+ +t +

+

UVODNIK

Dragi itatelji!Uvodnik za ovaj broj potpuno je nepotreban. Sve ono bitno nalazi se na sljedecim stranicama. Saznat cete koja je bitna, naalost, danas preesto zaboravljena poruka Boica. Saznat cete sve to ste htjeli znati o N ovoj Godini, a niste se usudili pitati. Saznat cete to se bitno i manje bitno dogodilo u naem gradu. Saznat cete to nam ele poruiti nai zanimljivi sugovornici. Saznat Saznat Saznat Saznat cete cete cete cete to je novog u srednjoj Europi. da punk nije mrtav. kako napraviti najbolji kapuino na svijetu. to znai biti KristoLIK. viceva.

Saznat cete pravu istinu o hvarskoj povijesti. Proitat cete nekoliko prigodnih pria i malo vie urnebesnih

I jo mnogo, mnogo toga! Pokuali smo vam darovati poneko nae razmiljanje, stih, sliku ili priu, iskreno i od srca, elei pritom svima, bez obzira vjerujete li ili ne vjerujete, volite li Boic ili ne volite, neka vas Dijete Isus pohodi sa obiljem svoga blagoslova. N a tom tragu, bilo bi lijepo kad bismo barem malo odkrinuli svoja srca za ljubav prema blinjemu i nadu u bolje sutra. To vam elimo u najboljoj volji.

NA DOBRO VON DOLO SVETO POROJENJE ISUSOVO I MLODO LITO 2009!urednitvo Obavijest itateljima: Otvaramo NATJEAJ ZA PJE SMU. Tema je slobodna, po vaem izboru. Svoje stihove, zajedno sa osobnim podacima poaljite do 22. oujka na adresu elektronike pote kruvenica@gmail.com ili dajte napisani tekst nekome iz urednitva. N ajbolji rad/radove cemo nagraditi i objaviti u sljedecem broju "Kruvenice" . "Kruvenice "

rJJ(ruvenicat

+ t *'

t + List upe sv. Stjepana 1., pape i muenika, HvarZorka Bibi Arhiv upe Hvar

+ t

*' t + t

:upa sv. Stjepana 1., Hvar Ivo Vueti

don Mili Plenkovi, upnik KA-BI, Zagreb 400 kom. kruvenica@gmail.com

Joko Bracanovi, Zorka Bibi, Ivo Tudor, Ante Novak-:iha, don Mili Plenkovi, Milan ari, Ivo Vueti upa sv. Stjepana 1.,Trg sv. Stjepana bb., 21450 Hvar 2340009-1100238864 +385(0)21741269,

~kruv.ni.a

UPNIKOVA

BESIDA

+

i

t

+t

STARA NOVOSTvrata traei mjesto i tako omoguim Mariji da ba u mom stanu, u mom srcu rodi Isusa, da se vol moje tuposti i magarac moje lijenosti priblie jaslama moga srca i odlue se ukljuiti omoguavajui Njegovrasturneni. Taj susret u nutrini, sa svim onim to se iz njega moe razviti - to je vjeita novost ovog planeta na kojem ivimo. Svaki je novi dan u tom smislu nova mogunost, nova avantura. Kad ovjek otkrije tu dimenziju Boia, spontano tei k tome da svoje iskustvo podijeli s drugima. Ako postoje drugi krani koji imaju slino iskustvo, razvija se interakcija izmeu naih iskustava i mi zajedniki napredujemo u novosti i radosti Isusovog rasta u nama. A ako priam o svom iskustvu nekome kome je neto takvo strano, moe se dogoditi (bolje reeno - dogaa se) da iskra iz mog srca zapali plamiak u tuem srcu. O takvim iskustvima moemo itati (Svjedoanstvo, TatijanaGorieva, Kolumbijac, Tomac). Crkva slavi godinu sv. Pavla. Zato? J er je Pavlovo iskustvo obraenja i njegovo kasnije djelovanje vrlo vano za kranstvo. Ne samo za kranstvo kao svjetonazor, nego za osobno ivljenu vjeru. Kod Pavla bismo uzalud traili bilo kakvo spominjanje Isusova roenja (moda indirektno kad spominje da je "Isus od ene bio roen" ili kad u posl. Filipljanima pie o Kristovoj kenozi), ali svjedoi na vie mjesta o trenutku kad mu se je Isus objavio. Taj trenutak za Pavla predstavlja roenje Krista u njemu i za njega je to poetak novoga ivota. Evangelizaciju kojoj je posvetio ivot doivljava kao posao babice. Tako u poslanici Galaanima pie (Gal 4,19) da se njegovim "revnovanjem" za krane u Galaciji "Krist u njima oblikuje" te veli da ih tako "raa u trudovima" kao krane. Pavao je svjedoio tome kako je to "Kristovo roenje u njemu" na njega djelovalo. U svojoj autobigrafiji koju ukratko iznosi pred kraljem Agripom, njegovom enom Berenikom i Festom, rimskim namjesnikom kome su ga predali idovi pod optubom da die bunu u narodu (usp. Dj 25 i 26), Pavao veli: Od trenutka obraenja "ne bijah neposluan nebeskom vienju nego najprije onima u Damasku, i u Jeruzalemu, svoj zemlji idovskoj i poganimanavjeivah ... " Pavao ima silnu potrebu da i druge uvede u to preobraavajue i preusmjeravajue otajstvo susreta s Isusom.

Ne govori li sam naslov da priam gluposti? Kako moe postojati STARA NOVOST? Ne bismo li jednako tako mogli govoriti o drvenom eljezu, o kvadratnom trokutu i sl? Mislim da ovo o emu govorim ipaknije glupost. Boi je stara stvar, stara vijest. Slavi se ve stoljeima, od 4. st. (konkretno u Rimu od 336. god.) i tu nema niega novoga. Moda nam neke nove spoznaje pomognu da bolje razumijemo tko su bili famozni "kraljevi" i to je bila ta "zvijezda" kojaimje "pokazala put" . Pa ipak, ta stara vijest nabijena je potencijalom novoga. To je stari povod/izazov za uvijek novi poetak. Misterij vjere. Isus se rodio prije otprilike dvadeset stoljea i utoliko pripada prolosti, ali se njegovo roenje, na jedan mistian nain, nastavlja dogaati i danas. Zato to se dogaa ili se moe dogoditi, i zato to to dogaanje ima sudbinsku vanost - ta stara stvarnost odie novou. J er, uvijek je nova situacija kad ta stara vijest o ulasku Sina Bojega - Emanuela u ljudsku povijest ujem ba ja ili netko drugi od ljudi, ali stvarno ujem, kad nas ta vijest "zagolica ", "prodrma", kad se u nama stvori dobra volja da otvorimo Josipu i Mariji koji kucaju od vrata do

kruvenica~

+ +t +

+

UPNIKOVA BESIDAPotovani upljani! Ne znam koliko je realno ovo to u poeljeti kad ni ovog "izvanjskog" Boia nema previe, kad i ovdj e, meu nama, ima krana koje ak ni vanjsko slavlje Boia, ta stara tradicionalna stvarnost ne izazove, ne gane, ne prizove i ne pomakne s mjesta. Ma zapravo, ako u biti dosljedan sebi, ne bih trebao za tim aliti. Dapae, trebao bih prieljkivati da bude to vie tog vidljivog, izvanjskog distanciranja od Boinog slavlja jer to pomae da padnu maske i da se razbiju prividi. Kad bi izvanjsko slavlje bilo zastupljenije moda bismo se mogli zavaravati (kako to obino i inimo) da je sve u najboljem redu. Ovako nam postaje sve jasnije da se u veem dijelu krana ne dogaa ono to se uz Boi treba dogaati: jedno duboko i iskreno preispitivanje o tome koliko se je ta stara vijest o Isusovom povijesnom dolasku na svijet utjelovila u nama i postala iskustvom njegovog roenja "na dnu moje due, u onoj tihoj izbici" moga srca te pokrenulanovostivota unarna. I zato vam na ovom mjestu i u ovoj formi neu poeljeti "SRETAN BOI" jer mi se ini da su izuzetno rijetki krani koji slave Boi zato to su sretni zbog Boia, zato to je Isus doao i to dolazi i tako mijenja svijet. Moda budete sretni u povodu Boia, uz Boi, ali ne zbog Boia. U tome vam moja estitka, moje "SRETNO" nee ni pomoi ni odnemoi. elim vam neto drugo, praktinije i konkretnije! elim vam da njegovo sunce rastopi "smetove" na stazi koj a prilazi vaoj dui. elim vam da Bog na neki svoj nain utia" vihore" to se "etaju" po okoliu vaeg srca. elim vam da svojom snagom otjera "vukove" to su sjeli na va prag da se na taj nain u vama otvori staza do pilje vaega srca pa da se udo Boia, udo Isusovog roenja dogodi i u vaim srcima. U tom smislu neka vam svima "NA DOBRO DOE ISUSOVO POROENJE!"

Kod V. Nazora nalazimo prekrasnu pjesmu o Boiu u kojoj dotie upravo tajnu Kristova roenja u dubini ovjekova bia.

"Koliko puta ti si se za me rodio o malo Dijete, Isuse! ... A kad vidjeh,da se raa samo Sred tame mrzle ponoi, U spiljama i stajama, I ja sam za te takav konak spremio Na mome polju zimskome. Al' u no onu najduu Po mojoj stazi etali se vihori, Po mojoj njivi valjali se smeta vi. A vukovi su sjedjeli Na pragu moje peine. Ja dosad nisam znao, Da Isus, malo d'jete, Uvijek se ra'o i uv'jek e se raati Sred moje noi najdue U t'jesnoj crnoj izbici, to na dnu due nosim je i zatvaram Pred mjeseevim tracima, Pred amorom ljudskijem, Pa stoji, tiha, utljiva, U biu mom najtajnijem. Al' noas ja te osjeam u sebi, O malo d'jete Isuse! Na dvoru no je najcrnja. I smetovi se valjaju Po mojoj stazi. Vihori Po mojoj njivi etaju se. Vukovi Pred mojim pragom sjedaju. Al' na dnu moje due U onoj tihoj izbici, to zatvorena stoji Pred mjeseevim tracima, Pred amorom ljudskijem. Maleno sv'jetlo sja.

upnik donMili

BOI udo Boia treba svakom ovj eku se dogoditi u

+

+t + +

S RADOSNOM VIJEU PRIJEI PRAG NADE

Radosna vijest Boia nije niti nakon dva tisuljea izgubila nita od svoje boanske udesnosti. Naprotiv, i u ovom naem "modernom" vremenu je dobrodola i vie nego potrebna. Moglo bi se u prvi mah uiniti da za ovjeka koji ve "osvaja svemir" silazak Boga na Zemlju ne moe imati isto znaenje kao u vrijeme objave Radosne vijesti. meutim, boanski "silazak s neba", udo utjelovljenja Bojega Sina koje se dogodilo prije dvije tisue godina, jo i sada "eka" da se udo dogodi i u svakom ovjeku. Veliina Kristova roenja nije samo u velianstvenosti dogaaja koji se zbio u jednom povijesnom vremenu i koji o Boiu svake godine slavimo. Njegova udesno st i znaaj je i u tome to i suvremenom ovjeku prua mogunost da bude i da ivi kao dijete Boje. Da bismo tu mogunost lake spoznali i prihvatili, udo se dogodilo u talici, a ne u carskoj palai ili kraljevskom dvoru. Ova boanska "prisnost i ljudskost" trebala bi pomoi da i oni "najmanji" postanu najvei, ali ne na ljestvici svjetovne ispraznosti ve na ljestvici dobrote i ljubavi. Neposredno nakon boanskog uda u talici Bog je dao jasni znak da ovjek lake spozna bit samoga dogaaja. Kraljevi, odnosno mudraci s Istoka, doli su pokloniti se Djetetu to je lealo na slami u jaslama. Oni su prepoznali bogatstvo u siromatvu, svjetlost Istine bez

izvanjskog Sjaja i raskoi, upravo ono to je dananjem ovjeku jo tee spoznati nego ovjeku prije dvije tisue godina. U povijesti ovjeanstva, naime, ovjek nikada nije bio udaljeniji od stvarnog ivota nego to je danas. Neprirodno i nestvarno sve vie proima sve sfere svakodnevnog ivota, pa ve govorimo o tzv. "virtualnoj stvarnosti". Jedini razlog tome je bijeg od sebe, dakle bijeg od istine, a Kristovo roenje u talici ukazuje na pravi put do Istine, na povratak sebi, na spoznaju da nas je nebeski Otac stvorio "na svoju sliku i priliku". Veliki dio ovjeanstva i ove e godine slaviti objavu Radosne vijesti, a nakon toga i poetak Nove godine, naalost na nain suprotan bitnom sadraju tih blagdana. Naime, Bog nije siao na Zemlju radi slave, jo manje radi slavljenja. Svojim utjelovljenjem htio nas je upozoriti tko smo i zato smo stvoreni. Ovaj milosni Boji dar ivota, koji nas kroz stoljea neprekidno obilno preplavljujem trai od nas samo jedno: zahvalnost. Jedini nain da budemo zahvalni nebeskom Ocu je ivljenje prema vrhovnom Bojem zakonu, kojemu nas je Krist pouio -ljubiti Boga iznad svega, a blinjega kao samoga sebe. Ovaj jednostavan Kristov nauk i nakon dvije tisue godina jednako je "revolucionaran" kao i u vrijeme njegove objave, kad su mnogi ljudi jo ivjeli u ropstvu. Danas, dodue, nema ropstva, ali milijuni ljudi, ak i djeca, ive "ropski" u najveoj bijedi i siromatvu, i to upravo stoga to se ne potuje vrhovni Boji zakon o ljubavi po kojemu su svi ljudi jednaki. Moe li ovakav svijet, podijeljen na bogate i siromane i suprotstavljen zbog razliitih interesa, uiniti ono na to nas je upuivao papa Ivan Pavao II. - prijei prag nade? Sigurno da moe, jer bez mogunosti na Zemlji bi se poeo ostvarivati "kraj svijeta". Unato svemu zlu nada je jo uvijek iva, jer na Zemlji, za koju volimo rei da je postala "globalno selo", nitko od ljudi nije nam daleko, svi su nam blizu ako ih prihvaamo kao djecu Boju. Slaviti Boi nakon dva tisuljea od Kristova roenja znai konano shvatiti da su nam svi ljudi braa, nai blinji koje trebamo ljubiti kao sebe. To je jednostavna tajna i istina "uda u talici ". Ako tako shvaeni Boi postane putokaz u naem svakodnevnom ivotu, ostvarit e se ono o emu su pjevali anelikad se Isusrodiona Zemlji e zavladati mir meu ljudima dobre volje. Tin Kolumhi

kruvenira~

+ +t +

+

BOI

MOLITVA BADNJE VEERIU roditeljskom domu uz blagdanski stol ekamo da otac pone moliti: Oe na, koji jesi na nebesima ... Nad naim domom otvara se nebo. Zvjezdanom stazom pjevajui silaze aneli. Kroz vrata i prozore ulaze u na dom i mole zajedno s nama: Kruh na svagdanji daj nam danas ... Privijam se uz majku koja me grli. Ruke joj miriu kao kruh na stol u to ga je danas ispekla. Sada Oe na za nae mrtve, kae otac ... Iz dvorita slabanim glasom zovu me baka i djed. Baka e mi napuniti dep smokvama, a djed bademima. Ja u im sretan rei: Na dobro vam doao Badnji dan! Poivali u miru ... Otac zavrava molitvu i svi sjedamo zastol da veeramo. Za stolom nema ni bake ni djeda, ali oni su s nama kao i Djetece pod okienim borom. Vani fijue vjetar. Isusu nije hladno pod borom u jaslicama. Grije ga topla slama i naa ljubav.

BOI

+ t

t ~~

ISUSOV POSJETU jednoj zaudno toploj zimskoj noi, u mranim trenucima i padu moga duha, Isus je posjetio moje srce. Tako on najee voli stii, nenametljivo i neprimjetno, daleko od bunih inapuhanih ovozemnih pojavljivanja s kojima smo zatrovani u svakodnevnici. Isus nas posjeuje svojom veliajnom malenou i malo pomalo prosvjetljuje najmranije tame. Puno puta na je mrak tako gust, da se on ne uspijeva probiti svojim svjetlom. On onda strpljivo eka da mu otvorimo svoje srce. Malo po malo. Poput svjetiljke koja tinja slabanim svjetlom, da bi zasjala punim sjajem. Mi tako rijetko uviamo da nam Isus ne moe prii blizu, ukoliko mu mi sami to ne dopustimo. Ali njemu ne nedostaje strpljenja. On mirno i strpljivo eka pred naim srcem zatamnjenim beznadnou, neprimjetno nas tjeei i hrabrei svojom nevidljivo snanom prisutnou, kazujui nam put i u najmrklijoj noi. Svatko od nas ima svoje krine puteve, ali zagledani u njegovo izmueno, a dostojanstveno lice i mi s lakoom moemo nastaviti gdje smo stali, bez obzira to nas snalo. Otvoriti svoje srce Isusu i njegovoj presvetoj Majci znai dotaknuti rajski mir ve ovdje, na ovoj premorenoj Zemlji. Biti poput njega, svjetlo svijeta i sol zemlje. Mirjam Zaninovi

kruveni"~

+ +t +

+

PITAM SE, PITAM ... bit Boia

Zaboravljena

KRIST NAM SE RODIO: DOITE, POKLONIMO SE!"Predragi, radujmo se, jer nam se danas rodio na Spasitelj."(Iz govora svetoga Lava Velikoga, pape - boina sluba itanja)

Uobiajeno je da na Boi i dane nakon njega estitamo jedni drugima, bilo osobno ili moda, sada sve rjee, pisanom estitkom. Dok estitamo, uglavnom jedni drugima zaelimo puno zdravlja, mira, sree, novaca i slino. Sve je to divno i krasno, samo nije dovoljno, nije u duhu onoga to slavimo i zato slavimo. A znamo li mi to zapravo slavimo? J er ako je suditi po naim trgovinama, TV reklamama ili filmovima, mi slavimo boinu jelku, Djeda Boinjaka, svetog Keruma i Konzuma, sveta boina snienja i sl. Oito je da smo zaboravili bit Boia, a sam naziv nam govori to slavimo. Slavimo malog Boga, Isusa sina Bojega koji je radi nas ljudi i radi naega spasenja siao s nebesa ... i od Marije Djevice postao ovjekom. Slavimo, dakle, poetak Kristova otkupitelj skog djela koje se zavrilo njegovom mukom, smru i uskrsnuem. Gore spomenuti sv. Lav papa je u istom govoru rekao: "Kranine, upoznaj svoje dostojanstvo i kad si postao dionik boanske naravi, nemoj segrenim ivotom vraati na prijanju podlost." Ako je suditi po ovoj reenici, glavni problem nekranskog slavljenja Boia, ali i drugih blagdana je upravo nepoznavanje naeg kranskog dostojanstva i nekranskog ivljenja. Nije se dovoljno krstiti i vikati: " Ja sam kranin!" Krtenje je samo poetak, klica koju treba zalijevati i mladica koju treba okopavati, ako elimo da urodi plodom. Problem nas suvremenih krana je u tome to smo se samo krstili i tu smo stali, nismo se razvili u krane. J er biti kranin ne znai samo biti krten, nego znai biti Kristov, biti KristoLIK, dakle biti nalik Kristu. Ovaj tekst je i moja boina estitka svim naim itateljima, ali neu Vam zaeljeti ni zdravlje, ni sreu, ni novac(koliko god nam to trebalo). Toga ete se ionako nasluati ovih dana. Ono to Vama, ali i sebi elim je da nam ovaj Boi bude prilika da ponovno spoznamo svoje

kransko dostojanstvo, neka ovaj Boi bude prilika dakrenemo Kristovim stopama. I zavrit u s jo jednim citatom sv. Lava, pape.

"Po sakramentu krtenja postao si hramom Duha Svetoga. Nemoj toga svoga Gosta istjerati iz svoga srca zlim djelima i nemoj se ponovno predati u slubu vraga, jer te je Krist skupo platio, platio te svojom svetom krvlju. I na dobro von doj de sveto poroj enj e Isukrstovo !

Milan ari

~kruveni.a

DA NL..

+

t ..; t

NEOEKIVANO DRUGAIJIOno to je zanimljivo za Boga Isusa Krista, a o emu nam na poseban nain svjedoi boini ciklus liturgijske godine je injenica neoekivane razliitosti. Bog ne prihvaa kalupe koje mu ljudi postavljaju. Obeanoga Mesiju je Izabrani narod Staroga Saveza ekao s vjerom i nadom. No, s vremenom je slika o Obeanome poprimila drugaiji oblik. Ljudi su prestali sluati Boga i poeli su pretpostavljati da e Bog posluati njih. Da e im dati ono to oni smatraju da je ispravno. Zato su, bez previe dvoumljenja, odbacili i smaknuli onoga koji se nije uklapao u njihova oekivanja. Zanimljivo je da je Isus i roen i ubijen izvan zidina grada. Izvan prostora koji su ljudi ogradili. U kojemu su ljudi odredili naela ponaanja. Bog postavlja drugaije kriterije. Bogu su jednako vani i pastiri i kraljevi. Bogu su jednako vani ljudi i s ove i s one strane Jordana. Bog jednako prihvaa ponienje i od sunarodnjaka i od Rimljana. Bog ne prihvaa ljudske podjele. udesnim nainom na koji je utjelovljen u Nazaretu, a jo vie neoekivanim nainom na koji je roen u Betlehemu, Bog zauvijek odbacuje starosavezni mentalitet i sve ini novo i drugaije. Isus odbacuje mentalitet sigurne koloteine i poziva nas na molitvenu budnost i otvorenost Duhu Svetome. I nebitno je hoe li nas Duh pozvati preko anela, u snu ili po zvijezdi, uvijek trai od nas da prihvatimo novost Evanelja i da krenemo na put. Bog odbacuje mentalitet u kojemu postoje nai i vai. U istoj tali se pred Novoroenim klanjaju i domai pastiri i doljaci s Istoka. Ioni koji nemaju nita i oni koji donose obilate darove. Bog odbacuje mentalitet po kojemu je bolje da propadne selo nego obiaji. Bog nas ui da nisu vani ni obiaji ni selo, nego svaki pojedini ovjek koji u njemu ivi. Bitno je nutarnje opredjeljenje za Boga, a ne vanjtina. Upravo te tri bitne stvari nas Boi iz godine u godinu eli nauiti. Za takav ivot nas eli odgajati. Ponajprije nas odgaja za otvorenost Bojem vodstvu. Ui nas da se naviknemo oslukivati Boju rije i ivimo u skladu s milosnim poticajima duha, a ne prema naim pretpostavkama ili unaprijed donesenim prosudbama. Boi nas odgaja za prihvaanje svakog ovjeka bez obzira na sve sporedne razlike koje meu ljudima postoje. Kranstvo je lijepo jer u Crkvi nema stranaca. Nema onih koji se ne bi mogli osjeati kao doma, u kui Oevoj.

Boi nas odgaja za opredijeljeno promiljanje i razluivanje bitnoga od nebitnoga, onoga to smo duni uiniti i onoga to je dobro ne propustiti. Bog nas ui da se ne optereujemo toliko vanjtinom, nego da se u dubini svoga bia obratimo Bogu. Boi nas, koristei sliku iz pjesme, odgaja za to da ne dangubimo previe glancajui svoje cipele, nego da radije promislirno kamo nas te cipele odvode, kome i iz kojih razloga. Suvino je kititi svoje stanove, nae izloge, trgove i ulice, ako nam je srce daleko od Boga i ovjeka koji je u potrebi. Uzalud nam je obilno se gostiti, zanemarujui pritom gladnog brata i sestru bilo u vlastitom susjedstvu, negdje po otoku, u Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu. Bit e potraen jo jedan Boi ako ne odbacimo svoje pretpostavke i otvorimo se Bogu, doputajui mu da nam on progovori. A Bog progovara u tiini iskrenoga srca a ne u buci i kiu. Da bismo mogli puna srca i sada i u vjenosti pjevati slavu Bogu na visini, potrebno je najprije odgovoriti Bogu na njegov poziv svojim: "Neka mi bude po tvojoj rijei." Nikola Kuzmii

Uspomena (oba postolima)kad san parvi i zodnji put u ivotu doa u porkin postolima u crikvu remeta se uzviko na mene a don Ivon me onako deperonega zagarli i reka prid cilin sviton: - ne obadoj mu nisu porki postoli koji ovika dovededu u crikvu -

+ +t +

+

NAGRAENA

PRIA

BOI DANAS

Svake godine u vrijeme Doaa gledao je nasmijana lica, prepune duane ljudi koji kupuju boine darove, iza svakog ugla pratila ga je kakva "tipino boina" pjesma, pjesma koja u veini sluajeva uope nije bila pjesma boine tematike. Dan prije Badnjaka ve ga je obuzimalo loe raspoloenje. Hodao je ulicom razmiljajui kako voli Boi. N o ne voli ono to se od Boia danas ini. Pahulje, lampice, zlatno-srebrni ukrasi, nervoza nekoliko dana uoi Blagdana radi "blagdanskog" spremanja kue ili stana, raenja kolaa i raznovrsnih jela i nedostatka novaca za sve to ovjek za Boi eli priutiti obiteljii sebi, dane bi bio drugaiji, "loiji" od susjeda, od drugih. Pitao se zato se Boi ne bi proslavio u krugu najbliih, najmilijih, u obiteljskom i prijateljskom ozraju, bez svih silnih pomodarija koje se nude i nameu kao "must have". Pitao se zato se danas sve prodaje. I zato utei pratimo sve trendove, ulaze u nae domove i naa srca, navikavamo se na njih, prihvaamo ih i prestaju nas smetati, niti jedan se ivac u nama ne budi iz protesta prema njima. Razmiljao je i o gladi i siromatvu u svijetu, o politikoj situaciji u dravi, onadolazeoj gospodarskoj krizi, o nepravdi, nasilju, nemoralu, nepotivanju ovjeka ... to je vie razmiljao, sve su mu se tmurnija inila lica prolaznika i grad je usprkos svjetlima, lampicamai ukrasima tonuo u sivilo. irio se tamni oblak nezadovoljstva i depresije u njemu i oko njega. Tonuo je sve dublje. Zato ulicama ovoga

grada u koji je doao trbuhom za kruhom hoda u izmama starim etiri godine kojima su se onovi gotovo odlijepili pa hladan vjetar ree ve smrznuta mu stopala. Sjetio se i svog efa koji mu ve tri mjeseca obeaje plau ne gledajui ga u oi, a nikako je ne isplauje. Kroz glavu mu je prola i slika mlaeg kolege koji je kupio diplomu, imanovaca, zna "prave ljude", zna koju slatkorjeivu rije u kojem trenutku uputiti zajednikom efu, a koji svaki mjesec uredno dobiva veu plau od njega. Treba li spomenuti da dotini kolega ne radi gotovo nita osim to preetava nova odijela i kravate, i koji kolegama, kad nema efa, nareuje to e raditi. Nitko ga ne voli, ali ga se svi boje. Znaju da je sposoban "obraditi" efa u svoju korist. U srcu je osudio i upnika koji ve tjednima produuje misu jer u upnim oglasima po deset minuta moli za novac za izgradnju nove dvorane za pastoral upljana. "Nova dvorana", ironino se u sebi nasmije. "Ljudi se odriu i najnunijih stvari za ivot, ba ih briga za dvoranu i susrete." Frustriranost je rasla. Hodao je i gledao u pod. U tom trenutku zapne za baenu plastinu bocu. Uspije zadrati ravnoteu, ali mu naoale padoe na pod. Ljutito ih podie, bijesan to nema normalan vid, to barem nema normalan nos koji moe zadrati naoale nasebi i u sluaju posrtanja. "Kako je to nepravedno", vraajui naoale na nos ogoreno je razmiljao. "Zato susjed Petar doslovno trpa u sebe sve to je imalo jestivo, sve to mu se prohtije, a zdrav je kao dren, dok ja jedva i pomislim na svinjetinu moj tlak dosegne nesluene visine??" sijevalo je u njegovoj glavi. Zato sestrina djeca uspjeno zavravaju fakultete, a ona se nikada nije toliko trudila oko njihova odgoja i obrazovanja koliko on oko svoje Ane koja ve drugu godinu zaredom ne uspijeva upisati eljeni fakultet. I zato, sto milijuna puta zato on, koji cijeli ivot poteno radi i nikada u poslu nije postupio protiv savjesti, svakog dvadeset i drugog dana u mjesecu muku mui kako prehraniti obitelj do idue plae, ako je uope i dobije, a drugi malverzacijama "zarauju" milijune koje nemaju na to potroiti. Na kraju krajeva, zato je njegova mala Marija, njegov aneo, morala biti roena scerebralnom paralizom, to je ona skrivila Prirodi i njezinom poretku?? Ova ga je misao posebno zabolila, muio se, svaka je idua misao probadala njegovo srce, inilo mu se da e mu se eludac rastopiti od kiseline i gorine koja se nakupljala. Gubio je snagu, korak mu je postojao sve tei. Izgubio je svijest.

w!kruvenira

NAGRAENA

PRIA

+

+t + t

Kao da je netko obrisao sva ona razmiljanja od prije nekoliko sati. Osjeao je neizmjernu zahvalnost to lei iv u ovoj sobi okruen onima koje najvie voli, i koje bezrezervno vole njega,svog oca.i supruga.

Sjetio se rijei drage prijateljice na koje je prije nekoliko dana odmahnuo rukom: "Kada bude mogao uivati u sitnicama poput veselog brbljanja svoje Ane, radosti malene Marije ili poljupcu za dobro jutro supruge Ivane - tada e biti sretan ovjek." Tekje sada razumio. Nije prijateljicazaboravilana realnost i okrutnost svijeta. Ona je spoznala da i u tekim trenucima ovjek sam odabire hoe li se truditi gledati pozitivnu stranu ili e biti ogoren. Pogledao je Mariju koja je mumljala melodiju Tihe noi. Dan uoi roenja Spasitelja i u njemu se rodio novi ovj eko Diana Tikvi, SesveteAutorica je nagraena vrijednom knjigom.

Prvo to je ugledao otvorivi oi bile su tople plave oi koje ljubi ve 25 godina, oi svoje supruge Ivane. "Ljubavi, probudio si se", aptala je ljubei ga. "Takosmosezabrinuleza tebe.AnaiMarijasu u ekaonici", ubrzano je govorila. "Sruio si se nasred ceste. Sam Bog te sauvao", nastavila je. "Voza te primijetio na vrijeme, zaustavio auto i odveo te u bolnicu", suze su klizile niz njezine bucmast e obraze. "Kad samo pomislim to ti se sve moglo dogoditi ... O, ljubavi moja, tako sam sretna to si iv", ljubila ga je po licu. U bolniku je sobu ula Ana gurajui u kolicima mlau sestru Mariju. Marija se smijala. "Tata, kupili smo bor i ja sam gakitila" , objasnila mu je ne skidajui osmijeh s lica. "Bit e dobro, tata", progovorila je i Ana. "Doktor kae da je to bila privremena iscrpljenost, slabost i da ve sutra moe kui kad obave jo neke pretrage. AMarija i ja smo ve isplanirale kako emo donijeti bor u tvoju bolniku sobu", namignula mu je. Nije mogao izgovoriti ni rije. Teko je gutao. Pogled mu je upijao svaku crticu dragih lica. Tri najdrae cure nasvijetu. I sve njegove.

kruvenir.~

+ +t +

+

BOIFriedrichUspio sam sastaviti vijenac od nekakvog prua to sam naao u umi. Sutra je Boi, a kad ve trunemo ovoliko daleko od toplog doma, onda barem moemo napraviti koliko-toliko ugodnu atmosferu. Objesio sam ga o vrata i rekao dekima, koji su jo postavljali prazne boce i konzerve na ogradu, kako je sad red da zapjevamo. Sputa se Badnja veer, snijeg toliko tiho pada, kao da je vrijeme zamrznuto u ovoj svetoj noi koja pada na krvlju natopljen Ypres. Jan, najmlai meu nama, uzeo je klarinet i zasvirao Es ist ein ros' entsprungen i svi smo zduno prihvatili, urlajui toliko da se vjerojatno i Pretorius, ovjek koji je napisao tu skladbu, sada okretao u grobu sa rukama na uima. Usred pjesme Jan je stao sa svirkom. Okrenuli smo se prema njemu u udu i skoili na noge. Zar je netko naciljao puke u nas? Ve smo bili pripravni na poloaje, ali Jan je odmahnuo rukom: "Nije nita, momci. Samo ... ovo mi je prvi Boi..", gorko se nasmijei, "ako preivim, bit e mi prvi Boi izvan kue. Volio bih onda s vama, prijatelji, zapjevati onu pjesmu koja je u srcima sviju nas na ovaj sveti dan. Svi znate koja je... Tiha no. I, oprostite mi to sam vas prestraio. " "Dragi moj Jan", rekoh i potapah ga po leima, "ako emo pjevati tu pjesmu, onda nas moraju uti u domovini. Momci, pjevajte najjae to moete, nek nas uju!"

YPRES: DIPTIH

JonathanNismo se nikada sreli prije te veeri. Snijeg je padao u krpama, neujno i lepravo, kao udnovato mnotvo zvijezda nad vjeito olovnim belgijskim nebom. Da nismo bili na tom mjestu, u prokleto hladnim i mokrim rovovima, u kojima bi se i sama Smrt smrznula, i da nismo osjeali tu ve sad svakodnevnu, jezivu napetost, osjeaj da nas oni tamo neprestano dre na nianu, bio bi to sasvim obian Badnjak. Lako sam te veeri mogao zamisliti sebe u svojem gradiu, etam po obali sa enom koju volim, odlazimo na ponoku i pjevamo, estitamo jedni drugima, smijemo se... i tako ne ostavljam svojih dvadeset etiri godine ivota u ovoj zemlji, na ovom mjestu kojemu jedva znam ime, ne strepim da u poginuti prije no to doe njezino pismo, ne prolaze me drhtaji svaki put kad moram uzeti puku u ruke i ciljati u vjeno nemiran neprijateljski horizont. udno, te veeri je bilo nevjerojatno mirno. Dodue, vidjeli smo ih kako se vrzmaju oko rovova, no bili su uobiajeno uurbani i oprezni. Kao pravi Nijemci. Henry je pogledao kroz dalekozor i rekao: "Deki, pa oni stavljaju ukrase na ice!" Nas deset se poelo grabiti za dalekozor i -uistinu -postavljali su srebrnkaste papire i boce po icama na rovu. Stavili su svijee po stablima okolo baraka. Netko je ak stavio vijenac na vrata barake i ukrasio ga nekakvim crvenim papirom. I bili su fantastino raspoloeni.

JonathanO, dragi Gospode, pa oni pjevaju! tovie, urlaju kao ivotinje. Henry je odmah skoio na noge i rekao: "Deki, pa zar su oni bolji od nas? Pokaimo im to znamo!", i iz svega glasa pone pjevati First noel. Mi smo se odmah pridruili, a odnekud su se stvorile i boce viskija koje su poele kruiti po rovu. Kako bi tko od nas popio gutljaj te nevjerojatne guste tekuine koja se razlijevala po mojem promrzlom tijelu kao gorui plamen (u tom sam asu blagoslovio sve destilane u Skotskoj), tako bi naa pjesma bivala jaa. Ipak, oni tamo nisu odustajali. Kad bismo zavrili sa jednom pjesmom i zapoeli drugu, oni bi se svojski trudili nadjaati nas. I kao da sam kroz gustu snjenu no uo nekakav blagi trag klarineta, koji bi opet zamro kad bi ponovno poeli zavijati na svom frfljavom jeziku. Brian, krupni crni mukarac iz gorja, prekinuo nas je u jednom trenutku i zlobno se nasmijeivi, rekao: "Ovu sigurno ne znaju." I zapone pjevati pjesmu koju su oni maloprije pjevali Tihu no.

FriedrichNajprije smo se zbunjeno pogledali, nakon toga poeli previjati od smijeha, a zatim su neki htjeli uzeti puke i pucati na njih. "to imaju pjevati nau pjesmu?!", vikali

dkruvenira

BOI

+

t.

++

su vojnici. Dao sam im znak da se ostave puaka i topova. "Pustimo ih na miru, kao da nije bilo dovoljno krvi svo ovo vrijeme." Nekoliko vojnika se povuklo u rovove i rekli kako e ipak kartati i u mislima ubijati te pasje sinove, kote, kada im "gospodin zapovjednik brani izvravati dunost prema domovini". "Onda odlazite!Raspust!", rekoh im i njih trideset se povue. Pio sam francuski konjak koji sam uspio nekako nabaviti ovdje u Belgiji i preko ograde gledao mutna svjetla na njihovoj strani. Pitao sam se koliko ih je tamo ostalo, koliko njih je ostavilo ivot na snijegom prekrivenoj niijoj zemlji koja nas dijeli. Pitao sam se zato se i mi i oni borimo u zemlji koja nije naa, i kako je sve poelo. Neki mladi je ljetos u gradiu Sarajevu, negdje daleko od nas, ispalio metak u prijestolonasljednika Ferninanda i njegova je smrt prourokovala ovaj smrtonosni kovitlac. Na ovom svijetu vie neu uti pjesmu ene koja vjea bijelo rublje u dvoritu, vie neu uti ciku djece, neu se diviti cvijeu na prozorima u mome mjestu. Ova pjesma je jedino dobro to je preostalo na ovom svijetu koji izdie pod izmom smrti. I, ni dan danas ne znam zato, uzeo sam bocu, izaao iz rova i krenuo prema njihovom rovu.

JonathanStajao sam ispred njega, uuren, snijegom prekrivena kosa padala mi je na oi. Radi toga sam vjerojatno izgledao jo gluplje i jo kukavinije. On se samo smijao i pio iz boce, lagano pjevuei. I hrabro gazio preko polja, kao da nije na nianu nekoliko desetaka ljudi. "Nemojte jo pucati", povikao je zapovjednik, "sam je i nenaoruan". Svejedno, uistinu sam elio povui otponac. Nisam elio gledati tu njegovu prljavu,smeu kosu i duboko usjeene oi. Ve sam vidio kako mu se lice pretvara u kau krvi i kostiju, no on se najednom tuno, Boe moj, nevjerojatno tuno zagledao u mene. Od svih nas on je pogledao u mene i rekao: "Lijepa pjesma, uistinu lijepa. Radi te pjesme nikoga vie ne bih

elio ubiti." "to elite?", upita zapovjednik. "elim popiti s Vama jednu aicu francuskog konjaka. Najboljeg!" "Odlazite dok netko nije nastradao. Pijani ste, a mi vas drimo na nianu. " " Gledajte, gospodine, znam da mi ne vjerujete. Ali neto znam to i Vi vjerojatno znate. Sutra je Boi. Mislite li da Boi i rat idu zajedno?" "to elite rei?" ,Yeeras bih htio da zaboravimo na sve. Gledajte kako je lijepa, tiha i sveana ova no. ula se pjesma na ovom tunom polju. Ni u ovim vremenima nismo zaboravili na stvari koje nas raduju. I radi toga, i radi dana koji slijedi, volio bih, a vjerujem i Vi, da pokuamo barem za ovu veer stvoriti dijalog i pokoju lijepu rije. Tko zna to e sutra biti s nama." "Moemo li biti sigurni da ovo nije nekakva zamka?" "Gospodine, imate moju rije. Dajem vam doputenje da prenesete svoje mrtve iz naeg dijela polja i pokopate ih ovdje kod vas, gdje i pripadaju. Moji momci nee biti naoruani, dajem vam svoju rije. Ukoliko s nae strane bude kakav incident, pucajte onda najprije u mene. Volio bih da to isto dopustite i nama, da i mi moemo prenijeti svoje poginule. " "U redu, gospodine. Mojih petnaest ljudi ide sa mnom. Deki, spustite puke. Na mjestu odmor."

FriedrichMomci su stajali u udu i najprije vikali za mnom kako sam poludio, da bi trebali pucati u mene i kako me vrhovni general ne mora osuditi na smrtnu kaznu kad sam sebe osuujem odlazei prema njima. Ne znam odakle mi je dolo nadahnue i tolika snaga, kao da je sa snijegom padalo i neto toliko toplo i milo s nebesa i prelijevalo se po mom srcu. Ne bih rekao da je toliku toplinu oko srca mogao prouzroiti i najbolji francuski konjak.

kruvenica

13

+t +

+

BLAGDANI Nova godina

I LITOSKA I DO LITA..."Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da lue dan od noi, da budu znaci blagdanima, danima i godinama ... "(Post. 1, 14)

,Noli li konjak, mladiu?", upitao sam sitnog kotskog vojnika koji je u onom rovu grevito drao puku. ,Nie volim viski, gospodine", ree plaljivo i obazrivo, kao da bi ga radi takvog odgovora mogao ubiti. ,Noli li onda okoladu?", pitao sam ponovno i nasmijeio se od uha do uha. ,Nolim, gospodine", rekao je, otkrivajui velike, lijepe zube.

JonathanHalapljivo sam mljackao tamnu, njemaku okoladu i crvenio se pod tamnim nebom tupavo razmiljajui kako imam neprijatelja u ustima. Glupost, bila je toliko slatka, kao sva toplina doma. Vidio sam da su svi razmijenili neto - viski, cigarete, pekmez. Neki njemaki vojnik, moda mlai od mene, zapalio je jednu od naih cigara, nasmijeio se, zatvorio oi i zabacio glavu. Kad sam opet pogledao, jo je uvijek gledao u nebo, a po blijedom licu su mu tekle suze.

FriedrichPokopali smo mrtve. Postali su hladne, blijede mase suobliene oblikom i bojom sa snjenim pokrivaem. Svi smo ganuti stajali nad njihovim neeljenim i nenadanim poivalitem, istovremeno se nadajui kako nas gledaju iz vjenih, svjetlijih strana i smiju nam se to smo ovoliko glupi i sebini to vodimo besmislene ratove. Proitali smo psalam 23. i jasno sam uo rijei onog psalmista koji je prije toliko vremena napisao" Pa da mi je i dolinom smrti proi, zla se ne bojim, jer ti si sa mnom ... " Pogledao sam njihovog zapovjednika i pruio mu ruku zaeljevi mu sretan Boi. Bio sam potpuno iskren, duhom razgolien pred ljudima kojima sam oduzeo nekog, a nisam im niti vidio lice ni znao ime. Bio sam razgolien pred hladnim poivalitima mojih i njegovih sunarodnjaka, pred svom tiinom noi i Nekoga Gore koji e mi suditi kada rat zavri. Ako zavri. I onda sam pogledao onog kotskog vojnika kojem sam dao okoladu. Na mladom, gotovo djeakom licu vidio sam koliko je sretan. I tada sam gotovo poalio to se nikad nismo ranije sreli. Zorka Bibi

Nova Godina slavila se u brojnim kulturama jo od prapovijesti kao dan novog poetka. Obredi uz to slavlje razlikovali su se od naroda do naroda. Najee je slavlju prethodilo obredno ienje, a zatim bi uslijedilo kultno prikazanje o ponovnom raanju svijeta. Neke religije su toga dana istjerivale zle duhove maskiranjem i buenjem - obiaj danas zadran u karnevalu, druge bi nov poetak obiljeavale paljenjem nove vatre u hramu. Naravno, godini - odnosno ciklusu jednog okretanje Zemlje oko Sunca - teko se moe odrediti poetak, pa su razni narodi odreivali razne datume njenog poetka. Ustaljenje 1. sijenja kao toga dana zapoelo je 153. g. pr. Kr. kada su rimski konzuli odredili taj datum danom preuzimanja svoje slube.

Kako se ustalio datum N ove Godine?Kasnije je rimski diktator Gaj Julije Cezar u ulozi rimskog velikog sveenika (pontifex maximus) 46. g. pr. Kr. proveo reformu kalendara kojom godina vie nije brojila 10 mjeseci (304 dana) ve 12 (365 dana), a uvedene su i prijestupne godine. Prvi mjesec vie nije bio oujak ve sijeanj, a prvi dan sijenja utvren je kao poetak Nove godine. Zahvaljujui snazi carskog, a zatim papinskog Rima, te dominaciji zemalja koje su preuzele ovaj nain raunanja Nove godine, 1. sijenja je postao datum poetka graanske N ove godine.

~kruvenira

BLAGDANI

t++

Da je stjecaj povijesnih okolnosti sluajno krenuo drugim tokom, tko zna kojeg bi datuma slavili Novu Godinu. Stari Babilonci slavili su mlaak najblii proljetnom, a Asirci onaj jesenskom ekvinociju. Egipani i Feniani zapoinjali su godinu danom jesenskog ekvinocija, a Grci zimskog solsticija. U srednjem vijeku se poetak godine razlikovao od grada do grada. Veina dalmatinskih gradova zapoinjala je Novu godinu 25. prosinca - na Boi. Mleanima je godina poinjala 1. oujka (kao i Rimljanima prije Cezarove reforme), a Bizantincima 1. rujna (po njihovom izraunu, datum stvaranja svijeta 5508. pr. Kr.), Raireno je bilo i raunanje godine od 25. oujka - toga datuma, smatralo se, stvoren je svijet, Krist je navijeten i zaet, istog datuma je i umro, a na taj dan e biti i svretak svijeta. Ponegdje je godina zapoinjala i na Uskrs (izmeu 22. oujka i 25. travnja). Tek je reforma jo jednog rimskog velikog sveenika - pape Grgura XIII. 1582. g. - nagnala zemlje kranske Europe, a zatim i cijelog svijeta, da postupno prihvate 1. sijenja datumom Nove Godine. Ali, dok se graanska Nova Godina danas posvuda slavi tog datuma, brojni su narodi zadrali svoje religijske kalendare. Dio pravoslavaca (Ruska, Srpska, Makedonska, Gruzijska i Jeruzalemska crkva) dodue slavi 1. sijenja, ali taj datum sada za "naim" kasni 13 dana (u 400 godina razlika se poveava za 3 dana), zato to oni nisu prihvatili gregorijansku reformu julijanskog kalendara. Monofiziti tj. Kopti (egipatski krani) i Etiopljani zapoinju godinu svetkovinom zvanom Nayrouz, kada se sjeaju svojih muenika i ispovjednika, prvog dana mjeseca touta, to odgovara 11. rujnu po naem kalendaru. Zanimljivo, koptska era zapoinje dolaskom na rimsko prijestolje velikog progonitelja krana, cara Dioklecijana 284. godine. Kinezima i Vijetnamcima Nova godina zapoinje etiri do osam tjedana prije poetka proljea mlaakom prvog mjeseca, a taj datum pada izmeu 21. sijenja i 21. veljae. Indijska Nava Varsha slavi se u raznim regijama na razliite datume, obino u oujku i travnju, a tibetanski Losar pada izmeu sijenja i oujka. Iranci i

Parsi obiljeavaju Nowruz, zapravo prvi dan proljea. Neopoganske religije preuzele su keltsku novu godinu Samhain, koja pada oko 1. studenog. Francuski revolucionarni kalendar, koji je bio u upotrebi od 1793. do 1806. g. te nakratko 1871. g., zapoinjao je 1. Vendemiaira (na jesenski ekvinocij izmeu 21. i 23. rujna) tj. na datum proglaenja Prve republike (22. rujna 1792. g.), idovska Ro Haana je prvi dan sedmog (?!) mjeseca tirija (izmeu 5. rujna iS. listopada), a slavi esti dan stvaranja - dan kada su stvoreni ljudi 3760. g. pr. Kr. Ovim blagdanom zapoinje 10 dana kajanja koji zavravaju Jom Kipurom - danom pomirenja. Muslimanska Nova godina zapoinje 1. muharema datumom hidre tj. preseljenja proroka Muhameda iz Meke u Medinu 622. godine. Ovaj datum u gregorijanskom kalendaru pada svake godine 12 dana ranije (muslimanska lunarna godina broji 354 dana) tako da je 2008. islamska Nova Godina proslavljena dvaput - 1429. g. 10. sijenja i 1430. g. 29. prosinca. Ve je spomenuto da je za ustaljenje 1. sijenja kao datuma Nove Godine najzasluniji jedan papa, meutim crkvena (ili liturgijska) godina ne poinje tim danom ve prvom nedjeljom doaa (izmeu 27. studenog i 3. prosinca). to onda slavimo 1. sijenja? Kako je to tono osam dana nakon Boia, toga se dana do II. vatikanskog sabora slavila svetkovina Obrezanja Gospodnjeg (idovski djeaci su se obrezivali osam dana nakon roenja). Ova se svetkovina slavila kao dan kada je Isusu nadjeveno ime (anglikanci i episkopalci toga dana slavekru v. ni e

.!ls

+ +t +

+

BLAGDANI

Sveto Ime Isusovo), ali i kao dan njegova prvog prolijevanja krvi. Sabor je tu svetkovinu zamijenio slavljem Marije Bogorodice. Ova se svetkovina slavila u Rimu 1. sijenja jo prije 7. st., ali je kasnije zamijenjena Obrezanjem. Ponovno se uvodi u 20. st., ali na datum 11. listopada dok 1969. g. nije ponovno stavljena na Novu Godinu. Ujedno, papa Pavao VI. proglasio je ovaj datum i Danom mira. Spomenuti blagdani bili su, izmeu ostalog, i pokuaj Crkve da se razuzdane svjetovne sveanosti zamjene vjerskim. Najradikalniji pokuaj ukidanja svjetovne proslave Nove Godine pokuala je Druga tourska sinoda 567. g. koja je 1. sijenja proglasila danom pokore.

ekanje novog poetkaTa su nastojanja ipak bila manje-vie uzaludna jer se Nova Godina do danas nametnula kao najvei svjetovni blagdan. Sve zemlje koje su prihvatile gregorijanski kalendar - osim Izraela - odredile su Novu Godinu kao praznik. Gotovo je nemogue objasniti to i zato slavimo (razmiljanje I. Bekera o ovoj temi vidi u kvadratu). Zanimljivo, obiaj ekanja Nove godine uope nije toliko star. Naime, doek se poeo prakticirati od 1900. g. - kada je doekano novo stoljee, i od tada se polako proirio cijelim svijetom. Sam nain proslave varira od masovnog na trgovima uz nezaobilazan vatromet, do usamljenog pred televizorom. Posljednjih nekoliko godina u Hvaru upnik nudi i "doek pred Presvetim" u Katedrali. Kako bilo, sve se svodi na doekivanje ponoi i meusobno estitanje uz elje za dobrim zdravljem, sreom i sl. Ali, ukoliko i prespavate doek, nova godina e ionako doi. A nov poetak - pa makar ga pravdali tek stavljanjem novog kalendara na zid - nikad ne zvui loe. Joko Bracanovi

"Silna radost (ili ak pijana deraina) zato to je otrgnut jo jedan list na kalendaru proizlazi, vjerojatno, iz pesimizma imanentnog mranim vremenima: tako nam je bilo gadno i loe ove godine, da u novoj ne moe ne biti bolje; ili: moda dolazi vrijeme da i nama bude bolje, dakle u novoj godini. ovjek se od ostalih ivih bia razlikuje po dvjema karakteristikama: smijehu i egzistencijalnom nezadovoljstvu. Potpuno zadovoljstvo je isto to i smrt, jer nezadovoljstvo tjera naprijed, dalje, ili barem drugdje. Smijeh je pak reakcija na neoekivano, pokazatelj koliko ovjek ak i instinktivno prepoznaje neto radosno i veselo kao sutu suprotnost oekivanome i uobiajenome. U tom pogledu je razumljiva inae neobjanjiva radost zbog nove godine. jer, u tom je datumu izvjesno samo to da smo godinu dana stariji, kostobolniji i blii smrti. Zar zato ampanjac? Moda radi utjehe? Ma jok, nada umire zadnja (ili, zapravo predzadnja: elja ostaje i kad ni nade vie nema). Inoslav Beker, "Puna kua blagdana", Split, 2004., str. 18-19.

~kruv.ni.a

RAZGOVOR Razgovor s fra Bernardinom kuncom povodom objavljivanja njegova romana 'Mirotvorac u Bolonji'

S POVODOM

t

i

t

++

POKORNIK IZ ASIZA JE 'DOTAKNUO' BOGA

'TVO AC

OO

Kruvenica: Poetkom rujna ove godine u hvarskoj Loipredstavljen je Va roman pod znakovitim naslovom 'Mirotvorac u Bolonji'. Naslov romana na prvi mah nam prizivlje u svijest Bolonju, grad koji je u naim danima posebno poznat po tzv. Bolonjskoj deklaraciji o visokom kolstvu u svijetu, koja se i kod nas esto spominje, a studentima i profesorima zadaje nemale muke. Tko je 'mirotvorac' i zato 'u Bolonji'?

Fra Bernardin: Da, nakon predstavljanja u Zagrebu i uZadru, roman je predstavljen i u Hvaru. Bilo mi je drago hvarsko predstavljanje. Prije neto vremena, tono 12.

studenog, o romanu je odran kolokvij u Splitu, a uskoro e biti predstavljanje i u Koruli. Oito je, eto, da je roman pobudio zanimanje. Ali, da se vratim Vaem pitanju: tko je mirotvorac u Bolonji? Jedan kratki zapis o Franji Asikom Tome arhiakona Splianina u njegovoj znamenitoj Kronici ili Povijesti, pisanoj sredinom 13. st., nadahnuo me da krenem u pisanje romana. Naime, Toma Splianin je studirao pravne znanosti u Bolonji u istom razdoblju kad je ve posvuda u Europi bio poznat Franjo Asiki. Hodao je ili bio pozivan da ljude potie na obraenje, da ive u miru i da jedni drugima ine dobro. U tom vremenu su mone plemike obitelji i komune - neto kao nae dananje upanije - veoma esto ivjeli u napetim odnosima, nerijetko i u meusobnom ratovanju. Franjo Asiki dolazi u Bolonju ba u svojstvu pomirenja zavaenih bogatih plemikih obitelji i susjednih komuna, zavaenih do ratnih sukoba. Bilo je to 15. kolovoza godine 1222., na svetkovinu Velike Gospe. Toma Splianin je bio nazoan u mnotvu koje je odasvud iz bolonjske komune - ak i iz susjednih komuna - dolo na veliki gradski trg sluati pokornika iz Asiza. Svetac je duboko dirnuo svekoliko veliko mnotvo na gradskom trgu. Splitski kroniar, arhiakon Toma, zapisao je: "Bog je njegovim rijeima (naime rijeima Franje Asikog) udijelio toliku djelotvornost da su se mnoge plemike obitelji, meu kojima je bjesnila mrnja davnih neprijateljstava i prolijevalo se mnogo krvi, bile dovedene do primirja. Ljudi su prema njemu osjeali toliko potovanje i odanost da su mukarci i ene hrpimice hrlili k njemu nastojei barem dotai resu na njegovoj haljini ... ".

k.u

ve n i e

alv

+ +t +

+

RAZGOVOR S POVODOMmjeri i nae krajeve, posebno Split i Zadar. Studentski krug u Bolonji - na najstarijem sveuilitu na svijetu pruio mi je drugo 'vrsto tlo' za pisanje. Pored etiri-pet glavnih likova iz kruga bolonjskog Studija (tako se zvalo Sveuilite), tu su i drugi likovi, primjerice plemii, monasi i redovnici, tu je vaan lik i opatica Margarita, pa krug siromaha, meu kojima rob Severino, i drugi. U svemu pak neprestano izlazi na vidjelo lik i duhovno djelo Franje Asikoga. Niu se susreti i razgovori u kojima dominira tema o miru meu ljudima i o pravednosti. Posebna meta kritike romana okrenuta je prema nepravedno obogaenima, prema vladarima i gradskim poglavarima, potom i prema crkvenim poglavarima, naroito u sluajevima kad se crkveni poglavari, sve do biskupa i pape, stavljaju vie u slubu kraljeva i careva, a manje u slubu Evanelja. U itavom se romanu oituje poziv na ivljenje po Evanelju, u emu je pokornik iz Asiza Boje, odnosno Kristovo ogledalo: To prepoznaje crkveno uiteljstvo i podrava Franjin duhovni pokret. Kruvenica: Roman opisuje dogaaje oko dolaska sv. Franje u Bolonju godine 1222., a ove godine slavimo 800. obljetnicu franjevakih poetaka. Koliko je Franjina poruka danas aktualna? Fra Bernardin: Pokornik iz Asiza je 'dotaknuo' Boga, potpuno je povjerovao rijeima Isusa Krista. Svjesno se oslobodio od svega to je pritiskalo njegovu duu, poevi od spektakularnog ina kada se na gradskom trgu u Asizu, u nazonosti sudskih vlasti i biskupa, odrekao svega to je imao od zemaljskog oca i stavio se u nezaustavljivu slubu Oca nebeskog, do potpunog odreknua svakog oblika vlasnitva, da bi u potpunoj nutarnjoj i vanjskoj slobodi bio sav za Boga i za ljude. Svetaki uvjerljiv, ponizan i samozatajan, privukao je mnoge, meu kojima i bogate, da ive u pravednosti i u miru sa svim ljudima dobre volje, da prigrle najvee i jedino pravo bogatstvo, Boga u Isusu Kristu, u Kristovoj majci, u svecima. Volio je ljude, posebno siromane i bolesne, od koji se najvie posvetio panji i lijeenju gubavih. U krugu monih i bogatih - taknuvi njihovu duu - oslobaao je robove, njih desetak tisua u svojemu evangeliazcijskom djelovanju. Volio je Boju prirodu i oduevljeno slavio Boga sa svim stvorenjima. Takva osoba nikad ne zastarijeva. Franjo Asiki je u nae vrijeme aktualan, kao i u vremenu njegova zemaljskog ivota. Prema jednom ispitivanju UNESCO-a, Franjo Asiki je na vrhu ljestvice meu ljudima drugog milenija kranstva. Potuju ga i inovjernici, ak i nevjernici. Nije sluajno da je papa Ivan Pavao II. izabrao Asiz da pozove na susret sve voditelje velikih svjetskih religija. Bilo je to 27. listopada 1987. Nikada se u povijesti kranstva i

Taj zgusnuti zapis (uz navedenu reenicu, Toma je zapisao jo samo nekoliko reenica) pobudio je u meni elju da napiem roman. Trebalo je, dakako, prouiti mnogoto iz onog vremenu u Bolonji i u Europi. Zato sam u fazi istraivanja - jer je rije o povijesnom romanu proboravio u Bolonji vie tjedana. Mirotvorac je, dakle, Franjo Asiki koji je u Bolonji mirio zavaene i zaraene. Pored ostalog, takav je ostao u svijesti Crkve i ljudi u svijetu kao istinski mirotvorac. Kruvenica: Va roman je, dakle, bio inspiriran Kronikom Tome arhiakona. Je li to bilo presudno u odluci da roman zamislite kao povijesnu kroniku? Fra Bernardin: Kroniarski oblik pisanja osjetio sam kao mogui genus (vrstu pisanja) prvo u jednoj drugoj onodobnoj kronici, koju je napisao Adam Salimbene da Parma, Tomin suvremenik. U odreenom smislu, kroniar iz Parme, inae franjevac, nakon Tome Splianina, odluno je utjecao na moj izbor oblika pisanja. S Tomom i Adamom u ruci, ali i s mnogim drugim onodobnim izvorima do kojih sam doao, posebno za vrijeme boravka u Bolonji u trajanju od mjesec i pol dana, imao sam osjeaj da sam u kroniarskom obliku naao 'tvrdo tlo pod nogama'. Ujedno, naiao sam kod nekih teoretiara knjievnosti da je kroniarski oblik - iako se pisci romana rijetko odluuju za taj oblik - idealan za pisanje romana. Stekavi tako nutarnju sigurnost za svoje pisanje, izmatao sam kroniku od etrdeset dana, naime vrijeme priprave za dolazak Franje Asikog u Bolonju i njegov nastup na gradskom trgu gdje je sveti pokornik odrao - mogli bismo kazati - duhovnu obnovu. Uivio sam se u ivot ljudi u Bolonji, u Italiji i u Europi, ukljuujui u dobroj

lB!kruvenica

RAZGOVORsvijeta nije neto slino dogodilo, i do tada je bilo nezamislivo. Papa se sjetio pokornikog mirotvorca, mirotvorca ak sa Sultanom, kome je poao u svojem pohodu Svetoj Isusovoj domovini. I dananji papa, Benedikt XVI., napisao je sjajne stranice o Franji Asikom. Oito je, pokornik iz Asiza je i danas duhovni magnet za mnoge. U svim svojim ograncima mukih i enskih sljedbenika i sljedbenica, k tome i u vrlo brojnoj franjevakoj mladei, franjevaka je karizma i danas najbrojnija u kranstvu u odnosu na sve druge redovnike zajednice i pokrete. Kaem u kranstvu, jer i meu protestantima ima franjevakih zajednica. Ostaje ipak nezaobilazno pitanje: jesu li dananji franjevci dovoljno glasni propovjednici i uvjerljivi svjedoci duha sv. Franje? Osamstota obljetnica je posvuda u svijetu potaknula mnoge da odgovore na taj izazov, da se zauzeto stave u slubu Kristova evanelja. Valja poeljeti da se to dogodi i meu Hrvatima, jer su franjevci kroz stoljea ostavili dubok trag svetog Franje na naim prostorima.

S POVODOM

+

+ ci. i

+

Kruvenica: Franjevci u samostanu Gospe od Milosti kojem i Vi sada pripadate - na razne su naine zaduili Hvar kroz stoljea. Kako Vi vidite ulogu samostana u dananjem Hvaru?

Fra Bernardin: Godine 2011. navrit e se SSO godinaod dolaska franjevaca u grad Hvar. Dugo razdoblje, a i tragovi su tu. Ve vie od pedeset godina imam bliski dodir sa samostanom u Hvaru, prvo kao gimnazijalac i student teologije, potom evo trei put s boravkom u ovom samostanu. Blaga hvarska klima - ali ne samo to bila je uzrokom mojih dolazaka i mojega boravka u Hvaru zbog potekoa dinih organa. Ljubav prema Hvaru, ne samo gradu nego o otoku, izmamila je elju da i svoj doktorski rad napiem s podruja Hvara, o tovanju Isusove muke na otoku, o procesiji Za Kriem i o drugim pasionskim pobonostima na otoku. U svim svojim dolascima i boravcima ovdje uoavao sam da Hvarani vole ovaj samostan. To sam mogao vidjeti u vremenu kad je u samostanu ivio legendarni vodi u samostanskom muzeju, Padre Pavao Milii, to vidim i danas u asu kad ovdje dijelim svoj redovniki ivot u samostanu s fra ]akijem, djelatnim i utjecajnim umjetnikom, i s fra Tomislavom, sada gvardijanom i ujedno upnikom u Milni. Samostan je i danas veoma iv, ne samo s posjetiteljima muzeja i s brojnim kulturnim programima u klaustru ili u velikom blagovalitu gdje se uva znamenita Posljednja veera, nego ba i u samostanu, i u crkvi. Raduje me da izmeu fratara i biskupa, fratara i upnika i drugih sveenika, potom opet izmeu fratara i hvarskih koludrica, postoji dobra, ak tijesna suradnja u pastoralnim i duhovnim djelatnostima. U svemu

spomenutom vidim i smisao ovog samostana. Sluiti Crkvi i ljudima, to je franjevaki put. Sve, dakako, moe biti savrenije i tome treba teiti. Sveti Franjo nas neprestano izaziva.

Kruvenica: Pred nama je Boi. to biste poruili naimitateljima povodom te velike svetkovine? sveti se Franjo s dubokim osjeajem zahvalnosti ovako molio: "Svemogui, svevinji, presveti i najvii Boe (... ), ti si po istinitoj i svetoj ljubavi kojom si nas ljubio uinio da se od slavne vazda Djevice preblaene Marije rodi pravi Bog i pravi ovjek ... ". Svim itateljima - a preko njih i svima ostalima u Hvaru - elim da slavljenje Boia bude vrijeme duboke i radosne zahvalnosti za blizinu koju je Bog oitovao prema nam po utjelovljenju svojega Sina u Betlehemu. Radujte se, narodi. Radujte se, Hvarani. Razgovaralo: Urednitvo

Fra Bernardin: U jednoj predivnoj molitvi

ruserucakruveniC'~

U studenom ove godine imali smo malo istraivanje u hvarskoj srednjoj koli povodom Godine mladih, koja se obiljeava sljedee godine u naoj biskupiji, kao i zbog vjenog pitanja "preivljavanja" zime u naem gradu. Anketi je pristupilo 90 uenika, a obuhvaala je etiri razreda gimnazije i tri razreda turistike kole. Zeljeli smo upitati uenike njihovo miljenje i stav o trenutnoj situaciji u gradu i ele li to uiniti i(li) potaknuti po tom pitanju, te njihove konkretne prijedloge. Prema rezultatima ankete, mladi Hvarani znaju za nekoliko postojeih sadraja u naem gradu: sportskih (nogomet, rukomet ..), zborovi, ples i ritmika, Dramski studio mladih, folklorno drutvo, knjinica, vatrogasci .... Na pitanje koriste li koji od tih sadraja, 50 mladih odgovorilo je potvrdno. Ve sljedee pitanje pomalo obeshrabruje - jesu li ikad pokuali potaknuti ili sudjelovati u nekoj inicijativi kojoj je cilj bio uiniti neto za mlade u Hvaru, negativnih odgovora je bilo dvaput vie od pozitivnih. Kao glavne probleme mladih istiu nezainteresiranost, dosadu, nedostatak sadraja i prostora za druenje i izlazak, odreene ovisnosti (alkohol, droga), a na pitanje kako bi oni sami eljeli poboljati ivot mladih u naem gradu veina spominje kako je potreban prostor za druenje, kino (gotovo svi ispitanici), te odreene radionice. Meutim, isto su tako svjesni kako nita od toga nije mogue bez odreene inicijative. Autorica ovog teksta nije sociolog ni psiholog i u nemogunosti je pristupiti ovoj anketi na takav nain, znanstveno i statistiki. Ipak, godinama nisam suviev

udaljena od ispitane generacije i mogu pristupiti empirijski, iskustveno, pokuati donekle objektivno prikazati kakva je situacija sa naim mladima. Pri prvom itanju rezultata ankete, primijetili smo kako mladi nisu suvie zainteresirano pristupili ponuenim pitanjima. Veina je komentirala: "Ah, jo jedna anketa!", to govori da su vjerojatno ve pristupali slinim ispitivanjima. Sljedee to smo primijetili bilo je iznoenje ideja i prijedloga to bi voljeli da se promijeni u Hvaru, ali bez elje za vlastitom inicijativom. Kao da se inicijative oekuju tek od nekoliko pojedinaca. Dodue, koliko ujem, postoji skupina mladih pri udruenju CIMA koji nastoje osmisliti ivot mladih zimi. Nekoliko ispitanika to mi je potvrdilo, dopisujui i svoj doprinos toj inicijativi, to je uistinu pohvalno. Takoer mi je poznato kako imaju problema sa nedostatkom prostora, a gotovo svi ispitanici istaknuli su hitnost neeg takvog. "Preputeni smo kafiima, cajkama i Tenisu", pie u jednom listiu. Na tom tragu postavili smo pitanje to misle o odnosu struktura (kole, Grada, Crkve) prema mladima. Veina se slae da kola nudi kakve-takve mogunosti, u vidu glazbeno-scenskih sekcija. Crkva ne moe zasad ponuditi nita osim vjeronauka, za koji mladi nisu pretjerano zainteresirani. Bilo bi lijepo kad bi se moglo osmisliti kakvu kreativnu radionicu u budunosti. Grad pak nema dovoljno prostora za ponuditi, a vjerojatno ni vremena za rjeavanje zimske problematike naeg grada. Opet, nije sve ni na Gradu, ni na koli, ni na Crkvi, a ni na kafiima. Mladi bi sami trebali zajedniki djelovati i poduzeti odreene korake kako bi se neto promijenilo. Sami istiu da je jedan od problema mladih Hvarana nezainteresiranost. to se po tom pitanju moe konkretno uiniti? Osobno sam jedna od onih koji su u srednjoj koli imali prilian broj izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti. Malo kad mi je bilo dosadno, uvijek je bilo nekakvog posla. Tek sad primijeujem, kad me nostalgija dovede u nekakvo gluho doba doma, kako zapravo puno puta ne znam gdje bih sa sobom. Kafii su izvrsno i toplo utoite zimi, ali javlja se potreba za drugom vrstom sadraja. Hvarani bi znali rei da sam jedna od onih sretnika koji su vei dio godine izvan Hvara. Istina. Ali mi se sada ini uistinu nevjerojatno preivjeti zimu u Hvaru bez potrebe za ikakvim sadrajem, osim dnevne doze kave u kafiu ... puta tri. Ne znam zato smo postali tako letargini, kao da nam"padnu sve force" nakon ljeta. Zato se ne trgnerno iz zimskog sna? Zato svaku, pa i malenu inicijativu veina nas odree u korijenu? Zato smo postali toliko indiferentni? Odgovornost je na svima, bez obzira jesmo li mladi ili stariji. Potrebno se poeti pitati, kako je to jednom izvrsno naglasio John Kennedy, to MI moemo uiniti za svoju zemlju,a ne to zemlja moe uiniti za nas?

~kruvenica

Udruga mladih" Cima " Hv.

ZAR JE MOGUE/DA HVAR NEMA N:EjKI PROTOR KOJI/BI SLUZIO NA KO/RIST MLADIMA?! ,Rije "zemlja" zamijenimo rijeju "Hvar" i pitanje itekako stoji. Ovaj tekst nema namjeru ponuditi odgovore. Samo se eli osvijestiti kako je jedna zdrava, kreativna zimska revitalizacija ovom gradu hitno potrebna. elimo li da nai mladi cijene i uivaju u mladosti u ovom predivnom gradu ili da e pretvaraju u "trosjed generaciju" kojoj nita nije bitno? S ovom temom tek smo zapoeli. Budui da je sljedea godina u naoj biskupiji posveena mladima, elimo im se posebno posvetiti u naem listu. Na mladima ovaj svijet i ovo mjesto eli ostati.Z.B.

Nakon nekoliko godina "stanke" opet se okupila nekolicina mladih ljudi i zaivjela je ideja,? osnutku udruge koja bi sluila za okupljanje mladei grada Hvara, Prvo je to bila samo ideja o tome da sefade nekakav prostor gdje bi se mladi mogli okupljati i svirati, pogledati zajedno neki film, druiti se i sl. Ali, ideja je postala gotova stvar jer je bilo mnogo mladih Hvarana kojima se ta ideja svidjela, te je bilo je samo pitanje vremena kada e se realizirati i osnovati udruga mladih. Ali kako smo znali da to nije nimalo lagan i kratkotrajan proces, za pomo smo se obratili Alessandri Tudor, kojoj se ovim putem srdano zahvaljujemo na pomoi i suradnji. Ona nam je naime prepustila ve postojeu udrugu, koja je veini ljudi dobro poznata, a radi se o udruzi "Cima" Hvar. Ona je odstupila sa mjesta predsjednice udruge na izvanrednoj skuptini, a za novo vodstvo izabrani su: Antonio Buzoli, na mjesto predsjednika, a za Nadzorni Odbor izabrani su: Ivan Radai, Dina Tudor i Alessandra Tudor. Zahvaljujemo se starome vodstvu, te, naravno, estitamo novome! Ve na poetku svojega rada udruga se nalazi pred dosta velikim problemom, a taj je da udruga nema vlastiti prostor. Naime, prostor koji je do sada bio sjedite nije mogue vie koristiti jer je u privatnom vlasnitvu. Iz toga razloga vodstvo je slalo dopise Gradu Hvaru za pomo pri rjeavanju toga problema, no problem je ostao. Zar je mogue da Hvar nema neki prostor koji bi sluio na korist mladima?! Mislim da bi se uz malo volje naao neki "kutak" koji moe biti i neureen, a koji bi barem dijelom bio adekvatan za postojanje i rad jedne takve institucije. Puno ljudi je zainteresirano, ideja je mnogo, samo treba "iskra" koja e pokrenuti mlade Hvara na neto korisno. Uvijek se govori kako mladi nita ne rade, ali tko je za to kriv??? Nadamo se da e skora budunost donijeti pozitivne vijesti za hvarsku mlade, te ih tako aktivirati da budu na jo veu korist sebi i sredini u kojoj ive.

Ivo Tudor

kruv.nlc.bi

t t ci

+

+

GLAZBA

U Hrvatskoj predstavljena knjiga 'Radikalni krani', o obraenju poljskih punkera

PUNKOM DO KRISTA

~njihova djeca pjesmom slave BogaCitavu poljsku javnost zaintrigirala je ta pria koja je poela kod pavlina u Varavi u popularnoj Dugoj ulici. Svi oni u razmaku od par mjeseci krenuli su na karizmatska bdijenja i, moda za nau crkvenu hrvatsku stvarnost nevjerojatno, ali upravo karizmatici su im preporuili da uu u Neokatekumenski put. To tumai u predgovoru knjige 'Radikalni krani' pavlin Marko Glogovi, voditelj Centra za neroeni ivot Betlehem. Tomek, koji ih je sve okupio u 'Timoteuima', prisjetio se dana kada se napokon odvaio s bine okupljenima na koncertu rei da vjeruje u Isusa Krista i da je on jedini Bog. Reakcije su bile dvojake; oduevljenje s jedne strane, a s druge osuda. Danas su svi oni u Neokatekumenskom putu, zajednici koja i je danas velika pomo i ne mogu vie zamisliti da je nema, "jer toliko puno mi daje". "Kroz zajednicu i proces katekumenata vratio sam se katolikoj vjeri", naglaava on. Timoteui su do sada snimili 12 albuma. Svi su u sretnim brakovima i imaju zajedno petnaestero djece koja su takoer osnovala bend. Zove se 'Arka noego' i njihove pjesme duhovnog sadraja istoimeni djeji bendovi izvode ve u Brazilu, vedskoj, Njemakoj, Ukrajini i Peruu. Tijekom predstavljanja njihove knjige jedna asna sestra, porijeklom iz Poljske, rekla je da je poela prevoditi te pjesme, a to je zaintrigiralo povjerenika za pastoral mladih Zagrebake nadbiskupije vl. Domagoja Matoevia, tako da bi se uskoro mogla oekivati i hrvatska inaica djejeg benda 'Arca noego', povjerio je naem upnom listu.

est Poljaka, lanovi punk benda 'Timoteui', vidno umorni nakon napornog putovanja kombijem iz Poljske, doputovali su sredinom studenoga u Zagreb kako bi najavili svoj koncert u KSET-u i predstavili knjigu 'Radikalni krani' u kojoj svjedoe o svojem obraenju i povratku Isusu Kristu. Organizator i izdava knjige Draen Bui, elei usporediti koliko je njihovo obraenje bilo okantno za poljsko drutvo, rekao je da bi to bilo u Hrvatskoj kao kada bi se obratili frontmeni Psihomodo popa, Majki i Hladnog piva. Uz dvojicu mlaih lanova benda koji nosi puni naziv po novozavjetnoj poslanici 2 Tim, 2, 3 okupljenima su govorili Darek, Tomek, Robert i Pjotr, prepoznatljiva lica poljske punk scene, iz nekoliko veoma poznatih bendova. Posvjedoili su zato su osnovali skupinu 'Timoteui' koja ve dvanaest godina pjesmom slavi Isusa Krista, a valja napomenuti da se neki od njih glazbom profesionalno bave 25 godina. I da citat 2 Tim 2,3 glasi: "S njima se zlopati, kao dobar vojnik Isusa Krista!" "Bend je nastao u znak zahvale Bogu", rekao je Darek koji u spomenutoj knjizi autora, poznatog poljskog katolikog novinara, Marcina jakimowucza, priznaje da je slobodan ovjek otkako je spoznao ljubav Isusa Krista. "Bog nas je sve dotakao u isto vrijeme, no svakog od nas na drugaiji nain i zato je bend 'Timoteui' bio takva senzacija na glazbenom tritu Poljske", pojasnio je. Govorilo se kako je to super bend, zbog lanova koji su ga inili, ali oni nisu bili super bend, nego super jadnici. "Svakodnevno se borimo sa svojim egom i sa svojim lanim idolima. Bog nas svakodnevno spaava od toga jer ga molimo za to i stoga mi nismo nikakvi idoli. "

Tekstovi - biblijski psalmiTomek nosi nadimak 'Buzi' i ima dvoje djece, Darek nosi nadimak 'Maleo' i ima jedno dijete vie. Robert je ponosni otac sedmoro djece, za to je dobio srani

dkruvenica

GLAZBA

+

t ..; t

pljesak od prisutnih na promociji. U ovom kontekstu treba rei da onda Piotr ima samo troje djece. On je pak meu mladim pankerima u Poljskoj poznat kao Stopa, to u prijevodu na hrvatski znai 'stopalo'. Takoer treba rei da su tijekom predstavljanja knjige esto spominjali 'drogu'. No niti su se svi drogirali i bili ovisni. Zapravo, rije 'droga' na poljskom ne oznaava isto kao kod nas, ve 'put' i zapravo su govorili o Neokatekumenskom putu. U 12 godina postojanja snimili su 6 albuma, tekstovi su uglavnom iz Biblije, veinom Psalmi. Jedna mala digresija, takoer vezana uz vl. Matoevia. Kada je uo da su njihova djeca kroz est godina djelovanja i est milijuna prodanih primjeraka, uspjenija i poznatija u svijetu iznio je zanimljiv zakljuak da je poziv ovih pankera zapravo proslaviti Boga jo vie kroz rad njihove djece. Darek, s frizurom Boba Marleya, rekao je jednu uasnu injenicu: brazilska djeca, koja su preputena ulici i estim ubojstvima, pjevaju Arkine pjesme o Bogu koji je jedina sigurnost u tami svijeta. On je zahvalan Bogu to mu je sauvao brak. "Zahvalan sam Bogu to mi je spasio brak jer svi brakovi naih poznanika i prijatelja sa scene su se raspali. Samo su nai brakovi opstali, a najvee udo je to su moja djeca ve sada u crkvama u svojim zajednicama. " Je li svirka 'Timoteua', na koncertima rad u evangelizaciji, pokuao je odgovoriti Robert. Prije bi rekao da oni jesu evangelizacijski bend, a sada zahvaljujui tome da je s Tomekom u Poznanu u istoj zajednici vidi da to jedino moe biti pomo pri pravoj evangelizaciji. "Evangelizacija se radi besplatno, znai, ne uzimaju se novci. Crkva te treba poslati u evangelizaciju, treba predati svoj ivot, vrijeme svoje

djece, a djeca me uvijek pitaju kuda idem kada idem evangelizirati u okviru svoje neokatekumenske zajednice. Djeca redovito pitaju: "Zato opet idete evangelizirati?" Odgovorim im da idem spaavati ljude kao to su nas spaavali. Onda mlai kau: Okej, moete ii, a stariji se raduju jer mogu due biti na Internetu." Tomek je neto ire govorio o djejem bendu 'Arka noego' koji djeluje 10 godina. Na najnovijem albumu on s njima pjeva duet u pjesmi o Svetoj Mariji. Oduevljen je time jer velika je stvar to moe pjevati sa svojom djecom. "Ja vjerujem ono to je rekao Isus Krist, da treba biti kao dijete kako bi mogao prihvatiti njegov nauk jer odraslom je ovjeku vrlo teko primiti kranstvo. Biti kranin, moglo bi se rei, to je ludost, barem tako to vidi svijet jer 'glupo je biti kraninom', kazuju mnogi." Knjigu 'Radikalni krani' o punk bendu 'Timoteui' izdala je izdavaka kua 'Snaga za ivot'. Zamiljena je kao intervju s etiri lana benda Budzyem (Tomek Budzynski), Dzikijem (Grzegorz), Maleom (Darek Malejonek) i Stopom (Piotrom Zyzelewicz). Prva knjiga na slinu temu, koju su takoer isti izdali, bila je 'Rock sveenik' Davida Piercea. Da ne bi ostali samo na rijeima predlaemo vam i posjet njihovim slubenim internetskim stranicama. Moete skinuti neke pjesme i pogledati video spotove na http://www.2tm23.art.pl! multimedia. html. Tamo su 'Nie umre', tekst iz Psalma 118, 'Psalam 23', 'Marana Tha' i 'Psalam 51'. I oprezno s glasnoom. To je punk! Ante Novak

kruvenic.6

+ +t +

+

OBITELJvidljivo razdvajanje izmeu onoga to ljudi tvrda da vjeruju te naina na koji ive i ponaaju se, nadolazei Svjetski susret obitelji cilja na ohrabrivanje kranskih domova u oblikovanju estite moralne savjesti." Ove Papine rijei potakle su nas da iznesemo nekoliko misli o tome pred kakvim se izazovima nalazi obitelj i kakva je nada za kransku obitelj danas i u budunosti. Posve je jasno da ivimo u vremenu globalizacije. Svijet postaje veliko selo. Prometna sredstva omoguuju nam vrlo brzu pokretljivost. Preko medija kao sredstava komunikacije pruaju nam se razne informacije iz najudaljenijih krajeva svijeta koje struje nevjerojatnom brzinom. Mediji su uvelike zasluni za promjenu mentaliteta i uvelike utjeu na ponaanje ovjeka i drutva, posebice mladih ljudi, pa ak i kad je rije o intimnome prostoru braka i obitelji. Njihovim posredovanjem esto se svjesno nameu negativni stavovi koji utjeu na shvaanje braka i obitelji. ini mi se da u dananjemu drutvu, definicija braka vie nije zajednica mukarca i ene, koju zdrui Bog, a na ovjeku je da ju ne rastavlja, nego je in biti out brane zajednice. Dakle, po suvremenim trendovima ovoga svijeta, brak je zastarjela institucija i ak se primjerice u vedskoj najavljuje ukidanje institucije braka kao zajednice mua i ene. Ako je tomu tako, emu onda i zato homoseksualni parovi tee braku, izvucimo ovaj zakljuak. Ne moramo ii daleko u SAD ili Europu. Licemjerje kranskoga drutva u kojemu ivimo moemo zamijetiti i u naoj maloj zemlji koja je poela poprimati sve negativne trendove zapadne Europe, a koja se slobodno moe izjasniti da je vie poganska nego kranska. Zato? Zato jer je iz svojega drutva izbacila Boga i njegove zakone (koje nam je dao da bi nam bilo dobro na zemlji) i poela se klanjati raznim idolima, a sve pod krinkom tolerancije, demokracije, modernizacije i sl. I mi smo poeli usklaivati svoje zakone s europskima, kako ne bismo zaostajali u stremljenju k postmodernom, naprednom nainu ivota ne pitajui se kritiki i po savjesti jesu li ti zakoni u skladu ponajprije s Bojim zakonima i odgovaraju li oni naoj kranskoj tradiciji i vrijednostima o kojima smo generacijama uili u obitelji, Crkvi pa i koli. Nemogue je ne primijetiti kako se pojedine organizacije svjesno zalau za razaranje najvrednije jezgre ljudskoga drutva - obitelj. Primjerice, nedavno je na jednoj novinarskoj konferenciji u Parizu nastupila neka ena koja nije htjela rei svoje ime ni ime organizacije kojoj pripada, ali je sve okirala izjavom: "elimo unititi judeo-kransku civilizaciju; da bismo to postigli, moramo razruiti obitelj, a da bismo razruili obitelj, moramo napasti njezino najosjetljivije mjesto: dijete koje jo nije roeno. Mi se svim silama borimo za pobaaj. " Nakon ovakve izjave, mogu samo zakljuiti da je

esti Svjetski susret obitelji

KRANSKA OBITELJ PRED SUVREMENIM IZAZOVIMA

Boi je svakako vrijeme obiteljskoga zajednitva. Na pisanje o obitelji i braku pred dananjim izazovima potaknula nas je najava VI. Svjetskog susreta obitelji koji e se odrati od 16.-18. sijenja 2009. u Meksiku, na temu "Obitelj, odgojiteljica u ljudskim i kranskim vrednotama" . U pismu koji je papa Benedikt XVI. uputio kardinalu Alfonsu Lopez Truji11u,predsjedniku Papinskog vijea za obitelj, povodom odreivanja Nadbiskupije-grada Meksika kao mjesta odravanja VI. Svjetskog susreta obitelji, Sveti Otac je istaknuo: "Kao prva kola ivota i vjere i kao 'domaa crkva' obitelj je pozvana odgajati nove generacije u ljudskim i kranskim vrjednotama kako bi u njima izgradila - usmjeravajui njihove ivote prema modelu Krista - izbalansirane osobnosti. U tako vitalnom zadatku ... vano je imati potporu kola, upa i razliitih crkvenih skupina naklonjenih cjelovitom odgoju ljudskih bia. U vremenu u kojem postoji esto

~kruvenica

OBITELJneastivi dobro upleo svoje prste u nau civilizaciju i da se svim silama bori protiv ivota, kao najveega Bojega dara. Usprkos raznovrsnim izazovima suvremenoga dekristijaniziranoga drutva, kranske obitelji imaju jako uporite za ouvanje vlastita identiteta. Ta vrsta stijena je Isus Krist. On je rekao: "U svijetu imate muku, ali budite hrabri - ja sam pobijedio svijet" (Iv 16,33). "I evo, ja sam s vama u sve dane do svretka svijeta" (Mt 28, 20b). Dakle, Isus nas poziva na hrabro svjedoenje njegove Radosne vijesti i kranskih obiteljskih vrijednosti, moda ne toliko rijeima, kojima smo danas prenatrpani, koliko ivotom i djelima, a obeao je da e i kad bude teko, On biti s nama. U upama otoka Hvara imamo lijepih primjera kranskoga obiteljskog zajednitva. Mladima koji se spremaju za brak i mladim branim parovima posebnu radost, ohrabrenje i ivotno svjedoanstvo daju oni brani parovi koji su uspjeli sauvati svoj brak i obitelj

+

t ..; t

kroz mnoge burne godine te slave visoke brane obljetnice. Ni na Hvaru, kao ni u ostalim krajevima Hrvatske, jo uvijek nije rijetkost da se proslavlja pedeseta, ezdeseta pa i sedamdeseta obljetnica braka. Medijima su, naalost, interesantniji primjeri mnogih branih afera, prijevara i brakolomstava poznatih osoba, nego primjeri vjernosti, ljubavi i ustrajnosti u zajednikom ivotu. Navodim jedno lijepo svjedoanstvo dvoje sretnih suprunika koji su, slavei svoj zlatni pir (SO-godinjicu braka) izjavili: ,,Puno smo radili i puno ostvarili, ali na brak i naa obitelj najvee su nam vrijednosti. Zato mladima poruujemo: Ne bojte se! Osnivajte obitelji, uvajte svoj brak i obiteljsku sreu. Poteno ivite, Bogu se molite, svoj trud uivajte, blinjega ne zaboravite. Sve se to moe postii uz Boju pomo i potivanjem Bojih i crkvenih zapovijedi. " Zrinka Novak

Razgovor s predsjednikom Uprave Sunanog Hvara d.d. Jacquesom Bourgeoisom

ORCO je prepoznao potencijal HvaraKruvenica: Molimo vas da ukratko predstavite vaugrupaciju. Kako je organizirana, ime se bavi, koji su temeljni principi njezinog poslovanja na financijskom planu, na planu turistike (hotelijerske) usluge i na planu odnosa prema zaposlenicima? Jacques Bourgeois: Siguran sam da nema stanovnika Hvara koji ne zna koja je osnovna djelatnost Sunanog Hvara i ime se mi zapravo bavimo. Od kada je Orco uao u vlasniku strukturu Sunanog Hvara 2005. godine promijenilo se tota, no osnovna djelatnost i uloga Sunanog Hvara na lokalno gospodarstvo ostala je jednako znaajna. Sunani Hvar, ranije u dravnom vlasnitvu, morao je biti transformiran i restrukturiran u poslovni model iji je uvjet postojanja da bude u stanju samostalno proizvoditi profit bez pomoi drugih subjekata. I danas se temeljno bavimo hotelijerstvom koje smo s obzirom na obnovu hotela i promjenu strukture gostiju podigli na vii i kvalitetniji nivo. Hvar sada ima tri luksuzna hotela: Adrianu, Rivu i Amforu, prvoklasnu privatnu plau Bonj 'les bains', vlastitu jahting flotu, najsuvremeniji sustav concierge usluge, program 'Doivljaja Hvara' kojim nastojimo gostima priutiti cjelokupno iskustvo destinacije i otoka izvan hotelskih sadraja.

DOBROBIT HVARA JE I NA INTERES

Ovaj razgovor je bio planiran za proli broj naeg lista, ali smo ga prekasno realizirali. Tada, kad smo planirali razgovor, ljetna turistika sezona je bila na izmaku, a na grad, a onda i vjernici u ovom gradu, velikim dijelom ive od turizma. Nekadanji hvarski "Sunani Hvar", postao je "Orco" - "Sunani Hvar" i jo je uvijek prevaan imbenik hvarskog turizma pa je logino pitati ljude koji vode poslovanje hvarskih hotela kako oni gledaju na to to rade i kakve su im perspektive. Drugi povod za razgovor je moralne i socijalne prirode (to su bitni interesi svake kranske zajednice). Naime, prisutnost i poslovanje grupe "Orco" od samog poetka prati odreeno nepovjerenje dijela lokalne zajednice, a u to vrijeme se sve ee ulo glasine o loem financijskom poslovanju koje navodno prijeti uruavanjem itavog sustava to bi vjerojatno izazvalo jaki 'potres' u gradu. U novinama smo mogli svata proitati. Sada se situacija jo vie zaotrila jer su voditelji na skupu radnika "priznali" da u opoj financijskoj krizi imaju problema zbog kojih treba poduzeti, iz zaposlenike perspektive gledano, otre rezove. Postavili smo pitanja koja moda neke svjetovne novine ne bi postavljale. Naslovljena su na firmu i dostavljena, uz prethodne telefonske kontakte, elektronskom potom na "Odjel za odnose s javnou". Vi, potovani itatelji, proitajte odgovore i procijenite njihovu "teinu".

Kruvenica: Vjerujemo da ste svoj kapital mogli uloitibilo gdje u Europi ili u svijetu. Izabrali ste Hvar, a prema poznatim planovima oigledno je da biste htjeli biti daleko prisutniji na Hrvatskom turistikom tritu? Znai li to da vjerujete u potencijal Hvara i Hrvatske u svjetskoj turistikoj ponudi? Koje su nae komparativne prednosti i kako ih mislite iskoristiti u svjetskoj konkurenciji? J. Bourgeois: Orco je prepoznao potencijal Hrvatske, a posebno otokih destinacija meu kojima u prvom redu Hvara, i u vrijeme kada je malo tko bio spreman uloiti u tvrtku Sunani Hvar odvano se uhvatio u kotac s postupnom obnovom tada zaputenih i trino nekonkurentnih hotelskih objekata. Hvar ima prije svega geografske, prirodne, povijesne, kulturne i drutvene prednosti, neistraene mogunosti autohtone turistike ponude. Hvar ima iznimno susretljive i gostoljubive stanovnike i 140 godina turistike tradicije. Ali ni sve to nije dovoljno za pozicioniranje Hvara na meunarodnoj mapi otokih destinacija visokokvalitetne turistike ponude. Hvar kao destinacija ni danas nema turistiki i marketinki plan, a o manjkavostima infrastrukture da i ne govorimo. Orcova poslovna hrabrost ogleda se u injenici da su uloena

~kruvenica

RAZGOVOR S POVODOMgolema sredstva u obnovu hotela, podizanje nivoa usluge i obogaenje ponude, a da Grad ini vrlo malo ili nita na poboljanju infrastrukture. Presedan je da investitor ulae u grad u kojem temeljni problemi nisu rijeeni: od adekvatne povezanosti s kopnom, preko izvan hotelskih sadraja. Bez veih napora i volje lokalnih vlasti, Hvar nee moi ravnopravno konkurirati slinim destinacijama na Mediteranu i sueliti se s naim direktnim konkurentima poput Costa Smeralde, Krete, Malte, Ibize, Palma de Mallorce. Hvaru neophodno treba hitna zdravstvena i medicinska usluga koja e biti raspoloiva gostima 24 sata dnevno, uz redovitu, potpunu zdravstvenu njegu za lokalno stanovnitvo. Nadalje, Hvaru treba marina, barem jedno golf igralite (kako bismo iskoristili klimatske blagodati i produljili sezonu), mala zrakoplovna pista, kvalitetnija i raznovrsnija ponudu trgovina, predstavljanje lokalnih muzeja i kulturne batine, centar lokalnih, tradicionalnih obrta i zanata, bolja, frekventnija i udobnija brodska prijevozna sredstva, estetsko ureenje prelijepe stare gradske jezgre, jasniji putokazi koji e turistima olakati kretanje (ulice nemaju imena) ... To su samo neki primjeri.

+

t ..; t

Svjesni smo nae uloge i odgovornostiKruvenica: to su vai turistiki (poslovni) prioriteti i ini li vam se da bi oni mogli doi u sukob sa interesima lokalnog stanovnitva? ujemo za takve primjere gotovo posvuda gdje se je umijeao krupni kapital (npr. panjolska, Portugal). Zanima li vas na neki nain prosvjetno djelovati na lokalno stanovnitvo i usmjeravati ga prema kvalitetnijem i isplativijem bavljenju turizmom? Da li vam je u interesu baviti se usklaivanjem, komplementiranjem privatne turistike ponude i vae hotelske ponude u Hvaru i na Hvaru? J. Bourgeois: Nai su poslovni prioriteti jasni: povrat ulaganja naim trima osnovnim sastavnicama; naim vlasnicima (ukljuujui Vladu RH) i dioniarima, zaposlenicima i gostima. Ja to esto nazivam trokutom Sunanog Hvara, koji menadement mora drati u ravnotei u cilju ravnomjernog povrata ulaganja svakog od 'kutova' tog trokuta, kako se trokut ne bi nepravedno nakrivio na jedan 'kut' nautrb drugih. Odmah nakon tih temeljnih odgovornosti slijedi odgovornost prema lokalnoj zajednici, naim dobavljaima i lokalnoj, demokratski izabranoj vlasti. Potpuno smo svjesni nae uloge i odgovornosti Sunanog Hvara na cjelokupnu gospodarsku sliku Hvara. Nai projekti drutvene odgovornosti poput Best of Hvar Kluba, DMC projekta (destinacijski

menadment), programa regrutiranja sezonskih zaposlenika sa otoka, suradnje s lokalnim privrednicima, kolama, civilnim udrugama, vatrogascima te novane i razne druge donacije, pokazuju nau iskrenu elju i spremnost da konkretnim akcijama 'pomognemo lokalnoj zajednici da pomogne sama sebi', koliko god je to u naoj mogunosti. Komuniciranjem nae poslovne strategije i ciljeva elimo biti transparentni prema svim segmentima javnosti i uvijek smo otvoreni za konstruktivnu raspravu, pa i na dobronamjerne kritike sugestije. Mi smo skromni i ne pokuavamo biti savreni! Kako sam esto znao rei radei na 4 kontinenta: Domai ljudi uvijek znaju najbolje! Suraujemo sa svima koji za to pokau elju i interes. Dobrobit Hvara je i na interes, iako ima pokuaja da se interesi Sunanog Hvara prikau odvojenima ili suprotstavljenima interesima Hvara. To je nerazumljivo i ne znamo zato odreeni krugovi ljudi podupiru i promoviraju takvo stajalite, to jedino moe tetiti samom Hvaru kao gradu, njegovom razvoju kao turistike destinacije i njegovim graanima. Kao konkretan dokaz nae elje za suradnjom, mogu navesti primjer kada sam na poetku obnaanja dunosti predsjednika Uprave Sunanog Hvara, u kolovozu 2007. uputio pismo gradonaelniku stavljajui na raspolaganje svoje vrijeme i vrijeme svojih suradnika kako bismo povremeno nazoili sjednicama gradskog Vijea, no do danas, i nakon jo dva pokuaja s moje strane, nisam dobio nikakav odgovor niti poziv. To je tuno. Tuno je, jer nam je namjera bila potaknuti dijalog izmeu Sunanog Hvara i predstavnika graana da bismo sasluali miljenja i stajalita gradskih elnika i s nae strane predstavili aktivnosti i budue planove, te dobili povratna miljenja i/ili sugestije.

kruv.nic.1v

+ +t +

+

RAZGOVOR S POVODOM

Hvar je jedinstvenKruvenica: Prigovaraju vam da se iz dosadanjih obnova hotela moe zakljuiti da Hvar elite pretvoriti u imitaciju Nice ili Saint Tropeza. Da li pri planiranju obnove vaih hotela vodite rauna o Hvaru kao gradu koji je bitan kulturno-batinski punkt Dalmacije i Hrvatske, kojega kao takvog treba sauvati i promovirati? J. Bourgeois: Ne elimo da Hvar bude ili da nalikuje na St Tropez niti na bilo koju drugu destinaciju. Novinari su esto na svoju ruku pravili takve usporedbe. Zapravo jedna od naih krilatica kae: "Hvar. od St.Tropeza do Costa Smeralde ... jednostavno NEUSPOREDIVO". Hvar je jedinstven, 'osjetljiv' (ekoloki) i izuzetno poseban po mnogoemu, no jo uvijek nedovoljno meunarodno poznat kao turistiki brand. Mi ulaemo ogromna sredstva u marketing i promociju, a svaka promidba naih hotela je logino i promidba destinacije. Ljudi prvo odabiru mjesto gdje ele putovati pa tek onda hotel u kojem e odsjesti. Medijske usporedbe sa St Tropezom ili Mykonosom su logine utoliko to se radi o destinacijama kojima elimo konkurirati, na koje se na neki nain elimo i ugledati, poglavito po pitanju turistike infrastrukture. Nije grijeh preuzeti provjerene recepte, no ne namjeravamo postati niija kopija. Hvar ima potencijal koji moe dostii standarde spomenutih destinacija, a da istovremeno ne izgubi nita od svog identiteta, jedinstvenosti i prepoznatljivosti.

Kruvenica: to biste istakli kao svoj pozitivni doprinos ovoj sredini otkad ste ovdje prisutni? J. Bourgeois: Dovoljno je danas pogledati Adrianu, Amforu, Rivu, Bonj i sjetiti se kako su ti objekti izgledali jo prije nekoliko godina. Potpuno smo preuredili upravnu zgradu i stvorili uvijete za kvalitetan rad naim zaposlenicima, poveali smo plae, uloili velika sredstva u treninge i dodatnu edukaciju, studijska putovanja. Svi hoteli nie kategorije sreeni su i dovedeni na nivo kojeg se nitko ne mora sramiti. Ljetnu sezonu obogatili smo brojnim dogaanjima i aktivnostima, imamo vlastitu jahting flotu, najsofisticiraniji concierge sustav u hrvatskom hotelijerstvu, bogat i zanimljiv Program Doivljaja Hvara, obogatili gastronomsku ponudu itd. Ali ono na to sam posebno ponosan jest to smo kod mnogih zaposlenika koji su radili u Sunanom Hvar i prije dolaska Orca probudili i potaknuli elju za uenjem, usavravanjem i preuzimanjem novih odgovornosti unutar kompanije. Takvi su primjeri prepoznati kroz unaprjeenja kojima smo ih nagradili, a nekolicina je i danas na vodeim pozicijama u kompaniji.

~kruveniC'

RAZGOVORKruvenica: Mislite li da je su-dioniarstvo sa Gradom/1okalnom zajednicom neto korisno ili ste to prihvatili kao uvjet koji je drava nametnula a ega ete se vi, nakon isteka predvienog roka, pokuati osloboditi ako to bude mogue smanjivanjem dioniarskog uloga Grada i malih dioniara? itamo, naime, da ste dokapitalizacijom vlasniki udio grada ve smanjili na 21,8%. J. Bourgeois: Orco je uvijek do sada a tako e biti i u budue, potovao svoje obveze preuzete potpisivanjem sporazuma s Vladom RH s kojom je bio i ostat e u izvrsnim odnosima. Ne bismo u prvom redu potpisali sporazum ukoliko s istim nismo suglasni. Zbog nieg ne alimo.

S POVODOM

+ i CIC)

+

Kruvenica: Kad bi doista dolo do toga da se povuete iz Hvara kakav je mogui rasplet? Postoje li jasna pravila po kojima se sve odvija ili se radi o tome tko e koga nadigrati? J. Bourgeois: Mi NE namjeravamo otii iz Hvara. Ne postoji 'nadmetanje' ili pokuaj da se nekoga 'nadmudri', kako vae pitanje moda sugerira. Orco i Hrvatski Privatizacijski Fond potpisali su ugovor kojeg se obje strane moraju pridravati. Kruvenica: U razgovoru s novinarima rekli ste da ste "po prirodi partneri vlasti u gradu jer ogroman novac troite na reklamu, prvenstveno reklamu turistike destinacije, od ega svi imaju koristi". Ipak je jedan od prigovora koji se ee uje meu Hvaranima da je Orcogrupa kriva ukupnom padu gostiju u Hvaru, izmeu ostalog i zato to je unitila "turistiku infrastrukturu". Kako ocjenjujete takve prigovore? Kako vi objanjavate pad gostiju u gradu? J. Bourgeois: Uspjeh, tj. neuspjeh u hotelskoj industriji ne mjeri se jednostavno brojem zauzetih leajeva. To je zastarjela metoda koja danas u ovom poslu nije vie relevantna. Pravi pokazatelj uspjeha je zapravo kombinacija soba raspoloivih za prodaju, popunjenosti i prosjene cijene po kojima su sobe prodane, tzv. REVPAR ili prihod po raspoloivim sobama. Naravno da je u naem interesu konstruktivan odnos sa Gradom. Nama je nuno potrebna turistika infrastruktura koja jo uvijek ne postoji: marina, bolnica, sakupljanje otpada, aktivnosti brige o okoliu, i ve spomenuta bolja povezanost s kopnom. Prema prirodi naeg posla i funkcija koje obavljamo Grad i Sunani Hvar MORAJU biti prirodni partneri. Mi raspolaemo sa 25% leajeva u gradu Hvaru a ulaemo godinje 4 ntilijuna eura u marketing, prodaju i oglaavanje. Svi turisti ponajprije biraju destinaciju a potom hotel. A koju bismo mi to destinaciju mogli promovirati ako ne otok Hvar? Kruvenica: U intervjuu novinama rekli ste da Grad ostvaruje 88% vee prihode od poreza Sunanog Hvara (u ove tri godine otkad je "Orco" ovdje), a gradonaelnik tvrdi da je Grad na gubitku zbog manjka gostiju. to je tu istina? Da li bi Grad dobio puno vie novac od veeg broja gostiju nego to dobiva od vas kroz porez? J.Bourgeois: Molim vas ne zaboravite da transformacija Hvara nije samo obveza Sunanog Hvara. To je obveza SVIH nas. Mi trenutano nudimo 3 kategorije smjetaja: tzv. budet, ekonomsku i luksuznu kategoriju. 450 Inksuznih soba prole je sezone imalo popunjenost iznad 75% to se pozitivno odrazilo i na druge turistike i uslune djelatnosti u Hvaru, koje su s obzirom na novu kategoriju gostiju podigle nivo

Poslujemo transparentnoKruvenica: Potujemo "poslovnu tajanstvenost" koju zahtijevaju uglavnom sve velike firme, ali proitali smo jedan slubenu izvjetaj o vaem financijskom rejtingu i taj izvjetaj za vas nije povoljan. Novine su objavile grafikon kretanja dionica ORCA na prakoj burzi koji nije nimalo obeavajui (veliki pad cijena dionica). itamo u novinama i da ste prezadueni, da ste sve stavili pod hipoteku, da zatvarate urede tj. to, kao da daje naslutiti da se, na neki nain, povlaite s trita. U jednom novinskom razgovoru rekli ste da vam je jako stalo do odnosa sa lokalnom zajednicom. Moete li staviti imovinu firme (hvarske hotele) pod hipoteku bez suglasnosti drugih dioniara? Smije li lokalna zajednica znati to se sprema? Ne mislite li da bi vae poslovanje trebalo biti transparentnije i da biste time izbjegli nepovjerenje s kojim se govori o "Orco-grupi"? J. Bourgeois: Sunani Hvar posluje transparentno. Podsjeam da je Uprava odgovorna Nadzornom odboru koji ine predstavnici Orca i Vlade RH tj. Hrvatskog Privatizacijskog Fonda. Ne moemo donositi jednostrane odluke bez suglasnosti Nadzornog odbora. Hotelske kompanije u svijetu financijski su strukturirane uz odgovarajue hipoteke koje odobravaju financijske institucije na kojima je da prosude da li je ili ne takva hipoteka dostatno zajamena trinom vrijednosti odreene imovine. To omoguava tvrtki da nastavi s obnovom objekata i rastom ukoliko se to ocjeni profitabilnim za posao. Svaka prodaja objekata mora biti odobrena od strane Nadzornog odbora a u odreenim sluajevima zahtjeva i suglasnost Skuptine dioniara. N edavno je dovren postupak procjene nove vrijednosti objekata Sunanog Hvara i taj emo podatak zajedno s pripadajuim hipotekama javno iznijeti nakon slubene objave tih podataka na Zagrebakoj burzi. Kada ti podaci budu javno objavljeni ostavljam ih vama na prosudbu.

kru .. Di~.~ e

+ +t +

+

RAZGOVOR S POVODOMUz duno potovanje, ne mogu se sloiti da je nae radno vrijeme neobino. Potujemo hrvatske zakone i sporazume sa Sindikatom u svakom pojedinom segmentu poslovanja, ukljuujui i radno vrijeme i regulativu vezano uz to. No, posao je posao i on mora biti obavljen, iako je ljudski element u svakom pogledu uzet u obzir i potovan, bez obzira na spol, radno mjesto i druge razliitosti. Takoer je vano rei da se mi bavimo poslom koji traje 24 sata. Potujemo i provodimo zakonsko pravo na porodiljni dopust uz sva regulirana prava. Razumijemo vanost demografskog razvoja u lokalnoj zajednici i podupiremo sva nastojanja u promicanju vrijednosti obiteljskog ivota. Naim zaposlenicima pruamo i niz drugih pogodnosti, od besplatnog lanstva u knjinici, preko razliitih popusta na usluge koje nudimo. Osobitu panju pridajemo profesionalnom razvoju, te smo u tom smislu osnovali Akademiju Sunanog Hvara, gdje u suradnji sa vodeim obrazovnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu suraujemo na usvajanju i primjeni novih metoda i razvojnih ideja koje nam pomau pratiti najvie standarde profesionalnosti vezane za hotelsko poslovanje na svim nivoima. Svi zaposlenici rade u skladu s vrijednostima i poslovnom etikom Orca i Sunanog Hvara koja se temelji na potovanju ljudskih vrijednosti i razliitosti, osobnog integriteta, skromnosti, poniznosti. Kruvenica: Pretpostavljamo da ste up