3

1. Povijesni razvoj sklapanja međunarodnih ugovora

Radi zaštite svojih građana koji rade izvan njihovog područja, većina država koje imaju obvezno mirovinsko osigu-ranje, osim što su pristupile konvencija-ma i preporukama u sklopu Međunaro-dne organizacije rada (MOR), sklapaju dvostrane, odnosno višestrane ugo-vore o socijalnom osiguranju kojima uređuju ostvarivanje njihovih prava u povodu nastanka rizika starosti, inva-lidnosti ili smrti (za nadživjele članove njihovih obitelji). Godine 2005. navršilo se 80 godina od zaključivanja prvoga ugovora o socijalnom osiguranju (Opći sporazum s Italijom o reciprocitetu po pitanjima socijalnih osiguranja od 20. srpnja 1925.), ali i 55 godina od zaključi-vanja prvoga ugovora o socijalnom osi-guranju nakon II. svjetskog rata (Opća konvencija o socijalnom osiguranju s Francuskom) i isto toliko godina nepre-kinutog kontinuiteta provedbe ovih me-đunarodnih instrumenata koordinacije

Povijesni razvoj provedbe međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u HrvatskojKrunoslav NovakHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

SažetakČlanak je posvećen povijesnom razvoju sklapanja dvostranih međunarodnih

ugovora o socijalnom osiguranju, koji su se primjenjivali ili primjenjuju na području Republike Hrvatske, kada je prije svoje neovisnosti i samostalnosti, 8. listopada 1991., bila u sklopu ili unitarističke ili federativne jugoslavenske zajednice, kao i budućim namjerama hrvatske države u vezi sa sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i njezinim euro-atlantskim integracijama. Ujedno, u članku se, prvi put, daje opis razvojnog puta stručne službe za provedbu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u Repu-blici Hrvatskoj. Naime, u 2005. godini navršile su se mnoge obljetnice koje su vezane uz sklapanje međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i provedbu tih ugovora.

sustava socijalne sigurnosti (osigura-nja) na tlu Hrvatske. To je prilika da se u ovome prilogu osvrnemo na prijeđeni put i razvoj ove djelatnosti, značajne, ne samo za hrvatske građane koji su se za-pošljavali u inozemstvu i članove njiho-vih obitelji, nego i za odnose Hrvatske s ostalim državama na ovome području.

S obzirom na to da je Republika Hr-vatska u svom povijesnom razvoju do 8. listopada 1991., uglavnom, s drugim državama činila ili unitarističku ili fe-deralnu državnu zajednicu, ugovore o socijalnom osiguranju koji su se pri-mjenjivali za njezine građane možemo podijeliti na tri razdoblja i to:

a) od 1. prosinca 1918. do 9. svibnja 1945.;

b) od 9. svibnja 1945. do 8. listopada 1991. i

c) od 8. listopada 1991. do danas.a) U razdoblju od 1. prosinca 1918.

do 9. travnja 1941. Hrvatska je bila u sklopu unitarističke monarhističke ju-goslavenske zajednice, koja je sklopi-

4

la ugovore o socijalnom osiguranju sa sljedećim državama:

1) Italija: Opći sporazum o recipro-citetu po pitanjima socijalnih osigura-nja između

Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Italije od 20. srpnja 1925.1 i Konvencija po raznim sporazumima po pitanju socijalnih osiguranja od 20. srp-nja 1925.2

2) Argentina: Konvencija o naknadi štete radnicima u nesretnim slučajevi-ma pri radu između Kraljevine Srba, Hr-vata i Slovenaca i Republike Argentine od 8. listopada 1928.3

3) Njemačka: Ugovor o socijalnom osiguranju između Kraljevine Srba, Hr-vata i Slovenaca i Njemačke Države od 15. prosinca 1928.4

4) Austrija: Ugovor o socijalnom osi-guranju između Kraljevine Jugoslavije i Republike Austrije od 21. srpnja 1931.5

5) Rumunjska: Konvencija između Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine Ru-munjske o socijalnim osiguranjima od 30. siječnja 1933.6 i

6) Čehoslovačka: Ugovor između Kraljevine Jugoslavije i Republike Če-hoslovačke o socijalnim pitanjima od 14. prosinca 1936.7

Nakon I. svjetskog rata, a na temelju Ugovora o miru zaključenog u Versaille-su, tadašnja država sklopila je s Austrijom nekoliko ugovora o uređivanju odnosa i prava pojedinaca koji proizlaze iz suk-

cesije (za namještenike, željezničare i rudare)8. Ugovori o socijalnom osigura-nju s Italijom sklopljeni su također radi izvršenja obveze preuzete sukcesijom, a odredbama Ugovora o miru između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kra-ljevine Italije od 12. studenoga 1920. u Ra-pallu9 i radi konačnog uređivanja odnosa s tom državom. Na temelju tih ugovora, u tadašnje mirovinsko osiguranje preuzet je i isplaćivao se određen broj mirovina korisnika bivših austrijskih ustanova mi-rovinskog osiguranja, nastanjenih u ta-dašnjoj jugoslavenskoj monarhiji10. Valja napomenuti, međutim, da je već onda bio prepoznat interes za zaključivanje ugo-vora o socijalnom osiguranju s državama u kojima je već bila zaposlena tadašnja brojna ekonomska emigracija u inozem-stvu11, što je rezultiralo i kasnijim zaklju-čivanjem takvih ugovora s Argentinom, Njemačkom i Čehoslovačkom.

Ugovori o socijalnom osiguranju s navedenim državama zasnovani su na tada važećim načelima, kojima su ure-đeni odnosi na području bolesničkog (zdravstvenog) osiguranja, osiguranje za slučaj nezgoda i mirovinskog osigu-ranja (invalidnost, starost i smrt). Jedno od najvažnijih načela bilo je načelo uzajamnosti ( reciprociteta ) u primjeni ugovora na građane država ugovornica u pogledu njihovih već navedenih pra-va iz socijalnog osiguranja i isplate mi-rovina u drugu državu ugovornicu12.

1 Službene novine Kraljevine SHS, godina X – 1928. Br.66 – LXXXVII2 Isto, kao pod 1.3 Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 14- II/1935.4 Službene novine Kraljevine SHS, broj 231/1929.5 Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 288/1932.6 Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 219/1933.7 Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 257/1938.8 Association internationale de la sécurité sociale: Réunion régionale européenne sur la sécurité sociale des travailleurs migrants, Estoril 20 – 25 mars 1972, Rapports et resumé des discussions, Genève 1972, str. 93 – 96.9 Službene novine Kraljevine SHS, broj 273/1920. (članak 6.)10 Vidi članak 203. tadašnjeg Zakona o osiguranju radnika od 1922, Službene novine Kraljevine SHS, br. 117 od 30. svibnja 1922.11 Tada, u povodu stupanja na snagu ugovora s Italijom, pisao je Radovan Matjaščič: »Materijalni značaj ovog sporazuma nije toliki, koliki je njegov idejni značaj, a zbog malog međusobnog kretanja radništva. Materijalne bi koristi bile dakako veće da naša emigracija stvarno gravitira Italiji. Ali kako ide ona u glavnom u sjeverno – zapadne države, to će konvencija sa Njemačkom, koja je sklopljena, biti po nas od mnogo veće važnosti. S istog razloga postala je hitna potreba da se ovakve konvencije sklope i sa Francuskom, Belgijom, Holandijom i Austrijom, gdje naš svijet traži rada.«, Radnička zaštita, br. 3/1929.12 Tako se u članku 1. Općeg sporazuma o reciprocitetu po pitanjima socijalnih osiguranja s Italijom od 1925. izričito utvrđuje uzajamnost i određuje: »Kraljevina Italija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca obvezuju se da primijene na državljane druge Države isto postupanje, koje uživaju domaći državljani u pogledu prava i obveza koje proističu iz zakona o socijalnim osiguranjima za slučaj bolesti i materinstva, nesretnih slučajeva (izuzev nesretne slučajeve poljoprivrednih radnika koji nisu izjednačeni s industrijskim radnicima), iznemoglosti, starosti i smrti.«.

5

Za vrijeme II. svjetskog rata u Njemač-koj je radio velik broj građana s područ-ja tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, koja je već u prosincu 1941. s tom drža-vom zaključila ugovor o socijalnom osiguranju koji je uredio bolesničko (zdravstveno) osiguranje, osiguranje za slučaj nezgoda i mirovinsko osiguranje tih osoba.13 Ovaj se ugovor primjenjivao do završetka rata, 15. svibnja 1945, a u međuvremenu je mijenjan dvaput, 23. travnja 1942. i 5. rujna 1944.14 Očekiva-na i stečena prava iz mirovinskog osi-guranja ovih građana naknadno su (1. siječnja 1956) preuzeta u mirovinsko osiguranje tadašnjih republika i pokra-jina posebnim Ugovorom između FNR Jugoslavije i SR Njemačke o reguliranju izvjesnih potraživanja iz socijalnog osi-guranja15.

b) Završetkom Drugog svjetskog rata Hrvatska je s drugim jugoslaven-skim narodima stvorila jugoslavensku federaciju, čije stvaranje je započelo već tijekom Drugog svjetskog rata. De-mokratska Federativna Jugoslavija je odmah 1945. pristupila Konvenciji br. 48 MOR- a iz 1935.16, koja uređuje očuvanje i prava u osiguranju za slučaj iznemoglo-sti, starosti i smrti. Međutim, valja napo-menuti da se u kasnijoj praksi tadašnjih nositelja mirovinskog osiguranja nave-dena Konvencija nije primjenjivala.

S obzirom na to da je bivša jugosla-venska federacija, osim što je naslije-dila veliki broj radnika koji su radili u inozemstvu i sama je, otvaranjem svojih granica i kasnijom provedbom reforme svoga gospodarstva šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, bila izvoznik ra-dne snage u druge države, posebice u

države Europske ekonomske zajedni-ce (kasnije: Europske zajednice, a da-nas Europske unije), radi njihove zaštite sklopila ugovore o socijalnom osigura-nju sa sljedećim državama:

1) Francuskom – Opća konvencija o socijalnom osiguranju od 5.siječnja 1950., a stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. travnja 1951.17

2) Luksemburgom – Opća konven-cija o socijalnom osiguranju od 13. listo-pada 1954., a stupila je na snagu 1. lipnja 1956. i primjenjivala se do 1. studenoga 2002.18

3) Belgijom – Konvencija o socijal-nom osiguranju od 1. studenoga 1954., a stupila je na snagu 1. listopada 1956. i primjenjivala se do 1. kolovoza 2005.19

4) Čehoslovačkom – Konvencija o socijalnom osiguranju od 22. svibnja 1957., a stupila je na snagu 1. prosinca 1957. i primjenjivala se za Slovačku Re-publiku do 1. svibnja 1998., a Češku Re-publiku do 1. srpnja 2000.20

5) Mađarskom – Konvencija o ure-đenju pitanja socijalnog osiguranja nji-hovih državljana od 7. listopada 1957., a stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. srpnja 1958.21

6) Italijom – Konvencija o socijalnom osiguranju od 14. studenoga 1957., a stupila je na snagu 1. siječnja 1961. i pri-mjenjivala se do 1. studenoga 2003.22

7) Bugarskom – Konvencija o so-cijalnom osiguranju od 18. prosinca 1957., a stupila je na snagu 1. rujna 1958. i primjenjivala se do 1. listopada 2004.23

8) Poljskom – Konvencija o socijal-nom osiguranju od 16. siječnja 1958., a stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 1959.24

15 Službeni list FNRJ – Dodatak »Međunarodni ugovori i drugi sporazumi« (MUIDS), br. 14/56.16 Službeni list DFJ, 92/1945. 17 Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ, broj 4/1951.18 Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS, broj 12/1956.19 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 7/1956.20 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 1/1958. 21 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 8/1958.22 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 1/1959.23 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 8/1958.24 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 9/1958.

13 Njemačko- hrvatsko utanačenje o družtvovnom osiguranju, Narodne novine NDH, broj 48/1942.14 Association internationale de la sécurité sociale: Réunion régionale européenne sur la sécurité sociale des travailleurs migrants, Estoril 20 – 25 mars 1972, Rapports et resumé des discussions, Genève 1972, str. 108 i 109.

6

9) Velikom Britanijom – Konvencija o socijalnom osiguranju od 24. svibnja 1958., a stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. rujna 1958.25

10) Švicarskom – Konvencija o soci-jalnom osiguranju od 8. lipnja 1962., a stupila je na snagu 1. ožujka 1964. i pri-mjenjivala se do 1. svibnja 1998.26

11) Austrijom – Konvencija o socijal-nom osiguranju od 19. studenoga 1965., a stupila je na snagu 1. siječnja 1967. i primjenjivala se do 1. rujna 1994.27

12) SR Njemačkom – Sporazum o socijalnom osiguranju od 12. listopada 1968., a stupio je na snagu 1. rujna 1969. i primjenjivao se do 1. prosinca 1998.28

13) DR Njemačkom – Sporazum o suradnji na području socijalnog osigu-ranja od 31. listopada 1974., a stupio je na snagu 1. listopada 1976. i primjenji-vao se do 25. lipnja 1990. tj. 1 prosinca 1998.29

14) Norveškom – Konvencija o so-cijalnom osiguranju od 22. studenoga 1974., a stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. rujna 1976.30

15) Nizozemskom – Konvencija o socijalnom osiguranju od 11. svibnja 1977., a stupila je na snagu 1. travnja 1979.( zamijenila je Opću konvenci-ju o socijalnom osiguranju od 1. lipnja 1956.) i primjenjivala se do 1. listopada 2000.31

16) Danskom – Konvencija o soci-jalnom osiguranju od 22. lipnja 1977., a stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. veljače 1979.32

17) Švedskom – Konvencija o soci-jalnom osiguranju od 30. ožujka 1978., a stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 1979. ( zamijenila Konvenci-ju o socijalnom osiguranju od 5. srpnja 1968.)33.

Ovi ugovori koje je sklopila jugo-slavenska federacija zasnivaju se kao i ostali međunarodni ugovori o socijal-nom osiguranju na sljedećim načelima:

- jednak pravni položaj državljana država ugovornica u pogledu uvjeta za stupanje u osiguranje i ostvarivanje prava, odnosno davanja iz osiguranja država ugovornica

- određivanje zakonodavstva država ugovornica na koje se ovi ugovori pri-mjenjuju

- očuvanja očekivanih i stečenih pra-va iz osiguranja država ugovornica

- jamstvo isplate davanja (mirovina) u drugu državu ugovornicu njihovim korisnicima

- zbrajanje razdoblja osiguranja u dr-žavama ugovornicama radi ispunjenja uvjeta duljine potrebnog razdoblja osi-guranja za ostvarivanje prava na neko davanje i

- izjednačavanje pravnih područja država ugovornica u pogledu važe-nja činjenica koje utječu za stjecanje, opstojnost ili promjenu nekog prava, odnosno davanja.

S gledišta određivanja prava iz mi-rovinskog osiguranja, međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju koje je sklopila jugoslavenska federacija, prema obveznosti primjene, možemo podijeliti u tri skupine i to:

- supsidijarna primjena međunaro-dnog ugovora u slučajevima kada nisu ispunjeni uvjeti za mirovinu prema na-vršenim razdobljima osiguranja jedne države ugovornice, već je za ispunjenje uvjeta i priznanje prava na mirovinu po-trebno uzeti u obzir i razdoblja osigura-nja navršena u drugoj državi ugovorni-ci. Od ugovora o socijalnom osiguranju ove vrste, preuzetih u hrvatski pravni sustav 8. listopada 1991, u primjeni su konvencije o socijalnom osiguranju s Danskom, Švedskom i Norveškom.

- pravo izbora osiguranika – opcija – u slučajevima kada osiguranik ispunjava uvjete za mirovinu prema pravnim pro-pisima svake države ugovornice pose-bno, ali mu je zbog bilo kojeg razloga

25 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 7/1958.26 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 8/1963.27 Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 1/1967.28 Službeni list SFRJ, broj 9/1969.29 Službeni list SFRJ - Dodatak MUIDS, broj 25/1976.30 Službeni list SFRJ, broj 22/1975.31 Službeni list SFRJ - Dodatak MUIDS, broj 11/1980.32 Službeni list SFRJ - Dodatak MUIDS, broj 5/1980.33 Službeni list SFRJ - Dodatak MUIDS, broj 12/1979.

7

povoljnije određivanje mirovine zbra-janjem razdoblja osiguranja, tj. primje-na konvencije, te se osiguranik mora opredijeliti želi li koristiti dvije »samo-stalne»«mirovine ili razmjerni dio mi-rovine priznate i određene primjenom ugovora o socijalnom osiguranju.Od preuzetih ugovora o socijalnom osigu-ranju ove vrste u primjeni su konvencije o socijalnom osiguranju s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Brita-nije i Sjeverne Irske. i

- međunarodni ugovori koji se zasni-vaju na načelu osiguranja navršenog u obje države ugovornice i obvezno određivanje razmjernog dijela mirovi-ne, bez obzira na to što osiguranik ispu-njava uvjete za priznanje prava na miro-vinu bez zbrajanja razdoblja osiguranja u svakoj državi ugovornici posebno. Od preuzetih ugovora o socijalnom osigu-ranju ove vrste u primjeni su konvencije o socijalnom osiguranju s Mađarskom i Poljskom.

U slučajevima primjene međunaro-dnih ugovora kod kojih postoji opcija i obveznost razmjernog dijela mirovine osiguranik ima pravo na mirovinu pre-ma pravnim propisima jedne države ugovornice sve dok ne nastupi osigu-rani slučaj prema pravnim propisima druge države ugovornice. Kada na-stupi osigurani slučaj i u drugoj državi

ugovornici, kako smo već naveli, kod opcije osiguranik ima pravo izbora koju će istovrsnu mirovinu koristiti, u sluča-ju obveznog razmjernog dijela nema izbora već se osiguraniku po službenoj dužnosti određuje razmjerni dio miro-vine kada ispuni uvjete za mirovinu i u drugoj državi ugovornici.

Treba navesti da je jugoslavenska fe-deracija, da bi razriješila neka pitanja iz područja mirovinskog osiguranja ugo-vorno uredila preuzimanje obveza iz mirovinskog osiguranja za naše građa-ne obuhvaćene mirovinskim osigura-njem u drugim državama ( s Čeh oslo-vačkom34, SR Njemačkom35, Mađarsko-m36 i Italijom37 1956., Bugarskom 1957.38, DR Njemačkom39 1963., a s Austrijom40

1965.) i za provedbu tih obveza donijela odgovarajuće pravne propise41.

c) Nakon proglašenja samostalnosti, 8. listopada 199142 (i raspadom bivše SFR Jugoslavije), Republika Hrvatska je na temelju odredaba međunarodnog prava o sukcesiji država u pogledu ugo-vora, preuzela i primjenjuje sve zate-čene ugovore o socijalnom osiguranju koje je sklopila bivša jugoslavenska fe-deracija, koji su na taj dan bili na snazi i u primjeni. Od navedenih 17 ugovora o socijalnom osiguranju, u primjeni su još ugovori s Danskom, Francuskom, Ma-đarskom, Norveškom, Poljskom, Šved-

34 Sporazum između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Čehoslovačke Republike o reguliranju otvorenih imovinskih pitanja (Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 14/1956.)35 Ugovor između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Savezne Republike Njemačke o reguliranju izvjesnih potraživanja iz socijalnog osiguranja (Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 14/1956.)36 Sporazum između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Narodne Republike Mađarske o reguliranju financijskih i privrednih pitanja – nema podataka o objavi 37 Sporazum između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Talijanske Republike o definitivnomreguliranju svih uzajamnih obaveza ekonomskog i financijskog karaktera koje proističu iz Ugovora o miru i sukcesivnih sporazuma (Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 2/1956.) 38 Konvencija o socijalnom osiguranju između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Narodne Republike Bugarske (Službeni list FNRJ - Dodatak MUIDS, broj 8/1958, članak 32.)39 Sporazum između Vlade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Vlade Njemačke Demokratske Republike o rješenju do sada neriješenih pitanja u odnosima dviju država – nema podataka o objavi40 Konvencija između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Savezne Republike Austrije o socijalnom osiguranju (Službeni list SFRJ - Dodatak MUIDS, broj 1/1967.)41 Zakon o uređenju imovinskih odnosa nastalih uslijed likvidacije prava i obaveza jugoslavenskih državljana na osnovu međunarodnih ugovora (Službeni list FNRJ, broj 55/1957.), Uredba za izvršenje Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih uslijed likvidacije prava i obaveza jugoslavenskih državljana na osnovu međunarodnih ugovora (Službeni list FNRJ, broj 40/1958. i 26/1959.), Uputstvo o primjeni članka 8. i 8a. Uredbe za izvršenje Zakona …. (Službeni list FNRJ, broj 20/1960.) i Zakon o određivanju naknada za potraživanje po osnovu socijalnog osiguranja nastala u inozemstvu (Službeni list SFRJ, broj 55/1969.)42 Odluka Sabora Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 53/91.

8

skom i Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske.

S obzirom na to da ugovori o socijal-nom osiguranju, koje je sklopila jugo-slavenska federacija, sadrže zastarjela normativna rješenja, Republika Hrvat-ska, kao socijalna, suverena i samostal-na država, ima potrebu da svoje odnose s drugim državama, u kojima su radili ili rade njezini građani, uredi izravnim zaključivanjem ugovora o socijalnom osiguranju na novim osnovama, u okvi-ru kojeg se uređuje i mirovinsko osigu-ranje.

U 15 godina svoje samostalnosti i neovisnosti Republika Hrvatska je sklo-pila ugovore o socijalnom osiguranju i s državama s kojima bivša država nije imala takve ugovore, te sada ima zaklju-čene i u primjeni ugovore o socijalnom osiguranju sa sljedećim državama:

1) Makedonijom – Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Ma-kedonije o socijalnom osiguranju, po-tpisan je 9. svibnja 1997., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. studenoga 1997.43

2) Švicarskom – Ugovor između Re-publike Hrvatske i Švicarske Konfede-racije o socijalnom osiguranju, potpisan je 9. travnja 1996., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 1998.44

3) Slovenijom – Sporazum o socijal-nom osiguranju između Republike Hr-vatske i Republike Slovenije, potpisan je 28. travnja 1997., a stupio je na sna-gu i primjenjuje se od 1. veljače 1998.45 i Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o vojnim mirovi-nama od 20. srpnja 1992., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 14. studenoga 1992.46

4) Slovačkom – Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske

i Slovačke Republike, potpisan je 29. siječnja 1997., a stupio je na snagu i pri-mjenjuje se od 1. svibnja 1998.47

5) Austrijom – Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Republike Austrije, potpisan je 16. sije-čnja 1997., stupio je na snagu 1. listopa-da 1998., a primjenjuje se od 1. siječnja 1997. (zamijenio Ugovor o socijalnom osiguranju od 11. ožujka 1993.)48

6) SR Njemačkom – Ugovor o soci-jalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njema-čke, potpisan je 24. studenoga 1997., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. prosinca 1998.49

7) Kanadom – Ugovor o socijalnom osiguranju između Vlade Republike Hr-vatske i Vlade Kanade, potpisan je 22. travnja 1998., a stupio je na snagu i pri-mjenjuje se od 1. svibnja 1999.50

8) Češkom – Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Češke Republike, potpisan je 22. sije-čnja 1999., a stupio je na snagu i primje-njuje se od 1. srpnja 2000.51

9) Nizozemskom – Ugovor između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizo-zemske o socijalnom osiguranju, pot-pisan je 11. rujna 1998., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. listopada 2000.52

10) kanadskom provincijom Que-bec – Sporazum o socijalnom osigura-nju između Republike Hrvatske i Que-beca, potpisan je 25. listopada 1999., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. svibnja 2001.53

11) Bosnom i Hercegovinom – Ugo-vor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Herce-govine, potpisan je 4. listopada 2000., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. studenoga 2001.54

43 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 16/1997.44 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 1/14/1996.45 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 16/1997.46 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 1/1992.47 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 20/1997.48 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 15/1997.49 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 7/1998.50 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 16/1998.51 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 7/1999.52 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 2/1999.53 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 10/2000.54 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 3/2001.

9

12 Luksemburgom – Ugovor izme-đu Republike Hrvatske i Velikog Voj-vodstva Luksemburga o socijalnom osi-guranju, potpisan je 17. svibnja 2001., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. studenoga 2002.55

13) Srbijom i Crnom Gorom ( SR Ju-goslavija ) – Ugovor između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugosla-vije o socijalnom osiguranju, potpisan je 15. rujna 1997., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. svibnja 2003.56

14) Italijom – Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Republike Italije, potpisan je 27. lipnja 1997., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. studenoga 2003.57

15) Australijom – Ugovor između Republike Hrvatske i Australije o soci-jalnom

osiguranju, potpisan je 13. svibnja 2003., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. srpnja 2004.58

16) Bugarskom – Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Bugar-ske o socijalnom osiguranju, potpisan je 14. srpnja 2003., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. listopada 2004.59 i

17) Belgijom – Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije, potpisan je 31. listo-pada 2001., a stupio je na snagu i primje-njuje se od 1. kolovoza 2005.60

Uređujući dalje međunarodne odno-se na području socijalnog osiguranja i uređujući te odnose na novim osnova-ma, Republika Hrvatska je zaključila nove ugovore o socijalnom osiguranju sa sljedećim državama:

1. Republikom Mađarskom - potpi-san 8. veljače 2005.61

2. Kraljevinom Danskom - potpisan 21.travnja 2005.

S Mađarskom i Danskom potpisani su i administrativni sporazumi.

Također, Republika Hrvatska je na stručnoj razini utvrdila u konačnom tek-stu nacrte ugovora o socijalnom osigu-ranju i pripremljeni su za potpisivanje sa sljedećim državama:

1. Francuskom2. Turskom3. Ujedinjenim Kraljevstvom Velike

Britanije i Sjeverne IrskeNastavljajući svoje aktivnosti na po-

dručju socijalnog osiguranja, Republi-ka Hrvatska pripremila je nacrte ugovo-ra o socijalnom osiguranju i dala inici-jativu da i s ostalim državama, s kojima na temelju odredaba međunarodnog prava o sukcesiji država u pogledu ugo-vora primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju koje je sklopila bivša jugo-slavenska federalna zajednica, sklopi nove ugovore o socijalnom osiguranju (Poljska, Švedska i Norveška).Ovu ini-cijativu prihvatila je Republika Poljska, te je od 23. do 27. travnja 2001. u Zagrebu održan prvi krug razgovora. S obzirom na to da razgovori nisu nastavljeni di-plomatskim putem, iniciran je nastavak razgovora.

Želju da s Republikom Hrvatskom imaju sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju iskazale su i prekomorske države u kojima živi velik broj hrvatskih iseljenika, te su Novi Zeland i Republi-ka Čile prihvatile hrvatsku inicijativu i započele pregovore o sklapanju ugo-vora o socijalnom osiguranju na teme-lju obostrano izrađenih nacrta ugovora. Pregovori s Novim Zelandom tekli su uobičajenom dinamikom, te je na stru-čnoj razini gotovo dovršen tekst Nacrta ugovora, koji će na sljedećim razgo-vorima biti utvrđen u konačnoj inačici, a utvrdit će se i konačan tekst Nacrta administrativnog sporazuma za pro-vedbu ugovora. S obzirom na to da je u Novom Zelandu u tijeku reforma socijal-nog osiguranja, nadležno državno tijelo Novog Zelanda je u ime novozelandske Vlade izvijestilo sve države s kojima su u tijeku razgovori, i zamolilo za razumi-jevanje, da će se razgovori o sklapanju ugovora nastaviti nakon okončanja re-forme novozelandskog zakonodavstva vezanog uz mirovinska davanja. Mogu-ćnost nastavka pregovora, s obzirom na

55 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 9/2002.56 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 14/2001.57 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 21/1997.58 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 2/2004.59 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 4/2004.60 Narodne novine – međunarodni ugovori, broj 9/2002.61 Narodne novine - međunarodni ugovori, broj 14/2005.

10

već spomenutu reformu, predviđa se za konac 2007. godine ili početak 2008. godine. Republika Čile je u svom prije-dlogu ugovora o socijalnom osiguranju, što je inače neuobičajeno kada se radi o ugovorima o socijalnom osiguranju s prekooceanskim državama, predložila i uređenje odnosa na području zdrav-stvene zaštite umirovljenika.

Hrvatska je taj prijedlog prihvatila i predložila proširenje zdravstvene za-štite na pružanje hitnih zdravstvenih usluga za vrijeme privremenog boravka osiguranika jedne države ugovornice na području druge države ugovornice (turistička, poslovna i slična putova-nja).

Pregovori s Čileom obavljat će se elektroničkim putem, dva izaslanstva sastat će se kada će biti moguće utvrditi konačan tekst nacrta ugovora o socijal-nom osiguranju i po potrebi ga parafi-rati.

S obzirom na to da je Republika Hr-vatska započela pregovore o članstvu u Europskoj uniji, može se očekivati da s danom ulaska u Europsku uniju i do-bivanjem statusa punopravnog i ravno-pravnog člana Europske unije ugovori o socijalnom osiguranju koje Republika Hrvatska primjenjuje s državama člani-cama Europske unije prestanu vrijediti. Od tih ugovora ostale bi na snazi i u pri-mjeni samo odredbe koje će biti dogo-vorene s pojedinom državom članicom Europske unije. Od toga dana Republi-ka Hrvatska bit će obvezna primjenjivati propise koje su donijele države članice Europske unije ili su ih prihvatile i pri-mjenjuju, jer su prije Hrvatske postale punopravne i ravnopravne članice Eu-ropske unije.

U primjeni će ostati ugovori o soci-jalnom osiguranju s prekooceanskim državama i onim europskim državama koje tada neće biti punopravne članice Europske unije, a Republika Hrvatska ima s njima u primjeni ugovor o socijal-nom osiguranju.

Ugovorima koje sklapa Republika Hrvatska uređuju se prava iz:

- obveznog mirovinskog i invalid-skog osiguranja (uključujući osigura-nje za slučaj nesreće na poslu/ozljede na radu/ i profesionalne bolesti)

- obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite (osim prekomor-skih država)

- osiguranje za slučaj nezaposlenosti (osim prekomorskih država)

- te u nekim ugovorima i prava na obi-teljska davanja (doplatak za djecu).

Ovi ugovori zasnivaju se na sljede-ćim uobičajenim načelima za dvostra-ne ugovore između europskih država na području socijalnog osiguranja, i to:

- jedinstvenosti pravnog područja država ugovornica u primjeni propisa iz socijalnog osiguranja, što znači da se pri stjecanju i korištenju prava uzimaju u obzir pravne činjenice nastale u drža-vama ugovornicama;

- jednakost položaja državljana i osi-guranika država ugovornica u pravima i obvezama iz socijalnog osiguranja. Ovdje treba naglasiti da je stajalište hrvatske strane da se ugovori sklapaju za osobe koje su mirovinski osigura-ne u državama ugovornicama, a samo iznimno, ako druga država ugovornica zbog svojih unutarnjih propisa ili drugih razloga ne može prihvatiti toliku otvore-nost ugovora, hrvatska strana prihvaća prijedlog druge države ugovornice da se ugovor primjenjuje na državljane dr-žava ugovornica, zahtijevajući pri tome da ugovorom budu obvezno obuhvaće-ne i izbjeglice u smislu

Konvencije o pravnom položaju izbjeglica od 28. srpnja 1951. i Proto-kola od 31.siječnja1967. i osobe bez dr-žavljanstva u smislu Konvencije o prav-nom položaju osoba bez državljanstva od 28. rujna 1954.;

- zbrajanje razdoblja osiguranja na-vršenih prema pravnim propisima dr-žava ugovornica, ako je to potrebno za ispunjenje uvjeta radi stjecanja prava na davanje iz socijalnog osiguranja;

- zajamčena isplata davanja stečenih na osnovi obveznog osiguranja iz jedne u drugu državu ugovornicu;

- zaštita stečenih prava (mirovina) i prava u tijeku stjecanja.

Primjena ugovora o socijalnom osi-guranju koje sklapa Republika Hrvatska u pravilu je supsidijarna, što znači da svaka država ugovornica procjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti prema njezinim pravnim propisima i priznaje pravo na mirovinu bez uzimanja u obzir razdoblja osiguranja u drugoj državi ugovornici. Ako uvjeti za mirovinu (razdoblja osi-guranja) u jednoj od država ugovornica nisu ispunjeni prema njezinim pravnim propisima, u tom slučaju ta će država

11

ugovornica pribrojiti razdoblja osigu-ranja navršena u drugoj državi ugo-vornici i to onoliko koliko je potrebno prema pravnim propisima prve države ugovornice. Također je tim ugovorima predviđena mogućnost, radi ispunjenja uvjeta za mirovinu, pribrajanje razdoblja osiguranja navršenih u trećim država-ma državljanima država ugovornica ili samo hrvatskim državljanima ako obje države imaju s tom trećom državom ugovor o socijalnom osiguranju i ako je to predviđeno tim ugovorom, odnosno, ako je ugovorom koji se primjenjuje na hrvatske državljane predviđeno da Re-publika Hrvatska ima s tom državom ugovor o socijalnom osiguranju.

Prema tome, možemo zaključiti da je u ugovorima o socijalnom osigura-nju koje sklapa Republika Hrvatska uobičajeno da osiguranik u jednoj dr-žavi ugovornici ostvaruje pravo na tzv. »samostalnu« mirovinu, a u drugoj dr-žavi ugovornici, jer ne ispunjava uvjete prema njezinim pravnim propisima na »samostalnu« mirovinu, i pravo na raz-mjerni dio mirovine primjenom ugovo-ra o socijalnom osiguranju. S obzirom na način izračuna mirovine prema hr-vatskim pravnim propisima o mirovin-skom osiguranju, u pravilu je moguć uvijek izračun visine mirovine i njezine svote za razdoblja osiguranja navršena u hrvatskom mirovinskom osiguranju (tzv. direktni izračun).

2. Razvoj organizacije provedbe međunarodnih ugovora

U dosadašnjem prikazu dali smo pre-gled sklapanja međunarodnih dvostra-nih ugovora o socijalnom osiguranju koji su se primjenjivali ili se primjenjuju na području Republike

Hrvatske. Za provedbu tih ugovora trebaju i ljudski resursi, tj. osobe koje će zaprimati podneske, obrađivati ih, prosljeđivati ih nositeljima mirovinskog osiguranja u drugim državama ugovor-nicama, te nakon provedenog postu-pka donijeti odgovarajuće rješenje i u slučaju priznanja prava na mirovinu izraditi nalog i staviti mirovinu u isplatu.

Činjenica je da su prvi ugovori o soci-jalnom osiguranju zaključeni još prije II. svjetskog rata, međutim, do sada nismo uspjeli naći tragove organiziranog obli-ka njihove tadašnje provedbe. Stoga se pretpostavlja da je njihova organizira-na provedba u Hrvatskoj započela tek nakon II. svjetskog rata, nakon zaklju-čivanja Opće konvencije o socijalnom osiguranju s Francuskom (5. siječnja 1950.), odnosno nakon njezina stupanja na snagu 1. travnja 1951. Naime, nema ni tragova o organiziranoj primjeni Kon-vencije MOR br. 48 o uspostavljanju su-stava čuvanja prava iz osiguranja za slu-čaj iznemoglosti, starosti i smrti (1935.), kojoj je bivša DF Jugoslavija pristupila još davne 1945. godine.

Prema do sada raspoloživim i pro-nađenim pisanim podacima, može se ustvrditi da je rješenjem Ministarstva socijalnog staranja Narodne Republi-ke Hrvatske od 25. kolovoza 1950., uz suglasnost Ministarstva za uvoz i izvoz Narodne Republike Hrvatske premje-šten jedan službenik iz Ministarstva za uvoz i izvoz u Ministarstvo socijalnog staranja s rasporedom na rad u Upravu za socijalno osiguranje62. Premješteni službenik započeo je s radom u Upra-vi za socijalno osiguranje 1. rujna 1950. na poslovima inozemnog osiguranja63. Stoga se taj datum može uzeti kao poče-tak organizirane provedbe međunaro-dnih ugovora o socijalnom osiguranju u Hrvatskoj koja traje i danas.

Poslovi koji su se obavljali u Upravi za socijalno osiguranje u Zagrebu, vezani uz inozemno osiguranje, bili su:

- svi poslovi koji su se odnosili na pra-va iseljenika – povratnika s područja cijele bivše jugoslavenske federacije, osim Slovenije, koja su stekli na temelju socijalnog osiguranja, i

- pravna pomoć u inozemstvu drža-vljanima jugoslavenske federacije, osim Slovenije, koji su bili u radnom odnosu u pojedinim državama i ste-kli pravo na mirovinu, odnosno rentu (uključujući i rentu s naslova ozljede na radu ili profesionalne bolesti) prema pravnim propisima te države.

62 Današnji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je preko nositelja mirovinskog osiguranja koji su se u međuvremenu osnivali i ukidali, njezin pravni sljednik za provedbu mirovinskog osiguranja. 63 Rješenje Glavne uprave za socijalno osiguranje od 4. svibnja 1952. i dopis Izvršnom vijeću NR Hrvatske, Komisiji za personalne poslove od 25. ožujka 1953. (arhiv HZMO)

12

Također, Glavna uprava za socijalno osiguranje (kasnije Zavod za socijalno osiguranje) bila je nadležna i za prove-dbu Opće konvencije o socijalnom osi-guranju između FNR Jugoslavije i R Fran-cuske i drugih konvencija o socijalnom osiguranju koje su bile u primjeni64.

Opseg poslova koji su se obavljali na provedbi konvencija o socijalnom osiguranju nužno je zahtijevao pove-ćanje broja izvršitelja na tim poslovima i organizacijske promjene, te je rješe-njem Zavoda za socijalno osiguranje od 1. ožujka 1954. imenovan rukovoditelj Referade za inozemno osiguranje. Dalj-njim povećanjem poslova na provedbi inozemnog osiguranja i sklapanja novih ugovora o socijalnom osiguranju refe-rada je prerasla u Odsjek za inozemno osiguranje, kasnije Službu za inozemno osiguranje, odnosno Službu za proved-bu međunarodnih ugovora o socijal-nom osiguranju.

Tijekom 60. godina XX. stoljeća po-slovi donošenja nacrta rješenja o pravu na mirovinu obavljali su se u republi-čkim zavodima za socijalno osiguranje za i u ime Saveznog zavoda za socijalno osiguranje, koji je obavljao kontrolu na-crta rješenja i potpisivao rješenja. De-centralizacijom i stvaranjem zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja početkom 70. godina prošloga stoljeća, republičke zajednice mirovinskog i in-validskog osiguranja preuzele su u po-tpunosti provedbu međunarodnih ugo-vora o socijalnom osiguranju, od zapri-manja zahtjeva do donošenja rješenja u prvom i drugom stupnju. U Hrvatskoj ti su se poslovi obavljali u Direkciji da-našnjeg Zavoda, odnosno u Centralnoj – Središnjoj službi u Zagrebu.

Također, treba navesti da su pri ostvarivanju prava na invalidsku miro-vinu primjenom međunarodnih ugovo-ra ocjenu radne sposobnosti donosile invalidske komisije u Područnoj službi u Zagrebu, kako za hrvatsku mirovinu, tako i za ostvarivanje prava na invalid-sku mirovinu kod inozemnog nosite-lja mirovinskog osiguranja. Stalni po-rast zahtjeva za invalidsku mirovinu primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju nužno je zahti-jevao stvaranje invalidske komisije za

potrebe ocjenjivanja radne sposobno-sti na temelju medicinske dokumenta-cije dobivene od inozemnih nositelja mirovinskog osiguranja, kao i davanja ocjene o radnoj sposobnosti podnosi-telja zahtjeva za invalidsku mirovinu kod inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja i popunjavanja ugovorenih međudržavnih, dvojezičnih tiskanica, te je 1972. godine osnovano VII. vijeće invalidske komisije (poznate pod nazi-vom INZ IK- a).

Budući da je broj zahtjeva, s obzirom na velik broj hrvatskih državljana, a i osoba kojima je posljednje zaposlenje, odnosno mirovinsko osiguranje bilo u Republici Hrvatskoj, iz godine u godinu bio u stalnom porastu, u želji da osigura-nici mogu što prije ostvariti svoja prava iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, uz što manje troškove puto-vanja u mjesto gdje im se rješavao za-htjev za mirovinu, krajem 70. godina XX. stoljeća postupno su prenošeni poslovi zaprimanja i kompletiranja zahtjeva, a početkom 80. godina i obrada zahtjeva na ugovorenim, dvojezičnim, međudr-žavnim tiskanicama za provedbu Spo-razuma između SFR Jugoslavije i SR Njemačke o socijalnom osiguranju od 12. listopada 1968. i Konvencije između SFR Jugoslavije i SR Austrije o socijal-nom osiguranju od 19. studenoga 1965., na područne službe tadašnjeg SIZMI-ORH- a.

Radi postupnog prenošenja poslo-va provedbe međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju na područne službe, početkom prosinca 1979. u Tu-heljskim toplicama održan je prvi semi-nar s radnicima područnih službi koji obavljaju, odnosno koji će obavljati po-slove provedbe na ostvarivanju prava na mirovinu primjenom međunarodnih ugovora radi njihovog stručnog ospo-sobljavanja.

Koncem 1980. godine, radi decentra-lizacije poslova, Služba za provedbu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju morala se reorganizirati, te je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaci-ji i sistematizaciji poslova i radnih zada-taka u radnoj zajednici SIZ MIORH- a, Centralne službe u Zagrebu u okviru

64 Dopis Izvršnom vijeću NR Hrvatske, Komisiji za personalne poslove od 25. ožujka 1953. (arhiv HZMO)

13

Službe počevši od 1. siječnja 1981. osnovana Referada za instruktažu i nad-zor i Referada za upravne poslove.

Prenošenje ovih poslova i daljnje osposobljavanje područnih službi biv-šeg SIZMIORH- a okončano je 1984. kada je tajnik Skupštine Zajednice, uz suglasnost Predsjedništva

Skupštine Zajednice, iskoristio svoje ovlaštenje iz članka 109. Statuta tadaš-njega SIZMIORH- a i donio 20. lipnja 1984. rješenje pod brojem 01- OP- 947/84 kojim je ovlastio sve područne slu-žbe, osim Područne službe u Gospiću, da rješavaju o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koja se ostvaru-ju primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju sa SR Njemač-kom i SR Austrijom.

U Područnoj službi u Zagrebu, koja obavlja jednu trećinu poslova prove-dbe međunarodnih ugovora o socijal-nom osiguranju, koji su preneseni na nadležno rješavanje u područne slu-žbe, opseg poslova zahtijevao je nove organizacijske promjene, te je Pravilni-kom o organizaciji i sistematizaciji po-slova i radnih zadataka bivšeg SIZ MI-ORH- a, Područne službe u Zagrebu od 25. srpnja 1986.osnovana Referada za provedbu međunarodnih ugovora o so-cijalnom osiguranju i Referada za medi-cinsko vještačenje – inozemno osigura-nje. Daljnje povećanje opsega poslova na provedbi međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u Područnoj slu-žbi u Zagrebu dovelo je do nove orga-nizacijske promjene, te je Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka bivšeg SIZ MIORH- a, Područne službe u Zagrebu od 23. lipnja 1988. osnovan Odsjek za provedbu me-đunarodnih ugovora o socijalnom osi-guranju.

Raspadom jugoslavenske federacije 8. listopada 1991., s obzirom na to da su druge republike bivše jugoslavenske federacije tada postale strane države i da su s njima sklopljeni ugovori o soci-jalnom osiguranju, znatno je povećan broj inozemnih osiguranika.

S obzirom na navedeno, bila je nei-zbježna daljnja promjena u organizaciji provedbe poslova na primjeni među-narodnih ugovora o socijalnom osigu-ranju, te je Pravilnikom o izmjenama i

dopunama Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u stručnoj službi

Republičkog fonda mirovinskog i in-validskog osiguranja radnika Hrvatske od 28. srpnja 1999. iz Sektora provedbe izdvojen Odjel poslova tijela za vezu i provedbu međunarodnih ugovora s Odsjekom invalidske komisije za pro-vedbu međunarodnih ugovora i osno-van zaseban sektor, SEKTOR PROVED-BE MEĐUNARODNIH UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU, koji se sastojao od:

- Odjela poslova tijela za vezu i provedbu međunarodnih ugovora, a u okviru toga odjela bio je Odsjek proved-be međunarodnih ugovora i Odsjek medicinskog vještačenja za provedbu međunarodnih ugovora.

Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta HZMO- a od 22. svibnja 2001. u okviru Sektora organizirana su tri odje-la:

- Odjel za međunarodnu suradnju i reviziju

- Odjel provedbe međunarodnih ugovora i

- Odjel medicinskog vještačenja.Pravilnikom o sistematizaciji radnih

mjesta HZMO- a od 22. svibnja 2001. došlo je i do organizacijskih promjena u nekim područnim službama, tako da je u Područnoj službi u Zagrebu osnovan Odjel rješavanja o pravima primjenom međunarodnih ugovora i u

Područnoj službi u Varaždinu Odsjek poslova rješavanja o pravima primje-nom međunarodnih ugovora.

Budući da su poslovi provedbe ugo-vora o socijalnom osiguranju s republi-kama bivše federalne zajednice prene-seni, kao i s Austrijom i SR Njemačkom, na nadležni postupak u područne slu-žbe Zavoda, ravnatelj Zavoda je u skla-du sa zakonskim i statutarnim ovlastima donio Odluku o ovlaštenju ustrojstvenih jedinica Hrvatskog zavoda za mirovin-sko osiguranje za rješavanje o pravima iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnih ugovora.65

Tijek povećanja poslova, naročito u primjeni ugovora o socijalnom osigura-nju s republikama bivše jugoslavenske federacije, nužno je zahtijevao daljnje organizacijske promjene, te je Pravil-

65 Narodne novine, broj 61/2003.

14

nikom o sistematizaciji radnih mjesta u HZMO- u od 19. siječnja 2004. u po-dručnoj službi u Osijeku, Rijeci i Splitu osnovan Odsjek rješavanja o pravima primjenom međunarodnih ugovora, a u Područnoj službi u Zagrebu u okviru Odjela rješavanja o pravima primjenom međunarodnih ugovora osnovan je Od-sjek za preračun mirovina u provedbi međunarodnih ugovora.

Također treba navesti da su do 31. prosinca 1998. na području Republike Hrvatske bila osnovana tri fonda miro-vinskog i invalidskog osiguranja i to:

- radnika- samostalnih djelatnosti (obrtnika,

ugostitelja i autoprijevoznika) i

- individualnih poljoprivrednika.Od 1. siječnja 1999. ovi fondovi obje-

dinjeni su u jedan Zavod, a sve stručne i administrativne poslove za te fondove obavljala je stručna služba Republič-kog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske.

Radi ilustracije, možemo navesti podatke o broju primljenih zahtjeva primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, za sva tri fon-da, u pojedinim godinama (svaka peta godina, odnosno godina u kojoj je znat-no porastao priljev zahtjeva), u prvom i drugom stupnju, uz napomenu da se knjiga upisnika za oba stupnja počela voditi od 1980. godine:

66 IZVOR: godišnja izvješća o radu HZMO- a

godina66 prvi stupanj % drugi stupanj %

1980. 2906 100,00 228 100,001985. 6701 230,59 239 104,821990. 11358 390,85 447 196,051991. 18112 623,26 487 213,601995. 13944 479,83 299 131,141998. 19864 683,55 193 84,652000. 15893 546,90 785 344,302001. 13981 481,11 447 196,052002. 16045 552,13 1030 451,752003. 20476 704,61 652 285,962004. 32539 1119,72 890 390,35

Prema podacima o priljevu zahtjeva od početka vođenja knjige upisnika upravnog postupka (1980. godina) do 2004. godine priljev zahtjeva u prvom stupnju veći je za 1119,72%, a u drugom stupnju 390,35%, odnosno u posljednjih deset godina (od 1995. do 2004.) vidi se da je taj priljev u prvom stupnju veći za 233,35%, a u drugom stupnju za 197,6%.

3. Umjesto zaključka

Na temelju prikaza razvoja međuna-rodnih ugovora o socijalnom osigura-nju, koji su se do sada primjenjivali na području Republike Hrvatske, može se zaključiti da je, s porastom broja ugo-vora o socijalnom osiguranju koji su u primjeni u posljednjih više od pola stoljeća, neusporedivo brže rastao i broj zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju nji-hovih odredaba. Primjena međunaro-dnih ugovora o socijalnom osiguranju,

u kojima Zavod nakon osamostaljenja Hrvatske ima ulogu tijela za vezu u mi-rovinskom osiguranju, ući će u novo razdoblje pristupanjem Hrvatske Eu-ropskoj uniji, kada će se primjena me-đunarodne koordinacije sustava soci-jalnog (mirovinskog) osiguranja proši-riti i primjenjivati u ukupno 25 država te međunarodne asocijacije država (bez budućih članica Bugarske i Rumunj-ske) i biti uređena, ne više dvostranim ugovorima, kao do sada, nego nadnaci-onalnom regulativom Unije. Međutim, za Hrvatsku će i dalje ostati dvostrano uređivanje odnosa u ovom području s prekomorskim državama koje će za to imati interes zbog prisutnosti hrvatskih iseljenika u njima (Čile i Novi Zeland, na primjer, s kojima se vode pregovori). Na kraju, napominje se da je 2005. godi-na za Sektor provedbe međunarodnih ugovora višestruko jubilarna godina. Naime, navršeno je:

15

- 85 godina od prvog spominjanja ob-veznog uređenja međunarodnih odnosa vezanih uz ekonomske i financijske odno-se (socijalno osiguranje) na sadašnjem području Republike Hrvatske, odnosno

- 80 godina od sklapanja prvog među-narodnog ugovora o socijalnom osigu-ranju koji se primjenjivao na području Hrvatske, kada je Hrvatska s drugim dr-žavama i narodima jugoistočne Europe tvorila jugoslavensku zajednicu

- 55 godina od potpisivanja Opće kon-vencije o socijalnom osiguranju s Fran-cuskom, koja je još uvijek u primjeni

- 55 godina od zapošljavanja prvog službenika koji je radio na provedbi inozemnog osiguranja

- 26 godina od održanog prvog semi-nara za radnike područnih službi koji obavljaju poslove provedbe međuna-rodnih ugovora o socijalnom osigura-nju radi njihovog stručnog osposoblja-vanja

- 25 godina od reorganizacije negda-šnje Službe za provedbu međunarod-nih ugovora o socijalnom osiguranju i osnivanje referada radi postupnog prenošenja nadležnosti na područne službe ovoga Zavoda i

- 6 godina postojanja Sektora proved-be međunarodnih ugovora o socijal-nom osiguranju.

SUMMARY

THE HISTORICAL DEVELOPMENT OF THE APPLICATION OF INTERNATIONAL AGREEMENTS IN CROATIA

The article is focused to the historical development of conclusion of bilate-ral agreements on social security, that applied or apply in the territory of the Republic of Croatia, during the period before its independence of 8 October 1991, while it was the counterpart of the Yugoslav community, unitary at first and federative later on, as well as on the future intentions of the Croatian State in respect of concluding the agreements on social security. It is in this article for the first time ever that the description of the evolution of the Croatian administrative service for the application of international agreements on social security was given. Also, in the year of 2005 many anniversaries were completed related to the conclusion and application of international agreements on social security.