedemi u temeljina su slabo utvreni, a gore su preuski pa bi se izgradnjom prsobrana moda i sami uruavali. Za sve te nedostatke kriv je graditelj koji je nadzirao gradnju, a nije uvaio preporuke i kritike ratnog savjetnika .... Moda je bilo mogue tvravske bedeme i bastione izvana ojaati obzidavanjem zidom od opeke. Moda se to dogodilo i zato to je pred gradom stajala neka stara graevina koju se takoer namjeravalo zatititi posebnim obrambenim zidom. No ako bi se to i izvelo, to bi stajalo mnogo novaca, temeljna tvravska trasa bedema i bastiona time ne bi bila ispravljena. Komisari ipak na kraju ostaju pri savjetu: utvrde oko Kria koje su do sada stajale mnogo novaca treba usprkos svim nedostacima nastaviti graditi i dovriti ih to prije. Budui da je gradnja utvrda u tijeku, komisari se ne zaustavljaju na opisu pojedinosti postojeeg stanja, nego dalje govore o vojnoj snazi tvrave. Budui da je Kri po sredini Slavonske granice, trebao bi biti sjeditem zapovjednika obrane cijelog tog obrambenog podruja. Uz njega treba biti ratni savjetnik i osta-

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

103

lo nie zapovjedniko osoblje i pomone slube. To povjerenstvo predlae uz njih vojnu posadu od 50 njemakih konjanika s njihovim zapovjednikom, 100 njemakih pjeaka u lakom oklopu s njihovim zapovjednikim osobljem te 2 pukara koji e voditi brigu o krievakoj oruani i vatrenom oruju. Uz njemaku vojnu posadu u krievakoj bi tvravi trebalo biti jo i 100 hrvatskih husara i 50 haramija s njihovim zapovjednicima. Tek kada bude dovrena izgradnja cijelog tvravskog sustava, Kri e biti jedan od najjaih oslonaca obrane na Slavonskoj obrambenoj granici.48 Oito je da je veliki problem izgradnje novih utvrda bio nedostatak strunog graditeljskog nadzora, a pogotovo trajno vodstvo glavnog inenjera graditelja. Zato je kralj Ferdinand naredio graditelju Francisku Thebaldiju, svojem glavnom nadzorniku i voditelju graditeljskih poslova u tajerskoj, da u Hrvatsku zajedno s njegovim povjerenstvom poalje i inenjera graditelja Domenica de Lalia. No de Lalija u tom povjerenstvu nije bilo. Nije ga tada bilo oito niti na gradilitima u Slavoniji, to je sigurno jedan od uzroka sporog napredovanja u radu i mnogih slabo izvedenih poslova. Nemamo mnogo vijesti o daljnjem tijeku radova na dovretku gradnje nove krievake tvrave, tek poneki zapis u zakljucima Hrvatskog sabora koji potie plemstvo na suradnju i obvezu osiguravanja potrebne radne snage na krajikim gradilitima.49 Ferdinandovo povjerenstvo ostavilo nam je neke korisne i zanimljive podatke i o drugim znaajnijim utvrdama u najbliem susjedstvu Kri. Za Topolovac komisari kau da je to ... prilino velika etverougaona kua graena od hrastovine, ograena zailjenim koljem, a nema ni krova. Meutim, kako je na putu kojim martolozi esto prodiru prema Kalnikom gorju, tu utvrdu treba zadrati, popraviti je, poboljati ostale uvjete za odravanje u njoj jae vojne posade.50 Gofnic (Bosiljevo kod azme) je etverokutna, visoka, od opeke vrsto graena kula, vrlo blizu azme ... izmeu vode azme i Glogovnice, upravo pri njihovom sutoku ... Sa sjevera je nadvisuje jedan mali breuljak, no budui da je ta kula na vrlo pogodnom i dobrom poloaju, treba je prema preporuci Ratnog savjeta zadrati i uvati s odreenim brojem konjanika i pjeaka. Prije toga tu kulu treba popraviti, prije svega postaviti joj krov, pokrpati oteene uglove, urediti prozore i podnice. Za to ima dosta materijala i od same te kule, koja bi se mogla neto sniziti.51 Komisari spominju i azmu, jer su i nju pregledali. To je jedna kua, na jednom prozranom otvorenom breuljku, graena u etverokut sa etiri krune kule na uglovima. Taj bi poloaj trebalo takoer zatititi, ali, dakako, prije i popraviti, a materijala ima i tamo od nekih poruenih crkava.5248 49

Beretung, nav. izvor, 117 HSS, III., 117 50 Zwo Meill wegs von Kreuz zwischen Mitternacht und Aufgang und ein grosse Mail vor Zirquenna gegen Mitternacht gelegen ain altes von aichen Holz zimblich grosss vieregkher Haus mit geschloserten zeunen ... Verzeichniss, nav. izvor, 57. 51 Gofnez ain viereggter grosser hoher Thurn, gar nahent bey Zasma, ein Meil wegs von heillig Kreuz gegen Mitternacht, zwo kleine meill von Ywanitsch, zwischen den wasser Zasma und Glogofnitza gar in Spitz gelegen ... Verzeichnis, nav. izvor. 52 Dieses Haus Zasma ist auch auf einen luftigen freyen Pchel in der vierung mit 4 runden Thrnelein an den Eggen gepaut gewessen ... Verzeichnis, nav. izvor.

104

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

Cirkvena je takoer manja, etverokutna, od opeke, pred malo godina, podignuta graevina, uokolo koje su grabe s vodom, na poloaju pod jednom uzvisinom, koja je nadvisuje sa zapadne strane dok je ona dolje u ravnici. Manji joj je prilaz zatien palisadnom ogradom. Pripada brai Kerechenyjima. Na toj graevini takoer treba popraviti krov, da ne bi propali svodovi i podovi, to za sada, ne bi bio veliki troak ni posao. Cirkvenu kao utvrdu treba svakako dalje drati i braniti je, jer ona povezuje prostor izmedu Kria, Ivania i azme. Tu bi trebalo zapravo izgraditi jednu jau utvrdu ili proiriti ovu postojeu.53 Renesansne utvrde Kria vojni su stratezi dakle ipak drali manje vrijednim od utvrda Koprivnice, Varadina ili Siska, iako strateki poloaj Kria nije bio manje vaan. Zato se pridaje vea briga vojnoj posadi ove tvrave. Do Sabora u Brucku na Muri, 1578. godine, stvoren je ne samo posve novi, zatvoreni sustav graninih utvrda, nego i nova obrambena organizacija graninih vojnih snaga podijeljenih na podruna zapovjednitva, kapetanije, kojima stoji na elu vrhovno vojno zapovjednito za Slavoniju s vojnim i logistikim sreditem i sjeditem u Varadinu. Zapovjednitva tih kapetanija upravo vee su granine utvrde, renesansne tvrave, Koprivnica, Kri i Ivani. Te tri tvrave postaju i sjeditima jaih vojnih garnizona. Ta je pak krajika vojna posada esto gazila i smanjivala stara prava graana tih utvrenih gradova, zbog ega je esto dolazilo do sukoba interesa, pa i pravih zavada izmeu vojske i graana, a to opet nije ilo u korist vee obrambene snage tih glavnih uporita obrambene protuturske granine fronte.54 Zapovjednici kapetanija vodili su brigu o sigurnosti cijelog branjenog podruja, dakle u prvom redu o posadama smjetenim u okolnim manjim utvrdama, dakle i o ardacima, straama, kulama, katelima i svim drugim manjim utvrenjima i preprekama koje su sluile kontroli puteva i prolaza.55 Godine 1577. pod zapovjednitvo krievakog kapetana pripadalo je deset manjih okolnih utvrda s njihovim vojnim posadama i straama. Bile su to ove utvrde: Barbavac, Gradac, Sv. Petar, Cirkvena, Sv. Juraj, Glogovnica, Apatovac, Topolovac, Sv. Ivan (abno) i Trem. U tih deset utvrda zajedno s krievakom tvravom nalo se i popisano je te 1577. godine ovo vatreno naoruanje: 4 topa srednje veliine (falkoneta), 1 top manjeg kalibra (Scharfentindl), 17 eljeznih kratkih topova, 96 bedemskih puaka i 15 centi baruta. Dakle, bila je to ne ba osobito velika snaga vatrenog oruja, zbog ega je, i predloeno njegovo poveanje i to za jo 3 vea topa, 10 manjih topova i 300 puaka.56

53 Oberhalb Gofnez gegen Mitternacht, zwo Meil und von Creuz gegen Aufgang anderhalbe anderhalbe Meil ein kleinen vier eckhter von Ziegl vor wenig Jarren erbauter Storkh umb dem ain Wasser Graben .... Verzeichniss, nav. izvor. 54 Do takvih je sukoba dolazilo i u drugim gradovima: Varadinu, Koprivnici, Zagrebu, i drugdje, pa su graani Krievca jednom poruili ak i staje koje je u gradu podigla vojna posada za potrebe svoga konjanitva. HSS, III., 172. 55 HSS, III., 361, 410, 411, 429-430. 56 Wiener Verhltnisse der alten geschtz und Munition so am beiden Crabatischen und Windischen Grnitzen alberait verhanden, item was dessen noch von neuen dahin zuverordnen sambt einen berschlag des uncostens, 30. Augusti, 1577. DAS, Stan, arh. k. 171, f. 101, ili SHKR, I., 41-44.

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

105

U junim krajevima Hrvatske, osobito na prostoru izmeu Une i Kupe, osvajanja bosanskog beglerbega Ferhat pae, tijekom 1577.-1578. godine pomaknut e granicu s Turskom blie kupskim utvrdama. Takvih promjena na prostoru izmedu Drave i Save tada nema. Tu je obrana vrsta i stabilna. Glavne su tvrave ve izgraene pa nema ni veih graditeljskih promjena. Veim graevinskim radovima ponovno e biti obnovljeno i ojaano obrambeno stanje jedino krievake tvrave. ak e i neke odluke i graditeljski planovi usvojeni na Saboru njemakih stalea u Brucku na Muri 1578. godine ostati samo u planovima ili ostvareni tek manjim dijelom u vremenu do velikog rata s Turskom u posljednjem desetljeu 16. stoljea.

Utvrde grada Kria i Krievake kapetanije na kraju 16. stoljeaGodine 1576., kad je veina dio graninih utvrda bila podignuta ili je njihova gradnja bila u tijeku, poinje stvaranje novog vojnog obrambenog reda u Hrvatskoj. Sredinja kraljevska vlast i njene vojne institucije sada su aktivnije u rjeavanju sve sloenijih problema obrane graninih podruja. Na saborskom zasjedanju plemstva i predstavnika nutarnjoaustrijskih pokrajina tajerske, Koruke, Kranjske i Gorice u Brucku na Muri, od sijenja do kraja oujka 1578., izneseno je mnogo raznih prijedloga i doneseno mnogo vanih odluka. Jedan od glavnih zadataka toga Sabora bio je pronai trajno rjeenje za pokrivanje velikih novanih trokova obrane. Trebalo je poveati brojnost posadnih vojnika, bolje ih naoruati vatrenim orujem, redovitije ih plaati i opskrbljivati potrebnim sredstvima za voenje rata na pustim graninim podrujima. Trebalo je osigurati sredstva za popravljanje, obnovu i gradnju novih utvrda. Ukupan proraun trokova takve obrane na Slavonskoj i Hrvatskoj granici godinje bi iznosio gotovo 500.000 forinti.57 Kralj Rudolf donio je nakon toga jo jednu vanu odluku. Nadvojvodu Karla postavlja vrhovnim upraviteljem i vojnim zapovjednikom sveukupne vojne sile u Hrvatskoj i Slavoniji, dakle i nad banom i banskom, hrvatskom vojskom, emu se otro usprotivio Hrvatski sabor.58 Proirene mogunosti pokrivanja trokova ratnih obrambenih izdataka i prenoenje te obveze na nutarnjoaustrijske pokrajine i nova organizacija vojne vlasti na obrambenim podrujima Hrvatske znae promjenu s dalekosenim stratekim i politikim posljedicama za sve hrvatske zemlje. Jedan od prvih dokumenata toga Sabora bio je popis graninih utvrda i vojnih posada u njima, dakle utvrivanje obrambenih mogunosti svakog utvrenog i branjenog mjesta. Sabornici dobro ocjenjuju sveope ratne prilike i zakljuuju da su granine utvrde najvei i najvaniji oslonac obrambenog rata, dakle zaustavljanja daljnjih turskih osvajanja. Da bi granine utvrde mogle ispunjavati svoj ratni zadatak prvi je uvjet odravati ih u dobrom graevnom stanju, ali treba graditi i nove, jo modernije i snanije. Da bi se u potpunosti mogao ispuniti taj dio stratekog plana, sa57

58

Wiener Verhltnisse, nav. izvor. ... neque ea res in Sclavonia praesertim, sine omnium rerum perturbatione introduci posset, in qua bani est officium non solum iustitiam et iudiciorum administrationem, sed etiam res belicas et curam confiniorum gerere .... Monumenta comitialia Hungariae, sv. 6., 1573-1581, Budapest, 1879., 251, Zakljuci Pounskog sabora od 13. oujka, 1578.

106

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

bornici u Brucku utvrdili su da bi za odravanje, obnovu i gradnju novih graninih utvrda u Hrvatskoj trebalo osigurati ogromna novana sredstva od 420.000 forinti.59 Veliki dio tih novaca utroio bi se na obnovu i gradnju novih utvrda izmedu Drave i Save. Upravo je udno da u odreivanju pojedinih rjeenja u graditeljskom programu toga dokumenta nema tvrave Kria, a napr. za izgradnju nove tvrdave u Cirkveni predvieno je visokih 20.000 forinti.60 Saborski dokumenti nabrajaju 26 utvrda slavonske granine fronte koje treba odravati, obnavljati i dograivati. Na krievakom podruju to su uz Krievac i Cirkevnu te vane straarske utvrde u Apatovcu, sv. Ivanu (abno) i Sv. Petru (vrstec).61 injenica da krievake utvrde nisu posebno spominjane u dokumentima Sabora u Brucku, ne znai da je tvrava u Kriu bila u dobrom stanju ili pak da je bila posve zanemarena. Ta tvrdava nije bila ba na glasu kao dobar primjer idealne renesansne obrambene tvrave. Dapae, uvijek su vojni stratezi i graditeji isticali vie njezine nedostatke negoli kvalitete. Kri kao granina ratna tvrava nikada nije izgubila poloaj sredinje obrambene tvrave izmeu Drave i Save. Obrambeno znaenje Kria na slavonskoj graninoj fronti dobro je procijenio i general Vid Halleg, tadanji vojni zapovjednik obrane na Slavonskoj granici. Njegovim e zalaganjem i nastojanjem iduih desetak godina Kri postati najveim ratnim gradilitem Slavonske granice. Da bi se graevni plan poslova na Slavonskoj granici bilo mogao bolje i svrhovitije provoditi, nadvojvoda je Karlo 1580. godine poslao na teren posebno graevno povjerenstvo. To je povjerenstvo pregledalo i utvrdilo graevno stanje svih utvrda od Drave do Save i o svakoj nainilo izvjetaj s prijedlogom potrebnih graevnih poslova. O Kriu su ponovljene ve od prije poznate ocjene i zakljuak: budui da na temeljima onoga to je ovdje ve izgraeno ne bi bilo mogue izgraditi bitno bolju renesansnu tvravu koja bi odgovarala svim stratekim i fortifikacijskim pravilima sve veim obrambenim potrebama, najbolje je trajnom obnovom krievakih bedema i bastiona odravati postojee stanje sadanje tvrave. Vjerojatno upravo zato ovo povjerenstvo istie dao bi na poloaju Dubrave trebalo izgraditi novu, moderniju ratnu tvravu, koja bi pokrivala sve obrambene potrebe i nedostatke utvrda u Krievcu i Ivaniu. Ta bi tvrava, prema miljenju povjerenstva trebala biti oblika i veliine tvrave kakva se upravo gradi pod Dubovcem na Kupi, dakle kao karlovaka tvrava. U nju bi bilo mogue premjestiti vei dio krievake vojne posade te tu smjestiti i glavno zapovjednitvo obrane na Slavonskoj granici.62 Povjerenstvo je prijedlog izgradnje nove tvrave u biskupskoj Dubravi dralo potrebnim, moguim i vrlo realnim. Taj su plan odobrili i poslanici nutarnjoaustrijskih pokrajina i ratni savjetnici Gradakog ratnog savjeta, pretresajui na Saboru tajerske prijedloge ovogSHKR. I., 60, 62. Zakljuci Sabora u Brucku na Muri, Brckerischen Libells Universal Landtag wo die Frstl. Durchleucht. Erzherzog Carl zu sterreich mit Steyer, Krnthen, Krain und Grz zu Prugg an der Mur gehalte von Jahr 1578. DAS, k. 933, Prot. 97. 61 Isti izvor, Tekst zakljuaka odranog Sabora u Brucku na Muri vrlo je opiran izvjetaj koji sadri sve saborske rasprave, zakljuke i odredbe, a saborske su sjednice, s prekidima, trajale od mjeseca sijenja do kraja oujka 1578. 62 Gebeu beratschlagung Windischen Grnitz ber der jngsten Herrn Comissarien einkhombene relation, KA, Wien, Windica, Juni, 1580, akta.60 59

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

107

povjerenstva. Zato je taj Sabor odobrio samo 200 forinti za popravak krievakih utvrda te dao jo 1000 forinti za popravljanje manjih utvrda: Topolovca, Cirkvene, Sv.Petra i Sv. Kria.63 Ipak, od tih velikih novih planova nita se nije ostvarilo. Nastavlja se odravanje krievakih utvrda, a potom se obavlja temeljita obnova cijele bastionske trase i zidaju se nova tvravska vrata od vrste grae, kamena i opeke. Hrvatski sabor i dalje redovito donosi zakljuke koji su trebali osigurati potrebnu radnu snagu za gradilite krievake tvrave, no njegove odluke rijetko su na vrijeme bile ispunjene. Za novu, temeljitu obnovu tvrave iduih se godina najvie brinuo Vid Halegg, prije veliki kapetan krievaki, a tada ve zapovjednik Slavonske granice. On trai strogo ispunjavanje radnih obveza odreenh odlukama Hrvatskog sabora.64 Radovi se obavljaju uvijek za ljetnih mjeseci. Istih godina, 1579.-1580., obnavljaju se i manje utvrde oko Kria, stare utvrde biskupskog Gradca i Glogovnica.65 Ipak stanje krievake tvrave bilo je jo 1584. vrlo loe. U svojem izvjetaju sam V. Halleg istie da su bedemi i bastioni tvrave na vie mjesta ruevni. Tvrava ima premalo vojne posade i ta je posada slabo naoruana. Halleg je protiv bilo kakvih planova izgradnje novih tvrava, jer nema novaca niti za popravak starih, postojeih, strateki jednako vanih za obranu. Tvrava u Kriu upravo je takav primjer. Ta tvrava prvi je temelj obrane protiv turskih nasrtaja koji dolaze od Poege, Pakraca, ali i s juga, od Dubice i preko Save iz Bosne. Veliki dio tvravskog bedema sa strane okrenute velikom Kalniku potpuno se uruio, i to samo 15 dana nakon to je velika turska vojska obilazila uokolo grada. Jedne noi propao je i dio bedema kod vratiju koja vode prema Gradcu i Ravancu. Dio bedema kod kalnikih vratiju i kod crkve, dnevno se uruava i - izvjeuje Vid Halegg - svakoga asa moe propasti. Zadnji je dakle as, zakljuuje Halleg, da se ta tvrava obnovi iz temelja, ili e posve propasti.66 Ipak poslovi obnove slavonskih utvrda pa i krievake tvrave odvijaju se vrlo sporo. V. Halleg nije zadovoljan ispunjavanem radnih obveza koje je trebalo davati plemstvo Hrvatske i Slavonije. ini se da ni Hrvatski sabor vie nije bio toliko briljiv za utvrde u Slavoniji, jer vie panje pridaje obnovi utvrda na Kupi, zbog ega i opet nije bilo dovoljno potrebne radne snage za sva otvorena gradilita. Osim toga na cijelom podruju izmeu Drave i Save poslove vodi samo jedan palir, koji nekako nadzire graevinske radove u Koprivnici i urdevcu, a sve ostalo odvija se bez pravog strunog nadzora.67 Tek 1584. Hrvatski sabor donio je neke odreenije odluke za sabiranje radne snage na slavonskim gradilitima, za radove u Koprivnici, Krievcu, urdevcu i Ivaniu. Od svih zadataka najvei je problem kako obnoviti iz temelja krievaku tvravu. Radnici koje je Sabor odredio za radove u Krievcu nisu bili dovoljni za ozbiljan poetak tamonjih velikih poslova, pa prava obnova nije poela ni63 64 65 66 67

Windica, Juni, 1581., s. 287-310. HSS, IV., 21, 31, 52, 60. HSS, IV., 77, 99, 100, 119-120. Windica, 1583., Mart, 5. Izvjetaj V. Halegga iz Krievca. Windica, 1583., Juni, 8, s. 685-688.

108

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

1584. godine.68 Tek krajem 1584. godine na uporne zahtjeve V. Hallega i nakon prijedloga koje je Hrvatskom saboru poslao nadvojvoda Karlo, poelo je zidanje jednih i drugih tvravskih vratiju, jer dosadanja drvena vrata niti su odgovarala potrebama, niti su se mogla stalno popravljati. Za taj je posao trebalo najprije pripremiti velike koliine vapna i veliki broj opeka, dopremiti u Krievac mnogo kamena za polaganje temeljne graevne stope tvravskih vratiju i mnogo potrebnog graevnog drveta. Najvei teret toga posla podnijeti e krievaki graani i stanovnici Krievake upanije.69 Prava obnova krievake tvrave poinje 1585. godine i nastavlja se iduih godina. Problem na gradilitu stalno je isti: nedovoljan broj radnika za pripremanje vapna, opeka i ostalog graevnog materijala. Sada su i odluke Sabora popraene veim nadzorom na samom gradilitu i tonije odreenim obvezama, pa poslovi napreduju bolje nego prije. Stalnu brigu za obnovu utvrda na Slavonskoj granici pokazuje i nadvojvoda Karlo.70 Mjeseca ozujka 1586. Zemaljski sabor tajerske donio je vanu odluku u korist velike graevinske obnove slavonskih utvrda. Odobrio je, naime, prilian novani iznos 20.260 forinti za sve graevinske radove. Od toga je Koprivnica trebala dobiti 6000 forinti, Kri 3000 forinti, Ivani 2000 forinti, urdevac 600 forinti, a jo 800 forinti predvieno je za popravak manjih utvrda na Slavonskoj granici.71 Hrvatski sabor u svojim e zakljucima 21. travnja 1586. na samom poetku zapisnika naglasiti da su nadvojvoda Karlo i nadvojvoda Ernest, po svojim posebnim izaslanicima i preko ratnog savjetnika generala i zapovjednika Slavonske granice Vida Hallega, zatraili veu pomo i odgovornost hrvatskog plemstva, da bi se zapoeti graevinski radovi obnove slavonskih utvrda mogli to prije dovriti. Obnavljaju se i dograuju utvrde u Koprivnici, Krievcu, Gradcu biskupskom, Ivaniu, Topolovcu, Sv. Petru, Cirkveni, u Sv. Jurju i Dubravi. Treba podii ardake i postaviti strae na rijeci azmi, na prijelazima preko Kalnika, Medvednice i Oure. U Krievcu se sada najvie radi na zidanju gradskih vratiju.72 ini se da se Vid Halleg najvie brine upravo za radove u Kriu, gdje i sam vrlo esto boravi i osobno nadzire tijek radova. Zimi 1586. zatraen je potreban alat za pripremu i peenje opeka. Georg Hover u veljai 1587. alje taj alat, kalupe i sve ostalo potrebno u tom zanatu u Kri te trai namiru troka od 10 forinti, 4 soldina i 7 krajcara.73 V. Halleg trai od Ratnog savjeta u Grazu da mu na slavonska gradilita poalje graditelja Josepha Vintanu, koji bi odmah trebao pregledati stanje utvrda u Cirkveni i Ivaniu te bi toga ljeta morao nadzirati radove na svim gradilitima.7468 Vid Haleg u svojim izvjetajima pisanim iz Krievca ili Varadina od oujka do mjeseca srpnja, vie puta opisuje stanje krievake tvrave. Posebno je realistian njegov opis u pismu od 3. oujka, 1583. Windica, Mart, 3, s. 657-663. 69 HSS, IV., 148. 70 HSS, IV., 176, 185, 187. 71 Windica 1583, Mart, 29. 72 HSS, IV., 185-188, 204-205, 207-209. 73 Zemaljski arhiv tajerske, Graz, Militaria, 1586., Februar 6, Schub.1 74 Militaria, 1586, Juni, 6.

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

109

Mjeseca svibnja 1587. javlja se ponovno iz Krievca Vid Halleg s izvjetajem da je utvrivanje Dubrave dovreno te da e u tu utvrdu od 1. lipnja staviti posadu od 50 haramija, koji e sada s vie sigurnosti drati taj obrambeni poloaj i nadzirati sav prostor u trokutu izmeu Ivania, Kria i azme. Halleg oekuje dolazak jo radnika u Kri, jer ih je prole nedjelje stiglo samo stotinjak. Trudi se da sve pripreme budu gotove to prije da bi se 1. lipnja moglo nastaviti s poslovima zidanja tvravskih vratiju i obnovom bedema.75 Tom opem graditeljskom zamahu pridruuje se svojim odlukama Hrvatski sabor, koji mjeseca rujna 1587. ponovno trai potpuno ispunjavanje radnih obveza podvoza i runih radova, napose za Kri.76 Godine 1587. u Kri, te na obnovu utvrda u Gradcu i Dubravi upueni su radnici ak iz vlastelinskih posjeda Velikog Tabora i Konjine, a na gradnju utvrda u Cirkveni trebali su doi podlonici iz Bistrice i Zeline.77 Mjeseca lipnja 1588. javlja se s gradilita u Kriu tamonji zapovjednik Grga Laybacher. Njega je Hallegovo pismo zateklo u Sv. Petru. Javlja da je u Krievac poslao 75 kola ivoga vapna te da je proradila pe za peenje opeka. Grae za zidanje sada ima dosta, a bit e je jo i vie. Laybacher moli Hallega da mu poalje palira koji bi nadzirao poslove, bar u poetku radova.78 to je konano bilo izgraeno do kraja ljeta 1588. godine u Kriu i okolnim utvrdama najsaetije je pribiljeila krajiko graevno povjerenstvo koje je obilo sve slavonske utvrde izmedu 7. i 27. listopada. lanovi su povjerenstva prije dolaska u Kri iz urdevca usputno pregledali Topolovac, Sv. Petar i Cirkvenu. Topolovac i Cirkvena povjerenicima su se uinili vrlo dobro utvrenim katelima i potpuno osposobljenim za obranu i sigurno sklonite njihovim posadama i straama. Te manje utvrde izagraene su i popravljene od onih novanih sredstava koje je tajerska davala za gradnju straa i ardaka. Svi su rauni uredno biljeeni i iskazi trokova koje je vodio glavni blagajnik ove granice posve su u redu. Komisari su 14. listopada naveer stigli u Kri. Sutradan su najprije obavili pregled vojne posade i o tome napravili zapisnik (Musterregister), a potom podrobno razgledali stanje tvrave. Sa zadovoljstvom su utvrdili da je u protekle etiri godine obnovljena cijela bastionska trasa tvrave, sva etiri bastiona i bedemi tvrave u cijeloj duini, dakle cijela je tvrava obnovljena i ojaana iz temelja. Potpuno je dovrena izgradnja novih tvravskih vratiju, onih koja su okrenuta prema kalnikim gorama, a druga vrata, jer nisu bila pokrivena, sada su dosta oteena kiama, pa treba gornji svod ponovno nadozidati te ih potom pokriti. Povjerenstvo jasno istie da je taj veliki posao dovren uz najvie zasluge Vida Halegga, zapovjednika Slavonske granice. Koliko je taj posao bio opsean pokazuje ve samo jedan75 76

Militaria, 1587, May, 11. HSS, IV., 208. 77 HSS, IV., 205. 78 Iz Krievca, u 9 sati prije podne, pie Vid Halleg jedno od mnogih svojih pisama, a u njemu ... gestern hat der Ziegeln offen angezundet, so haben wir Kalch genug und wirt noch kommen, wan nun V. E. bevelch, dass man die Porten soll abbrichten, sol es geschechen, doch wre gut das der Paliermeister von Copreinitz darbei wre .... Militaria, 1587, Juni, 23.

110

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

podatak. Za dovrenje drugih vratiju, koje e zapoeti idueg proljea, ispeene su tri pei opeka, i to 48.000 komada. Za peenje je pripremljeno jo 20.000 komada, a ciglari i dalje dnevno prave nove opeke. Uz zidarske radove jo mnogo vei je bio opseg zemljanih radova. Trebalo je iskopati i navoziti na tvravske bastione i nasipe nekoliko tisua kubika zemlje. Temelje tvrave trebalo je utvrditi tisuama nabijenih hrastovih trupaca u kosinu zemljanih nasipa, a tu ogromnu drvenu grau trebalo je u umama posjei i dopremiti na gradilite. Dakle, moemo ustvrditi da je uz veliki trud radnika, hrvatskih seljaka s posjeda Varadinske i Krievake upanije, uz dobru organizaciju rada na gradilitu, krievaka tvrdava bila temeljito obnovljena i dograena izmedu 1584. i 1589. godine. Iduih godina tek e slijediti uobiajeni ljetni popravci zemljanih bedema i bastiona.79 Nakon obavljenog posla u Krievcu, povjerenstvo je krenulo do biskupskog Gradca i Dubrave. Zadovoljni su graevnim stanjem utvrde u Dubravi. U glavnoj kuli dobri su podovi i krovite. U njoj je smjetena straa od 50 haramija, stavljena tamo 1. listopada prole 1587. godine. Za obranu imaju dobre puke kukae. Ta utvrda ititi sav kraj izmeu Ivania i azme pa se pokazalo da je to bila dobra graevna investicija. Upravo za njihova dolaska biskupovi su ljudi kopali uokolo kule obrambeni jarak i postavljali na nasipu dvostruku palisadnu ogradu. Posao obavlja 300 ljudi koji su stigli u Dubravu 23. listopada 1588. Poslove vodi i nadzire jedan od zagrebakih kanonika. Ne bude li sve gotovo ove jeseni, do zime, posao e se nastaviti i zavriti idueg proljea. Sline su prilike i u Gradcu. Ta je utvrda ve prolog ljeta (1587.) utvrena izvana jakom palisadom. Ono to tu treba jo napraviti, uinit e podlonici zagrebakoga biskupa u dogovoru sa zapovjednikom ove Granice.80 Zanimljivo je da je od godine 1588. Hrvatski sabor prestao odobravati prikupljanje radne snage za Krievac, ali odobrava radove i radnike za Cirkvenu i Dubravu. Opravdava to potrebama za radnom snagom na drugim mnogo potrebnijim mjestima.81 Oito je da su tada ve svi napori Hrvatskog sabora bili okrenuti to boljem utvrenju obrambene granice na Kupi, osobito od Siska do Pokupskog, jer se poeo spremati novi, odluujui napad na Hrvatsku, koji e uskoro zapoeti bosanski beglerbeg Hasan paa Predojevi. Graevinski e radovi ve u prvim godinama posljednjeg desetljea 16. stoljea na Slavonskoj granici gotovo posve zastati. Godine 1589. obavljeni su posljednji vei graditeljski poslovi na slavonskim utvrdama i tvravama. Te godine umire i zapovjednik Slavonske granice Vid Halleg, a idue 1590. godine umro je i nadvojvoda Karlo. Promijenio se i vrhovni graevni nadzornik na Slavonskoj granici. J. Vintanu zamijenio je iste 1590. godine novi graditelj, Franz Marbl (Francesco Marmoro), koji e 1591. jo jednom pregledati graevno stanje svih utvrda Slavonske granice, ali malo e toga iduih godina raditi i graditi. Popravljao se tek etvrti bastion krievake tvrdave, a nastojalo se zatvoriti tvravsku trasu u IvaWindica, 1588, October, 27, s. 615-637. isti izvor. 81 Ad Crisium vero muniendum pro hac vice nihil praestari potuit propter limitationem praemissam ad loca magis necessaria. HSS, IV., 242, 255.80 79

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)

111

niu. No, najvei poslovi izgradnje tvravskog sustava na graninom podruju izmedu Drave i Save bili su dovreni. Iz rauna utroenih sredstava za graevinske radove za godinu 1591. 1592. i 1593. vidljivo je da je neto vie novaca potroeno za popravak tvrave u Koprivnici (3052 forinti), a za Kri u te je tri godine potroeno samo 919 forinti. Vie posla ostalo je tek u Ivaniu, gdje se prema planu J. Vintane kao i u Kriu, gradila gotovo iz temelja nova zemljana tvrava sa etiri bastiona.82 Godine 1590. i iduih godina vie brige i vie novanih sredstava daje se za vojnu opremu, za poveanje broja posade u graninim utvrdama i za njezinu bolju opskrbu.83 Od 1591. do 1596. godine traje rat za Hrvatsku na kupskoj obrambenoj crti. U bitkama za kupske utvrde sudjeluju i posade slavonskih utvrda. Nakon velikog turskog poraza kod Siska 1593. godine, Turska je najavila otvoreni rat austrijskom vladaru i njegovim zemljama. Ratite je preneseno na slavonsko i ugarsko podruje. Godine 1594. za zapovjednika krajike vojne sile dolazi Ivan Sigismund Herberstein, a idue 1595. upravu vojnih poslova na Slavonskojh granici preuzeo je mladi nadvojvoda Ferdinand.84 Obnova utvrda na Slavonskoj granici, posljednja u 16. stoljeu, poinje tek 1596. godine, nakon to su turske vojne snage konano potpuno izgubile rat za utvrde na Kupi. Tu e obnovu voditi novi zapovjednik Slavonske granice I. S. Herberstein, koji je ve u prvom opirnijem izvjetaju 11. listopada 1596. naglasio i dalje veliku obrambenu vanost postojeeg tvravskog sustava. U svojim izvjetajima govori i o Kriu i njegovoj tvravi, koja bi trebala opet mnogo popravljanja. Tvravski su bedemi za posljednjih jakih zima i velikih kia teko oteeni i treba ih odmah obnavljati. Herberstein trai da u Krievac doe sposoban graditelj koji e nainiti prijedlog obnove i plan radova. Nije zadovoljan ni snagom vatrenog naoruanja krievake tvrave.85 Herberstein ipak nee imati takvu podrku Hrvatskog sabora kao nekada V. Halleg. Zbog promijenjenih stratekih okolnosti i nastojanja Sabora da i sam aktivnije sudjeluje u stvaranju obrambenih mogunosti zemlje, saborski zastupnici iznose i brane neke svoje stavove i odluke. Ponajprije nastoje obnoviti, zapravo izgraditi novuWindica, 1593, October, 27. Ve tijekom rata za kupske granine utvrde H. S. Herberstein zauzimao se za graditeljsku obnovu slavonskih utvrda, napose Koprivnice Ivania i Kria. Svoja opaanja o stanju tih utvrda i prijedloge za njihovu obnovu opisuje u izvjetaju upuenom tajerskim staleima pisanom u Varadinu, 11. listopada, 1594. Militaria. 1594., Schub 1. Herberstein trai poveanje broja i vatrenoga oruja i broja posadnih vojnika za sve vanije utvrde slavonske granine obrane. Za Kri posebno napominje da sadanjih 96 njemakih pjeaka, 100 haramija i 100 husara sada u ovo ratno vrijeme nikako nije dovoljno. On trai da se broj njemakih pjeaka povea na 300 ljudi, posebno stoga to ta vojska mora straariti i u okolnim ardacima. 84 M. Kruhek, Obrana Hrvatskog Kraljevstva na kupskoj granici i velika pobjeda kranske vojske kod Siska 22. lipnja, 1593., Zagreb, 1593., katalog izlobe, te M. Kruhek, Rat za opstojnost Hrvatskoga Kralj na kupskoj granici - Borbe za kaptolski katel u Sisku i druge utvrde na Kupi 1591-1595. godine, Zbornik radova Sisaka bitka 1593, Zagreb, 1594., 33-66. 85 Ova dva pisma Herbersteinova nalaze se u Zemaljskom arhivu u Grazu u posebno izdvojenom fondu, tzv. Meillerakten. Meusobno se dopunjuju. Prvo je pisano 11. listopada 1596. u Varadinu, a drugo, 30. studenoga u Grazu. Objavio ih je kao grau R. Pusching u Glasniku Muzeja Varadina, 1970., br. 4., kao prilog raspravi: Varasdin und seine Nachbarfestungen im Jahre 1594. 41-59.83 82

112

M. KRUHEK, Krievaka tvrava...

tvravu u Petrinji. Sabor se ne slae s nastavkom izgradnje tvrave u Ivaniu, nego se zalae za izgradnju nove tvrave u azmi, dakle za potpuno oslobaanje dijela hrvatskog teritorija i pomicanje granice prema Osmanlijskom Carstvu s rijeke esme na rijeku Ilovu. Sabor ne daje ni radnu snagu za obnovu tvrave u Kriu. Cijela 1597. godina protekla je vie u dokazivanju to bi trebalo raditi, negoli u obavljanju neke znatnije graevinske djelatnosti.86 Nakon odlunog stava tajerske i nadvojvode Ferdinanda, ipak je naputena ideja o gradnji nove tvrave u azmi, a dovrava se izgradnja tvrave u Ivaniu. Brigu o utvrdama na Slavonskoj granici do kraja stoljea vode graevinski blagajnik S.Schmidt, krajiki graditelj Aleksander Pasqualini i zapovjednik Slavonske granice I. S. Herberstein.87 Tvrava u Ivaniu e biti dovrena, a Kri i ostale vee i manje utvrde odravane su uglavnom u takvu graevnom stanju da su mogle posluiti obrambenim potrebama na graninom podruju. Sve do sklapanja mira izmedu Turske i Austrijske Carevine na itvi 1606. godine morale su biti spremne i za uvijek mogui napad veih turskih vojski koje su kretale na ugarska ratita.

Krievaka tvrava i utvrde Krievake kapetanije tijekom 17. stoljeaNa kraju dugog rata napokon je 1606. godine sklopljen mir na itvi, a nakon toga je obavljeno razgranienje i utvrivanje nove granice izmedu Turske i Austrijske Carevine. Politike i ratne prilike bile su sada bitno drukije i na graninom podruju izmedu Drave i Save. U jednom je lanku mirovnog ugovora zapisano da nijedna ni druga strana nee napadati ganine utvrde. Postojee utvrde mogu se popravljati, ali ne smiju se graditi nove. Uspostavljena je izvjesna ravnotea vojnih snaga, ali opasnost od nekog novog rata jo je uvijek bila stvarna i uvijek mogua. Razgranienjem nakon mira na itvi, Hrvatska je jedino na prostoru izmedu Drave i Save uspjela osloboditi dio svojeg povijesnog okupiranog podruja, cijelu Moslavinu.88 Turske su se posade utvrdile u Virovitici, Podborju (Daruvaru) i Novskoj, to je i s druge strane, stvarajui novu strategiju obrane, trebalo uzeti u obzir. Glavne granine utvrde: Koprivnica, Krievac i Ivani i dalje ostaju bitnim osloncem obrane. Odravaju se i strae u manjim graninim utvrdama. Hrvatski sabor, uz krajika vojna zapovjednitva i dalje vodi brigu o obrambenom stanju utvrda. Godine 1612. donosi jednu od mnogih odluka kojom za obnovu utvrda na podruju Krievake zupanije odreuje da od svakog dima (dakle porezne jedinice) treba dati 2 radnika iz Zagrebake, Krievake i Varadinske upanije. Radnici iz Zagrebake i Krievake upanije radit e na obnovi tih utvrda po 10 dana, a oni iz Varadinske, jer dalje stanuju, po 8 dana. Da bi ta radna obveza bila ispunjena i da bi odreeni poslovi bili obavljeni,

86 Windica, 1597., Juni, 14, te pismo A. Grasweina od 15. lipnja 1597., zatim u Windica, Julii, 3., Windica, October, 8, 20, 21, sve u 1597. 87 Windica, 1598., Januar, 18., Ptuj. Iz Ptuja pie nadvojvodi Ferdinandu graevni blagajnik A. Schmidt dva pisma; jedno 15. a drugo 18. sijenja. 88 M. Kruhek, Granice Hrvatskoga Kraljevstva u meunarodnim dravnim ugovorima (Od mira na itvi 1606. do mira u Svitovu 1791.) Povijesni prilozi, Zagreb, 1991, 47-49.

Povijesni prilozi 20., 87.-130.(2001.)89

113

odreeni su nadzornici Benedikt Turoci, Franjo Orehoci i Nikola Maleni. Tih godina nema mnogo vijesti o stanju krievakih utvrda. Ne znamo jesu li utvrde grada stradale te iste 1612. godine u poarima koji su tri puta poharali cijeli grad i vei dio grada pretvorili u pepeo i ruevinu, koju su mnogi graani htjeli napustiti i nekamo se drugamo odseliti.90 Smirile su se i rasprave o moguoj stratekoj ulozi stare azme, o tome treba li obnoviti stare zidine ili graditi u azmi novu tvravu. Umjesto toga, ipak je prevladao stav vojnih stratega, da se dovri gradnja tvrave u Ivaniu, a ostale utvrde da budu odravane u dobrom graevnom stanju. Sada je veu obrambenu ulogu, uz katele u Cirkveni, Topolovcu i Dubravi dobio i novo podignuti katel u Svibovcu, a neke se manje strae, (Trem, Sv. Juraj, Glogovnica, Sv. Ivan u abnu) ve u treem desetljeu 16. stoljea bile zaputene i naputen