Jasminko Mulaomerovi, Ivo Lui, Jasmina Osmankovi

KR I PEINE BOSNE I HERCEGOVINE

mr. Jasminko Mulaomerovi, Ivo Lui, dr. Jasmina OsmankoviKR I PEINE BOSNE I HERCEGOVINE

Prolost za budunost

IzdavaCentar za kr i speleologiju, Sarajevo

Za izdavaamr. Amila Zukanovi

Recenzentidr. Andrej Mihevcdr. Draen Perica

Grafiko oblikovanjeNarcis Pozderac

tampaTDP, Sarajevo

Sarajevo, 2008.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

551.44(497.1)

MULAOMEROVI, Jasminko Kr i peine Bosne i Hercegovine : prolost za budunost / Jasminko Mulaomerovi, Ivo Lui, Jasmina Osmankovi. - Sarajevo : Centar za kr ispeleologiju, 2012. - 90 str. ; 20 cm

Bibliografija uz sva poglavlja

ISBN 978-9958-9932-0-61. Lui, Ivo 2. Osmankovi, JasminaCOBISS.BH-ID 16958982

Jasminko Mulaomerovi, Ivo Lui, Jasmina Osmankovi

KR I PEINE BOSNE I HERCEGOVINE

Prolost za budunost

Sarajevo, 2012.

5Zaetkom speleolokih istraivanja u na-oj zemlji moemo smatrati rad dubrova-kog znanstvenika i filozofa Nikole Guetia (1549-1610) pod naslovom Sopra le Metheore dAristotile, objavljen u Veneciji 1584. godine, u kojoj objanjava pojavu vjetra na ulazu u jed-nu peinu u Popovu polju, koju ne imenuje, ali je jasno da se radi o peini Vjetrenici kod Za-vale. O peinama, ponorima i ponirnicama u Hercegovini pie i A. Boue u velikom putopisu La Turquie dEurope (Paris, 1840). Treba spo-menuti i isusovca A. Ayalea koji u svom pismu lanovima sredinjeg Savjeta za irenje vjere u Parizu opisuje peinu Vjetrenicu.

Veliki napredak u speleolokim istraivanji-ma nastupio je nakon tzv. Berlinskog kongresa kada je Austrougarska monarhija dobila man-dat da okupira Bosnu i Hercegovinu i uspostavi svoju upravu. Po uspostavljanju uprave poeo je Vojnogeografski institut iz Bea sa karto-grafskim snimanjem cijelog podruja Bosne i

Hercegovine. Za vrijeme snimanja uoeno je mnogo krakih fenomena (ponora, peina, jama, estavela, snijenica, ledenica) o kojima su, poevi od 1884. godine, objavljivane ra-sprave u asopisu Mithheilungen der Section fr Hhlenkunde des Oesterreichischen Touri-sten-Club u Beu. Svoje priloge u ovom, moe se rei jednom od prvih speleolokih asopisa u svijetu, objavljuju C. Lbl, J. Funk, H. Jedlic-ka, H. Ritter v. Franz, F. Willitzer, J. Mathes, K. Schlacher, W. Cwitas, O. Krifka, J. Humitia, R. Schmid, B. Schwalbe i J. Riedel.

Krajem 19. st. u Sarajevu se osniva Zemalj-ski muzej koji pokree znaajna terenska istra-ivanja. Viktor Apfelbeck i Franjo Fiala, kustosi u muzeju, zapoinju pretraivanja peina, prvi kao stanita podzemne faune, a drugi kao prethistorijskih nalazita. U svom prvom radu objavljenom u Glasniku Zemaljskog muzeja Fiala opisuje Megaru na Bjelanici i Marinovu peinu kod Rogouia (1892). J. Vavrovi (1993)

Jasminko Mulaomerovi

KRATAK PREGLED SPELEOLOKIH ISTRAIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

6istrauje Vjetrenicu radi vodoopskrbe eljezni-ce, a H. Mihajlovi opisuje Vjetrenicu. U to vri-jeme poinju i intenzivna geoloka i hidroloka istraivanja krakih podruja radi melioracija i vodoopskrbe. Treba spomenuti radove J. Kar-linskog, Ph. Baliffa, F. Riedla, E. Doleala, a ka-snije, poetkom 20 st. i F. Katzera, A. Pencka, A. Grunda i V. Havelke.

Otkria zanimljivog i jedinstvenog podze-mnog svijeta V. Apfelbecka potakla su brojne istraivae peinskih insekata da se okrenu ovom podruju. Od znaajnjih treba spomenu-ti L. Millera, E. Reittera i L. Genglbauera. Ne-to kasnije u nae krajeve dolazi poznati eki istraiva peinske faune Karel Absolon. Prvu ekskurziju je napravio 1908., a potom jo 8 puta (zadnji put je bio 1922.g.). Obi[ao je krake tere-ne Bjelanice, Visoice, Treskavice, Lebrnika, Bjelanice (u Hercegovini), Vran, kanjon rijeke Prae, Nevesinjsko, Gatako i Popovo polje. Samo u Peini Vjetrenici bio je 27 puta. U njoj je, u to vrijeme, napravio najvea speleoloka istraivanja u svjetskim razmjerama proavi tzv. (kasnije nazvan) Absolonov kanal.

Brojnost i znaaj peina u Bosni i Hercego-vini motivirala je Austrougarske vojne vlasti da tokom Prvog svjetskog rata formiraju posebno vojno odjeljenje koje e se baviti istraivanjem peina K. u. K. Hhlenforschungs-Detache-ment. Kao pripadnik tog odjeljenja radio je i J. Dane koji je 1917. i 1918. godine istraivao u kanjonu Prae i na Glasninakom polju.

Izmeu dva svjetska rata speleoloka istra-ivanja su skoncentrisana na junu Hercegovi-

nu, a izvode ih beogradski geolozi A. Lazi, S. M. Milojevi, J. Cviji i M. S. Radovanovi. Ovaj posljednji je i autor znaajne morfoloko hidro-graske studije o peini Vjetrenici.

Pred sam Drugi sv. rat A. Poli istrauje pe-inu Hrustovau kod Sanskog Mosta.

Nakon rata prva speleoloka istraivanja rade arheolozi Zemlajskog muzeja u Sarajevu. A. Benac vri arheoloka iskopavanja u peini Hrustovai, a neto kasnije i u Zelenoj peini iznad vrela Bune.

Pedesetih godina 20 st. poinju u Jugosla-viji zamana istraivanja krakih oblasti budui da je skoro polovica zemlje pod krem. Brojni kraki fenomeni zahtijevaju i specijalistika istraivanja, posebno peina i jama. Na inicija-tivu Jugoslavenske organizacije za ispitivanje kra krajem 1953. godine u svim republikama se osnivaju speleoloke sekcije pri geograf-skim drutvima. Godinu dana kasnije na Prvom speleolokom kongresu u Postojni (Slovenija) zakljueno je da se u republikama osnuju Spe-leoloke organizacije.

Prva speleoloka organizacija, Speleoloko drutvo Bosna osnovano je u Tuzli poetkom 1956.g., a neto kasnije iste godine i Speleolo-ko drutvo NR BiH koje okuplja sve speleoloke sekcije i podrunice u BiH. Zahvakljujui rado-vima koji se otvaraju pri tehnikom i ekonom-skom rjeavanju privrednih problema hercego-vakog kra dolazi do naglog razvoja speleo-logije tim prije to su u Speleolokom drutvu BiH osnivai i lanovi bili istaknuti strunjaci iz Energoinvesta, Zavoda za zatitu spomenika

7kulture i prirode, Zemaljskog Muzeja, Univerzi-teta u Sarajevu: S. Mikulec, V. Rehak, A. Poli, T. Kanaet, A. Buturovi, R. Gaparevi, I. Bua-tlija, B. Petrovi, H. Riter-Studnika, O. Zupe-vi. Osnivaju se sekcije i podrunice u Travniku, Mostaru i Zavali, a u planinarskim drutvima, posebno sarajevskim, osnivaju se sekcije koje su veoma aktivne i iji lanovi izvode veinu tehnikih osvajanja. Posebno se istiu sekcije u PD Bjelanica, eljezniar, Ozren, Bu-kovik i Energoinvest. 1962. godine osnova-na je i Komisija za peinarstvo pri Planinarskom zavezu BiH. Osniva se i Savez speleologa BiH.

1967. godine, na inicijativu Speleoloke druine iz Travnika, poinje adaptacija umar-ske kue nedaleko od Vilinske peine na Se-beiu u prvi Speleoloki dom u BiH. Kasnije e speleolozi iz SD Zelena Brda iz Zaule od zgrade stare eljeznike stanice napraviti drugi speleoloki dom u BiH.

Sedamdesetih godina osnivaju se nova spe-leoloka drutva, a SD Bosanskohercegovaki kr koje batini aktivnosti nekadanjeg Spele-olokog drutva NR BiH poinje sa izdavanjem svog srtunog biltena pod nazivom Na kr. Njegovo izlaenje posebno dobija na kvalitetu kada za predsjednika drutva i Glavnog uredni-ka dolazi Izet Avdagi. asopis izlazi i danas na engleskom i bosanskom jeziku.

Nakon 9. kongresa jugoslavenskih speleo-loga u Karlovcu sjedite Saveza speleologa Ju-goslavije je premjeteno u Sarajevu gdje je bilo do 1988. godine kada je u Sarajevu odran 10. kongres speleologa Jugoslovije (posljednji).

Savez je u to vrijeme izdavao Bilten Saveza speleologa Jugoslavije. U vrijeme Kongresa izaao je i prvi broj biltena Saveza speleologa BiH pod nazivom SpeleoBiH.

Do 1992. godine u Bosni i Hercegovini su djelovala speleoloka drutva: Bosanskoher-cegovaki kr i Speleo Dodo u Sarajevu, Zelena brda u Zauli kod Trebinja, Ursus spelaeus u Foi, Ponir u Banja Luci i ONIK Atom u Zavidoviima. Meu planinarima po-sebno su bile aktivne speleoloke sekcije u PD Bukovik i PD Jahorina u Sarajevu.

Poslije rata u BiH su aktivni speleolozi u Sa-rajevu, Trebinju, Zavidoviima, Banja Luci, Foi, Kreevu, Gornjem Vakufu, Visokom i Tomislav-gradu. Dom na Sebeiu je tokom rata sravnjen sa zemljom. Nastavljena je publicistika aktiv-nost. Ponovo izlaze Na kr i SpeleoBiH. Organizuju se speleoloki kampovi i zajednika istraivanja. Ivo Lui iz izdaje jednu od najljep-ih speleolokih knjiga u svijetu o Vjetrenici, a Speleoloko drutvo Speleo dodo Katastar speleolokih objekata Bosne i Hercegovine sa preko 4000 speleolokih objekata. Uspostav-ljena je ponovna saradnja sa speleolozima iz Hrvatske, Slovenije i Srbije te sa speleolozima iz Francuske, Engleske i Italije.

8Ivo Lui

KR BOSNE I HERCEGOVINE: MALO ZNAMO AL JE ZNANO

se u njih mogu, primjerice, smjestiti vie nogo-metnih stadiona. I to sa semaforima.

Dinarski krKr je kao vrsta reljefa prvo otkriven i opi-

san u Dinaridima, preciznije u njegovom sje-vernom dijelu, Krasu. Dolaskom austrougarske uprave, u taj svijet su ukljueni i krki krajolici Bosne i Hercegovine. Tako, razvoj speleologije (prouavanje podzemnih upljina) i karstologi-je (interdisciplinirane znanosti o kru) tijesno je povezan s istraivanjima Dinarskog kra. Time, pored prirodnih, postaju vane i njegove povi-jesno-znanstvene vrijednosti. Zbilo se to prije stoljee i pol. No, prva monografija koja je sa-brala i rastumaila sve vanije fenomene kra pojavila se u Beu 1893. godine. Bilo je to dok-torski rad Jovana Cvijia, Karstphoenomen, koji je dvije godine kasnije tiskan u Beogradu pod nazivom Karst. A Cviji i ostali mnogo su istrai-vali u naim krajevima.

U opoj javnosti Bosne i Hercegovine, kr je prilino nepoznata i uglavnom povrno shvaana pojava. Povezuju ga sa zaostalim, be-zvodnim i neprohodnim krajevima. ak i odre-eni broj speleologa rijetko je svjestan da je za mnotvo svojih uitaka duan ba kru. A kr je, po brojnim ocjenama, jedna od najzagonetnijih prirodnih pojava i jedna od najveih ovdanjih prirodnih vrijednosti.

U svijetu, prema razliitim, izvorima kr pre-kriva 10-20 posto povrine. Na njemu ivi oko petine svjetskog stanovnitva i u njemu se na-lazi oko etvrtina zaliha pitke vode. Ponajprije, kr je osebujna vrsta reljefa koja nastaje u stije-nama sklonim otapanjima. Kinica koja dolazi na karbonatne stijene zapravo je blaga ugljina kiseline. Agresivna je prema povrinama stije-na i otapa ih, a jo snanije otapa duboke pu-kotine nastale tektonskim djelovanjima. Zbog tih i drugih razloga, ispod povrine tla razvijaju se upljine koje mogu dosei takve razmjere da

9U Dinarskom kru strunjaci su zapazili brojne vrlo razvijene i raznovrsne krke oblike, od sitnih krapa po povrini stijena do velikih krkih polja i prostranih krkih zaravni. Neki krki fenomeni dobili su strune nazive iz na-ega kra: polje, hum, kamenica, ponor, uvala, jama uvaeni su dakle u svjetskoj literaturi. Posebnu vrijednost krkih oblika uivaju pei-ne i jame, posebno one s podzemnim vodama. Unutar prirodnih vrijednosti Dinarskog kra veliki znaaj ima ivi svijet: Dinaridi su po flori-stikim bogatstvima i raznolikosti bez premca u Europi, a po pojedinim skupinama faune, po-put podzemne, nemaju premca ni u svijetu.

Ova slika ukljuuje i geohistorijske vrijed-nosti: Balkan, posebno njegov zapadni dio, za-jedno s Pirinejima, sauvao je nakon ledenog doba floru koja je uglavnom unitena posvuda u Europi, te je vratio Starom kontinentu. Mno-gi biljni i ivotinjski organizmi ostali su ovdje re-liktni i endemini, a pojedine vrste obitavaju na vrlo uskim podrujima.

Peine kao otvorene knjige

Literatura pilje esto naziva otvorenim knjiga povijesti Zemlje i ovjeanstva. One su sauvale mnoge zabiljeke iz razvitka zemlje, jer se tragovi unutra bolje uvaju. Radi se o sedimentima koji su uneseni u peinu poput gline, ili siga koje su se stvarale u podzemlju. Samo u Sloveniji posljednjih 10 godina podu-zeto je preko dvije tisue datacija sedimenata

metodom pelomagnetizma, koje su dokuile starost materijala od 3,5 milijuna godina.

U podzemlju kra roeni su brojni mitovi kao izrazi najstarije povijesne svijesti. Mnogi su uli za bahatog gospodara Gavana, bezbrojne vile raviojle, vodarice, oblakinje, itd. Starogrki mit o Hadu smjeten je u krko podzemlje, iz peina Eolskog otoju (danas Liparskog otoka u Tirenskom moru), raeni su vjetrovi, itd.

Ljudi su tisuama godina ivjeli u peinama, to se taloilo u iskustvo koje uvelike odreuje ljudsku povijest. (A neki bjegunci ili avanturi-sti i sada ive u njima). U peinama se i danas uva najstarija duhovna i materijalna kultura ovjeanstva. Najpoznatija je francuska oslika-na peina Lascaux, iji su crtei stari oko 19.000 godina.

Bosanskohercegovaki kr

Kr u BiH iri je pojam od Dinarskog kra u strogom smislu. Naime, Dinaride dijele na dvije geotektonske cjeline. Jedna, jugozapadno od linije Biha, Klju, Gacko, obino se naziva Vanj-ski Dinaridi, i poklapa s uim pojmom Dinarski kr. Karbonatne stijene od kojih su nastali, ta-loile su se u plitkim toplim morima i doseu i do osam km debljine (dubine). Druga cjelina, koja nastaje sjeveroistono od te crte, obino se zove Unutarnji Dinaridi, i ona je nastajala na padinama i u dubljim oceanskim brazdama. Po-sljedino, radi se o pliim i razvedenijim, esto izoliranim i u svemu manjim povrinama kra.

10

No, sa stanovita zatite, obje ove cjeline tre-baju imati isti poloaj.

U javnosti postoje i razliiti podaci o tome kolika je povrini u BiH prekrivena krem. U izvjetajima se najee spominje podatak od oko 30 - 32 posto, dakle, oko jedne treine. To bi se moda moglo odnositi na Dinarski kr u BiH. Postoje podaci da karbonatne stijene za-uzimaju priblino oko 60 posto teritorija BiH (Jovanovi i Avdagi 1981), pa ak i 65 posto (ii 2003).

Upadljiva obiljeja bh. kra su morfoloke cjeline poput visokih planina koje se proteu od Pljeevica, preko Dinare, vrsnice, Prenja i drugih. Najvie od ovih planina prelaze 2000 metara, bezvodne su i dijelom gole, a dijelom prekrivene umom i panjacima.

Meu njima su se razvili sloeni nizovi ka-skadnih krkih polja. Povezuju ih rijeke koje na svakom novom polju mijenjaju podzemlje za povrinski tok, a zajedno s tim i svoja imena. Dva su niza: s desne strane Neretve Kupreko, Duvanjsko, Glamoko i Livanjsko polje, a oni se nastavljaju na Sinjsko i Imotsko polje; te s lijeve strane Neretve niz Gacko, Slato, Nevesinjsko, Dabarsko, Fatniko, Trebinjsko, Mokro, Popo-vo i Gradako polje te Hutovo blato. Dominan-tan tok prvog niza je uica, a drugog Trebinji-ca. Trebinjica, kako su zvali jo u 20. stoljeu, izvire na Lebriniku kao Dobra voda, nastavlja tei kao Vrba, Munica, Kljuka rijeka, Obod, Trebinjica, Ombla i Krupa. Kad se povea do-tok vode, rijeke koje su presuile ponu tei ci-jelom svojom duljinom, pa ak i poplave polja.

Postoje i potpuno suha polja, kao to postoje i stalno potopljena polja, no veina ih je ovdje povremeno plavljena. Oba ova navedena niza pripadaju jadranskom slivu, ali imaju vee ili manje odljeve prema Crnom moru poput Plive s Kupresa ili jednog malog piratskog ponora u Gatakom polju. Zanimljiva je i rjena linija od Imotsko-bekijskog polja kojeg ine Vrljika, Ti-haljina, Mlade i Trebiat.

Kao i Dinarski kr uope, bh. kr je iznimno je biogeografsko podruje, nastanjeno mno-tvom rijetkih i endeminih vrsta. Flora je po bo-gatstvu i raznolikosti vodea u Europi. Osobito se istiu planine hercegovakog endemnog cen-tra: abulja, vrsnica, Prenj i Vele, dolina Sutje-ske i Vranica. O razvijenosti endemizma svje-doe biljke poput jedne mijakinjice (Minuartia handelli), koja je zapaena samo pri vrhu jugo-zapadne padine Velikog Vilinca na vrsnici.

U faunistikom svijetu Bosne i Hercegovi-ne po bogatstvu i raznolikosti istie se fauna ri-jeka. No jo vie od nje podzemna fauna, koja je u Dinaridima najbogatija i najraznolikija u svijetu. Prema dostupnim podacima, najboga-tija pojedinana peina je Vjetrenica s trenut-no 92 poznate podzemne vrste. Vjetrenica je faunistiki jedna od najbolje istraenih peina u svijetu i u njoj je po prvi put pronaeno 37 pod-zemnih vrsta. O endemizmu dovoljno govori podatak da je samo u Vjetrenici zabiljeeno 14 vrsta koje nisu poznate drugdje. Jedan rai, vjetreniki raljonoac (Troglomysis vjetreni-censis) zapaen je samo u jednom omanjem je-zeru Vjetrenice. Kako su istraivanja pokazala

11

da bogatstvo faune raste s gustoom peina, zakljuiti je da je ire podruju Popova polja sa slivom Trebinjice te priobalje, po bogatstvu odgovora Vjetrenici. Osim Vjetrenice, istraiva-no je mnotvo drugih peina i jama, ali o njima ne postoje potpuni podaci. Zapravo, u BiH uop-e nema strunjaka koji se ozbiljnije bavi pod-zemnom faunom.

Uz to ne postoji ni solidno uraen katastar speleolokih objekata. Prvi popis speleolokih objekata u BiH, koji ima cilj obuhvatiti sve ta-kve pojave u dravi, uraen je 2006. Djelo je lanova Speleolokog drutva Speleo-Dodo iz Sarajeva. Katastar speleolokih objekata Bosne i Hercegovine obuhvaa 4033 peine i jame i putokaz je za istraivanja bh. kra. Dvi-je godine prije toga, novinar Goran Dujakovi iz Banje Luke, objavio je monografiju Peine i jame Republike Srpske u kojoj je priloen popis 605 speleolokih objekata, a jedan dio njih je opisan u knjizi. Dosta takvog materijala uniteno je u ratu, poput Dokumentacije Repu-blikog zavoda za zatitu, koja je obuhvaala 351 objekt od ega su 93 pod zatitom. Najoz-biljniji pristup u izradi katastra pokazao je prof. dr. Ratimir Gaparovi 1970., ali on sadri po-datke za 335 jama i pilja na podruju zapadne Hercegovine.

Koritenje peina

Peine i jame BiH due od stoljea predmet su raznih arheolokih, paleontolokih i etnolo-kih istraivanja. Meu prvim paleontolokim

istraivanjima zapaen je nalaz pleke noso-roga u Marinovoj peini kod Pala. Spominje se u izvjetaju Franje Fiale krajem 19. st. Brojnija istraivanja poduzeta su nakon Drugog svjet-skog rata metodom sondae manjeg obima, i u veini peina su iskopani ostaci peinskog medvjeda (Ursus spelaeus). Naeni su i ostaci drugih kvartarnih ivotinja poput leoparda, pe-inske hijene, vuka, kozoroga i drugih. U novije vrijeme poduzeta su iskapanja u Vjetrenici to-kom kojih je izvaen cjelovit kostur leoparda koje su pronali speleolozi Junog Welsa 1968., ali i jo dva kostura leoparda i jedan neodree-ni kostur medvjeda.

U prethistoriji, ali i duboko tokom povije-sti, ljudi su imali vrsto povezane obine i obredne potrebe. Zbog prirodnih i povijesnih razloga, u Dinarskom kru koji pripada Bosni i Hercegovini, ouvala se simbolina i nedovolj-no protumaena batina po kojoj povjesniari to podruje nazivaju unutarnja zemlja. Sim-bolika peina, ali i vrela, vrhova planina, rijeka i uma, ini duhovnu batinu koja transcendi-ra svaku religijsku zasebnost, smatra Jasmin-ko Mulaomerovi, koji se bavio tim pitanjima. Posebno se istiu peine, zahvaljujui, izmeu ostalog, i svojoj naravi unutarnjeg prostora u odnosu na okruenje, postojanost i tajnovitost u odnosu na svijet obine vidljivosti. U Bo-sni i Hercegovini poznato je vie od 20 peina koje su imale obredni ili religijski znaaj. Sadr-aj crtea, vremenski odreen izmeu mlaeg paleolitika (14 tisua godina p.n.e.) i kasnog srednjeg vijeka, upuuje na viestrukost vjer-

12

skih predanja, pri emu su crtei samo njihov simboliki izraz, ocjenjuje autor. Najstariji tra-govi su u Badanj potpeini, kod Stoca. Ona ima u stijenu urezan crte stranje polovine neke ivotinje, s velikim brojem (preko 300 tisua) kremenih komadia i alatki u nalazitu. Na tom mjestu ljudi su boravili u proljee za vrijeme obreda. Od pronaenih predmete najee su ogrlice od koljki i jelenjih zuba, to ukazuje na svu sloenost koju nosi odreena simbolika.

Istaknutu prilagodbu peina ine crtei na-pravljeni bojom ili urezani u na kamenu. Znat-no su prisutniji u Bosni i Hercegovini nego u drugim okolnim zemljama. Od devet nalazita s peinskim crteima u Dinaridima, sedam ih je u BiH a dva junije, u Crnoj Gori. Ve te injenice daju ovom prostoru izuzetan kulturno-historij-ski znaaj, smatra Mulaomerovi.

Pored prostora za zatitu i duhovnost, o-vjek sve vie mijenjaju prostor peina i njihove namjene. Tako su nastale tzv. zazidane peine. One u Dinaridima odaje trostruku funkciju: is-posnika elija, zaklon za zbjeg naroda i skloni-ta odmetnika i hajduka. Jedna je mogla imati sve ti svrhe. Zazidane peine obino se nala-ze visoko u stijeni, a pored zida u inventar jo ukljuuju i stazu za penjanje te drugo pomono sredstva, najee ljestve.

Zbog tipinog koritenja, neke su peine dobile i svoja imena. Najei nazivi su hajdu-ke peine, ali ima i mnogo vilinih ili pak nazva-nih po osobnim imenima Markova, Mijatova itd. Tokom Drugog svjetskog rata neke su pe-ine prozivane Titovim. Razlog je u injenici da

je skrovite u peinama nalazio i partizanski voa, maral Josip Broz Tito, kasnije do smrti predsjednik Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini koristio je krae vrijeme etiri manje peine i jednu na otoku Visu.

Tokom dvadesetog stoljea razvoj tehno-logije u Dinaridima je nametnuo novi doivljaj jama i peina. Dva su njegova doivljajna anti-poda: Prvo, to su turistike peine. U sklopu ra-stue industrije turizma, one su u BiH kaskale za vrhunskim turistikim proizvodom, Postoj-nom u susjedstvu. Drugo, sve okrutniji ratovi koriste jame kao masovne grobnice, to se in-tenzivira do bolne nesnoljivosti. O njima nema uvijek dovoljno kvalitetnih podataka. No, kad se pomislilo da je sve to prolost, devedesetih godina 20. stoljea, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, stvorene su nove masovne grob-nice, najvie u istonoj Bosni. Do 2006. ekshu-mirano je 25 prirodnih jama s oko 750 rtava.

Nekako u sjeni ova dva pristupa javlja se trei, bolje reeno, on je posebno oitovanje prvog, a to je industrijska upotreba kra. Ona se ogleda u rudarstvu i graevinarstvu, a oso-bito u hidrogradnji. Hidroenergetika je proizve-la snane ekoloke promjene, koje tek na kra-ju prolog stoljea padaju u oi javnosti, ali se jo nita nije promijenilo u poloaju kra. Kako vrijeme prolazi, postajemo sve vie svjesni jo jedne rak-rane kra odlagalita smea koja se ire na sve strane. Veina ih je nelegalnih i esto zauzimaju unutranjosti veih vrtaa i zavala, toboe skrovita mjesta. Utvari, svaka vrtaa ima izravnu vezu s podzemnim vodama pa su ta od-

13

lagalita prave ekoloke bombe. Slaba su utje-ha i legalna odlagalita na kru, jer osim pitke vode ne poznaju druge opasnosti u kru.

Zadrimo li se jo malo na povrini, zapazit emo mnotvo spomenika. U njima su otisnu-te brojne poruke vane za kolektivnu memo-riju naroda na tlu BiH.Moda su najoriginalniji steci, monolitski nadgrobni spomenici, kojih je vie desetaka tisua rasuto po BiH i okolnim krajevima.

Poznatost i priznatost kra

Kr je u pojedinim podrujima i za pojedine namjene dobro istraen, ali ira javnost, isti-nabog, o njemu nije imala gdje puno doznati. Radovi su objavljivani u strunim asopisima i predstavljani na skupovima strunjaka. Do sada se pojavila samo jedna monografija koja isklju-ivo uzima cjelovit Dinarski kr kao svoj okvir, cilj i naziv. I to na francuskom. To je Les karsts dinariques - paysages et problmes (Ljubljana 2003), od Jeana Nicoda. U proslovu, Nicod se zahvaljuje preminulim strunjacima za kr Jo-sipu Rogliu iz Zagreba i Peteru Habiu iz Po-stojne koji su mu pomogli upoznati njihovu zemlju i zaljubiti se u nju. Znatno kompleksnije djelo o kru je knjiga Ivana Gamsa Kras v Slo-veniji v prostoru in asu. (Ljubljana 1974, 2004 i 2005.) Ona se fokusira na openita obiljeja kra i vrednuje ih na primjerima iz Krasa.

Od knjiga koje obuhvaaju pitanja kra na uem prostoru BiH, treba istaknuti Karst isto-ne Hercegovine i dubrovakog priobalja, Petra

Milanovia (Beograd, 2006). U njoj se moe nai mnotvo podataka o kru i njegovoj upo-trebi u slivu Trebinjice.

U BiH prevladava tradicionalna i industrij-ska percepcija kra. Tradicionalna je u pravilu negativna i najvie se ogleda u slici kra kao pa-sivnog kraja. Primjer za to moemo lako poku-piti na Internetu: Hercegovaki kr, postojbina drae, smrike, vriska, pelina i poskoka, gdje sun-ce nemilosrdno pri est mjeseci u godini. Ako se i zauzme gospodarski pozitivan stav, mora imati ugraenu barem neku negativnost: Na-vodni fenomen, marketinki spretno posloen i upakiran, u meuvremenu je silno obogatio i vi-dioce i okolni hercegovaki kr. Industrijska per-cepcija moe proi: Trenutno najvanija uloga rijeke [Neretve] jest proizvodnja hidroenergije. Na rijeci se nalazi 5 hidroelektrana, a jo 7 je u planu izgradnje. Pribranske akumulacije hidro-elektrana imaju vienamjensko znaenje. Osim vanosti za hidroenergetsku proizvodnju najva-nija druga uloga je zatita od poplava.

Tako, prirodna batina kra predmet je istraivanja uglavnom za industrijsku upotrebu. ovijesna i kulturna batina kra prolaze neto bolje jer imaju ast biti simbolima kolektivnih identiteta. Mnotvo je primjera, ali ilustriraj-mo problem samo s najistaknutijim. Jajce, iju je prirodu povijest uvijek vrednovala visoko i smjetala u nju svoje najbolje vrijednosti, danas u svom predstavljanju nema gotovo nita osim onoga kljastog slapa na kanaliziranoj rijeci.

Kad je raena brana Granarevo, poduzeta su opsena istraivanja pa i premjetanje kultur-

14

ne batine (Arslanagia most u Trebinju i manastir Dobrievo), ali tako unikatnu prirodnu batinu poput flore i faune Popova polje nije nitko istra-ivao, iako je veina nje trajno izmijenjena.

Koliko je lo tretman kra u BiH dobro se vidi iz usporedbe sa Slovakom, zemljom koja ima slian broj stanovnika i donedavno imala slian stupanj razvijenosti: Slovaka ima kra manje od desetine svoga teritorije, a BiH vie od polovice. Slovaka ima detaljno istrae-nih 4760 speleolokih objekata, a BiH ima tek popis peina koje su se spominjale i nekoliko stotina istraenih. U Slovakoj postoji posebna dravna uprava za kr, a u BiH kra nema ni u jednom dokumentu. U Slovakoj sav kr zati-en je nacionalnim parkovima, a od 12 najvani-jih peina pet ih je na Svjetskoj listi batine. U BiH ni jedna. U Slovakoj se od 1996. u peina-ma provodi organizirani ekoloki monitoring, a u BiH postoje dva zasebna sluaja: Vjetrenica od 2005. i Bijambare od 2006.

U temelju svih nesporazuma lei zbrka to je to kr? Najee se misli da je to golet, kraj bez vegetacije i humusa, koji prekriva kaotina stjenska povrina. U strunim krugovima pre-vladava slika o kru kao reljefu karbonatnih stijena, koje su otopive u vodi i u kojem vlada podzemno protjecanje. Ove definicije, donekle su tone i struno opravdane, ali nisu dostatne za cjelovito razumijevanje kra. Danas se kr u svjetskoj literaturi sve vie promatra kao kom-pleksan sustav ive i neive materije te duhov-nog razvoja koji je nastajao milijunima godina na krajoliku izgraenu od otopivih stijena. Da-

kle, kr je znatno slojevitija pojava od njegove geomorfoloko-hidroloke strane, koja se e-sto stavlja u prvi plan i pa esto biva i jedina. To je podruje ivota, izvor duhovnosti i kulture, jedinstvena riznica znanja, izvor vodoopskrbe i vaan ekonomski, turistiki i poljoprivredan kraj. Takav, slojevit kr, moe se sagledati je-dino holistiki, u svojoj cjelini, tvrdi ef Radne grupe za kr IUCN-a Elery HamiltonSmith.

Stoga je pri ocjenjivanju krke batine do-bro slijediti neki naputke koji se javljaju u svjet-skoj literaturi i praksi. Ona se zauzima za to da se temeljito analizira cjelovita batina proma-tranog krkog podruja i to ponajprije prirodna pa zatim kulturna. Za prirodnu batinu treba utvrditi to ona znai u odnosu na svoje naci-onalno (dravno) i regionalno okruje. Potom oblije i sadraj krajolika, te njegov geodiverzi-tet. Zatim se analiziraju razni aspekti vode i zra-ka, pa se pree na podzemni krajolik. Istrauje se sadraj peina, a potom biodiverzitet, povr-inski i podzemni. Potom se vrednuje kulturna batina. Pita se to kr znai za nacionalnu i re-gionalnu povijest, etnika kretanja populacije i njezin sastav. Koje su mogunosti i ogranienja krkog podruja, kako je tekao razvoj prethi-storijske kulture, pa razvoj historijske kulture te suvremene kulture. Sve ocjene i nalazi sinte-tiziraju se potom u zajedniku sliku krajolika ili krke pojave koja odreuje njegovo optimalno koritenje i upozorava na ono to svakako tre-ba izbjei u njegovoj upotrebi.

Osnove smjernice trebaju krenuti iz zna-nosti, preko dravne uprave za prostor, znan-

15

stvenih i obrazovnih vlasti i doi do mladih svih uzrasta. Najprije rezultate e dati skupine koje su na fakultetima. Za to je potrebno otvaranje programa o kru na fakultetima prirodnih zna-nosti, povijesno-humanistikih, edukacijskih i ekonomskih znanosti, koje bi se najsretnije mo-gle spojiti u novom studiju krajolika. Takoer, potrebno je financiranje izvannastavnih pro-grama koji e voditi veoj identifikaciji krkog blaga, te stipendiranjem podmlatka i njihovim ukljuivanja u meunarodne tokove stvoriti nove generacije koje e moi preuzeti odgo-vornost za razvitak Bosne i Hercegovine. Iako se obino misli da nema puno vremena, brzim reagiranjem ve za osam do deset godina BiH moe postati svjesna svoje vrijednosti.

Izvori:Absolon, Karel 1978. Dinarski planinski lanac opti

uvod. Na kr, vol. IV, 4, Sarajevo, 3-13.Andri, Viktor 1978. Neke geoloke karakteristike kra Bo-

sne i Hercegovine. Na kr, vol. IV, 4, Sarajevo, 33-42Boievi, Sreko 1991. Jame kao grobnice. Zagreb, 80.Buatlija, Ibrahim 1972-1973. Kras Bosne i Hercegovine. Ge-

ografski pregled, XVI-XVII, 1972-1973, Sarajevo, 5-7. Dujakovi, Goran 2004. Peina i jame Republike Srpske.

Pale, 330. Gams, Ivan 2004. Kras u Sloveniji v prostoru in asu. Lju-

bljana, 2004. str. 508.

Grbelja, Toni 1980. Titove peine u Bosni i Hercegovini. Na kr, vol. VI, 8, Sarajevo, 7-18.

HamiltonSmith, E. 2004. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Paper to US / ICOMOS 7th Inter-national Sypomosium. Natchitoches, Lousiana.

Lui, Ivo 2003. Vjetrenica : pogled u duu Zemlje (ivotinj-ski svijet Vjetrenice / Boris Sket) Zagreb - Ravno 322.

Margeta, J. i Fistani, I. 2000. Gospodarenje sustavom i monitoring bazena rijeke Neretve. Graevinar 52 (2000) 6, Zagreb, 331-338

Milanovi, Petar 2006. Karst istone Hercegovine i du-brovakog priobalja. Beograd 362.

Mulaomerovi, Jasminko 1980. Zazidane peine u Bosni i Hercegovini. Na kr, vol. VI, 9, Sarajevo, 27-32.

Mulaomerovi, Jasminko 1998. O svetome bosanskome podzemlju. Blagaj, II, 1,, Sarajevo, tr. 57-73

Mulaomerovi, J., Zahirovi, D. i Handi, E, 2006: Ka-tastar speleolokih objekata Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

Nicod, Jean 2003. Les karsts dinariques - paysages et problmes, Ljubljana, 184

Jovanovi, Radoslav i Avdagi, Izet 1981. Neka pitanja o razvoju i hidrogeolokoj funkciji karstnih polja. Na kr, vol. VI, broj 10-11, Sarajevo, 1981, str. 55-78.

Sket, Boris 1983. Znaaj i ugroenost podzemne faune Popovog polja i predlog za najosnovniju zatitu. Elaborat, Institut za bilogiju Univerze Ljubljana, 30. VI. 1983, str. 122.

Sket, Boris 2003. ivotinjski svijet Vjetrenice U: Lui, I. Vjetrenica : pogled u duu Zemlje. Zagreb - Ravno; 147-248.

ili, edmil 2002. Endemine i rijetke biljke Parka priro-de Blidinje. itluk, 279.

16

Jasmina Osmankovi

BOSANSKOHERCEGOVAKE PEINE KAO BAZA TURISTIKOG I REGIONALNOG RAZVOJA

sti potpuno je istisnuta iz glava veine mladih. Rad i uenje, domiljenje, razvoj ideja i njihovo sueljavanje, novi oblici organizovanja, defini-tivno nisu prioriteti veine mladih. Gotovo svi razmiljaju o velikim poslovima - bez stotina hi-ljada maraka se ne razmilja o poetku nekog novog posla, uzimaju se krediti pod hipotekom kao da se radi o posudbi kazana za peenje ra-kije, a da niko ozbiljno ne sagledava mali bi-znis koji je mogue poeti sa nekoliko hiljada, da ne kaemo nekoliko stotina maraka.

Stanje

Sadanji ekonomski profil Bosne i Herce-govine, kao i mnoge druge zemlje u razvoju, a posebno zemlje u tranziciji, determinira siro-matvo, nezaposlenost i nejednakost. Oko 20 % stanovnitva je ispod medjunarodno priznate linije siromatva, a njih jo oko 30 % moe biti gurnuto ispod ove linije na najmanji potres na

Uvod

Raspad socijalistike Jugoslavije znaio je kraj jednog naina ivljenja i ekonomskog pro-miljanja. Na nove ekonomske odnose veina stanovnika Bosne i Hercegovine nije bila spre-mna (nije ni sada, 10 godina nakon zavretka rata). Brutalno poniena i osiromaena veina stanovnitva dovedena je u situaciju da razmi-lja ne o budunosti, ve samo i iskljuivo o su-tranjem danu. Srednja klasa ne postoji. Posto-je siromani (od kojih jedan broj glumi srednju klasu zarad priliva novca od roaka iz inozem-stva) i bogati koji su to postali zahvaljujui rat-nom profiterstvu, neselektivnim donacijama i roako-partijskim poslovnim aranmanima. Starija populacija se nada uskrsnuu neke soci-jalne (socijalistike) drave, a mlaa bogatstvu preko noi. Oekivanje uda u igrama na sreu i kladionicama je postala nacionalna sportska disciplina. Kategorija rada kao ljudske vrijedno-

17

tritu. Siromatvo je posebno izraeno van urbanih podruja i meu mladima.1 Dubina si-romatva je 4,8 %. Dostignuti nivo razvijenosti mjeren GDP pc ppp pokazuju da BiH ima oko 5.500 US$ ili nivo razvijenosti 15 % ispod svjet-skog prosjeka. HDI od 0.744 pokazuje da Bo-sna i Hercegovina ima srednji nivo humanog razvoja. Kada je rije o kompetitivnosti razvoja, Bosna i Hercegovina se nalazi na 95 mjestu od 117 zemalja. (Hadiahmetovi, 2005)

Broj nezaposlenih, zavisno od izvora koji se koristi, procjenjuje se u rasponu od 740.000 do preko milion. Stopa nezaposlenosti se procje-njuje od 20 % do 43 %, zavisnost od metodologi-je i institucije koja prezentira podatke. Poseb-no je izraena nezaposlenost meu mladima, preko 50 % (World Bank, 2005).

Evidentna je koncentracija razvoja u regi-onalnim urbanim centrima, dok se ostala po-druja suoavaju sa brojnim problemima odsu-stva razvoja. Stanje razvoja, preciznije reeno odsustvo razvoja ili siromatva bosanskoher-cegovakog drutva je takvo da trai adekvat-no i urgentno rijeenje.

Siromatvo u BiH je rairenije nego u svim drugim zemljama bive Jugoslavije (jedino je rasprostranjenije na Kosovu),

a nekih 20 pro-

cenata siromanih izrazito oskudijeva u svim ili gotovo svim kljunim aspektima standarda: od prihvatljivih stambenih i sanitarnih uvjeta i pristupa zdravstvenim uslugama, do pismeno-

1 Oko 80 %. Najvia stopa siromatva je zabiljeena u nase-ljima mjeovitog tipa, oko 24 % (Osmankovi & Biaki, 2006).

sti i ukljuenosti u drutvo. Sadanja relativno niska stopa siromatva meu stanovnitvom rezultat je potronje koja nadilazi mogunosti sadanjeg nivoa proizvodnje. Ona se financi-ra iz meunarodne pomoi. Pitanje je koliko dugo. S obzirom na realnu opasnost od vrto-glavog porasta stope siromatva, neophodno je ubrzati ekonomski razvoj 2.

Izvjetaj o humanom razvitku iz septembra 2002. godine, po prvi put je prezentirao Indeks humanog razvitka za BiH (IBHI, 2003). Analiza izloena u ovom Izvjetaju ukazuje da je u BiH 27 % odraslih siromano sa obrazovnog aspek-ta, a da 16 % pati zbog siromatva u zdravstve-nom smislu. Sa aspekta mogunosti zapolja-vanja, pristupa poslu siromano je 22 % radno-sposobnog stanovnitva. Stambeni uvjeti su ispod praga siromatva za 11 % stanovnika, a 29 % njih ivi u uvjetima pravnog siromatva, jer obitavaju u stanovima za koje nemaju od-govarajua vlasnika ili stanarska prava. Uku-pni rezultat ove analize ukazuje da je oko 72 % odraslih u BiH siromano bar u jednom od ovih aspekata. Ispod linije siromatva najee su: djeca, osobe sa niskim nivoom obrazovanja, stari i iznemogli, klasini socijalni sluajevi, te ruralno stanovnitvo. Kada se analiziraju poda-ci za cjelokupno stanovnitvo, osobe koje su naroito izloene riziku siromatva su: djeca, posebno do pet godina starosti, raseljene oso-be i povratnici, nezaposleni, te osobe niskog obrazovanja. Protivno ustaljenim miljenjima,

2 Stope siromatva u regionu: Hrvatska 8 %, Makedo- siromatva u regionu: Hrvatska 8 %, Makedo-siromatva u regionu: Hrvatska 8 %, Makedo-tva u regionu: Hrvatska 8 %, Makedo-tva u regionu: Hrvatska 8 %, Makedo- u regionu: Hrvatska 8 %, Makedo-u regionu: Hrvatska 8 %, Makedo- regionu: Hrvatska 8 %, Makedo-regionu: Hrvatska 8 %, Makedo-: Hrvatska 8 %, Makedo-Hrvatska 8 %, Makedo- 8 %, Makedo-Makedo-nija 16 %, SCG 18 %, Kosovo 50 % (World Bank, 2003).

18

stariji ljudi su manje izloeni riziku siromatva nego prosjean stanovnik, a to vai i za inva-lide i veterane rata. Najmanji rizik prijeti zapo-slenima u vanprivredi i sivoj ekonomiji. Jo je jedan iznenaujui zakljuak - siromatvo nije prevashodno problem nezaposlenih, raselje-nih, invalida ili porodica poginulih u ratu. Ove grupe zajedno ine manje od polovine siroma-nih. Dio siromanih u BiH ine zaposleni koji ive u porodicama s djecom, jer jedna plata nije dovoljna da domainstvo zadri iznad nivoa si-romatva (World Bank, 2003).

Po nalazima istraivaa IBHI-ja, uticaj siroma-tva se ispoljava na razliite naine kod mukaraca i ena: mukarci esto padaju u depresiju zbog nezaposlenosti i nemogunosti da izdravaju po-rodicu, dok su ene inventivnije i spremnije da se prihvate svih vrsta poslova, ali podlijeu stresu i rtvuju svoje zdravlje. U novonastaloj situaciji u drutvu, ene veoma esto preuzimaju i dodatnu odgovornost za izdravanje porodice, uz tradici-onalnu ulogu majke i domaice. Ovo se apostro-fira s obzirom na ulogu ene u turizmu.

Pojedina podruja Bosne I Hercegovine, posebno podruja izvan najuih regionalnih centara posebno su pogodjena problemom siromatva ili drugim rijeima reeno, stanov-nici prostora izvan najuih regionalnih centara (Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Tuzla) izloeni su veem rizku od siromatva. Pitanje je ta ovi prostori nude za razvoj, kakve su stvarne mogunosti ovih prostora, kakve su njihove prirodne prostorne karakteristike potencijalno interesantne na turistikom tritu.

Prijedlozi i mogua rijeenja

Kao to je poznato nezavisno od tipa siro-matva u krajnjoj liniji jedino pravo i trajno ri-jeenje problema je ekonomski razvoj. Misli se ekonomski razvoj odriv u svim svojim dimenzi-jama: ekonomskoj, ekolokoj, tehnolokoj i so-cijalnoj, a, takoer, i ekonomski human razvoj. S druge strane, razvoj prihvatljiv za rijeavanje problema bosanskohercegovakog siroma-tva treba da ima sva obiljeja potpunog razvo-ja onako kako ga definiraju Stiglitz (1999) i Sen (1999). Turizam bi mogao imati znaajnu ulogu u generiranju i/ili akceleriranju ovako shvae-nog ekonomskog regionalnog razvoja Bosne i Hercegovine. U teorijama endogenog razvoja kako ga definiraju Romer i Krugman (Todaro & Smith, 2006), iskustvima drugih zemalja i bosanskohercegovakim turistikim potencija-lima mogu se nai argumenti za ovakvo pozici-oniranje turizma. Turizam koji bi bitno doprino-sio odrivom, humanom i potpunom razvoju od lokalnog preko regionalnog do dravnog nivoa ima utemeljenje u bosanskohercegova-kim potencijalima, preciznije reeno peinama, prirodnim fenomenima bosanskohercegova-kog prostora.

Domai i meunarodni eksperti, naune i druge isntitucije i organizacije kao adekvatno ili dovoljno dobro rijeenje za rjeavanje razvoj-nih problema Bosne i Hercegovine, siromatva i nejednakosti u razvoju naznaavaju, izmeu ostalih, a veoma esto na prvom mjestu, turi-zam. Spomenuti, takoer, esto istiu, uvaava-

19

jui ambivalentnu prirodu turizma, da turizam moe pozitivno i snano doprinijeti drutveno-ekonomskom i kulturnom razvoju, ukoliko se eliminira potencijalna opasnost od degradacije okruenja i gubitka lokalnog identiteta. Jed-nako se naglaava da su resursi na kojima se zasniva turizam osetljivi i da postoji rastua te-nja za poboljanjem kvaliteta okruenja. Uva-ava se spoznaja da turizam prua priliku za putovanje i upoznavanje sa drugim kulturama i da razvoj turizma moe pomoi u uspostav-ljanju vrih veza i mira izmeu naroda, kao i da je gradivni elemenat u stvaranju svijesti koja potuje raznolikost kultura i naina ivota. To posebno naglaavamo s obzirom na skoranja deavanja u Bosni i Hercegovini i oekivanja od budunosti. Kod pozicioniranja turizma kao ri-jeenja problema siromatva u nerazvijenim i zemaljma u tranziciji, meunarodne institucije, organizacije i eksperti respektuju potrebu za razvojem turizma koji zadovoljava ekonomska oekivanja i zahteve okruenja, uz potovanje ne samo drutvene i prostorne strukture desti-nacija, ve, takoer, i lokalnog stanovnitva, ouvanje i jaanje ljudskog dostojanstva lokal-nih zajednica i turista.

Koliko stvarno ima interesa za peinski turizam u svijetu? Prema Zhang & Jin (1996) u svijetu postoji oko 800 turistikih peina. Neke od njih imaju stvarno zadivljujui broj posjetila-ca koji je u svakom pogledu zavodljiv. Halliday (1981) navodi da samo tri poznate amerike pe-ine (Karsbad Caverns, Mammoth Cave i Wind Cave) posjeti 2.500.000 turista svake godine.

Treba rei da su ove tri peine i ameriki naci-onalni parkovi. Na drugoj strani slovenaki na-cionalni park kocjanske jame posjeti godinje 50.000 turista, dok u isto vrijeme Postojnsku jamu posjeti 800.000 turista godinje. Procje-ne su da peine godinje posjeti preko 150 mili-ona posjetilaca, a da je prihod (direktni i lokalni koji se kreu u odnosu 1 : 2 ulaz : suveniri, jelo, transport, putnika agencija) oko 2.3 bilona US$. Ali lista od 150 turistikih peina koju su donijeli Cigna & Burri (2000) pokazuje da odri-vost (isplativost) neke turistike peine ne za-visi iskljuivo od broja posjetilaca. Peine Wee Jasper sa 3.000 posjetilaca i peine Murrindal sa 2.000 posjetilaca u Australiji, peina Angeli-ca sa 3.000 posjetilaca u Brazilu, peina San Mi-chele na Sardiniji (Italija) sa 3.000 posjetilaca ili peine Metro, Te Hahi i Babylon koje zajedno posjeti 5.000 turista godinje, obezbjeuju do-voljan prihod lokalnim zajednicama koji ih ini samoodrivim.

Potencijali

U 2004. godini, u Bosni i Hercegovini je re-gistrovano oko 418.000 dolazaka i preko milion noenja. Svjetska turistika organizacija (WTO) je svrstala BiH u skupinu zemalja sa najveim anticiparnim godinjim rastom, procjenjujui godinju stopu rasta od 10.5 %. U 2004. godini broj dolazaka se poveao za 7.7 %, a broj noe-nja za 10.4 %, mada analitiari smatraju da je taj broj tri puta vei, budui da postoje brojni ne-

20

dostaci u statistikim prikupljanjima i analiza-ma podataka te mjerenju efekata od turizma.

Od ukupnog broja noenja turista u 2004. godini, 48 % ostvaruju strani turisti . Najvie noenja su ostvarili turisti sa prostora ex-Jugo-slavije (61 %) i Evropske unije (19 %). Prosjeno zadravanje je 2.4 dana. Bosna i Hercegovina raspolae sa 16.987 leaja u hotelima, moteli-ma, apartmanima i privatnom smjetaju i nji-hova iskoritenost u 2004. godini je bila 16.5 %. Smjetajni kapaciteti su uglavnom nalaze u slijedeim turistikim destinacijama: Sarajevo, Banja Vruica, Jahorina, Neum i Meugorje. Veina hotela je srednje veliine (kapaciteta do 80 leaja) i imaju tendenciju porasta kvali-teta. Prema trenutanoj kategorizaciji, najvie objekata, oko 60 % ima kategoriju tri zvjezdice,

3 Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (2005) i Vanjskotrgovinske komore FBiH.

a samo oko 8 % hotela ima kategoriju etiri i pet zvjezdica.

Bosna i Hercegovina predstavlja izuzetno zanimljivu turistiku destinaciju, to je rezultat njenog geografskog poloaja, prirodnih ljepo-ta, kulturno-historijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uslova. Ovo je podruje ukrtanja razliitih kultura, religija i tradicija, to daje do-datnu vrijednost kreiranju specifinog turisti-kog proizvoda i obogauje turistiku ponudu. Na podruju Bosne i Hercegovine postoje po-tencijali za razvoj kulturnog, planinskog, eko, ruralnog, avanturistikog, religijskog, zdrav-stvenog, primorskog turizma. Peinski turizam je amalgam nekoliko pobrojanih.

Poseban potencijal su mladi razliitih kol-skih uzrasta. Prema statistikim podacima u Bosni i Hercegovini ima djece osnovnokolskog uzrasta 480.531, djece srednjokolskog uzra-sta 256.799 i mladih univerzitetskog uzrasta

Tabela 1. Broj turista i noenja u Bosni I Hercegovini3

Tursti Dolasci Noenja

Godina Ukupno Domai Strani Ukupno Domai Strani

1990 1.478.355 627.743 850.612 3.793.703 1.480.061 2.313.542

2000 391.138 221.719 169.419 951.808 551.232 400.576

2001 331.674 193.755 137.919 797.437 469.746 327.691

2002 375.050 214.186 160.864 902.307 502.531 399.776

2003 387.675 220.372 167.303 913.750 504.626 409.124

2004 417.694 223.269 194.425 1.009.158 533.180 475.978

21

274.698 (Federalni zavod za statistiku, 2005). Vie od polovine njih kao dio obaveznog obra-zovanja pohaa razliite vidove kole u prirodi. Posjete turistikim peinama sa odgovarajuim obrazovnim programom mi vidimo kao jednu od prilika turistike ponude.

Elementi strategije koritenja peina kao turistikog potencijala

Zato je potrebno strateko planiranje ko-ritenja peina u turizmu? Zato slobodno dje-lovanje zakona trita nee uspostaviti najbo-lju relaciju izmeu mogunosti ponude i potra-nje peina na turistikom tritu, svjedno da li se radi o lokalnom, regionalnom, dravnom i medjunarodnom?

Na temelju iskustva drugih razvijenih, tran-zicionih i nerazvijenih zemalja te specifinosti svakog konkretnog prostora mogu se identifi-cirati tri glavna pravca razvoja strategije, i to: pristup odozdo prema gore, transfer metoda, mehanizama i instrumenata stratekog plani-ranja, generalno baziranih na primjeni najboljih iskustava i uspostavljanje holistikog sistema sa potrebnim strukturama za provoenje regi-onalne politike. Osnovni principi metodologije trebali bi biti: partnerstvo, zajedniko vlasni-tvo i uee, odrivost, integracija u geograf-skom i sektorskom smislu, kvalitet, inovacije, sinergetski i komplementarni uticaji, paradoks dualiteta, hijarahija stratekih planova. Principi procesa su: partnertvo, vlasnitvo, inetgracija,

subsidijarnost, koordinacija, pristup uea, korak po korak i savjetodavni pristup. Sam proces stratekog planiranja bi trebalo vodi-ti u fazama: prva - socioekonomski pregled, SWOT analiza; druga - vizija, strateki ciljevi i prioritetni ciljevi; trea - mjere i projekti, te e-tvrta - operativni plan. Sastavni dio procesa bi trebao biti monitoring strategije, i to kao kon-kretni monitoring aktivnosti, rezultata i uinka pomoi, praenja napredka u upravljanju i mo-nitoring operativnog okruenja.

Gradivni elemnti nove osvjeene i podma-leene strategije razvoja peinskog turizma Bosne i Hercegovine trebali bi biti, izmeu osta-log: uvaavanje kriterija odrivosti, to znai da on mora biti dugorono ekoloki podnoljiv, ali i ekonomski vitalan te etiki i drutveno pravi-an za lokalne zajednice. Odrivi razvoj je vo-eni proces koji predvia globalno upravljanje resursima tako da se obezbedi njihova vital-nost, to e omoguiti da bude ouvano nae prirodno i kulturno bogatstvo, ukljuujui i za-tiene oblasti. Kao moan instrument razvo-ja, turizam, u naem sluaju peinski turizam moe i treba da aktivno uestvuje u strategiji odrivog razvoja. Uslov za ispravno upravljanje peinskim turizmom jeste da odrivost resursa od kojih on zavisi mora biti garantovana.

Turizam treba da bude integrisan u pri-rodno, kulturno i ljudsko okruenje; treba biti osetljiv na balanse koji su karakteristika mno-gih turistikih destinacija, naroito peina kao ekoloki vrlo osetljivih podruja. Turizam mora voditi rauna o svom dejstvu na kulturno nasli-

22

jee i elemente tradicije, aktivnosti i dinamiku svake lokalne zajednice. Uvaavanje lokalnih faktora i podrka identitetu, kulturi i interesima lokalne zajednice mora uvijek igrati centralnu ulogu u formulisanju strategija turizma, naroi-to u zemljama u razvoju, zemljama u tranziciji, a pogotovu u zemljama sa izraenom multikul-turalnou i multireligioznou. Pretpostavlja se solidarnost, uzajamno potovanje i uee svih aktera, na svim nivoima: lokalnom, regi-onalnom i nacionalnom. Da bi participirao u generiranju odrivog, humanog i potpunog razvoja, peinski turizam se mora zasnivati na raznolikosti mogunosti koje nudi lokalna eko-nomija. On treba da bude potpuno integrisan i da pozitivno doprinosi lokalnom razvoju. Sve opcije razvoja turizma moraju efikasno sluiti poboljanju kvaliteta ivota svih ljudi u lokalnoj zajednici. Takoer, peinski turizam mora po-zitivno uticati na drutveni i kulturni napredak svake destinacije, nipoto bilo koju vrstu deva-stacije. Razvijanje i/ili unapreenjivanje alterna-tivnih oblika peinskog turizma kao jednog od oblika alternativnog turizma koji je kompatibi-lan sa principima odrivog, humanog i potpu-nog razvoja, uz podrku unoenju raznolikosti, predstavlja garanciju stabilnosti u srednjoro-nom i dugoronom razdoblju. Vlade, privreda, organi vlasti i nevladine organizacije vezane za turizam treba da uestvuju u unapreenju i stvaranju otvorenih poslovnih veza za istrai-vanje, irenje informacija i transfer odgovara-jueg znanja o peinskom turizmu i ekoloki odrivim tehnologijama u turizmu.

Zakljuak

Danas u Bosni i Hercegovini nema niti jedne turistike peine otvorene za posjetu turista. Pored interesa stranaca koji trenutno borave u naoj zemlji kao zaposlenici meunarodnih or-ganizacija i sve vei broj turista, i domaih i stra-nih, mora biti inspirativan u pogledu otvaranja novih vidova turistike ponude. Peine nam se ine kao posebno interesantni objekti jer ih imamo kao ve gotove (polu) proizvode sa vrlo karakteristinim lokalnim ambijentom, kultur-nim okruenjem i nesvakidanjim sadrajem. Kao objekti su za posjetu posebno interesantni uzrastu osnovnih i srednjih kola i studentskoj omladini. Ve sam broj uenika pokazuje koli-ka se godinja posjeta moe oekivati. Skoro svaka od spomeutih peina moe biti brend za sebe, a njihov poloaj na mapi Bosne i Herce-govine pokazuje da su smjetene na glavnim transportnim pravcima. Ako pretpostavimo da bi u svakoj turistikoj peini posao dobilo iz-meu dvije i etiri osobe, onda bi u peinskom turizmu nalo direktno zaposlenje oko 30 oso-ba (turistiki vodii, uvari, menaderi), a indi-rektno mnogo vie (ugostiteljski radnici, izrada i trgovina suvenira, transport, kuna radinost, smjetaj, radnici u turistiim agencijama, razli-iti servisi i drugi). Ukupna ulaganja u otvara-nje ovih radnih mjesta su neuporedivo manja u odnosu na bilo koja druga, a poetak turistike eksploatacije zaviosi ponajprije od odgovaraju-e marketinke aktivnosti.

23

IZVORI I LITERATURA Cigna, A. A. & Burri, E., (2000): Development, manage-

ment and economy of show caves.- International Journal of Speleology, 29 B (1/4): 1-27.

Federalni zavod za statistiku, (2005): Statistiki godi-njak / Ljetopis Federacie Bosne i Hercegovine 2005: Statistical Yearbook. Federalni zavod za statisti-ku, Sarajevo.

Hadiahmetovi, A., (2005): Rast kompetitivnosti u Bo-sni i Hercegovini. Prezentacija Izvjetaja o konku-rentnosti Bosne i Hercegovine u 2005. godini, ANU-BiH & MIT centar, 28. 11. 2005. Sarajevo: 1-8.

Halliday, W.R., (1981): Karstic national parks: internatio-nal economic and cultural significance. Proc. Int. Symp. Utilization of Karst Areas, Trieste March 29-30, 1980. Ist. Geol. e Paleont. Commissione Grotte E. Boegan, CAI, Trieste: 135-144.

IBHI, (2003): Gender and Poverty: A Qualitative Survey. - International Bureau for Humanitarian Issues Me-unarodni biro za humanitarna pitanja, Sarajevo.

Osmankovi, J. & Biaki, N., (2006): Strategic Planning - Rejuvenance of Bosnia and Herzegovina as a to-

urist destination. XVII Biennial International Con-gress Tourism & Hospitality Industry 2006 New Trends in tourism and Hospitality Management, May 3-5 2006, Opatija, Croatia (in print).

Sen, A., (1999): Development as Freedom. - Knopf, New York.

Stiglitz, J. E., (1986): Economics of the Public Sector. - W.W.Norton, New York.

Todaro, P.M. .& Smith, C.S., (2006): Economic develo-pment (ninth edition). Pearson Education Limi-ted, Essex.

World Bank, (2005) Izvjetaj br. 32650-BA: Bosna i Her-cegovina: Izvjetaj o tritu rada. World Bank, Hu-man Development Section Unit Europe and Central Asia Region, Sarajevo.

World Bank, (2003): Izvjetaj br. 25343-BIH : Bosnia and Herzegovina : Poverty Assessment. World Bank, Sarajevo.

Zhang, S. & Jin, Y., (1996): Tourism resources on jarst & caves in China. Actas II Congr. ISCA 29 Oct.-1- Nov. 1994, Malaga: 111-119.

GEOGRAFIJA TURISTIKIH PEINA BOSNE I HERCEGOVINE

27

Jasminko Mulaomerovi

TURISTIKI POTENCIJAL PEINA U BOSNI I HERCEGOVINI

prostranog hodnika. Duina tog dijela je oko 30 m. Odatle se prvac pruanja naglo mijenja i do kraja peine zadrava generalni pravac pre-ma jugoistoku. Na 60 m od ulaza hodnik se iri u prostranu dvoranu duine oko 70, najvee i-rine 25 i visine preko 10 metara. To je tzv. Fiali-na dvorana. Iza ove dvorane peina nastavlja neto uim hodnikom u duini od oko 30 m do zavrne dvorane. Dimenzije ove dvorane tako-er su impresivne: duina oko 40 , irina 27 i visina preko 13 metara.

Peina Megara poznata je kao jedno od naj-bogatijih nalazita peinskog medvjeda (Ursus spelaeus) koji je ivio u vrijeme posljednjeg le-denog doba. Prva iskopavanja su vrena 1892. godine (F. Fiala iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine) i imala su velikog odjeka u tada-njem naunom svijetu u Evropi zbog svojih na-laza, posebno zbog nalaza najvee lubanje pe-inskog medvjeda u ovom dijelu Evrope (radi poreenja, lubanje iz Megare vee su od svih

MEGARA

Peina Megara, poznata jo i pod nazivom Kuvija, nalazi se na sjeverozapadnoj padini brda orlovca, na Preslici planini u zapadnom dijelu planisnkog sklopa Bjelanice. Najlaki pristup je od Tarina, dolinom potoka Bioa (Bjelani-ca) u poetku asfaltnom, a kasnije dobrom ma-kadamskom cestom prema Mehinoj Luci i dalje do Lanita, irokog proplanka gdje su se nekad nalazile umarske kue, a danas ureeno izleti-te sa ognjitima i nadstrenicama. Odatle do peine vodi umska staza. Ulaz u peinu nalazi se na 1.290 m apsolutne nadmorske visine. Od Lanita do peine je oko 500 m vazdune linije, ali za uspon treba oko pola sata hoda.

U morfolokom pogledu peina je vrlo jed-nostavnog oblika i sastoji se od jednog jedinog kanala ukupne duine od neto preko 220 me-tara. Od ulaza koji je dosta prostran peina se prua prema sjeveroistoku u obliku irokog i

28

poznatih lubanja peinskog medvjeda). Zbog toga je ovu peinu kasnije posjetio i poznati hrvatski geolog i paleontolog Dragutin Gorja-novi Kramberger, uveni otkriva krapinskog praovjeka (neandertalca). Znaaj nalaza pota-kao je i kasnije paleontoloka iskopavanja koje je u 1970. godini izvrio M. Malez sa Instituta za geologiju kvartata JAZU (danas HAZU) iz Zagreba.

Interesantno je napomenuti da upravo iz tog vremena potie (kraj 19. st.), odnosno da je u ovoj peini snimljena i prva fotografija u unu-tranjosti jedne peine u Bosni i Hercegovini.

Gotovo cijela unutranjost peine ispunje-na je veoma bogatim sigastim tvorevinama: stalagmitima, stalaktitima, stubovima, razno-bojnim saljevima sa pojavom peinskog mlije-ka, bigrenim kadama od kojih neke tokom cije-le godine zadravaju vodu. Posebno je karak-teristian saljev koji svojim izgledom podsjea na neku mitsku ivotinju i koji bi mogao biti za-titni znak peine pa ak i peinskog turizma u ovom dijelu BiH. Po svom bogatstvu peinskih ukrasa peina Megara se ubraja meu najljep-e peine u Bosni i Hercegovini. Osim toga na tlu peine i danas se mogu nai brojne kosti pe-inskih medvjeda, a na bonim zidovima mogu se vidjeti brojni potpisi posjetilaca koji datiraju od poetka 20. stoljea do naih dana.

Mogunosti ureenja peine za privoenje turistikoj namjeni su vie newgo povoljne. Tlo je u peini je uglavnom ravno (ukupna razlika nivoa izmeu ulaza i zavrne dvorane je oko 7 metara) izuzevi hodnik izmeu Fialine dvo-

rane i zavrne dvorane koji se blago uspinje i gdje bi bili potrebni manji zahvati na izgrad-nji turistike staze. Na ostalom dijelu bilo bi potrebno izvriti samo manja poravnavanja terena u zavrnoj dvorani budui da je ona do-slovno prekopana tokom paleontolokih istra-ivanja, ali i kasnijih traganja SFOR-a za sakri-venim orujem.

Turistika staza bi bila jednosmjerna, osim u dvoranama koje zbog svoje monumentalno-sti i bogatstva peinskih ukrasa dozvoljavaju postavljanje i dvije staze. Tako bi ukupna du-ina turistike staze bila oko 350 m, a trajanje posjete izmeu 35 i 45 minuta.

to se pristupa do same peine tie, na Lanitu postoje svi preuslovi za izgradnju pri-jemnog objekta i prostranog parkinga. Ve po-stoji i dobra umska staza prema peini irine oko 2 m u duini od oko 300 metara. U ostalom dijelu pristupa trebalo bi napraviti stazu sa naj-manje dva odmorita.

I prometni poloaj peine Megare je izu-zetno povoljan. Peina se nalazi nedaleko od magistralnog pravca Sarajevo Mostar, glav-ne prometne i turistike komunikacije u Bosni i Hercegovini.

PEINA HUKAVICA

Na podruju opine Velika Kladua postoji nekoliko speleolokih objekata, ali samo je pe-ina Hukavica s obzirom na veliinu, kulturne ostatke, peinske ukrase i lagan pristup po-godna za moguu turistiku prezentaciju. Pe-

29

ina se nalazi na oko 13 km od Velike Kladue u neposrednoj blizini sela Gornja Vidovska, u podnoju brda Glavica. Od magistralnog puta Velika Kladua - Cazin peina je udaljena oko 7 km.

MorfologijaPeina Hukavica formirana je u krenjaci-

ma koji pripadaju formaciji tzv. karbonatnog flia gornje krede. Nastanak peine predisponi-ran je tektonskom pukotinom pravca pruanja sjeveroistok-jugozapad.

Oblikom je vrlo jednostavna i ini je jedan dugaki peinski kanal. Ukupno istraena du-ina je 281 m. Izgled kanala dozvoljava da se peina moe podijeliti na etiri cjeline: Ulazni kanal, Velika dvorana, Veliki kanal i Niski kanal.

Ulazni kanal je prostire od ulaza u peinu do prvog kamenog zida. Duina mu je oko 33 metra. irina kanala se kree od 3,5 do 13 me-tara, a visina od 2 do 3 metra. Ulazni kanal go-tovo cijelom duinom ima oblik tunela, da bi se na kraju proirio u malu dvoranu. Dno kanala pokriveno je kamenom drobinom i na manjem dijelu peinskom ilovaom. Na kraju kanala je masivni kameni zid debljine 1,8 m. Od pein-skih ukrasa u ovom dijelu peine treba izdvojiti jedan lijep saljev, manju grupu bigrenih kada i veliki baldahin koji visi sa stropa.

Velika dvorana poinje odmah iza kamenog zida. Znatnih je dimenzija, irine oko 22 m, du-ine 33,5 m i visine oko 12 m. Dvorana ima dva nivoa. Dno donjeg dijela je uglavnom prekri-veno peinskom ilovaom i sitnim ljunkom, a

vii nivo je pokriven, u desnom dijelu kamenim blokovima i peinskom ilovaom sa naslagama guana imia, te bigrenim kadama u nastav-ku prema Velikom kanalu. Od peinskih ukra-sa znaajnih za Veliku dvoranu treba posebno izdvojiti veliki saljev bogat kalcitnim kristalima i bigrenim kadama koji zauzima gotovo cijelu lijevu stranu iza ulaza u dvoranu. Ovaj saljev je po svojim dimenzijama i ljepoti najmarkantni-ji morfoloki oblik i peinski ukras u Hukavici i mogao bi biti zatitni znak peine. Vea skupi-na stalaktita i manjih saljeva nalazi se i na zidu dvorane iznad kamenog zida.

Veliki kanal se nastavlja na veliku dvoranu u pravcu sjeveroistoka. Na poetku kanal ima znatne dimenzije - irina 11 m, a visina 10 m, da bi se, prema kraju, postepeno smanjivao do di-menzija: irina oko 5 m i visina oko 4 m. Veliki kanal se zavrava kamenim zidom debljine 1,1 m koji ga po obodu u potpunosti zatvara.. Na dnu zida ostavljen je kvadratni propust dimen-zija 1 x 0,5 m. Ukupna duina Velikog kanala je oko 80 m. U ovom dijelu peine nema nekih znaajnijih ukrasa, tek nekoliko manjih skupina stalaktita formiranih du pukotine na stropu.

Niski kanal je ustvari prirodni produetak Velikog kanala. U opisu je izdvojen iskljuivo zbog fizikog pregraivanja kamenim zidom, a i zbog naglog smanjenja dimenzija. Naime, ve nakon desetak metara visina kanala se smanju-je zbog ega je dalji prolazak mogu samo pu-zanjem. Na kraju istraenog dijela kanala visina je svega oko 0,3 metra. Ukupna duina istrae-nog dijela Niskog kanala je 135 metara.

30

Kulturni tragovi Od tragova kulture ovjeka treba posebno

izdvojiti kameni zid na ulazu i dva kamena pre-gradna zida. Ovi zidovi su vjerovatno ostatak neke hidrotehnike graevine. Ostaci maltera na stropu ulaza indiciraju mogunost da je i cijeli ulaz bio zazidan ili zatvoren zidom neke graevine, vjerovatno mlina. Takvi objekti su poznati za povremenih ponora i vrela na naim hercegovakim krakim poljima. Pregradni zi-dovi (sada na ulazu u veliku dvoranu i na kraju Velikog kanala) su prema naim saznanjima je-dinstvena pojava u peinama na irem prosto-ru jugozapadnog Balkana.

Na prvom zidu nalazi se vei otvor kvadrat-nog oblika koji svojim dimenzijama omoguava nesmetan prolazak u Veliku dvoranu. Dimenzi-je otvora (gledano sa strane ulaza u peinu) su: visina 1,6, a irina 0,64 m. Takve dimenzije omoguavaju siguran i nesmetan prolazak o-vjeka. Na pola debljine zida prolaz se, pravilno sa obe strane, proiruje na irinu 0,88 m. Na poetku proirenja, sa strana u zidu, na polo-vici visine, nalaze se otvori kvadratnog oblika dimenzija 0,13 x 0,17 i dubine 0,13 i 0,50 m. Ulo-gova ovih proirenja je, pretpostavljamo, da budu oslonac za osigurae zatvaraa (vrata) ovog otvora. Vrata su mogla biti uglavljena u proireni dio, a njihova debljina je bila maksi-malno 0,15 m.

Drugi zid, neto tanji od prvoga, ima deblji-nu 1,1 metar. I na njemu je izgraen otvor di-menzija 1 x 0,5 m na prednjoj strani odnosno 1 x 0,8 m na stranjoj strani. I ovdje se irina

otvora smanjuje na pola debljine zida. Pretpo-stavljamo da je i ovo suenje imalo ulogu za pri-drava neku vrstu zatvaraa (vrata).

Kvalitet izrade zidova, njihovo dananje stanje, oblik i dimezije otvora upuuju na mo-guu namjenu neke vrste zatvaraa podzemnih vodenih akumulacija iz kojih se regulisanim protokom isputa voda kroz dui period. Kao jedinstveni kulturni tragovi u peinama naih krajeva (u Hercegovini mlinovi rade samo dok ima prirodnog oticanja u podzemlje) u buduoj turistikoj prezentaciji peine, oni trebaju, zau-zeti centralno mjesto.

Turistike mogunostiPeina Hukavica ima dobre preduslove za

turistiku prezentaciju i eksplo-ataciju. to se prometnog poloaja tie, ona se nalazi na vra-tima Bosne i na blizinu veih gradskih sredita (Velika Kladua, Cazin, Biha) i zalea (Unsko-sanski kanton). Pristupne ceste i putevi postoje i potrebne su samo male popravke. Blizina sela Gornja i Donja Vidovska omoguava zapolja-vanje lokalne radne snage. Morfologija peine (hodnika i sala), poloaj peinskih ukrasa pru-aju mogunost jednostavnog provoenja tu-ristike staze. Tragovi hidrotehnikih objekata mogu, uz odgovarajuu prezentaciju na ulazu (panoi, vitrine), veoma efektno dopuniti sadr-aj ponude ovog objekta, pogotovo ako bi se napravila rekonstrukcija starog mlina na ulazu koji bi mogao posluiti i kao prihvatni punkt i prodavnica suvenira. Turistika peina Hukavi-ca bi uinila i raznovrsnijom sadanju turistiku

31

ponudu kulturnih i prirodnih atrakcija (brojni srednjovjekovni gradovi, termalna vrela, ume pitomog kestena).

RASTUA

Peina Rastua nalazi se u neposrednoj blizini istoimenog sela, na padinama Hrnjinog brda, 12 km zrane linije od Teslia. Peina je nastala zahvaljujui tektonskim pokretima u tercijaru i kasnijim erozionim i korozionim pro-cesima u krenjakim slojevima koji pripadaju mlaem srednjem trijasu.

Morfologija peine je jednostavna glavni peinski kanal sa nizom dvorana koji se gene-ralno protee u protee u pravcu sjever-jug i izlomljeni boni kanal sa kanalima pravaca NE-SW i NW-SE. U glavnom kanalu dvorane su spo-jene irokim hodnicima. Strop i bone strane su na pojedinim mjestima, posebno u drugom dijelu kanala, bogato zasigane peonskim naki-tom. Na nekoliko mjesta u hodnicima na velike povrine zidova su prekrivene leopardovom koom ili hijeroglifima, rijetkom pojavom u peinama. Radi se o izluivanju fine prakaste gline (?) u vidu kratkih nepravilnih linija koja jo uvijek nije na zadovoljavajui nain objanjena. Na zavretku glavnog kanala nalazi se velika dvorana sa veim brojem sigastih nakupina, stalagmita i stalaktita te brojnih malih draperi-ja izluenih du pukotina na bonim zidovima. Stropove glavnog kanala na vie mjesta nase-ljavaju velike kolonije slijepih mieva. Tlo kana-la je veim dijelom pokriveno hiropteritom (gu-

anom imia). Boni kanal je mnogo ui, nije tako bogat peinskim ukrasima, ali u zavrnom dijelu na veem broju mjesta se lijepo mogu vidjeti uglaane stijene, tzv. medvjea brue-nja mjesta koja su peinski medvjedi koristili kroz dui vremenski period.

Kvartargeoloka istraivanja koja je izvrio M. Malez 1970. godine pokazala su da je peina Rastua veoma znaajan paleontoloki i arhe-oloki lokalitet. U iskopanim sondama naene su brojne kosti peinskog medveda (Ursus spe-laeus) te jedna kost pleistocenskog vuka (Canis lupus). U sondi najblioj ulazu, pored kostiju peinskog medvjeda naeni su i komadii drve-nog uglenja zajedno sa nekoliko kamenih alatki koje pripadaju kulturi orinjasijena (procjenjena starost oko 20.000 godina) to pokazuje da su ovu peinu, kao svoje stanite, koristili i pale-olitski lovci tokom posljednjeg ledenog doba (Wurm 3). Kasnijim iskopavanjima u ulaznom dijelu naena je keltska keramika i tragovi pret-historijske talionice eljeza.

Nakon speleolokih i kvartargeolokih istraivanja na ulazu u peinu je stavljena elje-zna kapija, a djelimino je ureena i turistika staza. Dovedena je i elektrina rasvjeta ali pra-ve turistike upotrebe nikad nije bilo. U posljed-nje vrijeme peina je sluila za uzgajanje gljiva to je naruilo mikroklimatske i spelobioloke odnose u peini.

Peina bi zbog svojih estetskih vrijednosti i bogate kulturno-historijske prolosti mogla po-stati znaajna turistika atrakcija ovog kraja.

32

KLOKOEVICA

Peina Klokoevica ili Klokotnica se nalazi na istonim padinama Bjelanice, u blizini ho-tela Maral (Babin do). Ulaz u peinu se na-lazi na 1.340 m n. v. (radi poreenja spomenuti hotel je na 1.300 m n. v.). Da bi se dolo do pe-ine treba od hotela krenuti asfaltnom cestom prema abiima (Goradu) i nakon stotinjak metara skrenuti lijevo na umsku stazu koja je u poetku teko vidljiva jer je dobrim dijelo za-trpana obruenim materijalom prilikon gradnje nove ceste. Ve nakon pedesetak metara staza izlazi na trasu nekadanje umske pruge iroku oko 2 m, kojom se dolazi na svega 10 m od ula-za. Od hotela do peine vaduna udaljenost je oko 1 km. Dakle, to se tie poloaja peine i pristupa do nje, moe se rei da je on gotovo idealan, jer je, sa neznatnim intervencijama na malom dijelu terena, mogue urediti pristupni put kojim se od hotela do peine stie laganom etnjom za dvadesetak minuta.

Morfologija peine je vrlo jednostavna - sa-stoji se od dva dijela: ulaznog kanala i velike dvo-rane. Ulaz u peinu ima izgled vrtae i nastao je uruavanjem dijela peine koji je imao najtanji strop. Ulazni kanal je skromnih dimenzija, dui-ne oko 10 m i irine svega nekoliko metara, so-ivastog presjeka, ali koji na sredini omoguava normalan prolazak. Na kraju kanala otvara se dvorana nepravilnog krunog oblika dimenzija 30 x 40 metara i visine preko 10 metara.

Peina Klokoevica je znaajna za bosan-sko-hercegovaku speleologiju i peinski turi-

zam jer je ona, uz peinu na vrelu Bune, ini se, jedna od prvih peina u naoj zemlji ureena za posjetu turista. Iako skromnih dimenzija, njen je poloaj na Igmanu kao privlanom izletitu i vazdunoj banji, potakao nekoga, moda la-nove austro-ugarske Sectionfur Hohlenkunde des Oesterreichischen Touristen Club, da iz-grade stepenice od lomljenog kamena koje su se sauvale do naeg vremena. Njihova duina je oko 30 metara, a pruaju se od ulaza do male zaravni, otprilike na sredini peine, sa koje se pogledom moe obuhvatiti cijela dvorana.

Peina nije bogata ukrasima, to je sa spe-leolokog gledita i normalno budui da se radi o mlaoj peini, koja je u ajveem dijelu nastala uruavanjem stropa. Ono to je karakteristi-no za ovu peinu, i na ta treba uputiti budue posjetioce, jesu, pored historijata peine i en-demske faune (......), debeli stalagmiti. Oni su nastali taloenjem kalcijum-karbonata iz vode koja prokapava na stropu i padajui sa velike visine rasprskava na razmjerno veliki prostoru irinu, pa kristalizacija ide vie u irinu nego u visinu. U daljem razvoju ovog morfolokog oblika, na nekim su se stalagmitima formirale i male kamenice u kojima se sakuplja voda.

Na ovom mjestu treba napomenuti da da za ureenje peine radi turistike upotrebe di-menzije hodnika i dvorana nisu presudan faktor. Poznate su peine od svega nekoliko desetina metara (peina ipun kod Cavtata koja uspjeno radi ve 20-tak godina, peine na Malti otkrive-ne kopanjem bunara i u koje se ulazi kroz takav ulaz spiralnim stepenicama, slinim onima u

33

naim munarama damija, do jedne jedine dvo-rane, Grgosova peina kod Samobora i sl.).

Mogunosti ureenja peine za turistiko razgledanje su vie nego povoljne. Ve su spo-menuti lagan pristup i izgraeno ulazno stepe-nite. Preostali dio staze po dvorani mogao bi se lako izgraditi od materijala iz same peine budui da je dno pokriveno obruenim kame-njem, a i konfiguracija tra blagi nagib, ide tome na ruku. Staza bi mogla ii du zida dvorane i imati kruni tok, sa poetkom i zavretkom na zaravni do koje vode stepenice. Za osvjetljenje bi se mogao koristiti mali el. agregat smjeten u prijemnom objektu pored ulaza. Ukupna du-ina turistike staze bi bila oko 100 metara, a trajanje posjete izmeu 15 i 20 minuta.

Posebna pogodnost peine Klokoevice je njena blizina olimpijskim borilitima. Peina kao turistika ponuda umnogome bi dopunila turistiku ponudu Igmana i Bjelanice, izletita koja godinje posjeti preko 100.000 posjetila-ca, a koja osim sportskih aktivnosti ne nude nikakve druge sadraje, posebno u ljetnjim mjesecima.

DJEVOJAKA PEINA

Djevojaka ili Brateljevika peina je kao mjesto ljetnjeg klanjanja kladanjskih muslima-na poznata jo od kraja prolog stoljea (Lilek 1899). U peini se, posljednji utorak pred Ali-un, uila dova. Lilek spominje i u kr utesane merdevine koje slue kao mimbera odakle je imam govorio hudbu. Panju naune javnosti

svojom interpretacijom crtea na ulazu u pei-nu skrenuo je tek 1979. godine M. Haijahi.

Peina se nalazi zapadno od Kladnja (isto-na Bosna), nedaleko od sela Brateljevii oda-kle se nakon jednog kilometra uz rijeku stie do peine. Peina ima prostran ulaz i na obje njegove strane nalaze se urezani crtei. Desna strana je prekrivena mahovinom pa se tek na nekim mjestima crtei primjeuju. Nekoliko njih pri samom dnu moda pripadaju najstarijoj fazi crtea u Djevojakoj peini. Lijeva strana je slobodna i na njoj se nalaze crtei koji su pred-met razmatranja. Postoji vie skupina crtea ukupne duine oko 10 m, a sadraj ine prikazi konjanika, jelena, mukaraca, ene te razliitih simbola. Dosta crtea iz kasnijeg vremena je urezano preko onih nastalih kasnije, a dosta je i oteeno od kasnijih posjetilaca, budui da peina sve do najnovijeg vremena slui kao obredno mjesto bosanskih muslimana.

Hadijahi je iz peine u Brateljeviima prikazao tri skupine crtea: konjanike, uokvi-rena istakana polja sa maem i titom te ko-njanika na izduenom konju. Vremenski ih je odredio kao srednjovjekovne - od XIV do XVI st. Basler je potaknut crteom maa kojeg je objavio Hadijahi prihvatio srednji vijek kao vrijeme nastanka maa (Basler 1980), ali je polja sa takama stavio u razdoblje VII-VIII st. U drugom radu (iz 1981. g.) u kome se osvrnuo na ovu peinu M. Hadijahi prikaz maa vezu-je uz priu o svetom Gralu.

Kasnija istraivanja koja su proveli . Basler i J. Mulaomerovi pokazala su da je Hadijahi-

34

ev ma, ustvari, lik ovjeka kakvih ima jo nekoliko. Polja sa rupicama, kao i prikazi jelena, vremenski su odreeni u bronzano doba, a pita-nje vremena urezivanja izdvojenih jahaa ostalo je otvoreno. Za srednji vijek govori ukupni prikaz sa likovima vrlo slinim onima sa steaka, a za ranije vrijeme urezivanja nain na koji su prika-zani konjanici. Uoljiva je razlika u nainu prika-zivanja tijela konja i tijela konjanika. ini se kao da ih nije radila ista ruka. Mogue je da su konji iz jednog vremena (ranijeg), a da su kasnije kao pogodni iskorieni za novu sliku.

Posljednja istraivanja pokazuju da se u Djevojakoj peini moe izdvojiti nekoliko raz-doblja kada je ova peina sluila kao obredno mjesto.

Moda su peinu koristili ve paleolitski lovci, jer neki prikazi, kao to su strjelica na li-jevoj strani ulaza i prikazi koje sainjavaju samo crte na desnoj strani ulaza, u kojima se ne moe prepoznati neka cjelovita slika, a koji po potezima neobino slii na ureze u Peini pod lipom, kao da pripadaju najmlaem razdoblju mlaepaleolitske umjetnosti. I lik jedne ene, koja je do sada ostala nezapaena, veoma je slian enskim likovima sa izraenim kukovima i grudima iz Francuskog paleolita.

Ranom bronzanom dobu pripadaju polja sa takama i vjerovatno neki jednostavni prika-zi jelena. Sloeniji poticaj stoji iza crtaa jahaa na jelenu, ali kojem vremenu to pripada, teko je rei. Simbolika jelena je, kako je ve reeno, prisutna u protohistorijskim periodima. Slini je-leni nalaze se na knemidama (dijelu opreme koji

titi potkoljenicu) naenim u jednom tumulu na Glasincu koji pripada haltatskom periodu.

Izdvojeni prikazi konjanika vjerovatno pri-padaju razdoblju srednjeg vijeka. Ono to je za-nimljivo kod prikaza konjanika jeste da i jedan i drugi izlaze iz peine.

Pomalo zagonetno djeluju dva lika za koje, bar za sada, nema valjanog objanjenja.

Jedan lik je ena koja je prikazana sa du-gom kosom ili prije sa ogrtaem preko glave koji pada do zemlje. Od pojedinosti najizraeni-je je, pored ogrtaa, lice na kome su prikazane oi i nos. Lice je trokutasto jer se ini kao da ena pridrava ogrta ispod brade. S njene de-sne strane nalazi se krug sa rupicama koje pra-te crtu krunice. Ovaj krug moda i nije u vezi sa enom jer se i na ovom mjestu, kao uosta-lom na cijelom prostoru koji pokrivaju, crtei preklapaju.

Drugi lik je ovjek uvjetno nazvan ovjek sa krilima kome je, takoer, teko odrediti zna-enje i vrijeme nastanka. Po izgledu lica i crtama ini se kao da je iz istog vremena kad i ena s ogrtaem. U odnosu na prikaze ostalih ljudi on je znatno sloeniji. Najbliu usporedbu mogue je nai u urezanom crteu anela iz mjesta Tunkelbad kod sela Assiago u Italiji koji je okvir-no vremenski odreen u historijsko vrijeme.

Pored crtea, a na nekim mjestima i preko njih, nalazi se vei broj zapisa arapskim slovima, vjerovatno potpisa. Na kraju, i nai savremenici ostavili su veliki broj svojih imena, prezimena, nadimaka i zasebnih slova, nerijetko unitava-jui vrijedne crtee.

35

Kao to se vidi po crteima, Djevojaka pe-ina je sluila kao sveto mjesto zasigurno od ranog bronzanog doba, a moda ve i od mla-eg paleolita pa sve do srednjeg vijeka. Kasni-je se tovanje ovog mjesta nastavlja u ulozi i to dovita koje pripada jurjevskom krugu. U cijeloj sakralnoj povijesti Bosne sveti Jurje je jedna od kljunih svetih osoba. Svetome Jurju islam dodje-ljuje mjesto dobrog, kako svjedoi jedna dova Uveisa el-Karenija, Jemenca. tovanje svetog Jurja prisutno je meu muslimanima diljem svi-jeta, a crkva povezana s njim u mjestu At-Taiba je jedno od svetih mjesta za muslimane.

Nakon posljednjih demokratskih izbora kra-jem osamdesetih godina 20. st. obnovljena je tradicija Djevojake peine kao dovita. Danas je to uz Ajvatovicu kod Prusca najvee mjesto zijareta bosansko-hercegovakih muslimana. Uvedene su i promjene tako da dovi prisustvu-ju i ene, a molitva koja se nekad uila na kraju peine (postoji dio koji se zove mihrab) sada se ui napolju. Objekat kulta postao je djevo-jaki grob koji posjeuju uglavnom ene i na koji ostavljaju zavjetne darove. U vrijeme dove, krajem avgusta (dova je pomaknuta iz ciklusa tzv. jurjevskih dova), peinu posjeti izmeu 20.000-30.000 posjetilaca.

PEINE U ZATIENOM PEJSAU BIJAMBARE Podruje Bijambara (koje je 2003. godine

proglaeno zatienim pejzaom) nalazi se oko 40 km sjeverno od Sarajeva. Ovo podruje

obuhvata 370 ha, a prosjena nadmorska visi-na iznosi 950 m. Srednja Bijambarska peina je jedna od glavnih atrakcija ovog podruja, i radovi usmjereni na njeno ureenje za posjete turista poeli su sredinom 20. stoljea.

Pejza karakterie crnogorina uma uz povremenu pojavu alpskih panjaka, ali su se na aluviju i rijenim sedimentima na dnu doline stvorile male bare i jezerca. Samo ime Bijam-bare podjea na zemljite pokriveno manjim i veim barama, ili zemljite koje se stalno ili povremeno plavi. Dio imena Bijambare je tur-ska rije bijam koja nam govori da je prije mnogo godina ovo podruje, zbog svojih fizi-kih karakteristika, bilo interesantno lokalnom stanovnitvu.

Sve peine nastale su na mjestu kontakta izmeu nepropusnih stijena i masivnih kre-njaka (Srednji Trijas Anizik). Analiza uzorka stijene iz peine Ledenjaa pokazala je da je u sastavu stijene preko 99% udio karbonata, dok je ostatak uglavnom glina.

Hidrologija ovog podruja nikada nije u potpunosti istraena. Za vodu koja se nakuplja na podruju Bijambara, zajedno sa alogenim vodotocima iz potoka Brodi i Bjelila, smatra se da izviru na vrelu Orlje.

Historija istraivanja Teko je rei kada su zapoela prva speleo-

loka istraivanja Bijambarskih peina. Najstari-ji potpisi u unutranjosti peine ukazuju na kraj 19-og stoljea. Nakon njih su uslijedili mnogi lanovi prvih bosanskoherceogovakih plani-

36

narskih klubova kao to su: Prijatelji prirode, Kosmos i HPD Bjelanica, koji su ostavili svo-je potpise u ovoj peini, kao i u mnogim drugim peinama u blioj okolini Sarajeva. Naalost, ovi prvi istraivai nisu ostavili nikakve pisane dokumente, crtee ili fotografije.

I za naune krugove Bijambarske peine postaju interesantne vrlo rano. Tako se tvrdo-krilac Antroherpon stenocefalum iz Srednje bijambarske peine pojavljuje u evropskoj na-unoj literaturi ve 1901 godine, (Apfelbeck V., 1901) a 1930. Jeanel, opisuje Pholeunopsis gan-glbaueri (Apfelbeck V., 1901). Prve popularne tekstove o Bijambarama donose poznati bo-sanski planinari Vejsil uri i Eugen Kurmii u planinarskoj periodici, ali u vrlo nesretno vrije-me u godinama 2. svjetskog rata. Prva ozbilj-nija nastojanja da se kompleks Bijambara valo-rizira na pravi nain potiu iz sredine pedesetih godina 20. stoljea u okviru rada Republikog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine. Nastavljajui se na radove I. Bauia, V. Rehaga i H. Paia, M. Malez vri prva znaajna speleoloka istraiva-nja Gornje, Donje i Srednje Bijambarske peine sa iskopavanjima u svrhu paleontolokih i arhe-olokih istraivanja.

Speleoloki objektiNa podruju Bijambara postoji osam spele-

olokih objekata: Srednja (Glavna) Bijambarska peina, Ledenjaa, Donja Bijambarska peina, uriina peina, Gornja Bijambarska peina, Di-mina peina, Ledenica i Nova peina. Za turi-

stiku upotrebu interesantne su samo Srednja B. peina, Gornja B. peina i Ledenica. Ostale mogu, zbog svojih morfolokih osobina (aktiv-ni ponori, jame) biti dio ire turistike ponude (edukativni sadraji zatienog pejsaa).

Srednja (Glavna) Bijambarska peinaOvo je najdua peina na ovom podruju

(533 m) i ureena je za turistike posjete (sta-ze i rasvjeta). Treba napomenuti da se vie od pola ove peine trenutno nalazi izvan granica zatienog podruja, te stoga njena zatita nije u potpunosti zagarantovana.

Srednja Bijambarska peina je morfoloki jednostavna i sastoji se od ulaznog dijela i tri duge dvorane koje su meusobno povezane. Ova podjela na 4 dvorane potjee iz prvih opi-sa peine, i sa morfolokog stanovita je dosta proizvoljna. Ustvari, prve tri dvorane su dio jedinstvenog kanala koji se prua u smjeru sje-verozapada, sve dok se ne sastavi sa drugim hodnikom koji se prua iz pravca zapada. Na-kon uskog prolaza, koji je djelomino povean putem uklanjanja sedimenata tokom ranijih ureenja u turistike svrhe, peina se naglo iri. Ovaj dio (etvrta dvorana) je zbog svoje akustinosti nazvan Muzika dvorana, a vje-rovatno je nastala spajanjem razliitih kanala (veina njih sa krunim presjekom) iji se ostaci jo uvijek mogu vidjeti na plafonu dvorane.

Duina dvorana kree se od 30 do 80 me-tara, a njihova irina je od 18 do preko 30 me-tara. Njihova visina dosee u Muzikoj dvorani preko 12 metara. Cijela peina je prekrivena

37

debelim slojem peinske ilovae po kojoj su se istaloili razliiti peinski ukrasi, bigrene kade, stalagmiti i kalcitne prevlake.

Potrebno je pomenuti i tri lateralna hodni-ka: prvi, koji se djelimino koristi za turistike posjete, protee se prema zapadu, prije uskog prolaza koji vodi do Muzike dvorane. Zadnji dio je ispresijecan malim prolazima unutar ka-menih blokova, i skoro da dotie povrinu is-pod doline koja se vidi na topografskoj karti. Naalost, povrina iznad peine nije sigurna zbog prisutva mina, te stoga nije mogue pro-voditi bilo kakva istraivanja na terenu. Meu-tim, postoji mogunost da ovaj dio peine ima ulogu privremenog ponora tokom velikih pa-davina. Drugi lateralni hodnik je prirodni nasta-vak peine u nastavku Muzike dvorane. Na svom kraju je zatvoren stijenama i vjerovatno je blizu porvrine na drugoj strani masiva. To je potvreno i prisustvom troglofilnih insekata koji su tipini za ulaze u peinu. Trei hodnik je serija reliktnih prolaza koji se proteu iznad Muzike dvorane. Istraivanje ovog prostora jo nije zavreno, ali zahtijeva opremu sa vje-tako penjanje.

Peina se prua du vertikalne pukotine koja je i uzrokovala njen nastanak. Peina je u prolosti sluila kao ponor, drugim rijeima kao odvod za vodu koja se akumulirala unutar ireg podruja Bijambara. Danas u peini nema vode (jer ponire u Donjoj peini), a samo povremeno se stvaraju mala jezerca tokom kinih perioda.

Osim po veliini, Srednja Bijambarska pei-na se izdvaja i po bogatstvu sigastih tvorevina i

peinskih ukrasa. Veina ih je izluena du zido-va, a u zadnjoj dvorani i na tlu i po stropu. Neki od njih su vrlo reprezentativni kao orguljasta zavjesa koja je izluena u kupolastom udublje-nju. Stepenaste kamenice iz sjeverozapadnog dijela zadnje dvorane su jedinstven sigasti mor-foloki ukras u naim peinama. Pored brojnih vrlo lijepih stalagmita treba spomenuti i pizo-lite ili peinske bisere koji se formiraju krista-lizacijom oko nekog kamenia. Ono to je jo jedna od karakteristika Srednje Bijambarske peine je veliko bogatstvo stalaktita na stropu. Boje sigastih tvorevina variraju, od mlijeno bijele, preko sive i crne (zahvaljujui mangano-vim oksidima) do crvenkastosmeih nastalih zahvaljujui otopljenim eljeznim oksidima u vodama koje su se procjeivale.

Velike dvorane, bogatstvo sigastih ukra-sa, neposredna okolica kao i dobar prometni poloaj na komunikaciji Sarajevo-Tuzla bili su i osnovni motivi da se Srednja bijambarska pe-ina valorizira i kao turistiki objekt u sklopu jednog rekreacionog centra. Radovi su zapo-eti krajem ezdesetih godina 20. stoljea i sa prekidima traju do danas sa razliitim intenzi-tetom i kvalitetom.

uriina peinaGlavni ulaz u peinu je na irokom i strmom

udubljenju terena. U prvom dijelu tlo pokrivaju drvee i trava, dok je u niem djelu jo uvijek vidljivo orginalno urueno kamenje, tako da je pravi ulaz u peinu na dnu vrtaastog udublje-nja (nekadanjeg ponora). Nakon nekoliko me-

38

tera, peina vodi do SZ-JI pukotine na kojoj se nastavlja preostali dio peine. Ovaj dio je velika dvorana koja se protee uzdu pukotine sa i-rokim otvorom na povrini stropa peine, tako da se prvi dio peine ini zapravo jedan prirod-ni kameni most.

Najinteresantniji dio za daljnja istraivanja je mali hodnik koji poinje u glavnoj dvorani i vodi jugozapadno paralelno do ulaza u peinu. Ovaj mali silazni kanal je vjerovatno povezan sa Diminom peinom koja je udaljena samo ne-koliko metara (to, ini se, potvruje i zrana struja u ovom dijelu peine).

Zbog same morfologije peine, snijeg koji pada kroz otvor na plafonu se nakuplja tokom zime, a drvee i zidovi ga tite od sunca. Po-red toga, u peini se vjerovatno nakuplja hladni zrak koji omoguava stabilnu termalnu stratifi-kaciju. To sve skupa omoguava da led i snijeg traju sve do kasnog proljea i ranog ljeta, a po-nekad i tokom cijele godine. Upravo taj rijedki fenomen u kru moe biti interesantan i u uku-pnopj turistikoj ponudi Bijambara.

Gornja Bijambarska peinaGornja peina je najstarija peina u na pro-

storu Bijambara. To nije veliki speleoloki obje-kat ali je veoma znaajno arheoloko nalazite. Istraivanja je proveo hrvatski paleontolog M. Malez 1967. godine.

Ulaz u peinu irine 16 i visine 12 metara, kao i jugozapadna orijentacija nudi odline uslove za boravite prahistorijskih ljudi. Lijevi hodnik, kao i ulazna dvorana je ispunjena sedimentima,

dok u desnom hodniku tlo je sastavljeno od sti-jena na kojima su se tokom vremena natoloile sigaste tvorevine.

Najstariji sedimenti vidljivi na presjeku probne sonde iskopana na ulazu lijevog hod-nika su predstavljeni pijescima naplavljenim u toplom dijelu Wirm II-III interstadijala. Iznad njih, se nalazi relativno debeli sloj ilovae sa ka-menjem koji jasno ukazuje na kraj toplog peri-oda i poetak zahlaenja. Slojevi nastali u doba snanog Wirm III (tri) zahlaenja predstavljeni su sa razliitim ilovaama i sitnim otrobridnim kamenjem. U njemu su naeni brojni ostaci kvartarne faune ali i kameno orue prethistorij-skih stanovnika ovih krajeva. Preko ovog sloja naplavljena je crvekastosmea ilovaa u perio-du koji je poznat kao atlantik. Posljednji sloj je humusna zemlja koja sadri ostatke keramike iz bronzanog doba i kosti recentnih ivotinja.

Nalazi iz sloja istaloenog u vrijeme po-sljednjeg ledenog doba pokazuju da je peinu koristio ovjek koji je pripadao kulturi epigra-vetiena. Lepeza kamenih orua kree se od ra-znih vrsta noia, strugala, grebala, ubadaa, iljaka do retuiranih lamela. Sve su alatke izra-ene iz finozrnatih stijena: jaspisa, kalcedona i ronaca.

Od faune na osnovu ostataka kostiju odre-ene su dvije vrste zajednica: jedna stepska predstavljena stepskom zvidarom, slijepim kuetom, krticom, hrkom, vodenom voluhari-com, i druga, zajednica visokogorskih i umskih pejzaa sa otrom kontinentalnom klimom, predstavljena peinskim medvjedom, kozoro-

39

gom, divokozom, lasicom i sjevernim bijelim zecom.

VJETRENICA

Peina Vjetrenica je jedana od najznaajni-jih peina, ne samo u Bosni i Hercegovini ili pro-storima Balkana, ve u svjetskim razmjerama. Jedinstveni prirodni fenomeni (jak vjetar koji ljeti pue iz peine, a zimi u peinu), raznovr-sna morfologija, podzemna jezera i ponajvie jedinstveno bogatsvo podzemne (u veini slu-ajeva endemine) faune i njena brojnost, ui-nili su da Vjetrenica bude jedan od prvih spo-menika prirode iz Bosne i Hercegovine na putu kandidature za UNESCO-ovu listu svjetske pri-rodne batine.

Vjetrenica se nalazi nedaleko od zadnjih kua Zavale, seoceta udaljenog oko 4 km od opinskog sredita Ravno smjetenog u zapad-nom dijelu Popova polja. Iako putne komuni-kacije danas predstavljaju dobar dio problema slabe posjeenosti Vjetrenice (uski makadam-ski put od Ravnog, malogranini promet prema Slanom (Hrvatska), one e u bliskoj budunosti jedan od vanih inilaca izuzetne atraktivnosti jer e dobrom asfaltnom cestom povezivati Mostar sa Dubrovnikom (najkrai put), i tako postati vanom destinacijom za sve turiste koji posjeuju ova dva grada, odnosno Meugorje.

Ulaz u peinu udaljen je od Zavale 300 m u pravcu istoka, trasom stare eljeznike pruge, a danas uskom asfaltnom cestom. Pred ulazom je prostrani plato dovoljan da primi i najveu

grupu posjetilaca. Ve na platou se osjea jak vjetar, a sa pribliavanjem ulazu njegovo stru-janje se sve vie pojaava.

Dananji ulaz ima dimenzije 7 x 3 metra i za-tien je eljeznim reetkastim vratima. Odmah iza vrata na desnom zidu se nalaze dva plitka reljefa sa predstavama lova i vitekog turnira. Predstave su kopoziciono, stilski i simboliki identine likovnim predstavama na stecima, srednjovjekovnim spomenicima pripadnika Cr-kve Bosanske tako da se sa sigurnou mogu staviti u period srednjeg vijeka (14.-15. st.). Nji-hova simbolika ma koliko na prvi pogled govo-rila o profanim situacijama iz ivota na sred-njovjekvonim dvorovima u sutini simbolikim jezikom govori o doktrinarnom naelu Crkve bosanske o svijetu u kojem se vodi neprekid-na borba dobra i zla, svjetla i tame. Uloga tih li-kovnih predstava ide od grobnne oznnake (za-mjena za steak), simbolikog znaka da je to ulaz u svijet mrtvih, do pretpostavke da je na ulazu u peinu nekad bila hia Bosanske crkve.

Odmah iza ovog dijela peinski kanal se su-ava, a i visina se smanjuje. Na tom dijelu osjea se najvei vjetar koji obavezno gasi svaku aceti-lensku rasvjetu. Duina ovog dijela je oko 30 m. Kanal se zatim iri u prvu dvoranu Vjetrenice. Njena duina od oko 40 m i irina 10-15 metara pokazuju odmah na poetku glavne morfolo-ke karakteristike kanala Vjetrenice: tlo pokri-veno drobinskim materijalom, relativno malo sigastih ukrasa, razvoj dvorana du slojnih plo-ha, impresivne dimenzije. Slina je, po morfolo-giji, i slijedea dvorana u kojoj su stari pisci pre-

40

poznali razliite zvukove pa otuda i dali imena ovom dijelu peine rvanj, Mlin i Bubanj (Sorkoevi, Pamunina, Mihajlovi). Ova dvo-rana zavrava se suenjem koje se u nastavku iri u kanal u kome se pojavljuju prve znaajni-je skupine sigastih ukrasa, prije svega stubova stalagmitskih saljeva. Na stubovima su brojni potpisi posjetilaca s kraja 19. i poetka 20. sto-ljea jer se ovdje zavravala njihova posjeta Vjetrenici.

U nastavku iza stubova dolazi se do prva dva man