+ +t+ +UVODNIK Drogi vi eatijete! Prid nami je jo jedno litoi
tajun od furetih.Ono eajekako normalno za ivot forskih
uovitajunjedanebaeelomopunoza obligaejune.za
ovojejedinitajunkaddobardil Foranih more koji old ali to non ne
doje za prov dane baeelomo za svoj ivot.Punosvita govori daliti
nimo kad namisu od nedije jer da je puno lavura i da se ne
arivo.Ova skua bi i mogla pasat kad bi For bi molo selo di je jedna
misa od ali to ni tako.Svake nedije priko lita u For bude est misih
i to od 7 ujtro do 8 naveeer. A ne virujen da letit zafuretimaodma
uzoru! Ako nikoimorebarenkood nedije prigorit jednu uru. Niko umrit
odgloda ako mu ni puna gostih svaki don. Prid vami jei nova
Kruveniea.Vazmiteje!Protijte!Siguro unjoj
eogodeavosinteresiro.Modapadeteuafonodlipo teil'seotriznite!
Vazmite!Protijte!I nekavonovolitobude karea tozdrovjai ako
alnemojtedimentikatdasteprinsvega sasvojim ali i potribima za duu!
Gutojte! Milan OBAVIJEST- FOTO Raspisujemoza najbolju
fotografiju.Tema su motivi sa otoka Hvara (procesije, fete,crkve,
slike i kipovi,mjesta,ljudi ... ).Pristigle radove ocijeniti na
urednik i ujedno fotograf Ivo te najbolji radovi biti objavljeni i
Vaeradove, zajedno sa osobnim podacima i kratkim opisom kada i gdje
je slika nastala poaljite na adresupote [email protected] ili
donesite nekome izurednitva.jeotvoren do1.rujna 2009. g. Dobro
svjetlo i zahvaljujemo na suradnji! t+ t*'t+List upesv.Stjepana I.,
pape iHvar+t*' t+ t upa sv.Stjepana 1.,Hvar Zorka don Mili upnik
Joko Zorka Ivo Tudor, Ante Novak-iha, don Mili Milan Ivo Miko ie
Ivo Arhiv upe HvarDalmacijapapir, Split400 kom. upa sv.Stjepana 1.,
Trg sv.Stjepana bb., 21450 Hvar++385(0)21741269,[email protected]
2340009-1100238864 UPNIKOVA BESIDA++ tttt MLADI- VISTECRKVA! Evonam
jebila i krizma u upi. Jo jejedna generacija
"imia"poletjela.Akojenetkoodvasuvezisa jelanskom upom mogao je u
njihovom upskom od26.travnja2009.tekst donStanka
proroka"(upnika)ostanjuskrizmanicimauJelsi. Citiramsamo
donStankovaupskoj javnosti:"Izjavljujemsasvom dasuu tome
grijehuprotiv Duha Svetoga jeo jednom od grijehakoje jenekadanji
kratki nauk nazivao 'Grijesima protiv Duha Svetoga', a formulacija
jednog od njihjeglasila'protivitiseistinipoznatoj'pod don
Stankopodrazumijevadajeon,kaoi drugih
svjesnadasekrizmanebismjelapodijeliti
brojuonihkojijeprimaju,jernemajuba nikakav odnos prema svetosti
sakramenta, ali usprkos toj 'spoznatojistini' naskapituliraipriputa
krizmi nedostojneinespremnekandidate)zajednosamnom velika mojih
kolega upnika ii mojbiskupzajednosasvojimkolegamaostalim
hrvatskimbiskupima,daseovdjeuistinumoe
upotrijebitionajfamozniizraz:'grijeh
struktura'.GrijehstrukturaCrkveuovome vremenu i prostoru. "
Vie-manje svaka krizma,u gotovo svimnaim upama
oddoHvara,ovihzadnjihgodinaotvarau upnicima ranu na savjesti i
stavlja ih pred pitanje: Jesmo lijo jednom"bacilisvetinjepsima"i
"prosulibiserje pred svinje" ? /usp. Mt 7,6/ Ne znam zato seta
Isusova izjava tako malo vrednuje (i citira) kad je u pitanju
praksa dijeljenja sakramenata. Moda zato to je to tako "tvrda
besjeda"panasjestrahdanamsuvremenisvijetne
zamjeri?Ali,Petarjeusvojevrijemepostaviopred idovskim pravo pitanje
kojega bi se bilo dobro "Suditejelipred Bogompravosluati radije
vasnegoBoga?"/vidiDj4,19/a isv.Pavaojenapisao neto
bisetrebalosjetiti: "Kad bih sveudilj nastojao ljudimane bih bio
Kristov sluga!" /Gall,10/ Najezadatak(mislimna evangeliziratiu
vremenu u kojem "ljudi nepodnose zdrava nauka nego sebi po
vlastitimpoudama nagomilavaju kako imgodiuima;od istineuho
abajkamase priklanjaju" /vidi 2. Tim 4,3/.
ZatosvakegodinePrezbiterijaino hvarske
biskupijeurazgovorusbiskupomplaniranovu pastorainu godinu i neki
prioritet u pastoralu. Tiprioriteti seprema uviduuproblematiku.
Podrazumijevaseda ondaupnicitijekomte pastoralne godine na
tajprioritet isticati usvompastoralnomradu. seo aktivnostima
razgovara i planira nabacuju se idejezarealizaciju prioriteta, se
zadaci,planiraju neki potezi,a ponekad sesamoukae na prioritet i
prepusti svakom upniku da ono to on misli da moe na planu. Pa ipak,
za ovu pastoralnu godinu koja jo malo traje (do
jersepastoralnagodinapoklapas crkvenom/liturgijskom godinom koja se
od prve nedjelje do subote prvenedjelje i to se pastorala uglavnom
beskorisno jersuljetnimjeseciunaimupama blokiranizasvaki
ozbiljnipastoralni rad,uzelismokaoprioritet zadatak
damladima,naimuglavnom srednjokolcima,pokuamoobjasnitidasuoniCrkva.
Zapravo, naslovnici (meta) naeg zadatka bili su jo ue -krizmanici,
stotinjakadolescenataotokaHvara, jer ostali mladi uglavnom ne
pokazuju nikakvog interesa za ono to mi nudimo. Vjerojatno
biinteres bio mnogo daseprebacirnonadilanjetraveilikakvog sredstva
ilidaunekojod starih upnih otvorimo disko, pogotovo u "pasivnim"
krajevima naeg otoka, no nas pastoralaca na otoku Hvaru za takvo to
je prestara. utobilismosvjesnidastanjestvarisugerira
naslovMLADI,VISTENEPRIJATELJICRKVE,ZAR NE?, ali smo se prihvatili
misije u naivnoj vjeri da moda neto moemo preusmjeriti.
Nismodobili,nismosenipotrudiliodreditinekakve smjernice djelovanja
nego su svakome ostale odrijeenerukedaneto iline Nekesmo
stvariusputdogovaralinanaimdekanatskim sastancima (kaonpr.adventski
i korizmeni susret naih UPNIKOVA BESIDA
krizmanikanaotokuHvaru).Pokualismotemu
MLADIUCRKVIpribliitinaimmladimana susretu
kojijezanjihbioorganiziranuJelsi.Reakcijajebila: "Nemojte nam o
tome ni govoriti!" Ja mogu da mi moji na naimsatovima vjeronauka
nisu doputali o tome govoriti(uostalom,nedoputaju mi govoriti o
bilo kakvojtemi koja ima direktne veze s vjerom) tu temu, a ako su
reagirali bilo je to krajnje neprijateljski. Kako ocijeniti
poziciju mladih prema Crkvi?
Kaosasvimrazumljivuakouzmemouobzirukakvim obiteljima
stasajutj.kakavstavimajuteobiteljiprema Crkvi. Ijasamimaosvoju
fazuutemeljenu na prirodnom potencijalu adolescencije,a dijelom
kolskim informacijamapogotovoizprirodnihznanostii povijesti.Zamrzio
samCrkvu kao staru vjeticu koja je toliko zla ljudima napravila i
jo uvijek (tada, kad sam ja
bioadolescent)imanakoditiljudima.Doista,
nisamimaopojmatojeCrkva.Onajezamenebila zla. I koliko god su me
mogli rasplakati i duboko me motivirati ivoti svetaca (zamislite
sam se bavio uadolescenciji?!)istodobnonisamuivotutih svetaca
pronalazio opravdanje za Crkvu. Ona je za mene i dalje
bilasamoinstitucijasatkanaod ispletki.S nekim uitkomsamisubverzivnu
literaturu koja je diskreditirala Crkvu.
Ali,izrastaosamuobiteljiukojojjemjesnaCrkva
dubokoulazilautkivoobitelji.Otacjebiocrkovinar (danas bi se reklo
upnog ekonomskog ali ne nego aktivni), zaduen, ostalog, da crkvenu
blagajnu u naoj Jedan dio odgoja
odnosioseinaodnosprematomcrkvenomnovcu.
Ladicaustoluukojemjestajao"operativnidio" crkvenog novca za nas je
bila "tabu", a da ne spominjem
drvenukrinjicukojajeglumilatrezor.Svismo sudjelovali u brojanju
lemozine i bili svjedoci "opsadnog stanja"kad sezavrni subili
vrlogostiunaojTatajebioiucrkvenom zboru.Moja
jeobiteljivjelasCrkvom,adijelomiza
Crkvu.Namenijetoostavilotragakojiseaktivirao kasno,jer mojbunt
prema Crkvi jo jena neki
porastaokrozstudijteologije,krozupoznavanje Crkve iznutra. Otkad
sam i voljetiCrkvu?Mirnedue mogu otkad sam doao za kapelana u Hvar,
kad je Crkva postala MOJA CRKVA. Znam,netko Panaravno"Ciceroprodomo
sua!" Ne, nema to veze s tim! Ja sam i dalje vrlo prema Crkvi,
svojoj Crkvi ba zato to je doivljavam kao svoju,ba zato to mi
jestalo.I sada mi jejasno koja je razlika ikriticizrna. koja
izvireiznezadovoljstva tetjeradase angazlras,dadj
eluje,preuzmeodgovornostna mijenjanjustanja dok sekriticizam
izraava s rukama u depu,s izjavama tipa"tamo vamse to i to...
pobrinitesekako torijeiti,alimeneutone
UHvarusevrlomaloljudiangairaumjesnojCrkvi.
Primijetisedoduerijetkatradicijskapovezanosts Crkvom kod onih
mladih su roditelji ilidjedovi bili zauzetijiuCrkvi.UHvaruse
jednabizarna stvar:ni u bratovtini ne da
doivljavajuCrkvukaosvoju.Distanciranost
pojedinihbratimaobijubratovtinaodaktivnog crkvenog ivota jako udara
uali oni sami kao da to neopaaju.Ovojeposebno kodrelativno
velikogpostotkapomlatkaobijubratovtina.Ni
dugogodinjaministrantskaslubane da ministrante, ostati aktivan
uCrkvi, jersenizavrijemeaktivneministrantskeslubejedan
lijepidioministranata neda ugraditiuCrkvu i njezine
zadatke.Vrlojevjerojatnoda upravoizredova ministranata dobiti
estoke indiferentiste ili oponente.
upljani(vjernici?)upeHvarnevide,neregistriraju sami, bez
specijalnih napomena,nimaterijalne potrebe svoje upe,a kamolida
zapaziti duhovneprobleme
(kojiupnikupostajupastoralniproblemi)idaponuditi ili baremglavom" u
traenju rjeenja pa ih sugerirati upniku. Dakle, ne moemo se naim
mladima, jer u Hvaru, ainaHvaru, odraslih nedoivljava Crkvu kao
neto svoje, ne doivljava sebe kao Crkvu i u tom smisluodrasli
nemogumladomnarataju stvarnost izjave: - VI STE CRKVA. I tako, dok
dio imia uspijemo "izbaciti" iz Crkve krizmom,onaj dio starijih
imia sene da van,a u Crkvistvarajuatmosferuzbogkojemladii
izCrkve.Akadsenaimladiimiizasite
danjegsvjetlailovauirokimprostranstvimasvijeta najvjerojatnije se
vratiti kroz neko razbijeno staklo ili otvoreni prozor i ... upnik
don Mili GODINA SV.PAVLA++ t+ + U braku su tri osobe
BRAKKROZSVETOGA PAVLA Sigurna sam da brak predstavlja onu luku iz
snova u koju eli uploviti svaki mladi koji da se skloni u
sigurnost, pod okrilje ljubavi, i smiri svoje srce u zagrljaju
voljene osobe. Ali put do te luke nije lagan i svatko tko je
biozaljubljenznadananjemuvrebaju opasnosti. mnogimisleda uonom
trenutku kadpredoltaromGospodnjimizreknuonepresudne
"Uzimam!",prestajusveoluje,brodolomii
opasnostikojenosinemirnomoreljubavi.Naravno,u ivotnojpraksi
datoinijetako,jerivot svakodnevno ispisuje stranice na kojima
ooblicima nasilja u obitelji, rastavama,
brodolomimaislomovimakojisezbivajusuprunicima. Upravo zbog te
spoznaje o ne ba blistavoj stvarnosti, mnogi se i ne ele za ulazak
u brakiradije ivotudvoje, se se za i ivota, pod motom "dok nam je
dobro, bit skupa, kad nam vie ne bude, neka svak' ide svojim
putemdokje meni dobro ... ). Taj stav apsolutno je i sadri u sebi
samo duh oholosti i Trebamte dokispunjava
mojepotrebe.Pritakvomstavunisuni svjesnidaodljubavi objektkoji
iscrpitido potpunosti,aod sebeza drugoga datinita.Pravi duh ljubavi
u braku odvija se pod motom: Trebam te jer te volim i elim te
Naravno, treba li podsjetiti da su u braku tri osobe:ona, on i Bog!
ljubav suprunika trebala bi nasljedovati Isusa Krista koji je za
svoju Crkvu dao svoj ivot! Kroz tu
Kristovuslikuljubaviipredanja,svetiPavaopromatra
brak.KadaseusvojojposlaniciEfeanimasv.Pavao
enamaigovoriim:"Podlonibuditejedni drugimaustrahuKristovu! ene
svojimmuevima kao Gospodinu. Jer mu je glava ene kao i Krist Glava
Crkve - On,SpasiteljTijela.(Ef,5,21-24),neradisetuo nekom
enamuevima,neravnopravnosti
enaimueva,nenipoto,negoostrahopotovanjui ljubavi! Kao to Crkva
potuje svogaIsusa Krista, koji jenjojglava i Gospodar, tako bi
svaka ena trebala potovatisvogasupruga,onjojmorabitinaprvom
mjestu(izaGospodina),mujetajkojemuseonaiz ljubavi predaje. On je
njezin blinji. Naravno, bez ljubavi i Boje prisutnosti, takva
ljubav i potovanje se ostvariti. tome to sveti Pavao pie sa
stajalita mukarca, idova i iz konteksta jednoga patrijarhalnog
drutva, on ipakgovorioobostranostiiravnopravnostiodnosa.
Dakle,ivjetiporedakpodlonosti,davanjajednoza drugo,na
tosupozvaneobjestranena temeljuvjerei ljubavi. Pavao se muevima i
naglaava: "Muevi, ljubitesvojeenekaotojeKristljubioCrkvutesebe
predao za nju da je posveti... Tako treba da i muevi ljube svoje
ene kao svoja tijela. Tko ljubi svoj enu, sebe ljubi.
Tanitkonikadanemrzisvogatijela,negogahranii
njegujekaoiKristCrkvu.(Ef,5,25-31).Dakle, mukarac je pozvan potpuno
ljubiti svoju enu, kao to je
Krist,dopotpunogapredanjasvogaivotanakriu, ljubioCrkvu. To
radikalna ljubav - do potpunoga predanja,dosmrti.Uvjerenasamda
kadbisvakimu pokazao i ivio takvu ljubav prema svojojeni, dobio bi
od nje stostruko vie. Sve bi mu udovoljila. Zatoonda brakovi
neuspijevaju,zbog dolazido lomovaljudskihsrcakojasuvjerovalaubrak?
Ponajprije, mislim da neki parovi vrlo brzo zaboravljaju kruveni e
.15 + +t+ +RAZGOVOR S POVODOM koliko su zahtijevne i ozbiljne koje
su kao mladenci izgovoriliprilikomstupanjausakramentbraka ...ti
vjernost,u dobru i zlu i zdravlju i bolesti, ljubit te i potovati u
sve dane ivota svoga ... Te
izgovorenepredBogomizajednicom(svjedocima)
trebalebigovoritioozbiljnosti(potpunoga)predanja jedno za drugo, o
davanju cijeloga sebe i to doivotno, uz Boju
ZatoseCrkvazalaezaneraskidivost braka? Iz jednostavnog razloga jer
je ljubav Boja ljubav je a mi kao ljudi, materijalnim, vremenom i
prostorom, moemo da ljubiti i biti vjernidok nassmrt nerastavi.No,
usprkoseljii ljubaviusrcu,mnogiprilikomrastajanjakau: jednostavno
ga/ju vie ne volim, ljubav je nestala. Ali to je la. Ljubav ne moe
nestati, ona moe, eventualno, uvenuti,osuiti se.No, sjemeostajeu
zemlji.Ljubavje kaobiljka:akojusenezalijevapanjom,
komunikacijom,potivanjemiostalim koji pridonose boljem okusu i
rastu, ona vene. Ali prvenstveno, ona vene ako se ne zalijeva
boanskom ljubavlju,onakvomljubavljukakvomnasjeIsusKrist
ljubiti.Ljubitidopotpunogpredanja,sebedarja,
izgaranjajednozadrugo.Inaravno,nesmijese zaboraviti da su u braku
tri osobe:ona, on i Bog!Izbaci li se Bog i njegova ljubav izivota,
taj brak potrajati. Zrinka Novak Razgovorsdr.Jurgenom Moltmannom,j
ednimod i teologa dananjice PATNJA IKRISTOVO NERASKIDIVO POVEZANIS
TEOLOGIJOM NADE FOTO, ARHIVA HKR-a
Prof.dr.em.JurgenMoltmannuvaell1Je teolog,aliijedanod
teologadananjice.Rodiose1926., studiraoteologijuuEngleskoji rodnoj
od1952.do1958. radio kao upnikuBremenu.Biojegotovo30godina
profesorsustavneteologijenau Tubingenu. Njegovo najpoznatije
teoloko djelo, kojejeprevedenona mnogejezike,ina
hrvatski,"Teologijanade",odredilojenjegovu misao. Oenjenje od 1952.
teologinjom Elisabeth Moltmann-Wendel i s njome ima dvojedjece.Do
vjere jeovaj teolog doaopreko svojih iskustava u Drugom svjetskom
ratu. Krajem prole RAZGOVOR S POVODOM+ it)+
godinedr.MoltmannjegostovaouZagrebu, odrao predavanje na temu
"Teologija nade nekad i sad" i predstavio hrvatsko izdanje svoje
knjige u izdanju Ex libris, koja je zajedno s
KBF-omuZagrebuorganiziralaovo Uzveliki broj profesora, okupilo se
mnotvo zainteresiranih, a predavanje jepratioinadbiskupI.
Nakrajujedr. Moltmann poklonio dr. . saKBF-a
izdanjeknjige"Njegovoime-pravednost"najavivitakoskoriprijevodte
knjige unaoj zemlji. S prvim danima u
povodu100.obljetnicedjelovanjasarajevske teologije, dr. Moltmann je
u Sarajevu predstavio svoje knjige"Teologija nade" iranije
objavljenu na hrvatskom "Raspeti Bog". Povodomovihdr.Moltmann
jedaoi intervju za vie naih medij a. "Teologij a nade" objavljena
je jo 1964. g., no njenne moemomjeritii vremenom.Onaje
pobudilazanimanjenesamoeuropskih,i svjetskih teolokih krugova.
Naime, mnogima nije bilo jasno kako se s nade ponovno nakri, no
upravojeutomenjegovaposebnostkojuje nastavio i uknjizi "Raspeti
Bog". KRUVENICA:Prof.Moltmann,vie od godina prolo jeod
objavljivanja "Teologije nade". Jeli ova teologija idanas aktualna
is kolikom nadom moemo koracima naprijed,prema MOLTMANN: Nadam se
da je knjiga aktualna i danas. Naime, ispunjenja Bojegu dolasku.
Jedna je i od tritemeljnekreposti vjera,nadai
ljubav.Amiimamoteologijuvjere,teologiju
ljubavi,alidomojeknjigenismoimaliteologiju nade.Toje,dakle,
dimenzija ivota. KRUVENICA:tojesadraj nade, odnosno kojim to
sadrajem ispunjavamo na ivot usmjeren prema ivotu inikad ugaslu
vjeru,nadu iljubav? MOLTMANN:Mojaprvahipotezajestdaje svakog
sadrajaKristovo i na kri. Zato je svaki sadraj nade uKristovo
svjetloNjegovog kaoprvo,mise nadamo mrtvih, i kao drugo,
potpunomunitenjusmrti.Ito novo nebo i novu zemlju gdje nema vie
smrti i suza, ako gledamoOtk21. nadanijesamo usmjerena na i ivot
zajednitva sBogom,kaotogovoritradicionalno Pravoslavnateologija
poboanstvenje kozmosaizato nadanenikoga, a sve. KRUVENICA:
Patnja,trud,napor,odnosno kri ivota,kaodaje izgnan iz nae
svakodnevice. Moramoli setogabojati ikoliko i tu imaju ulogu dabi
posvijestili modernom drutvuneminovnost noenja kriau ivotu?
MOLTMANN:Mislimdamoemobrinutii misliti na Kristov kri jedino ako
slijedimo njegov put iz govora na gori. Ako seopiremo nepravdi i
nasilju irom svijeta, tada mi nosimo Kristov kri. Tadajepatnjapuna
nadeuisigurne nade.Tunespadasvakavrstapatnje,one mesijanske koju mi
dij elimo s Kristom. KRUVENICA: Moeli Vaateologijasvoje temelje
iopravdanje iu osobnom iskustvu onog to ste morali doivjeti
iproivjeti tijekom zla 20.st.,Drugog svjetskog rata? Jeli
"nada"izraslaiz "zla"? MOLTMANN:Naravno.Smatram da teologija ne
smije biti apstraktna, konkretna i u odnosu s
iskustvimauivotu.Mojeivotnoiskustvoje
iskustvosmrtiizarobljenitva(uDrugom svjetskomratu)ipatnjei u
danima,aonojesigurnooblikovaloimoju teologiju. Ali to jednog
odmojih najboljih studenata, Miroslava Wolfa, kojije pisao
oodbijanjui On svoje oso bno iskustvo iz Domovinskog rata.
Teologija bi trebala bititamogdjeljudijesui tamo
gdjesmozajednosljudima.Teologijanije apstraktnaznanostisvaki
jeujedno teolog. Svatko tko vjeruje, i malo o tome razmilja,
spremanjepostatiteolog.Mibismototrebali
cijeniti.Obrazujemoteologedabirazvili
teologijukakobisenakrajuivratili njemu. KRUVENICA:Obasuti smo
informacijama sa svih strana,neprestano nasnetko uvjerava u neto
bilo putem reklama ili medija.Kakomi osvojoj nadi moemo imoramo
govoriti u javnosti? MOLTMANN:Imamoprimjerepoputpape
IvanaXXIII.kojijeizaaoujavnostsvelikim t ++ + RAZGOVOR S POVODOM
pozivomnanadukadajeiniciraoodravanje
Drugogvatikanskogsabora.Iprvipozivjebio adresirannasve
zajednice.Imamoi drugiznaknade,kodMartinaLutheraKinga. je u SAD-u s
pokretom za ljudska prava i nenasilnim putem ostvario promjene
uinstitucijama. Jedan od novijih znakova nade bio je i slogan
Baracka Obame: Yes, we can" - Da, mi moemo". I trebamo takve
glasove ujavnosti, ma otkuda dolazili,od crkava,od gdje god
djelovali.Moramo iz tojejou mojim danima ezdesetih godina u
Engleskojgovorilomojesrce.Vidiosamtamo naslov jedne knjige stranke
Nova ljevica, a glasila je Iznad I upravo to je poruka
nade:Izdigniteseiznad iskoristite priliku i neto hrabro.
KRUVENICA:Profesore Moltmann,vi ste teolog.Za vrijeme boravka u
Zagrebuprole godine gostovali stenaKBF-u. Dakle,u Vaemje
raduprisutna i ekumenska dimenzija.Koliko ste zadovoljni suradnjom
teolozima zajednica danas? MOLTMANN:Osobnosamveomazadovoljan
tomsuradnjom.Zadovoljansamsteologijom kojadolaziizJuneAmerike,
zadovoljan sam s teologijom, u to je moja ena, te teologijom
stvorenoga kojajenanovoformulirala svijeta kao Bojega stvorenja.
Dakle, da ni jane mogu bolje, veomasamzadovoljan. S lkruvenica
KRUVENICA:U duhuvae"Teologije nade", iz koje suizrasle mnoge
drugeteologije ... ),moete li seosvrnuti na encikliku pape
Benedikta XVI."Sp e salvi"? MOLTMANN:Nemamnamjerukritizirati
pastoralnopismoPape njegovim
biskupimaivjernicimakatolicima.Alispreman sam opravdani sud
ikritiku teologije svojega bivegakolegeprofesoraJosephaRatzingera.
MislimdajerazvojenciklikeSpesalvi",
objavljeneprolegodine,usmjerensamoprema osobnoj dimenziji nade i
onoj prisutnoj u zajednici svetih. No, enciklika ne govori o onoj
univerzalnojdimenziji nadeusvrhu,
kakojerekaoapostolPavao,rastaistvaranja
novognebainovezemljenakojojpravda Amitrebamouniverzalnudimenziju
nade kako bismo se u pripremu dolaska pravde i mira u na dananji
svijet. KRUVENICA:Profesore Moltmann,tobiste nam zakraj?
MOLTMANN:Neodustajteodnadeine odustajteod sebesamih.Tood vas sam
Bog. Razgovarao:Ante Novak PITAMSE,PITAM...++ + t..;t ieuharistija
EUHARISTIJASAKRAMENT JEDINSTVA Katolici, pravoslavci i crkve
PremanaukucrkveinaukuPravoslavnihi crkava(Nestorijanske-
Asirci,Koptske, Jakobitske, Armenske i Etiopske) za vrijeme misne
rtve se transupstancijacija,tj.kruhivinopostaju
stvarnoKristovotijeloikrv.Razlikaupoimanju euharistije
ovihCrkavajeutrenutkukadse pretvorbaDokcrkva dase pretvorba
prilikom izgovaranja "Uzmiteijedite ... "i"Uzmiteipijte ...
"Pravoslavnai crkve vjeruju da sepretvorba za vrijeme
zazivanjaDuhaSvetoga(epikleza). to
vjerovanjeujednojodasirskihliturgija,onojapostola
AddaijaiMarija,posvenedostaju posvete.
Trenutakpretvorbejejedanodglavnihprepreka slavlju euharistije. Osim
ovih postoji jo par razlika.crkvauglavnomdijeli pod samo jednom
prilikom, dok Pravoslavne i
dijelepodobjeprilike.KatoliciiArmencikoriste beskvasni, dok ostali
koriste kvasni kruh. Protestanti Skoro sve protestantske crkve i
zajednice odbacuju nauk otransupstancijacijii Kristovu i
prisutnost.Na svojim obredima protestanti se pod objema prilikama.
Za razliku od protestantskihzajednicacrkva(luterani)
transupstancijaciju,iakonekoristi tajpojam, i vjerujeu Kristovu
stvarnu prisutnost. za njih euharistijaima"roktrajanja".Naime,
evangelici vjeruju da je Krist u liku kruha i
vinastvarnoprisutansamozavrijeme trajanjamise,pa
kruhivinokojiostanu nakon mise vie nisu Kristovo tijelo i krv,
negokruh i vino. Interkomunija Interkomunijaje vjernika crkavai
zajednica. Bilo bi da interkomuniji pristupaju samo oni vjernici
koji dijele istu vjeruoeuharistiji. ako
neisveprotestantskecrkveizajednice interkomuniju bez obzira na
razlike ueuharistije.Nemoramose tomeni s obziromda
suzaprotestanataeuharistijskikruhivino upravoto, kruhivino,koji
predstavljaju Krista i nita vie. crkvanegledas na interkomuniju
katolika iprotestanata,dok jes pravoslavcima i crkvama odobrava, a
u nekim iTojerazumljivo, da s
njimadijelimoistuvjeruonaravieuharistije.
Pravoslavneicrkvesupunostroeutom
pogledu,tezabranjujusvojimvjernicima u Crkvi, iako neke to
doputaju, alisamo kada je neophodna,aublizininema Crkve
kojojvjernikpripada.Aliglavnaprepreka euharistiji jerazjedinjenost
da je euharistija sakrament jedinstva Crkve i Krista, ali i
vjernika Prematome, bi
slavljenjeeuharistijebezikakvogoblikajedinstvabilo "mazanje
izavaravanjedasmojedinstveni,a nismo. bieuharistijatrebalabitikruna
ekumenskog pokreta. Ako se ikad u situaciji da
smonamisinekeoddrugihCrkava,posebno protestantskih,dobropromislimo
li na ili ne. Jo je vanije smijemo li u svako doba na u vlastitoj
Crkvi. Euharistija je izvoriz kojega bi
trebalicrpitisnaguzaivot.Tkoolakoeuharistiju, olako i svoju vjeru.
Milan kru ve nie .19 + +t+ +HVARSKA KATEDRALA KAPELAI
OLTARGOSPEKARMELSKE KrajemtravnjanaoltarGospeKarmelskeuKatedrali su
kipa.Takojeovajoltar nakon vieod
dvadesetgodinaponovnokompletan.Tonamjebio povod da u ovom
predstavimo ovaj rtvenik kao i njegov titular - Gospu Karmelsku.
tovanje Gospe od Karmela u13.U samostanunabrduKarmeluSvetoj Zemlji-
poznatom joizbiblijskih vremena - generalu reda o. imunu Stocku
ukazala se1251. g.Bogorodica i predala mu "kapular" . mu je da svi
koji budu pobononosilikapulartes njimumrubiti paklenih muka.kapular
(od tal.scapolare= nap je uzak i duguljast komad tkanine koji se
prebacuje preko ramenaiprsa,asimbolizirajaramKristov.Vjerniciga
nose u nadi da seGospinoispuniti - da se "kapulat" . Papa
IvanXXII.u14.st.izdajeprivilegij-BullaSabbatina-
kojimnosiocimakapulara brzood muka - prvesubote nakon
smrti.Popularnost Gospe Karmelske posebno se razvija u vrijeme
protureformacije. Tada se nasuprot protestantskoj doktrini dogmao
Zatoje1726.g.blagdanGospe Karmelske(16.srpnja)proglaenblagdanom
Crkve. Ova seGospa prikazuje s Djetetom koje dri kapular u ruci
kako lebdi iznad dok dueizognja.Jedantakavprikaznalaziseu
sakristiji Katedrale. UHvaruseimeGospeodKarmelavezujeuztzv. Hvarsku
Bogorodicu, iako je ikona vjerojatno starija od
kultaKarmelskeGospe.Slikajetemperanadasci,
89x59cm,venetobizantskiradskraja12.ili 13. Ikonografski prikazuje
Hodegitriu ("Najsvetija pokazatelj ica puta","Voditeljica na
putu"), bizantski tip prikaza na kojem Gospa dri Krista u lijevoj
ruci, a desnom pokazuje na njega (Put), dok on u jednoj ruci dri
svitak, a drugom blagoslivlja. Naziv je dobila po
izvornojikoni(unitenojodTuraka)kojasepripisuje sv.Luki, a nalazila
se u crkvi na Hodegonu u Carigradu.Moemopretpostavitida
sehvarskaikona nalazila jo u benediktinskoj crkvi sv.Marije od
Lesne uz kojujekasnije Hvarskakatedrala,aprije
gradnjeoltaraGospeKarmelskenalazilasenaoltaru Uznesenja BDM (danas
kapela sv.Propera). Original se u Biskupskom muzeju.
PrvioltarKarmelskeGospeuHvarskojkatedrali sagradiojeTrifuniz
graditeljhvarske na mjestu prijanjeg oltara Uznesenja. Na oltaru je
bilaslikaHvarskeBogorodiceokruenaprikazimasv. Petra i
sv.Jakova.Ali,na tom mjestu je1676. HVARSKA KATEDRALA++ t+ t oltar
sv.Propera s drvenim sarkofagom sveca.Zato su 1686.g. kanonici
BondumijeriprimicerijHektor,dalisagraditioltaru
prijanjojkapelisv.Jakovaujunoj Katedrale, kapele sv.Kria i oltara
sv.Gajetana. Po njima se oltarponekadnazivaioltar
Oltar-najraskonijeukraenodsvihuKatedrali- radje altarista Leonarda
Negrija, a drveniokvirikonei okonjeizradiojeMichelangelo
Albarini(autorspomenutogsarkofagasv.Propera). Papa Grgur
XIII.dodijelio je oltaru privilegij, kako stoji na natpisu
uzoltar:,,Akokojiove crkveovdje odslui misu za mrtve za duu kojeg
pokojnika, ona se po povlastici Grgura XIII. osloboditi iz drvena
kipapostavljenasuuniama (dvije svetice) i na zabatu (dva sveca).
Kipove su obnovili
djelatniciHrvatskogrestauratorskogzavodaizSplita. Poto su izgubili
atribute koje su drali u rukama, teko je odgonetnuti o kojim se
svecima radi. Teorije su razne, a seda bi svetice mogle biti
sv.Katarina Sijenska, sv.Tereza Avilska ili sv.Katarina
Aleksandrijska,a sveci sv.Josip,sv.Jakov,sv.Antunopatilisv.imun
Bogoprimac. Naalost, Hvarani su zaboravili o kojim se svecima
radi,tako da semoemo samo nadati da neki zapis i tako rijeiti
dvojbe. izgled kapela je dobila koncem 1890. g., kada je
kanonikMihovilNovak-Batinadaopodignuti
mramornuogradusastupovimauoblikuamforai pod, da bi sekapela
uskladila snasuprotnom kapelom Sv.Otajstva. Joko "Ovaj lik(Hvarska
Bogorodica,op. p.),zbog velikog tovanja kroz najstariji je svjedok
povijesti dananjeg Hvara.Bio je tu kada sepodizao "novi grad",
biskupsko sjedite i Katedrala,kada su semijenjali gospodari nad
otokom dabi se opet vratili oni stari.Do njega su dopirali psalmi i
himni benediktinaca i zvukovi pontifikala, ali i vika turskih i
gromor bune." o. Zapisi o crkvama II Hvaru, ciklostil, Hvar, 1982.,
str. 39) kru ve nie .111 + tC;BATINA MATT-ov kod TAJNA HVARSKE
POSLJEDNJE seda senebo rui na zemljui da nemilosrdan
vjetarrastrgatibrodskejarboleonogatmurnog, kiovitog dana prije
vieod 400 godina kada je kapetan na putu iz egipatske luke Port
Said usidriti brod na Galeniku,tadanjojkaranteni.Na brodu je imao
bolesnika, teje, od nedajboe kune zaraze, prema pomorskom zakonu
usidrio brod u blizinikaranteneitamoostao40dana.Kadje
ustanovljenoda senitkood posadeniputnika nije zarazio, mogli su
krenuti dalje. Bolesnog su, igotovounesvijesti,iskrcaliuhvarskoj
luci. je iao od do ali ga nitko nije htio primiti, jer su se svi
bojali zaraze. Naposljetku se, onako
iscrpljen,nekakodovukaodoalaizvangrada,ispred samostana.Tusuga
pronali dobri fratri i dalimuokrepui Nakontoseoporavio,
jeoduitiimseizahvaliti.Izsvojedomovine Italijeje velikoplatno,
osam, a visoko dva metra i stvarati svoj izniman dar zahvalnosti.
Ovakojezabiljeenalegendaonastankuhvarske "Posljednje
najmonumentalnijegi slikarskog djela u naem gradu.Kao
toumjetnostiG.Gamulinkae,"nijedna slika nije na naoj obali
doseglaslavu Posljednje to se nalazi na dnu refektorija samostana u
Hvaru .. ". ljudskih crta lica Prizor posljednje bio je u
refektorijima (blagovaonicama) samostana, kao spomen redovnicima na
ustanovu Euharistije. Po tome ova slika nije iznimka. Ipak, zbog
svoje monumentalnosti (8x2 m), ispreplitanja legendi i tijekom kao
i nerazjanjenog pitanjatkojeautorslike,hvarskajepravi
fenomen,gotovojednakslikarskimmisterijama svjetskog razmjera. No,
krenimo redom. Na slici je prikazano nekoliko bitnih trenutaka
Kristove posljednje Isus Ivana.Lijevo od Isusa
sjedisv.Petar.Premapredaji,njihdvojicabilisu Isusu
najbliiinajdraiapostoli.Legendaonastankuslike biljei kako je slikar
otiao u misto i traio ribare i teakekojibi mu pozirali za
apostole.Nitko nijehtio biti Juda, jer bi odmah postao predmet
izrugivanja, pa je takoprikazansuhaljiniprljavouteboje(znak
paklenogara,sramote,zavistiiizdaje).Ulijevojruci dri
sasrebrnjacimakojima izdatiIsusa,a desnuruku
uzdjelu.Kakojezapisanou Markovom ,Jzdat mejedanodvas
dvanaestorice,onaj koji sa mnom ruku u zdjelu." BATINA+tti+ t
Desnomnogomjeokrenut,pripravanzaodlazaks Lijevo od Jude, pod
stolom, prikazana je koja seigra s mijimrepom.Nekiunjojvideizraene
ljudske crte lica. U ovomona je simbol zla i lukavtine- nagona koji
su Judu tjerali na izdaju.Ostali apostoli
suutrenutkukadajeIsusrekao: ,Jedan me od vasizdati."Gledaju sei
doaptavaju u nevjerici, na koga je od njih mislio. Ipak, apostol
kojeg se ta napeta atmosfera na posljednjoj ne
nalazisesasvimdesno,nakraju stola.Na njegasesputa tragsvjetla,apred
njegovimnogamaleiubogi,polunagiprosjaksa zdjelicom,
togodzajelo.Uzprosjakaje paskojiprovirujeizmrakastepenita, simbol
budnosti i vjernosti i svojevrsna opreka uz Judinenoge.Na
slicisenalazeidrugilikovi-konobarkojinosipladanj, uprugastom
renesansnom odijelu koji podie s vinom,osoblje koje stoji u uglu i
razgovara. Na stolu se nalaze zguvani upotrijebljeniubrusi,
sunapolaprazni,kruh pojeden,anoevii vilicenemarnoostavljenipo
stolu. Slikajezanimljivaizbogspomenutihlikovakojise nisu
prikazivali na slikama posljednje
kaoiprikazanompriboruzajelo.Nekiumjetnostismatraju da jeovdjejedan
od prvih prikaza vilice u povijesti umjetnosti - za razliku od
dananjih, one nasliciimajudva"roga".ScenaizKristovaivota prenesena
je u renesansni ambijent - gotovo sve na slici,
osimmodaaureoleipozadineokoKrista,u potpunosti oslikava vrijeme
kada je slikar ivio, 17. st. Tko se skriva iza potpisa MATT?
Pitanjetkojeautorslikepredmetjeraspravaod19. Jedini trag slikareva
potpisa nalazi se u desnom donjem uglu, jedva vidljiva slova MATT.
se dalo da seradi o slikaru imena Matteo, alikojem?
SamostanskatradicijapripisivalajeslikuFirentincu
MatteuRoselliju.Tomiljenjezasnivalosenajednoj
biljecibiskupaStratica,ukojojpiedajeRoselliovu + +t+ +BATINA
slikuizvornonamijeniozasamostanMale u
Dubrovniku,alisenaputurazbolioizadraou
samostanuuHvaru,gdjejujeostaviou znak zahvalnosti. Nekoliko godina
kasnije,jedan strani putopisac u svojim zapisima sa putovanja
spominje kako je "U Hvaru posjetio znamenitu Posljednju koja se
nekadapripisivalajednomFirentineu,asadanekom drugom."
pitanjeautorstvasevremenom promijenilo. Grga Novakje slikarev
potpis kao MAFF, te je pripisivao sliku slikaru Maffeiju. Spomenuti
GrgoGamulinslikujepripisaovenecijanskomslikaru Matteu
Ingoliju.Doroteja Westphal ispravno je datirala sliku u prijelaz
16./17. st. i pripisala autorstvokoli. Sredinom1970-ihznameniti
KrunoPrijatelj naiao jeuPortogruaru, mjestu u tal.pokrajini Veneto,
sliku posljednje koja u gotovo svim pojedinostima nalikujehvarskoj,
odoblikastola, smjetaja apostola(nekisuu svojim pozama i
fizionomijama), rasporedu i pribora na stolu, sve do same
scene!Radi li seo istom autoru?K.Prijateljdoao
jedodajehvarskakvalitetnija,nastalaje
nakononeuPortogruaruipripisaojeautorstvo radionici Palme
(1544-1628), s tim da se moe
pretpostavitiidirektnasuradnjasamogmajstora.
Ovometrebadodatidaseunovijevrijemeautorstvo
pripisujeMatteuPonzoniju pripadniku
Palminekole.Kakopredajakazuje,zasadanepoznati autor naslikao se u
liku prosjaka, a postoje i da je njegov autoportret vidljiv i u
liku samog sv. Mateja. On
jedini,osimKrista,imatragsvjetlaokoglave,toje dokaz zavjeta i
zahvalnosti, da je poznato slikarevo ime - Matteo. Nije niti jedan
arhivski podatak o autoru slike, tako da odgovor na pitanje tko je
slikar jo uvijek visi u zraku. Bilo kako bilo, vrijednost hvarske
"Posljednje je ogromna. Spominjali su je mnogi putnici i namjernici
u Hvar, njezinu i ljepotu. Zanimljivo je da jetolikodobro da nikada
nijebilopotrebeza njenomrestauracijom.Jediniputjenapustilasvoje
izvornomjesto1944.g.,pred
"kolekcionarima",kadasujehvarskipartizanibrino smotali i zapakirali
i prenijeli na Vis,pa u blizinu Barija, odakle je nakon
ponovnopotpuno Danas u svom svojem raskonom koloritu i ljepoti
krasi tihublagovaonicuiostavlja dojam na posjetitelje,turiste i
namjernike.Ima i veliko zanasHvarane,kojinesamodaje
predstavljamosvakometkodolaziunaemjesto,i na zidovima naih domova.
Zorka TRADICIJSKO ODIJEVANJEURBANE DALMACIJE SPLITKA NONJA
Odijevanjejebitnasastavnica ivotai povijesnog razvoja. Od trenutka
kada se uspravio pa do danas,odijelo serazvija i mijenja shodno
umnom razvoju njegovim sposobnostima i materijalnim
Tijekompovijesnihmijenaodijelose raslojavana
bogatihisiromanihipostaje statusni simbol pojedinca. se bogatih ne
razlikujeodonesiromanihpostilskim
karakteristikama,poraskoiikvalitetimaterijala i
ukrasa.Krozpovijestodijelopratiodrednicestilovau umjetnosti.Na
primjer, odijelo gotike u skladu s karakteristikama tenjeprema
izduenomiuzvienom imaenskukapunatuljakkojavisokostrinaglavi.
Kapaurenesansipostaje pokrivaglavui raskono dopunjava bogatu
frizuru. BATINA+ t+ t MUKAI ENSKA HVARSKA NONJA Odijevanje
serazlikuje i shodno geografskom poloaju,
klimatskimuvjetimaigospodarskomstupnjurazvoja Postupno, kroz
povijest, odijevanje serazlikujei prema nacionalnojpripadnosti
skupinaljudi- naroda.Natajodijevanje,kao kulturnabatina,postajei
odrednica nacionalnog i kulturnog identiteta pojedinog naroda.
Odijevanjespadaunematerijalnukulturnuinarodnu
batinu.Odijelosesvakodnevnomupotrebomtroi,
unitavaibrzozamjenjujedrugimpredmetimapaje stoga i najslabije oblik
kulturne batine. odijevanja u pojedinim povijesnim razdobljima na
geografskom nazivasemodom-stilomodijevanja.tojeuodijevanjumoda,ato
narodna nonja? Narodna nonja jeodijevanja skupine ljudi na posebnom
geografskom koji senjegujeuduemvremenskomrazdoblju,
posebnostimaterijalaiizrade,ukraavanjainoenja se pojam narodne
nonje vee za seoske sredineiizoliraneetno-skupineljudinapojedinim
kojekrozduevremenskorazdoblje tradicijski njeguju svoj stil
odijevanja. Gdjesutu dodirne agdjerazlikeu pojma mode, odnosno
narodne nonje? Je li i nonja kao stilodijevanja moda?Nije limoda
kaostilodijevanja -nonja?Ovim bi sepitanjem moda trebalo
pozabaviti. No, to ostaviti Moemo razmiljati o utjecajima mode na
narodnu nonju i narodne nonjena modu, smo i
danasivisvjedoci.Oviutjecajizaviseo
jednakokaoiprocesnaputanjanarodnenonje.
Geografskipoloajiprometnapovezanost
mjestascentrimapresudanjekodprimanja stranih utjecaja,kao i za
proces urbanizacije sela,to je dovelodonaputanjanarodnenonjekao
jedinstvenog odijevanja.Procesurbanizacije tekao je u pojedinim to
je naselje boljepovezanosgradom,tojeprimalovieutjecaja,
odnosnoranijenaputalotradicijskiodijevanja. Generalno
procesurbanizacijeje sredinom 19.st.,a zavrio 20. st., najkasnije
doDrugogsvjetskograta.Kroztajjeprocesdolodo naputanjatradicijskog
odijevanjaiusvajanja stila odijevanja.
Koncentracijomtemenajadranskuetnografskuzonu, koja obalni dio i
sveotoke Hrvatske, od Istre doKonavala,nailazimonapojam nonje.
Pojam gradskih plesova i nonje najue se vee za srednju Dalmaciju.
Gradovi kao to su Split, MUKA I ENSKA TROGIRSKA NONJA t qr.+ BATINA
Hvar i Trogir sve do 20. st. njeguju stil odijevanja,koji,
svomnazivu,imaelemente tradicijskog odijevanja i moe se smatrati
nonjom. stilodijevanja nastaojekaozakanjelioblik
europskemode19.st.,arezultatjeprometne otvorenosti utjecajima
Istoka i Zapada, kaoi tradicijske nasvojubatinu.Pomorstvoi
trgovinate mukogdijelastanovnitvana
plovidbumorima,otvaralojevrataeuropskim utjecajima,
nabavematerijalazaizradu i gotovih odjevnihpredmeta,aposebno
nabavinakita,ukrasai Uprocesuasimilacije
prekomorskihutjecajaposebnujeuloguodigrala Venecijakojaje
suverenovladalaovim VinkoPriboj dominikanac,u
svojemjegovoruOpodrijetluizgodamaSlavena,
odranomuHvaru1525.g.,zabiljeiodasuHvarani veoma kulturni ljudi koji
se odijevaju prema u Europi.Venecija,kaopomorskavelesila,uvelikeje
diktirala iukussvojihprovincija.asimilacijetih utjecajaje
usredinama, ali je u principu
uvijekbioselektivan.Lokalnesusredinenajbre
prihvatileuvozgotovihmaterijalaizVenecije,alisu
stilskekarakteristikeodijevanja upravilu svomukusu
ihsasvojomtradicijskom isasvojimmaterijalnim Nanekisu prihvatili
boje koje su bile svojevrsni znak Venecije, a to su
osnovnekomplementarneboje:crvena,plava, uta i zelena. Osvrnemo li
se na boje za jadransku etno zonu da, pored osnovnih boja prirodnih
materijala(vune,lana, tkanina)tj. i bijele,uovim
dominirajuupravoplava, crvena i zelena boja.uta se,u svim svojim
nijansama, pojavljuje kao zlatovez ili na ukrasnim dijelovima
marame iPlava je boja osnovne kod mukaraca: haljetaka,
prsluka,"koporana" i sl.,kodena:suknji,"kotola","pandila","suknjana
kase".Oviistiodjevnipredmetikrajem18.st.pod
utjecajempanjolskeprotureformacijepostajucrnii
takvisezadravajunajdueuurbanomdijelusrednje
Dalmacije(Split,Trogir,Katela).Kao gradu
Dalmacijiisrediteregije,Splitjenarodnunonju
najduezadrao,svedo20.Taj svojevrsnifenomenzadravanja
tradicijskogodijevanja u urbanomdaje nam za pravo da
taj,stilodijevanja,podvedemopodpojam"narodne nonje".
tradicijskoodijevanjeurbaneDalmacije svakako je zakanjeli oblik
mode zapadne Europe, ali je i
spojutjecajaZapadasutjecajimaIstokaionogiz
neposrednogDalmatinskezagore.Sviseovi
utjecajimogugeneralnoselektiratiisvestipodneke nazivnike"
.UtjecajsaZapada seu MUKA I ENSKA SPUTKA NONJA stilu-
krojumukogienskogodijela,teizboru materijala koji su se uglavnom
kupovali u prekomorskim zemljama.Zatim,odabiruosnovnihbojate
nakitu,maramama, eirimai mnogim drugim sitnicama koje su se mahom
uvozile. Sve seovoodnosinaenskuMukaje bila vie pod utjecajem Istoka
i dinarskog Utjecajistokaumukomodijevanju jeutipu do ispod koljena
- "bragee", koje su se u oblicima uDubrovnikuiokonjega s turom), te
na Hvaru i Krku. Dugi "pas" - "pos" od raznih svilenih,
ivunenihtkanina na okomitepruge, korijenesIstoka. plitka crvena
kapakojasepojavljujeu dalmatinskih gradova, u istim ili oblicima,
neposrednijeutjecajdinarskog odijevanja.Na mukuje
ipaknajvieutjecaotzv."mornarski stil",odnosno
kojusunosilimornari.Tip "na mornarsku" je biopa stoga i
najraireniji.Lakoje dase stil
odijevanja,popodrijetluutjecaja,bitnorazlikovaou mukom odijevanju
uodnosu na enski.Dok jeensko odijelo bilo pod utjecajem mode
Zapada, muko je bilo vie pod utjecajem Istoka i seoskog Bilo bi
stoga za daseuparu stilska mukogienskogodijela.To nije
Dovoljnojepogledatisplitsku tradicijsku kojaodajedojamsavrene
mukeiensketo iznesenomiljenjedasusevanjskiutjecajiselektivno i
uklapali u tradicijske oblike s puno stila i ukusa. Na tajsmodobili
veoma elegantne nonje Splita, Trogira,Katela, iHvara.Nonje,kojesupo
kroju stilski gotovo ali je po vrsti materijala, ukraavanja i
noenja svaka posebna iMirjana via kustosica MHB HVARSKELEGENDE+ ,;
t+ + i oprost HEROJSKI VRLINEIVANA HVARSKOGA - 2010.- godine,navrit
se500 godinaod Ustankahvarskih kojije
znatnoobiljeiohvarskupovijest.Takojeutjecaoina
razvojlegendi.Legenda okojojjeovdjeodvija se
nakonporazaustanika,alijevezanauznesretne
kojisujojprethodili.Zabiljeiojeu19.st. JerolimMachiedou
"Attoeroicodicristiana
virtudiGiovanniBalci,patriziolesignano"(Lavoce
dalmatica,Zadar,4.I1862.).Njegovtekstjepreveo Mladen Nikolanci:
Bijaegodina1515.Kakojekazano,postojalisu estokisukobi
plemstva,kojejeu upravi dralovlastita prava i povlastice,i drugog,
stalea koji jenastojao daproiri svoja prava na Obitelj bilaje
familijamau Hvaru i Ivan je zauzimao istaknuto mjesto u (treba ga
razlikovati od kasnijeg Ivanazapovjednika hvarske galijeu bitci kod
Lepanta,op. p.).Razuman,ozbiljan,poboan, bio je cijenjen i potovan.
Imao je jedinca sina. Ovaj,jo mlad,uz tolike
vrlinepokojimajebiosvima omiljen,biojei naravi,osjetljivnanajmanju
uvredu.Otac je uvijek strepio nad njim, posebno u vidu ozbiljnost
vremena. Jednog dana godine 1515, dok se otac nalazio u kneevoj
sdrugimkod providura ViktoraDiedazbog vanih javnihposlova,mladi
samisamopouzdan,prolaziojeulicamagrada. Zlosretnim
namjerisenatrgunadrugog koji je, uz netrpeljivost koja je vladala
dvastalea,gajio,kakobiva,i antipatiju naspramPri susretu mladi uz
ponekulakoumnu pokazaseneuljudan; nepravedanprema
aovaj,premastrogim vremena, nije mogao odgovoriti nego I drugi ali
mladi bilo zato tojebiovjetijiilisretnijeruke,zabodeusrce mladom i
ovaj ostane na mjestu mrtav. Sve je bilo stvar jednog trenutka.U
istom ubojicase na udaru pristaakoji su nadolazili sa svih strana
kru ve ni117 + +t+ +HVARSKELEGENDE trga.Sam,bez podrke i progonjen
od neprijatelja,dade se u bijeg ulicom koja vodi prema kneevoj i
tuu dio grada koji se upravo zove Grad (Groda),nakon to je u 15.
bio opasan posljednjim pojasom zida, sa zupcima i kulama, kako se
jo i danas vidi. Malo prije nego se to dogodiloIvan uputi se k
svojoj nedaleko od kneeve. Tek to se popeo uza
stepenice,kaogromgaoinevijestoubojstvusina. Izvadiviu naglo
dapotrai ubojicu.U istom mladi progonjenodneprijatelja, se u
stisci: ili daizgubi ivot od njihove ruke, to bi se svakako bilo
dogodilo,ili da se skloni u jednu oblinju atojeupravobila
Biloponekom iliu kad nema za razmiljanje,mladiupadneuupravou kad je
Ivan s golim imao u potragu za njime. Naavi se starom
mladibacikrvavinazemljui
sklopivirukenaprsimaipavinakoljena,svelikim povjerenjem obrati
se"Kriv sam,ali vas molim za ivot u ime onoga koji je postavi
rtvovao sezaljudskirod.Naovo obuzet plemenitim vrline,izgovoriove
znamenite"Spaensi. ocakojijetako
okrutnolienjedincasinanagonimojurukudati
zatjeramovajusrce.Mojavjerami,naprotiv, da oprostim mojem
neprijatelju i da ga ljubim. - ibacivinazemljupodignemladog i
zagrli ga.velik, zaista herojski, vrline.
Machiedojevjerovaodaovonijesamolegenda, povijesna istina, za to
navodi dokaze: I ne moe biti sumnje o Prije svega, ga tradicija, a
da se radi o djelu koje nije udaljeno od nasvieod tri
iodjelukojeje,osimtoga, toliko prirodno jedasu ganai stari u svim
pojedinostima i predali ga nama. Postoje, osim toga, i hvarske
kronike koje spominju i donose kako je Ivan usvojoj
primioispasioivotubojici jedinca sina.
Aliosimsvegaovogajedannepobitnidokazimamou
jednojjavnojispravi,dudevskojdukali.Glaso herojskom rairio se
posvuda po pokrajini paivani.KnezprovidurViktorDiedosmatraojeza
dunostdaposebnoizvijesti senatiduda LeonardaLoredana.Tolikavrlina
ostavilaje najdubljiutisakna vladu.Dudsvojom dukalom od 22. augusta
1515, upravljenom na hvarskog
knezaprovidura,ukojojgahvalizanjegovomudro
upravljanjeutekimvremenima,nadodaje na
"Osimtogapohvaliteonogprevjernog kojije,suzbiviestinu,takousrdno
zagrlio ubojicu vlastitog sina ... ". Uostalom, dudnijesesamona
iznesenu pohvalu. Venecija je ivo eljela da upozna tako velikog
UonimvremenimasuvazntJe osobe pokrajine dolazile u Veneciju radi
poslova i interesa svojeNedugoizatoga hvarskog plemstva, doao je po
poslu u Veneciju.Dud Loredan ga primi.
(M.Nikolanci,TrinovadokumentaoHvarskom ustanku,Hvarski zbornik 2,
1974.) Izaista,ovalegendaimajaketemeljeupovijesnim Okoji je
odjeknuo diljem Republike,jeostavioijedan hvarski knez Viktor Diedo
u pismu dudu od 3.8. 1515 .. njegov se izvjetajmalo razlikuje od
gorenavedenog: "OvimpismomdajemoVamnaznanjedajebio
sajamprigodomblagdanasv.Stjepanazatitnikaovog grada. ..U
katedralnoj crkvi bili su sabrani svi, i nakon
miseizazivaDuhaSvetoga. Zatim je bila odrana propovijed dabi se
potaknule due svijudanapustesvakumrnju,zatimsvineizrecivo ganuti,ne
bez suza, zadavi sobom poljubac mira,
zagrliese.Potosusviuzljudske,njeneiganutljive oprostili jedan
drugome svaku nepravdu i uvredu i da vie jedan drugoga ni ni
djelom, ostalima,jedan od
imenomuonomaruzamirompozoveksebinekogakojijeu ovome ustanku ubio
njegova vlastitog sina i mu primi gana mjesto mrtvoga sina.Dok su
seobojica grliliiganutljivoplakaliutomeistomebi sklopljena pomirba
12 privatnih osoba ... (prijevod J. u knjizi A. Ustanak hvarskih
Split,1988., 611) Na temelju ovog izvjetaja da je sin bio jedan od
mladih koji su ubijeni u StaromGraduna ustanka.Tomijenja o ovom
alinipoto ne umanjuje - kako ga jejo Machiedonazvao- herojski
vrline hvarskogkoji je, barem nakratko, doprinio miru i pomirenju
hvarskih i Priredio: Joko B. BATINA+ciit+ t HVAR- MOJOTOK Mojotok
ima duu.Kad jene bi imao, uzaludna bi bila
mojaljubavpremanjemu.Stvarikojenemajuduu
moemocijeniti,alineiljubiti.Najskupocjenijibiser moe mi biti drag,
ali ne mogu ga voljeti.Kad kaem da volim svoj otok, volim ga kao
koje mi ljubav. Naa je ljubav uzajamna. Ona je ivotna stvarnost u
kojoj senaavezai otkrivajuiogledajuna koji oraskoiivotau
"mikrokozmosu"otoka.Modajeupravostvarnost
"mikrokozmosa"razvilanaotokupojavnosti ivota dorazmjera i
raznolikosti tako da ista stvar ili pojavnost na kopnu nema istu
ljepotu i osobnost kaonaotoku. vole dasenajvrjednijei
najljepestvari,a njimaposebnomjestoima proek,
u"malomsudu".Oproekunije potrebno posebno govoriti, treba ga
jednostavno kuati i on samprogovoriti.Tajblagoslovljeninapitakje
"sublimacija" soka,aplod jestrasneljubavi
loze,zemljeisunca,oplemenjenpanjomibrigom teaka.
Akojeotokuodnosunavelikokopno"malisud",
moemozamislitidajearomaiokusivotanaotoku poput starog proeka koji,
u "malom sudu", duu i tijelo.Proek sedoista smatrao lijekom na
otoku, to nijedaleko od istine.Poput proeka i otok je "ljekovit" ,
to nije fikcija nego stvarnost koju na ovom
prostoruivimosvakodnevno zrak, iureenmirisimabilja, miriseprimamo
kao darove, kao najljepe snove zemlje, kamena i sunca. Nije li
raskono obilje mirisa, koje poput tamjana izvire iz
vena,zapravoduaotoka,kojase blagotvornim mirisima sjedinjuje s naom
duom? Nitko kaootok nebimogaoprirediti takavkoktelmirisaod kadulje,
mravinca, vrijesa, ruzmarina, lavande, metvice,
duice,mirteibosiljka.Isuncenadotokom ponekad izludi poudnomirisne
koktele. Vatromet ivotne radosti koja izvireizmirisa bilja te iz
svakog zrnca svjetlosti, koja kao nebeski dar rosi
naotokimoreokonjega, dobrevoljemoe doivjetiu
svakodnevnimstvarima,uzemlji,
kamenu,biljuimoru,anajboljemoegaosjetitiu svakodnevnompozdravu
kojipri susretu pozdravljaju usklikom: - Zdravi bili! - Veseli! -
glasi odgovor na pozdrav. Moe li prijatelju i namjerniku poeljeti
ita ljepe iboljeodzdravljairadosti? svakodnevni pozdrav pretvara
susret u malu fetu, koja u trenu bljesne kao jutarnji dodir sunca i
mora. Tin BATINA POVRATAK HRVATSKOM MORU N akon dugih godina vratih
sedoma kao stranac. me samo more, mojstari znanac. Udvoru zamirie
kruh iz N astarojklupi sjedi ena. Bog,mama - htjedoh Tiina ...na
klupi samo sjena. N ad selom se Udui Mrak ulazi upuste dvore. Nisi
sam - tjei me more. Zauti stare loze. Iz mraka javi semeket koze.
Sa smokve suhi list ugluhu tiinu kapne. Jasam s tobom,ne tuguj-more
mi apne. Sjedam za drveni stol. N aviru... N astolu kruh isol.
Usrcu bol. na ... vjetar isjene ija zajednomolimo. More umori: Mi
se volimo. Kasne su ure. Ipoloi more na me svojblagi dlan. Zajedno
more ija tonerno usan. T.K. RAZMILJANJA..+..;t+ MISTOBoe, koja
zima. Pari mi se nikad gore, a bilo hi je puno grubih. Ne spominjen
se ovako gnjilega vrimena u bokun. Koja umideca, uvukla se usvaku
kolu,svaku fugu.Judi su sestisli,straidu se,ne pozdravijedu se,ne
gledodu se uoci. Izgubili su se mista di su se pili i di se di se
hodilo u spizu i dobijalo puno od spize. Zatvori se svak u sebe,
izgubilo se ono ca je molo misto cinilo vridno ivota u njemu, a
nita se ni dobilo. A koliko je soma judih partila. Pjaca se
nagripala, gustima se rasut, se nakrivi na jednu vodu, kamik ne
kako je ua. Misto sve i svakega, svaki na repir ostavi karinu,
svaka betima i lipa ric ostavi enj. Misto se lici od lipih ricih i
dilih, i mole dice, a ne znan kako se rekuperat od bubocih od ove
zime. Kako ovo misto bez Palme, Vedrana, barba J azota, Jakice,
tete Marije, Jokota, Luke i svih onih ca su portili ove zime. Kako
mi bez njih? Dinka Novak tt+ + +NAIUMJETNICI Tomislava J samouka
hvarska slikarica KOLURILIPOTE, MORA IDITINJSTVA
Idejazaovajtekstnastalajeposve jedne
itoplesvibanjskesubote,kadasenaPjaci
odravalafjerauzblagdansv.Propera. su smjestili stolove u
blagotvorni hlad fontika. Nala sam se uz stol udruge "Forske
uonce", uz areni spektar knjiga, sapuna,razglednica...Ipak,jedna
samozatajnaena,odjevenaumornarskumajicusa crvenom maramom oko
vrata, privukla je veliku panju posjetitelja fjere.Na svome je
stolu izloila desetak slika uljanaplatnusaprizorima samostana,
Pjace, levande, mora, brodova, i maslina.Bile su
malogformata,aliprepuneivih,krasnihboja,
razigranogpoteza,kaodanekakvatoplinaizvireiz svakog slike, iz
svakog poteza kistom. "Ajme, pogledoj kako je ovo lipo! Cikove su
ovo slike?", pitali bi posjetitelji. "Tomislave slijedio je
odgovor. "Ma nemojte mi Pok ovako lipo!"
TomislavuHvaraninajviepoznajukaovlasnicu
trgovinenaBurka.PoznajujekaoHvaranku
1951.),kojajecijeliivotvezanauz svoje mjesto. Ipak, donedavno su je
tek rijetki poznavali i kao slikaricu. Kako sama teta Tomislava
kae, u njenoj obitelji imali su talenta za slikanje.Voljela
jecrtati i slikati jo od ranog djetinjstva,alinijeimala
nabavitiplatnai priborzaslikanje,kaoninastavitikolovanjeutom
smjeru. Ostala je u Hvaru, osnovala obitelj, zaposlila se i brinula
se za svoje starije roditelje. Nakon to jojje otac
umro,1989.g.,nanagovorprijateljiceizdjetinjstva,
kojajeznalazanjentalent, seponovnobaviti slikanjem, najprije iz
elje i potrebe da ublai tugu i alost
zapokojnimocem.Sveuspomenekojesujevezaleuz djetinjstvo, odlazak u
polje, na ribe, plivanje i more, sve jepolako
naplatno,stvaralaslikejednuza
drugomutiini,okruenasamoplatnom,bojamai
uspomenama.Nekolikogodinaposlije,zadesilajujei
suprugovasmrt.Uovojalostivratilaseslikanjuna poticaj sina Jureta.
Nekoliko slika izloila je na jednoj izlobi u Dubrovniku,
alisvesepromijeniloprijedvijegodine.Dinka Novak
Kogotova,udruge"Forskeuonce",izloilaje
tetiTomislaviidejuoizlobinakojojbisepredstavile
Hvarankekojesebaveslikarstvom, radomi Pristala je, ali sa dozom
treme-nije bila sigurna kako mjetaniprihvatitinjenradicijeluizlobu.
Izlobajebila postavljena usvibnju2007.upod
nazivom"ForkezaFor"i,osimteteTomislave,svoje
radovesuizloileMilojkaRossoRico,DinkaNovak Kogo,Marija Fjokotova i
Vesna Izlobu je najavljivaotekjedanplakat,alijenaotvorenjedolo
preko 300 ljudi,to jeza Hvar velik broj.
IstaizlobaodranajeiuStaromGradugodinudana poslije, pod nazivom
"Forke za Paiz" . Nakonovihizlobi,Hvaranisuimaliprilikuupoznati
svojesumjetankei kao umjetnice.Sliketete Tomislave ostavile su
krasan dojam na posjetitelje, te su vremenom Hvarani i
slike,posebnosadanakon fjere za sv.Propera. Svoje slike ipak
poklanja, Ne voli slikati za novac. Slika iz ljubavi prema moru,
kamenu,izuspomene na sretno i bezbrino djetinjstvo, Hvar kakav je
bio.Sveto jeokruuje prenosi na platno, u elji da kistom stvori samo
lijepo, samo dobro i pozitivno.Nijedna slikanije gotovproizvod,
teta Tomislava uvijek dozvoljava sebi popraviti je,tuljepotu
Neelibitiuokvirena konvencijamanimodom,nastojiimatiiroke horizonte,
u svemu neto lijepo i to prenijeti na platno. To su Hvarani i
prepoznali. elimo teti Tomislavi jo puno lijepog koje uroditi
prekrasnim slikama. Neka svi koluri lipote, mora i ditinjstva i
dalje budu zabiljeeni kistom! Na kraju,najboljeje
jednommiljuizknjige dojmova povodom izlobe"Forke za For":"Kadena
izlijeduu,onda serodi ovakvo blago.Samo takodalje na ponos sviju
nas. " Z.B. AKTUALNO++ tt..;t svjetskog turizma RURALNITURIZAM NA
OTOKU HVARU Turizam,usmislu,jedan jeod najvanijih izvora zarade na
otoku Hvaru. Zato treba konstantno ulagati u njega i ne zatvarati
se i na ljetni turizam, nego ga razvijati i iriti lepezu ponude
idestinacije,uovome otoka Hvara, kako bi bio prisutan dio godine.
Ruralniturizam je uaktivacijii odrivomrazvojururalnih kojipomae
lokalnogidentiteta,tradicijei titi okoli,
autohtonu,tradicijskuiekoloku
proizvodnjutepomaerazvojururalnihkrajevana
osnovuodrivograzvojapagaspravommoemo
nazvatisvjetskogturizma.Takavoblik
turizmapredstavljagolemneiskoritenipotencijal
kojemunitko,ilitekrijetkipridajudovoljno
pozornostikakvuonzapravozasluuje.Novanoje
odmahnaobjasnitipojamruralnog turizma. Mnogi misle da se tu radi o
seoskom turizmu,alizapravopojam"ruralniturizam"
objedinjujesveposebneobliketurizma,aoninpr. mogu biti: turizam na
gospodarstvima, lovni,
ribolovni,ekoturizam,zdravstveni,sportsko-rekreacijski,rezidencijalni
zaodmor), edukacijski, tranzitni,kampingturizam,kontinentalni
turizam,gastronomskiienogastronomski,turizam
dijelovaprirode,kulturniturizam,vjerski turizamisl.Proirenje ponude
saovakvim oblikom turizma bilo bi idealno, jer je bitan spektar u
kojima on moe uivati tijekom svojega odmora.
Ruralniturizamtrebauvrstitiumarketinkiplan
razvojaturizma,kaojednogaodproizvoda,kakootoka,takoicijeleHrvatske.
Sukladnotome,trebalobiizraditiistrategijurazvoja ovakvog oblika
turizma, te usmjeravati daljnji razvoj u cilju formiranja i
brandiranja otoka Hvara kao ruralno-
destinacije.Naravno,ucjelokupnom procesutrebalobi
kreiratiedukativneproceseucilju poboljanjaugostiteljskihi uslugau
ruralnom turizmu, kroz obveznu edukaciju kadrova za sadanje i
vlasnike te potaknutiedukativneproceseuobrazovnim
institucijama(strukovnekole,visokoobrazovne institucije)glede
irevitalizacijetradicijske
graditeljskebatineiprimjereneizgradnjenovih struktura na ruralnimte
ostalih programa i projekata. U dananje vrijeme
promocijadestinacije ima prevelikuulogu,stogajeprijekopotrebna
kvalitetna promocijanalokalnoj,nacionalnojiraziniputemraznih
agencija(po inozemnih),lokalnezajednice i Hrvatske
zajednice,odnosno ruralnogturizmakao proizvodau promociju Hvara i
Hrvatske kaodestinacije na tritima.Kadasegovorio
promocijinikakosenesmije niinternet,koji
imanezaobilaznuulogu,jerdanassegotovosvatko
koristinjime.RaditogaGradtrebaimatikvalitetne
internetskestranice,kojetrebajuredovitobiti aurirane, i na kojima
se svaka informacija koja potencijalnom bitibitna,jer"Samo
zadovoljan gost je dobar gost". Ivo Tudor t+. t+AKTUALNO Kriza,
samo financijska, ili ... KORIJENIOVf KRlZE NALAZE SE.tOOOjM
SvRIDANANgEGl COVJEKAg z& Kad mi jeu jednom hvarsk&n
v().
