KULTPUT [broj 12, avgust 2011.]

8/3/2019 KULTPUT [broj 12, avgust 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-12-avgust-2011 1/24

Broj 12 • August 2011.



2

Poštovani čitaoci,

Pred vama je posljednji broj magnansiranog projektom Mediji kao inskohezije lokalne zajednice, koji je u peaugusta 2010. do septembra 2011., zjući prije svega podršci Ambasade KHolandije u BiH, provodilo Udruženje lji Srebrenice“ u partnerstvu sa novin

cijele regije.Pred kraj projektnog ciklusa provanketu o čitanosti magazina i slušandioemisija, sa namjerom da dobijemo dostupnosti magazina, čitanosti, kacepciji građana – da li je ovakav magašte potreban na ovoj našoj regiji. U aučestvovalo tri stotine ispitanika sa pcijele regije – sto po opštini. 97% i pitanika iz Bratunca i Srebrenice respsmatra da je časopis o i iz kulture podok je taj procenat u Milićima 84%. pred sobom anketu s jedne strane, a pčasopisa sa druge, sjeli smo i razmnam je činiti.

Mi vjerujemo da je KULTPUT dopr turnom uvezivanju naših opština, obeje informacije o kulturnim dešavanjimje intervjue sa umjetnicima koji su ponašu regiju, promovisao je đačko st

tvo, iz zaborava izvlačio ono što zaboraa čime treba da se ponosimo, nije dijeje sabirao, nije se odricao, već priznakako onda da se mi odreknemo KULTP

Novinari iz regije koji su proteklihest mjeseci činili kulturnu redakciju i Srebrenice su odlučili da nastave dčasopis tokom narednih mjeseci, istono snižavajući sve troškove. To značinaredne brojeve imati u nešto manje nom izdanju kada su u pitanju štampprint, dodaci, ali da ćemo dati sve od u što kraće vrijeme obezbijedimo poddalje izdavanje časopisa. Sa zadovovas pozdravljam.

Do sljedeće

UvodnikIZ SADR@AJAINTERVJU: Zenit ĐozićVragolije pretočene u „Nadrealiste“Jedan od glavnih likovaiz poznate serije „Na-

drealisti“ je Zenit Đozić.Rođen je u Bugojnu, ali

njegovi preci potiču izSrebrenice. Pojedinciiz bogate, poznate icijenjene porodice Đo-

zić „otiskivali“ su se usvijet , te svugdje gdje su zastajali, bilisu priznati.Strana 3

„Srebrena traka“i Prijatelji okupiliumjetnike izsvijetaCrveni tepih, po-

znata lica i vrijedniPrijatelji Srebreniceučinili su da ovogodišnji Festival kratkoglma „Srebrena traka“ oživi ovaj grad ilmsku umjetnost približi svim ljubitelji-ma dobrog lma.Strana 4 i 5

Mirela plijeniposebnošćuJedna od rijetkihpojava na bh.muzičkoj scenikoja tako plijenisvojom pojavomi nastupom da joj se dive i djeca i odrasli jeste MirelaLaković, koja zajedno sa svojim bratomLakom već godinama osvježava našupomalo učmalu scenu.

Strana 6

Sve manje učenika u školama uBratuncu, Milićima i Srebrenici

Strana 7

Pero Vujadinović, učiteljOBJAVIO RODOSLOV SVOJEPORODICE

Učitelj iz Milića Pero Vujadinović sa-

kupljao je nekoliko godina podatke oporijeklu svoje porodice, da bi ih ne-

davno objavio u istoimenoj brošuri,koju je publikovala Narodna bibliote-

ka u Milićima.

Strana 8

Stefan Nikolić, najbolji bratunačkistudentProgramer okončao studij sprosjekom 10

Strana 8

NAGRAĐEN LITERARNI RADU prošloj školskoj godini , članovi literar -ne sekcije OŠ „Aleksa Jakšić“ iz Milića,koja broji oko 15 redovnih članova, slalisu svoje radove na većinu konkursa, anajuspješniji su bili na konkursu u Sre-

brenici pod nazivom „Čovjek je neprijateljsamom sebi „.

Strana 12

TradicijaŽENIDBE BEZ PROSIDBEU prošlom broju našeg lista pisali smoo tradicionalnom običaju-prosidbi koji jeuobičajen i sačuvan u svim krajevimaBiH i koji ima mnoštvo različitosti u ra-

znim krajevima, ali i sličnosti, jer se mno-

gi detalji vezani za taj običaj podudarajuu raličitim područjima i suština prosidbe je svugdje ista.

Strana 13

MILAN ĐURĐEVIĆ: STVARAMOMUZIKU KOJA SE NAMA DOPADAOvogodišnji „Avgustovski dani kulture isporta“ u Mi-lićima biće

upamćeni pogostovan jupoznatog ipopularnogbeogradskogbenda „Neverne bebe“, kojeg je 13. av-

gusta, u sportskom centru u Milićima po-

zdravilo više od hiljadu mlаdih Milićаnа injihovih gostiju iz susjednih opštinа.

Strana 15

Krstinja iz Srebrenice izabrana zamiss Podrinja

Krstinja Šakota iz Srebrenice izabrana jeza najljepšu djevojku na izboru za missPodrinja. Prva pratilja je Jovana Đurić izBratunca, a titulu druge pratilje ponijela je Amila Zeherević iz Zvornika. Najljep-

še Podrinjke naći će se na nalu izboranajljepše djevojke Republike Srpske zaiduću godinu.

Strana 16



INTERVJU: Zenit \ozić

Vragolije preto~ene u„Nadrealiste”

Jedan od glavnih likova iz poznate serije „Nadrealisti“ je Zenit Đozić. Rođen

je u Bugojnu, ali njegovi preci potiču izSrebrenice. Pojedinci iz bogate, poznate icijenjene porodice Đozić „otiskivali“ su seu svijet , te svugdje gdje su zastajali, bili supriznati.Zenitov pradjed Lati i djed Hakija pre-selili su se u Bratunac, a otac Šeet, kaodirektor Narodne banke, otišao je na služ-bu u Bugojno. Većina amilije ostala je naovom području, pa se Zenit ovamo vraćaoi provodio ljetni raspust.ZENIT:„Kao dijete, bio sam vragolast, pundogodovština i stvarao belaje i drugovimas kojim sam se igrao u Bratuncu, a i rodi-teljima.KULT PUT: Je li sklonost ka vragolijamauticala da se na najbolji način izraziš u se-riji „Nadrealisti“ZENIT: Djelimično. Ali, hoću da naglasimda ja ustvari i nisam glumac. To nije mojaosnovna djetnost. Ja sam, da tako kažem,usputni glumac. Ja imam kompaniju -

producentsku kuću, snimamo program zaTV – humorističke emisije, TV reklame.Režiser i scenarista sam. I u „Nadrealisti-ma“ sam bio scenarista i glumac. Krenulismo spontano sa tom serijom koja je bila jako popularna i aktuelna. „Nadrealisti“ su„nikli“ iz našeg svakodnevnog druženjai zezanja i zajedničkog shvatanja svijeta idruštva. U početku je to bilo kao da zabav-ljamo sami sebe, a kasnije je to evoluiralo ipočeli smo da zabavljamo i druge. Gosto- vali smo sa „Nadrealistima“ u Srebrenici iBratuncu i sale su bile prepune.

KULT PUT: Iako je bio napisan scenarioza svaku emisiju, priča se da su mnoge sce-ne snimljene nenadano, spontano.ZENIT: Uvijek je bio scenario, bez kojegse nije moglo krenuti na snimanje emisije.Ali, bilo je i improvizacija koje su na krajuispale antastične. Sjećam se da smo u Du-brovniku snimali skečeve. Na kraju nam jerežiser rekao da je sve super, ali da je to ne-

dovoljno za jednu emisiju i sugerisao namda još nešto smislimo. Bukvalno, sa plažesmo pokupili nekoliko zanimljivih aca i urestoranu na obali, snimili smo onaj čuve-ni skeč sa konobaron i rečenicom „U redu je“ nakon koje on stalno pada. „Glumci“sa plaže su se pokazali izvanrednim, a onadjevojka što govori engleski, takođe je bilana ljetovanju, ali smo kasnije saznali da jezavršila glumu u Zagrebu.KULT PUT: Mnogi skečevi iz „Nadreali-sta“ aktuelni su i danas . Predvidjeli ste

mnoge stvari i događaje. Šta je to uticalona to da budete toliki vizionari?ZENIT: Mnogi me pitaju isto. Nemampravi odgovor. U suštini, rad na komedi- ji podrazumijeva izmišljanje apsurdnihsituacija. Što je veći apsurd, veća buda-laštinja, to je i smješnije. Mislim da smomi u našem kreiranju paradoksa, najluđihsituacija, došli do situacije koja nam se ka-snije ustvari i dogodila. Bili smo osjetljivina događaje i situacije, osjećali smo jedan veliki naboj, društvene promjene i sve smoto pretakali u skečeve koji su i danas radogledani.KULT PUT: Evo te u Srebrenici, u svomi zavičaju tvojih predaka. Kakvi su prviutisci?ZENIT: Dolazim u grad porodične tradi-cije. Osjećam neke nevidljive veze, poku-šavam ih otkriti. One su svuda oko menei ja ih registrujem. Otac mi je dosta pri-čao o Srebrenici i pokušavam otkriti svukompleksnost ovog kraja. Ovdje u Srebre-nici i Bratuncu imam još mnogo amilije.Obišao sam i rođaka, čika Rizu. Neki su se

raselili, pa i ne znam gdje su. Takva nam je sudbina godinama, pa i vijekovima. Mojdjed je imao brata blizanca. Studirali su še-rijatsko pravo u Istambulu. Djeda se vra-tio u Srebrenicu, a njegov brat je ostao uTurskoj i bio je u diplomatiji Kemala Ata-turka. Nikad se više nisu vidjeli. Treći brat je bio nasilno mobilisan u Austrougarsku vojsku i poslat na ruski ront. Zarobljen je,

priključio se Crvenoj armiji i učestvu Oktobraskoj revoluciji u Rusiji. Člamoje porodice, mogu da kažem, bisudionici planetarnih istorijskih dogaTo su bila burna vremena, kao u nedaprošlosti. To je potresno da se pororazdvajaju, ali je to posljedica siline rijskih događaja koji tragično djelujporodice.KULT PUT: U Srebrenici si i povoFilm estivala „Srebrena traka“. Kaktvoji utisci vezani za ovu maniestacijZENIT: Imam jedan uzvišeni osjeća

sam član žirija i flm estivala kojeg usno, već petu godinu, organizuje Udnje „Prijatelji Srebrenice“. Festival jna visokom nivou, sa vrlo kvaliteflmovima. Tokom trodnevnog bor vidio sam da grad diše jednom povoljatmoserom i Srebreničani su mi rekžude za ovakvim događajima koji sežalost, tokom godine samo povremovdje organizuju. Jer, kultura doprljudskom uzvišenju . Ovaj estival njava ljudima dušu. Mladi mogu dprosvjećuju na ovaj način i ovaj etreba nastaviti priređivati i narednihdina. Opravdano je da i Srebrenica estivalski grad. Zašto bi to bili samo vgradovi. Kultura počiva i polazi iz msredina. A Srebrenica je to jezgro. brena traka“ mogla bi biti embrion i svjetske maniestacije koja bi se orga vala u Srebrenici.

Sadik Salim



4

Crveni tepih, poznata lica i vrijedni Prijatelji Srebrenice učini-

li su da ovogodišnji Festival kratkogflma „Srebrena traka“ oživi ovaj gradi flmsku umjetnost približi svim lju-biteljima dobrog flma.Mali jubilej! Pet godina truda irada uloženo je da bi estival da-nas postao brend Srebrenice, ali i

regiona, jer umjetnici su ove go-dine svoje flmove slali iz cijelogsvijeta.Naime, na adresu organizatora sti-glo je oko 100 naslova iz svih kra- jeva svijeta - od kojih su izabraninajbolji, uključujući flm koji jedobio nagradu na Filmskom e-stivalu u Kanu i novonagrađeneflmove iz Azije, Evrope i Arike.Dragana Jovanović, predsjednicaUdruženja „Prijatelji Srebrenice“istakla je da je Festival nastao kaoideja mladih entuzijasta koji suprije šest godina snimili svoje prvekratke flmove u Srebrenici.-S obzirom da u Srebrenici ne po-stoji bioskop, Filmski estival “Sre-brena traka” je jedino mjesto gdjeSrebreničani mogu pogledati flm-ske projekcije na velikom platnu.Bilježimo veću zainteresovanostmladih umjetnika iz regiona, ali

i cijelog svijeta za naš estival, štopotvrđuje činjenica da svake godi-ne imamo sve veći broj prikazanih fl-mova – izjavila je Dragana Jovanović,predsjednica Udruženja „PrijateljiSrerebrenice“.Filmski estival otvorio je animatorBerin Tuzlić, a potom je uslijedi-

la projekcija flma Danisa Tanovića“Prtljag”, kojoj su prisustvovali glum-ci ovog flma Boris Ler i Rijad Gvoz-den. Odlukom žirija, ovaj flm je do-bio specijalnu nagradu u kategorijiigranog flma.

-Samo snimanje i pripreme flma subile nevjerovatno iskustvo za mene ito iskustvo se i sada nastavlja, pogo-tovo što smo imali priliku da poka-žemo flm tu u Srebrenici. Za mene je čast što sam ovdje i što smo flm

prezentovali baš Srebreničanto se ne može mjeriti ni sa čimestival mi je draži od bilo koje vala - u inostranstvu – rekao jeLer, glumac u flmu “Prtljag”.U kategoriji dokumentarnog

prvu nagradu odnio je„Escarbajo“a koji je rađendukciji BiH i Meksika,

specijalnu nagradu žirija kategoriji dobio flm „Jmi“, tuzlankog režisera Sulejmanovića.-Ovo je prvi estival na

učestvuje naš flm. Dragošto smo u gradu koji zasovakve stvari pogotovo festival. Nedavno smo osi Udruženje mladih umjeimamo nove ideje, planonove flmove, pa se nadaćemo i sljedeće godine Srebrenici, poručio je mlalejmanović.Kratki flmovi takmičili s“Srebrenu traku”, nagrad je predviđena za svaku odgorija, od fkcije, dokumnog, animiranog i studenflma. Po prvi put ove gbila je predviđena i posekcija za studente, kro

su predstavljeni talenti ikrajeva Bosne i Herce

i ostatka Evrope. Žiri je imaoposao da izabere i nagradi nstvaraoce.-Predivno sam se proveo u Sreci i gledao sam jako dobre flmnogo bolje nego na ostalim

Filmski festival

„Srebrena traka” i Prijate



valima. Teško nam je bilo odlu-čiti, i svađali smo se međusobno(govori kroz smijeh), pa sam doposljednjeg dana estivala i pro-mukao. Želim čestitati organiza-torima na dobrom gostoprimstvui kvalitetnom programu estiva-la. Uvijek ću se odazvati na ovajestival i biti gost u Srebrenici –

rekao je bh. glumac Zenit Đozić, jedan od članova žirija.Filmski estival „Srebrena trka“organizovan je u partnerstvu salokalnim nevladinim organizaci- jama i kulturnim institucijama izSrebrenice, uz podršku OpštineSrebrenica.Udruženje “PrijateljiSrebrenice” uložilo je dosta na-pora pri organizovanju malog jubileja estivala.-Ove godine estival je imao re-kordan odziv autora. Ponosnasam što ove godine možemo daprikažemo flm koji je u Kanuosvojio nagradu, imamo zaistaizvanredan izbor flmova.Podrška Ambasade Kraljevi-ne Holandije u BiH Srebrenici iprojektima u Srebrenici je zaistanešto što je nezaobilazno gotovou svim pojektima, pa i kada jeestival kratkog flma u pitanju,

iz godine u godinu podržavajudolazak autora i podržavaju samestival. Osim toga podršku e-stivalu je dala i lokalna zajednica– Opština Srebrenica kao i par-tnerske nevladine organizacije.Takođe bih htjela da se zahvalimljudima iz CRS-a i Sector Securi-

ty-a iz Banja Luke – poručiDragana Jovanović, predsjeca Udruženja „Prijatelji Srenice“.Učesnici Festivala i mladi breničani prisustvovali su totri dana i flmskim radionickoje su vodili eminentni stnjaci Zenit Đozić, Nenad Di

rević i David Pettigrew.Film, muzika i dobra zabavanili su da Srebrenica od osdo desetog septembra izgdosta drugačije. Nova, ali pota lica izazivala su interesovSrebreničana koji su dolaziprojekcije i žive svirke. Novačena znanja i zabava učinili smnogi gosti požele da i sljedseptembra budu gosti Srebrei njenih Prijatelja, na tada vestom Festivalu kratkg flma „brena traka“.

- S obzirom da u Srebrenic postoji bioskop, Filmski val “Srebrena traka” je jemjesto gdje Srebreničani m pogledati flmske projekcijvelikom platnu. Bilježimo zainteresovanost mladih umnika iz regiona, ali i cijelog

jeta za naš estival, što pđuje činjenica da svake goimamo sve veći broj prikaza flmova – izjavila je Dragan vanović, predsjednica Udruž„Prijatelji Srerebrenice“.

Dejan Petr

okupili umjetnike iz svijeta



6

Jedna od rijetkih pojava na bh. mu-zičkoj sceni koja tako plijeni svo-

jom pojavom i nastupom da joj se divei djeca i odrasli jeste Mirela Laković,koja zajedno sa svojim bratom Lakom već godinama osvježava našu, pomaloučmalu, scenu. Njihov nastup na Euro-songu 2008. godine pokazao je u da uBiH ima talentovanih i duhovitih mu-

zičara koji ne trebaju pratnju violina isaza da bi djelovali „svjetski” na sceni.Na njihovom nedavnom sarajevskomkoncertu provela sam se tako dobro dasam poželjela kad porastem biti Mirelabar jedan dan. Ali sam svo vrijeme mi-slila kako im sigurno ne može biti lakoživjeti u BiH jer zaista nisu standardnimuzičari. Ni osobe.Ti i Laka ste zaista drugačiji po pje-smama, stajlingu i kompletnom ugo-đaju što pružate svojim koncertima i

nastupima. Kako je to biti drugačija/ drugačiji u Bosni? Mislim da su se ljudi do sada navikli nanas tako da više ne predstavljamo tolikoneobičnu pojavu. Što se nas tiče, uvijek

smo prirodni i opušteni, pušta-mo da nas vodi mašta i u tomemaksimalno uživamo.Mada, ponekad kad nastupamonegdje prvi put, publika nas naj-prije posmatra sa čuđenjem, aposlije nekoliko pjesama se i oniopuste, plješću i plešu s nama.Završila si akultet komparativ-

ne književnosti i bibliotekarstva.Da li se ljudi iznenade kad shva-te da si ti bibliotekarka? Da li seuopšte možeš zamisliti jednog dana da radiš u biblioteci i lu- paš djecu po prstima ako uzmuknjigu, a ne izvade karticu? Taj studij sam završila prvenstveno zbogknjiževnosti, bibliotekarstvo me i nijetoliko zanimalo… Mogu se zamisliti urazličitim situacijama, mada, mislimda ne bih lupala djecu po prstima, već

bih se maksimalno trudila da ih naučimkulturi korištenja bibliotečkog onda.Studij koji sam završila je jako kvalite-tan i pruža znanje koje se može primi- jeniti na različite oblasti iz umjetnosti i

kulture, pa evo, i marketinga,dakle nije isključivo u pitanjurad u biblioteci.Radiš i u marketinškoj agen-ciji, muzičarka si i bibliote-karka. Koji je tvoj pravi po-sao? Šta kažeš rodbini kad te

na okupljanjima pitaju „pačime se ti ustvari baviš?“ Jednostavno je. Radim u re-klamnoj agenciji kao izvršniproducent i account. Muzi-kom se bavim iz ljubavi, to je više kao hobi. Bibliotekarkanisam još bila.

Ima li i koje je uopšte mjesto muzičkoj industriji? Znamo dnema u politici i ekonomiji, a uci? Da li se tu poštuje ravnoprspolova ili? Ima nas i možemo biti svuda, satrebamo aktivirati, učiti i raditi boljšanju svog mikrosvijeta, a kasse to prenijeti i na ostale planove. je imati samopouzdanje i znati, šta nećeš, ako ne znaš šta hoćeš. Mnoge djevojke u Srebrenici,iBosni, u cijeloj državi sanjajudrugi bolji život bez crne hronik politike. Da li ima neki recept zaživot? Može li se on postići u BiH

Svi imamo šanse, ali mi se čini dadovoljno strpljivi, vrijedni, hrabrzultati ne dolaze odmah i tu se gupljenje. Na tome, prvenstveno, trraditi. Univerzalni recept za srpostoji, svako mora sam kreirati

Dženana A

Mirela plijeni

posebno{}u



BROJ OSNOVACA I DALJESE SMANJUJE

SREBRENICA

Na području Srebrenice, prema planu iprogramu, počela je redovno nastava

u dvije centralne osnovne škole, jednoj po-dručnoj školi , osam područnih odjeljenja teu Srednjoškolskom centru.Pedagog u Osnovnoj školi „Kosta Todoro- vić“ u Skelanima, Sanja Moćević saopštila je da će nastavu u ovoj školi pohađati 111učenika ili za 9 manje nego u prošloj školskojgodini, među kojima i 10 prvačića ili jedanmanje nego lani.U ovaj broj uračunati su i učenici koji po-

hađaju nastavu u područnom odjeljenju oveškole u selu Jezero.Nastava je na vrijeme počela i u centralnojOsnovnoj školi „Petar Petrović Njegoš“ uSrebrenici te njenoj Područnoj školi u Po-točarima i sedam područnih odjeljenja uudaljenim selima. Od ove godine, zbog ne-dostatka učenika, prestalo je sa radom po-dručno odjeljenje ove škole u selu Pale.Prema riječima direktorice Zorice Nikolić,nastavu u ovoj školi i njenim područnimodjeljenjima pohađaće ukupno 402 učenikaili za 41 manje nego u prošloj školskoj go-

dini, odnosno za 65 manje nego prije dvijegodine.Broj osnovaca u srebreničkim školama, zbogiseljavanja stanovništva i slabog nataliteta, već godinama je u opadanju i taj trend je na-stavljen i u ovoj školskoj godini.-Smanjio se broj đaka u odnosu na prošluškolsku godinu kao i broj prvačića. Ukupnoimamo 36 prvačića od kojih će njih 16 poha-đati centralnu školu, što je za 9 manje negolani, njih sedam ili za 6 manje nego prošlegodine pohađaće nastavu u područnoj školiu Potočarima, a ostalih 13 ili za 6 manje negolani, u razuđenim područnim odjeljenjima

u seoskim sredinama, saopštila je Nikolić.Blagovremeno je nastava počela i u Sred-njoškolskom centru „Srebrenica“ gdje je,prema izjavi sekretara ovog centra SnežaneZarić, u prve razrede krenulo pet odjeljenjasa upisanih planiranih 120 učenika.-Upisali smo dva odjeljenja sa ukupno 48đaka u gimnaziju, takođe 48 učenika krenu-lo je u medicinsku školu, smjer medicinskitehničar i armaceut te jedno odjeljenje sa 24

đaka u hemijsku tehničku školu, precizirala je Zarić.Kako saznajemo sve škole raspolažu sa ade-kvatnim nastavnim kadrom.Kao i prošle školske godine Ministarstvo pro-svjete i kulture Republike Srpske i OpštinaSrebrenica obezbijedili su besplatne karte zasve osnovce koji koriste prevoz do škole i odškole do kuće gdje postoji redovan autobuskisaobraćaj, a gdje ne postoji organizovan jeprevoz kombi vozilima i automobilima, gdje je manji broj đaka.Opština Srebrenica snosiće 50 odsto troškovaza prevoz svim srednjoškolcima sa područja

ove opštine koji koriste prevoz.M. Pejić

MILIĆI

Školsko zvono oglasilo je početak noveškolske godine i u milićkim obrazovnim

ustanovama. U Osnovnoj školi “Aleksa Jak-šić” u Milićima, među 632 učenika koji ćepohađati nastavu u novoj školskoj godini jei 62 prvačića, nešto manje nego što ih je bilolani, a znatno manje nego proje 10, 20 ili 30godina..

Najmlađim osnovcima, kao i svake godine,upriličen je svečan doček, a čestitku povo-dom polaska u školu, u ime svih osnovaca,zaposlenih u toj ustanovi, kao i načelnikaopštine Živojina Juroševića uputio im je di-rektor Jovan Zekić.„Želim vam srećan polazak u prvi razred saželjom da budete dobri učenici, a roditelji-ma čestitam, jer vjerujem da je ovo i za njihsrećan dan. Želim da dobro sarađujemo i sveprobleme rješavamo zajednički i dogovo-rom“, kazao je Zekić.Od 632 učenika koji će pohađati nastavu uovoj školskoj godini, 550 će se ove godine

školovati u centralnoj osnovnoj školi, a pre-ostali u područnim školama i odjeljenjima uDubnici, Derventi, Skugrićima i Raševu.U Srednjoškolskom centru „Milutin Milan-ković“ u Milićima ove godine u prvi razredupisano je 135 učenika u šest odjeljenja.Direktor škole Radomir Madžarević kaže da je plan upisa u potpunosti realizovan.Dodaje da je ovako dobar upisni bilans ostva-ren, između ostalog, zahvaljujući i benef-

cijama koje srednjoškolci iz drugih opimaju ukoliko se upišu u milićku školu.

BRATUNAC

Utri osnovne škole u Bratuncu ove ne upisano je u ukupno 1565 uče

što je za 21 manje nego u prošloj škogodini.U osnovnoj školi “Petar Kočić” u Kravicgodine upisano je ukupno 290 učenika prema riječima direktora Save Miloševideset manje nego lani.On je rekao da su u prvi razred krenuučenika i da je redovna nastava organina u centralnoj školi, te područnim odnjima u Konjević Polju i Pobuđu.Direktor OŠ “Branko Radičević” u Brcu Jovan Nikolić izjavio je da je u ovu upisano ukupno 713 đaka, ili za dva mnego prošle godine.-Ove godine u prvi razred krenulo je 85nika, koliko je bilo i prošle godine. Na je počela po planu i programu u centrškoli, te područnim odjeljenjima u PolOsamskom, Krasanpolju i Glogovi, rekNikolić.I u trećoj bratunačkoj osnovnoj školi Karadžić” ove godine upisano je manje nego prošle.Direktor ove obrazovne ustanove An

Mlađenović rekao je da su u školu kreukupno 562 učenika, ili devet manje prošle godine.On je naveo da je ove godine upisanprvačića, ili za 15 manje nego u ško2010/2011.Nastava se, prema njegovim riječima, ou centralnoj školi i područnim odjeljenu Fakovićima, Bjelovcu, Voljavici i Blječ

K. Ćir



8

Učitelj iz Milića Pero Vujadinović sa-kupljao je nekoliko godina podatke o

porijeklu svoje porodice, da bi ih nedavnoobjavio u istoimenoj brošuri, koju je publi-kovala Narodna biblioteka u Milićima.Ideja da se napiše „Rodoslov amilijeVujadinović iz Vujadina kod Milića“ ,kako se ovo zanimljivo izdanje naziva,začeta je prije više od dvije decenijekada je učitelj Vujadinović počeo da seinteresuje o porijeklu svoje amilije.„Prije dvadesetak i više godina zatražiosam od oca, koji je bio među najstari- jim Milićanima, da mi ispriča detaljnijeo porijeklu naše amilije. Zapravo, onisu svi znali onako paušalno da smo minegdje iz Crne Gore, kao što to većina

ovdje stanovnika misli, ali mene je višeinteresovalo to ovdje, nego to tamo.Dakle, od dolaska prvih Vujadinovićana ove prostore“, priča učitelj Vujadi-nović.U toku prikupljanja podataka o porijeklumilićkih Vujadinovića, učitelj Pero je, kakokaže, nastojao da oni budu dokumentovanii što tačniji.

Dodaje da je prvobitni cilj njegovog rada bioda ustanovi porodično stablo, da bi kasnije,na nagovor sinova, odlučio da napiše brošu-ru.

„Napravili su pedesetak primjeraka, koji su većinom podijeljeni amiliji. Sumnjam da suih baš svi koji su brošuru dobili i pročitali,ali dobro, važno je da je brošura objavlje-na, jer nekad će neko nastaviti da piše, pa

će je naći u nekoj kući u Vujadinimu Beogradu, Lukićevu, Stajićevu... Gima naše amilije, a ima nas mnogodijaspori nego u Vujadinima“, kaže P

jadinović.Prvi je na ove prostore dohajlo, koji je imao sina Mijatšest sinova, od kojih su i „današnji Vujadinovići.„Nismo mi daleko. Mi smopeto koljeno, eventualno snajmlađi- šesto. Moj otacimao je šestero djece. I njegtakođe šestero, i brat... Taknekada bilo. Koliko su te r veze, zahvaljujući brojnosti nekada bile velike ilustruje

tak da sam ja imao 42 prvihi rodica. To je sad nezamislivdjeca imaju desetak prvih rrodica“, priča učitelj Vujadin

Familija Vujadinović danas ima blčlanova, od kojih najmanje živi u nima, selu u milićkoj opštini iz kojeraselili po „bijelom svijetu“.

Pero Vujadinović, učitelj

OBJAVIO RODOSLOV SVOJE PORODIC

Uprvom broju našeg magazina objavi-li smo priču o Steanu Nikoliću, koji

je prije godinu dana proglašen najboljimstudentom u Bratuncu i kojem je lokalnaSkupština dodijelila novčanu nagradu i pri-znanje na svečanoj sjednici, koja je održanapovodom 25. septembra - Dana opštine.Povod da se Stean nađe i u ovom broju jenjegov završetak četverogodišnjih studijana Elektrotehničkom akultetu u NovomSadu, koje je okončao ljetos s prosjekomocjena 10. Nakon što je dobio diplomu pro-gramera na računaru rekao je da je upisaopostdiplomski studij i da nastavlja obrazo- vanje i usavršavanje u toj oblasti.

-Bio sam stipendista Fonda “Dr MilanJelić”, koji mi je omogućio da uštedim dionovca za daljnje školovanje, rekao je Stean.Ovaj skromni mladić istakao se na akulte-

tu, gdje je bio najbolji među stotinjak stu-denata na smjeru računarstvo i automatika.-Najvažnije je da učiš ono što voliš, a mene je uvijek privlačila ta oblast, kaže Stean

umjesto odgovora na pitanje da li recept za takav uspjeh.On ističe da se mladi ljudi trebaju vati i usavršavati na više polja, bez ošto se opredijele.Steana se njegovi sugrađani sjećbrojnim osvojenim nagradama, na skim, regionalnim i republičkim tanjima iz matematike, fzike i biolog je đak generacije u Osnovnoj školi “Radičević”.Iako je imao mogućnost da sa stipeod 800 maraka mjesečno, nađe bolštaj u Novom Sadu, Stean je četiri koristio smještaj u studentskom dhranio se u menzi.-Uslovi su bili dobri, a uspio sam i ddim novac, rekao je skromno Stean

K. Ć

Stefan Nikolić, najbolji bratunački student

Okon~ao studij sa prosjekom 10



Samohrana majka i njena dva dječakamjesec dana žive od primanja koja

iznose 70 KM. Ovih dana dešavalo seda nemaju novca za hranu. Volonteri izSrebrenice pritrčali su u pomoć i uz po-dršku opštine obezbijedili jednokratnupomoć za ovu porodicu.Ljiljana Maksimović iz Sre-brenice se sa svoja dva dje-čaka, koji pohađaju devetirazred osnovne škole, ovog

mjeseca preselila po devetiput. Nikada se kaže nikomenije obraćala za pomoć, alidalje više ne može. Ističe, nesmije da se zadužuje jer dugove zna da neće moći da vrati,ali novca za hranu i osnovnepotrebe nema.-Treba biti mađioničar papreživjeti sa tako malo novca.Da je čovjek sam, da ima sve,da živi u selu, ne bi mogao s

tim preživjeti, ali snalazim senekako. Nekad se zadužim,poslije vraćam dugove kad nešto zara-dim.... kaže Ljiljana.Dječaci su dobri i primjerni učenici, a već šest godina treniraju udbal. Opre-

ma je, kaže majka Ljiljana skupa, ali lju-bav prema ovom sportu jača je od nei-maštine.-Hoću da radim sve, ne bježim od posla.Ja sam ženski rizer po struci, ali radi-la bih bilo koju vrstu posla. S obzirom

kakvi su uslovi života u BiH teško je pla-nirati bilo šta, ne znam hoću li ostati ov-dje, sve zavisi od djece, ali oni gdje godda budu neće prekidati trenirati udbal,

priča Ljiljana koja sa dva maloljetnačaka živi u jednosobnom stanu koji dodijeljen kao alternativni smještajNevladine organizacije Savjet mSrebrenice, Udruženje „Prijatelji Srenice“ i Udruženje mladih i žena „SA

odlučile su da volontenagrade od po 100 KM,im je dodijelila opštinabrenica uruče porodici Msimović, kako bi im b

malo olakšali život.-Trudićemo se da i sljće godine grupa volonkoja radi ovdje, ovako volonterski način pomi drugim porodicama su ugrožene. Nadamo sće se i drugi ljudi uključovu akciju – rekla je VJovanović, volonterka Uženja „Prijatelji SrebreniĆamil Duraković, zam

načelnika opštine Srebreporučio je kako je ova a jasna poruka i signal drugima da volonterizam mogu postići zavidnzultate.

Dejan Pet

Humanost na djelu

Volonteri nagrade poklonili

porodici Maksimovi}

Milići

„FORUM- TEATAR”OBRADOVAO OSNOVCE

Forum- teаtаr iz Istočnog Sаrаjevа23. septembra je u Domu rudаrа

zа milićke osnovce izveo predstаvu„Rаspjevаnа šumа“, kojа je rаđenа potekstu Duškа Milunovićа.Umjetnički direktor „Forum- teаtrа“Vitomir Mitrić kаzаo je dа je predstаvаrаđenа u okviru projektа koji je

podržаlo Ministаrstvo prosvjete i kul-ture Republike Srpske , dа bi potom, uokviru težnji zа decentrаlizаcijom kul-ture, predstаvа podržnа zа još nekolikoizvođenjа.„Ovo je drugo igrаnje u Milićimа izаdovoljni smo time, jer nа tаj nаčinimаmo mogućnost dа predstаvu

odigrаmo u više grаdovа i nа nаčin ostvаrimo komunikаciju sаsredinаmа.Cilj nаm je dа približimo lutkаpozorište mlаdoj publici u ogrаdovimа, i mislim dа u tuspijevаmo“, izjаvio je Vitomir Mi



10

O vogodišnji „Avgustovski

dani kulture i sporta“ uMilićima biće upamćeni pogostovanju poznatog i popu-larnog beogradskog benda„Neverne bebe“, kojeg je 13.avgusta, u sportskom centruu Milićima pozdra- vilo više od hiljadumlаdih Milićаnа injihovih gostiju izsusjednih opštinа.Te vrele avgustov-ske večeri imali su

rijetku priliku dаuživaju u pjesmаmа„Izа oblаkа“, „Dvo- je“, „Oktobаr est“i drugim hitovimаove populаrne muzičke dru-žine.Milići su bili jednа od po-sljednjih stаnicа turneje „Izаoblаkа“, tokom kojih su „Ne- verne bebe“ održаle oko 150koncerаtа, kаzao je vođа gru-pe Milаn Đurđević.

„Nа nаše veliko zаdovoljstvoovog ljetа svirаli smo prviput u nekim mjestimа. Evo,u Milićimа smo prvi put,bili smo i u Bileći prvi put,Mаjdаnpeku... Uvijek serаdujemo kаdа dođemo uneko mjesto koje jа zа nаsnovo, а Milići su zа nаs novii mogu dа sаmo izrаzimzаdovoljstvo što smo tu“,rekаo je beogrаdski muzičаr.Dodaje da „Neverne bebe“

znači- puno zadovoljstva,

puno muzike i 18 godina ka-rijere.„To takođe znači i pet studij-skih albuma, 1855 koncerata...Ozbiljna biografja za bendkoji radi na ovim prostorima

i u vremenu u kojem živimo.U principu, našli smo tu nekumuziku, skupili smo se na bazitalenta i dijelimo to zadovolj-stvo među sobom, prije svegana bini, a onda i sa publikom“,kaže Đurđević.Ističe da nije opterećen „prav-

ljenjem“ hitova, ali da na sva-kom albumu grupe nekolikokompozicija dobiju takav epi-tet već poslije nekoliko sluša-nja.Dobrа orgаnizаcijа kon-certa zаslugа je člаnovаOmlаdinskog sаvjetа opštineMilići, koji su se potrudili dаovаj, zа milićke prilike, velikimuzički spektаkl protekne unаjboljem redu.Kаo predgrupа „Never-

nih bebа“nаstupio jemilićki bend„Dierijа“.

G.P.

„Neverne bebe“ u Milićima

„STVARAMO MUZIKUKOJA SE NAMA DOPADA”

Bend NEVERNE BEBE po-

stoji od 1993. godine , I odtada do danas uspjeli su dase izbore za svoju čvrstupoziciju na pop-rock sce-ni , a svoje muzičko umi- jeće najbolje pokazuju nakoncertima, kojih je do

sada organizovano

u različitim konceprostorima - od klupreko stadiona i gratrgova, do dva raspSava centra 2007. gu okviru promocije“Iza oblaka”.

Intervju

U priprem

Polovinom avgusta mje-seca, svoju muziku, po-

dijelili su sa publikom u Mi-lićima, na koncertu koji jeorganizovan u okviru mani-estacije “Avgustovski danikulture i sporta”. O karijeri,nastupima i planovima do

kraja godine, razgsmo sa osnivačem i id vođom benda MĐurđevićem

KULT PUT : Karijertraje 18 godina, 5 stualbuma , 1855 kon



novi CD i knjigaozbiljna je biografja benda.

Godina 2004. praktično jeprekretnica u Vašem radu jer krećete sa novim zvu-kom, šta Vas je opredijelilona to ?ĐURĐEVIĆ : Jed-nostavno sazrije- vamo, stariji smo, ne možemo dasviramo istu mu-ziku , kada ima-mo 35 i 18 godina.

Mislim da klincisa 18 treba da mi- jenjaju sisteme vrijednosti, životoko sebe, stvar-nost... mi smo toradili kad smo biliu tim godinama.Naš album „Južnood sreće“ koji jeizašao 2001. go-dine, je apsolutnoposvećen album, govori osvim problemima koje ima-mo. Kasnije smo pronašlineke nove stvari koje nasinteresuju , estetika života, iljubav koju treba da podije-limo među sobom...KULT PUT : Sa tog albumaizdvojila se „Tužna pesma“ ,zašto ?ĐURĐEVIĆ : Jeste. „Tuž-

na pesma“ je izašla moždai kao iznenađenje za mene.Ja nisam bio optimista popitanju te pjesme, ali jedno-stavno publika nađe ono što joj najviše prija. Mogu samoda kažem da su sve pjesmeiskrene, imaju životnu priču,svejedno, da li je to : „Gde

smo“, „Tužna pesma“, „Bal-

kan“, „Dabogda lažem“... ilineka druga pjesma. „Tužnapesma“, je očigledno velikihit. Generalno, nisam op-

terećen hitovima. Sad izlazinovi album, uopšte me neinteresuje da li će biti hitovaili ne, važno je da mi napra- vimo nešto što se nama do-pada a lično mislim da, akosmo mi zadovljni i srećni ,onda se to prenosi i na pu-bliku.KULT PUT : Pomenuli stenovi album, ima li novina ?

ĐURĐEVIĆ : Ono što jenovo, jeste, nova djevojkaTijana, koja je zamijenilaJanu, članicu benda, koja jeotišla u Ameriku. Tijana jedošla i evo već smo napravili 20-ak velikih konceratana trgovima, završavamoalbum „Praštam“ koji će

izaći u oktobru, posle četiri

i po godine pauze. Mislimda ćemo novim albumomnapraviti korak dalje , u od-nosu na prethodni album

„Iza oblaka“. Album ćemopromovisati sjledeće godinena turneji koja bi trebalo daobuhvati sve veće gradovebivše Jugoslavije, a imamo uplanu i organizovanje kon-certa u beogradskoj „Are-ni“.KULT PUT : Na Vašem of-cijelnom veb sajtu piše daste vi vođa benda, klavija-

turista, vokal, kompozitor, jednom rječju „duša ben-da“- šta vam je najdraže odsvega toga ?ĐURĐEVIĆ : Da budemiskren, najdraže mi je to štosam autor, što pišem pje-sme. Suština je da čovjek ostavi neki kreativni trag,

djelo iza sebe. Volim da

ram, volim klavir, ali nše me ispunjava kad ptekstove pjesama , koji stvari životna priča.

KULT PUT : Taradite i ambijensolo – album, kadbiti završen ?ĐURĐEVIĆ : Sljće godine. To je jeozbiljno djelo, kojedim za svoju dušu

imam potrebu da na taj način izrazimprojekat je ukljuflharmonija i mumjetnici, ne samSrbije, već i iz regioKULT PUT : U tokpriprema knjige u kće se naći rok teksDa li će u knjiziobjavljeni samo tekstovi, kako će

koncipirana knjiga ?ĐURĐEVIĆ : Da. objavljeni moji tekstoneki moji intervjui, kbiografja benda, koja ćumjetnički urađena sa otom na stavove i vrijemkom smo živjeli i dimuziku sa ljudima. Planno je da knjiga bude obljena 2013. godine, kad

obilježavamo 20 godinastojanja na muzičkoj scKoncert benda „Nevbebe“ u Milićima, biposljednja stanica u oknjihove ljetnje turnejekom koje su odsvirali p150 koncerata.

Slađana Bra



12

Uprošloj školskoj godini , člano- vi literarne sekcije OŠ „Aleksa

Jakšić“ iz Milića, koja broji oko 15 re-dovnih članova, slali su svoje radovena većinu konkursa, a najuspješniji subili na konkursu u Srebrenici pod na-zivom „Čovjek je neprijatelj samomsebi „.Pomenuti konkurs , ocijenjen je naju-spješnijim u školskoj 2010/2011, jer jeučenik Bojan Skočo, svojom pjesmom„Čovjek je neprijatelj samom sebi“,u kojoj opisuje kako bi trebalo da seophodimo prema prirodi, a posebno

prema šumama, osvojio prvu nagra-du.„Kao nagradu za osvojeno prvo mjestodobio sam školsku torbu, dva bloka,dvije sveske, hemijsku olovku, olov-ku za tehničko crtanje i MP3 plejer“- kaže Bojan i dodaje da je konkurs uSrebrenici jedini, na kojem je učestvo- vao u školskoj 2010/2011 godini.Osim Bojana, rad na temu „Čovjek jeneprijatelj samom sebi „ koji je proči-tan u Srebrenici , napisala je i učeni-

ca Teodora Pivljanin - kaže Milanka

Jurošević, nastavnica Srpskog jknjiževnosti u milićkoj osnovnokoja vodi literarnu sekciju„U toku školske godine bilo je oknaest konkursa. Na većinu kosmo slali radove učenika, ali nirezultata. Međutim, iako smo nagradu samo na jednom konto ne sputava djecu da i dalje pkaže nastavnica Jurošević.

NAGRA\EN LITERARNI RAD

Otvoreno obdanište u Potočari-ma Japanska agencija za razvoj

(JICA) fnansirala je otvaranje područ-ne igraonice za najmlađe (obdanište) uPotočarima kod Srebrenice.Dobrila Triović, direktorica srebre-ničkog obdaništa, u čijem sastavu je iovo novo odjeljenje, izjavila je da će iOpćina Srebrenica učestvovati u reali-zaciji novog projekta, a roditelji će pla-ćati simboličnih 10 KM mjesečno.

Ova radionica za najmlađeotvorena je na svečan načinuz prisustvo predstavnikaJICE i Općine Srebrenica.Amir Kulaglić, potpredsje-nik Skupštine Općine Sre-brenica rekao je da u Poto-čarima ima 25 mališana kojima je sadaomogućeno da imaju svoj kutak i daće Općina nastojati osigurati uslove zadugotrajnije djelovanje ove ustanove.

U obdaništu u Potočarima bićeslena dva instruktora koji će sa draditi svakim radnim danom o12 sati.

„Čovjek je neprijatelj samom se

Čovjek je neprijatelj samom seb

šumu uništavati trebao ne bi Jer su šume pluća naše planetekoje udiše svaki čovjek i svako dČovjek bi bio prijatelj sebikada vodu zagađivao ne biČovjek u prirodu baca otpad i si zagađenje postaje sve veće i već Al dok je mene i dobrih ljudito se više događati neće.

Bojan OŠ „Aleksa Jakšić

Otvoreno obdani{teu Poto~arima



Uprošlom broju našeg lista pisali

smo o tradicionalnom običaju-prosidbi koji je uobičajen i sačuvan usvim krajevima BiH i koji ima mnoš-tvo različitosti u raznim krajevima, alii sličnosti, jer se mnogi detalji vezaniza taj običaj podudaraju u raličitim po-dručjima i suština prosidbe jesvugdje ista.Ipak, ženidbe i udaje u prošlo-sti, a posebno u novije vrijemeobavljale su se i obavljaju i bezprosidbi, dogovora porodica,provođenja bilo kakvog tradi-cionalnog običaja, reda pa i bezpristanka djevojke za udaju.U vrijeme kada nije bilo kafćai mogućnosti svakodnevnog viđanja i komunikacije mladisu se upoznavali na vjerskimsvečanostima, sijelima i mo-bama koje su organizovane zaobavljanje različitih poljopri- vrednih radova.

Najčešće su se djevojke uda- vale bez znanja porodica kada odu ugoste (na postojbinu) kod svojih srod-nika u drugo mjesto.

Tajno ašikovanje

Momci su odlazili kod djevojaka i za-bavljali se (ašikovali) u njihovim ku-ćama ili, ukoliko porodica djevojkenije bila saglasna, nalazili su se načinii mjesta da se sastanu sa djevojkama ukomšiluku, na izvorištima, u baštama

i na sokacima ili su dolazili noću podprozor (na pendžer) i razgovarali sadjevojkama bez znanja njihovih poro-dica. Često se to zabavljanje završavaloda djevojka krišom (kako se govorilo„krijući“) izađe iz kuće i uda se za togmomka bez znanja roditelja.U takvim situacijama bilo je prevara dadjevojku koja pristane da se uda i krene

za jednog, da je odvedu za drugog, po-

nekad i nepoznatog momka.Najčešće su momci odlazili kod čoba-nica sa kojima su se zabavljali čuvajućistoku, a te veze u mnogim slučajevimazavršavale su se brakovima. Postojemnoge izvorne pjesme koje o tome go-

vore kao što je „Ovce moje čuvajte sesame, ja se više ne vraćam kod mame!“U situacijama kada roditelji nisu odo-bravali kćerkinu vezu sa nekim mladi-ćem, a ona ga je voljela, najčešće su sesastajali na vašarima, teeričima ili naseoskim izvorištima odakle se nosila voda za piće jer vodovoda nije bilo.Brojni su slučajevi da je porodica čeka-la da se djevojka vrati „s vode“ pa da večeraju, ali ona nije dolazila i kretalo

bi se u potragu da bi neka njena druga-rica kazala da se ona udala.

Otmice djevojaka

Sijela, vašari, mobe i teeriči bili su naj-bolje prilike da se mladi upoznaju, za-ljube i bez prosidbe i dogovora njihovihroditelja stupe u brak. Djevojka bi saizabranikom i njegovim društvom sa te

„maniestacije“ odlazila njegovoj k

Ponekad je to izazivalo neslaganjenih srodnika pa je dolazilo do raneprijatnosti, ali ako je djevojkaodlučna da se uda za tog mladića smirno završavalo.Međutim, bilo je slučajeva otm

djevojke za momka za jeg se ona nije željela ti. To je najčešće izaztuče koje su dovodiltragičnih posljedica jnjeni srodnici pokušsilom spriječiti otmic je dovodilo do krvopća.U takvim situacijdjevojke su znale rećsu dobrovoljno prina udaju da bi sprijizičke obračune kojponekad dovodili do stava.Mnogo je slučajeva

da žena provede žu bračnoj zajednici sa čovjekomkoga je silom dovedena ili je prida se uda za jednog momka, a ddena je za drugog.

Za mlađe generacije ovo je moždashvatljivo jer su se uslovi, način žii komunikacije kao i način zabavljmladih te zakoni promijenili i slu vi otmica djevojaka i prisilnog uu brak su srećom skoro iščezli iak još uvijek može čuti da je neka dj

ka pristala na udaju pod nekom vrprisile ili ucjene.

Takvi primjeri su u današnje vriizuzetno rijetki zahvaljujući razvoj vilizacije, pravnoj zaštiti i obrazovaravnopravnosti žena u društvu.

M.

Tradicija

@ENIDBE BEZ PROSIDBE



14

Gordana Adamović - Mladenović

Rođena u Sarajevu, 1971. Fotogra-fjom se bavi od 2000. Ovaj nikaddovršeni student ETF sada živi uWindsoru (Ontario, Kanada) sasuprugom Nenadom i sinovima Lu-kom i Matejom.

Gordana radi kao reelance otogra za Windsorske dnevne novine i ča-sopise i kao stok otogra za Getty.Istovremeno se bavi umjetničkomotografjom, izlažući na skupnimi samostalnim izložbama. Svojimse otograskim radovima pojavla ikao koautor jedne knjige.

Fotografja, kao hobi, je postala mno-go dostupnija otkad su se pojavile

digitalni aparati. Možda već imate svojdigitalni aparat (ili dobrog prijatelja kojiće vam ga rado posuditi) ili planirate daga kupite? Nadam se da će vam ove idejei prijedlozi pomoći da lakše uđete i osta-nete u čarobnom svijetu otografje.

1. Ne treba vam skup aparat

Dovoljan je onaj koji već imate, samo gaiskoristite ga do maksimuma. Ako kaže-te dobrom otograu:”Kakva otografja!!! Mora da imate super aparat!” to jekao da ste rekli dobrom kuvaru:”Jelo jeneopisivo ukusno! Mora da imate dobaršporet!” Kad osjetite da ste iscrpili svešto aparat koji trenutno imate može da vam ponudi, već ćete imati toliko isku-

stva da ćete znati tačno kakav je taj novikoji želite.

2. Otkrijte šta sve vaš aparat može da

uradi

Vaš aparat je možda bolji nego što mi-slite, iznenadićete se šta sve može dauradi! Pročitajte priručnik i otkrijte šta

znače svi oni simboli koje vam aparatpokazuje. Slikajte jednu te istu scenuiznova i isprobajte sve dugmiće na nje-mu. Nećete ništa pokvariti a naučićetešta koje dugme radi. Na kraju, zadržiteslike koje vam se sviđaju i obrišite oneneuspjele eksperimente.

3. Uvijek nosite aparat sa sobom

Nikad ne znate kakva će se otoprilikaukazati. Ako je u pitanju lijep pejzaž a vi nemate kod sebe aparat, uvijek mo-žete slikati mobilnim i vratiti se kasnije.Postoje, ipak, mnoge situacije koje suneponovljive. Nemojte da se zateknete usituaciji da kažete:”E što mi nije sad tuapartat!”

4. Slikajte redovno

Pokušajte da slikate nešto svaki dan, ilibar jednom nedeljno da ne biste zabo-ravili ono sto naučite. Ne dajte aparatuda zarđa ;)

5. Naučite osnovna pravila

Dostupna vam je beskonačna količinainormacija o otografji, aparatima, teh-nici… Ne dajte da vas to uplaši! Tražitebaš ono što vam trenutno treba, naučiteto i jedna za drugim, otvaraće vam se vrata otograskog znanja. Za početak,recimo, naučite ponešto o kompoziciji.Upišite u pretragu “otograska kompo-zicija” i srećno vam učenje! (http://www.reoto.rs/, http://www.zonerica.com/)

6. Dobro će vam doći tripod

Mada vam se ovo možda čini kao ekstratrošak, tripod će vam omogućiti da sli-kate i u situacijama kad nema dovoljnosvjetlosti (svitanje, sumrak), pomoći ćeonima koji nemaju mirnu ruku i dopri-njeti oštrini vaših slika.

7. Pogledajte drugim očima svij

oko vas“A šta da slikam, ovdje nema niteresantno?” možda se pitate. Kkao dodatno oko, vam može una sitne, previđene ljepote svije vas: vašeg doma, bašte, ulice. Ne vas primamiti pogled izbliza (mnekad igra svjetla, interesantanČesto jednostavni objekti na sizgledaju najbolje.

8. Ne plašite se grešaka, ništa nekoštaju

Kad jednom naučite osnovna otografje, prekršite ih! Probajte vam se čini interesantnim. Bez obli su rezultati vrijedni čuvanja ili nih pravite - vi ustvari učite.

9. Uživajte učeći

Jedna od dobrih strana otografhobija je što ćete uvijek imati nešt

i interesantno da naučite. Svijet o- najbolji učitelj, posebno kad ganovim očima! Iskoristite www, kčasopise za učenje i inspiraciju. i muzeji, stvarni ili virtualni, bilo pitanju otografja ili umjetnost daće vam uvijek neku novu ideju

10. Podijelite svoj novi hobi sa

drugima

Prijatelji i rodbina će se sigurno

dovati vašim otografjama. Upoznova lica: otograe poput vas i ljuslikate. Fotoaparat je kao mali m vašim rukama koji će vas bolje psa svijetom oko vas. A ako vas ovčini bar malo zadovoljnijim i sreć vama i svijetu oko vas će biti bolje

Deset ideja i prijedlog



za fotografe po~etnike



16

Krstinja Šakota iz Srebrenice iza-brana je za najljepšu djevojku na

izboru za miss Podrinja. Prva pratilja je Jovana Đurić iz Bratunca, a tituludruge pratilje ponijela je AmilaZeherević iz Zvornika. Najljep-še Podrinjke naći će se na fnaluizbora najljepše djevojke Repu-blike Srpske za iduću godinu.

Regionalni izbor za miss Podri-nja, po prvi put je organizovanu Srebrenici, a sala kulturnogcentra bila je premala za sve

posjetioce.U konkurenciji 13najljepših djevojaka iz Srebreni-ce, Milića, Vlasenice, Bratuncai Zvornika, žiri je za Miss Po-drinja proglasio SrebreničankuKrstinju Šakota

„Pa nisam očekivala, ali eto, su-per, drago mi je što sam ja po-bijedila, zadovoljna sam. Hvalasvima koji su bili uz mene, rekla je Krstinja po proglašenju po-bjednika”.

Miss šarma je Biljana Eskić izBratunca, a miss otogenično-sti Radenka Zeljko iz Bratunca.Mimo predviđenog protokolaza mis publike izabrana je Iva-na Nikolić iz Srebrenice, koja će sa petprvoizabranih učestvovati na izboruza najljepšu djevojku Republike Srp-

ske. Sve kandidatkinje imaju žalju dase okušaju u svijetu mode i glamura.

„Prvenstveno sam se prijavila radidruštva i radi jednog divnog iskustva,

a posle da vidim kako će to da ide, daprobam, da se okušam u tome, rekla jeBiljana Eskić.

„ Ovdje sam se prijavila isključizabave i da se iskušam. Jednos

san svake djevojke je da bude kenka, da predstavlja nešto i

Sve su djevojke lijepe kurencija je bila zaistkaže Ehlimana Begovićtočara.

Radenka Zeljko, missgeničnosti, takođe žepoznata: „Prijavila samstvorim sebi jednu kaŽeljela bih se predstav

manekenka.Krunu najljepšoj Popredala je Anja MlađenBratunca, prošlogodišnalistkinja izbora Missi Hercegovine za izbosvijeta.

„ Ovaj izbor je jednostično iskustvo. Nova pstva, druženja , upoznaJa sam bila na izboru

ušla sam u TOP 12 . budućoj misici želim jer je to zaista jedan doživljaj, rekla je Anja.

Lentu najljepšoj dPodrinja uručila je aktuelna BiH Snježana Kuzmanović, kojAnjom Mlađenović i predstav

Krstinja iz

Srebreniceizabrana zamiss Podrinja



Humanitarna organizacija Bauernhelen Bauern – Seljaci pomažu

seljacima iz Salzburga nekoliko godi-na u Srebrenici priređuje zabavni cir-kusku predstavu pod nazivom „ZapZarap“. Ove godine, djeca iz Srebre-nice, uzrasta do 12 godina boravilasu u Austriji i tokom sedmodnevnihradionica pripremila zabavni program

sa kojim su se predstavila mještanimagradića kod Salzburga.

Poslije nastupa u Austriji, djeca izSrebrenice su pripreme nastavila u

Potočarima, zajedno sa još oko 200mališana iz svih srebreničkih mjesnihzajednica. Za sve njih organizovan jeprevoz do najudaljenijih sela. Ovdje sudjeca svih nacionalnosti, što je, kakokaže Doraja Eberle, direktorica orga-nizacije Seljaci pomažu seljacima i biocilj ovog kampa.

Djeca su uvježbavala različite ciske vještine s kojima su nastupizavršnoj zabavnoj večeri.Sve aktivnosti vodili su volonteSrebrenice, ali i desetak učiteljakuskih vještina iz Austrije. Njihzapažanja su pozitivna. Tereza Ele rekla je da je u Austriji dožisusret sa mladim iz Srebrenice,

drugačiji i ljepši osjećaj biti ovdj jedno sa njima.

Osim aktivnosti kojim se podzbližavanje djece i omladine, o

nizacija Bauern helen Bauerndeset godina povratnicima u Srenici pruža podršku kroz izgramontažnih kuća i podsticaj za rapoljoprivrede.

Opštine Srebrenica, bila u žiriju. Onaće uskoro ići u London i predstavljaćeBosnu i Hercegovinu na izboru za missvijeta.

„Očekujem da se plasiram što boljebudem mogla. Jednostavno, pokazaćuse najbolje što budem uspjela. Trenut-no sam u pripremama. Putujem 19.oktobra u Londom, a tamo će takođebiti dosta rada za samo fnale. Potrudi-ću se da budem što spremnija za izbormiss svijeta, kaže Snježana Kuzmano- vić, miss BiH za 2011. godinu

Ovu maniestaciju uspješno je orga-nizovala Direkcija za izbor mis Bosnei Hercegovine za izbor miss svijeta. Uzabavnom programu nastupili su IgorVukojević, grupa „ I“ iz Tuzle i lokal-ni ženski sastav „Prokleta Jerina“.

S. Salimović

Cirkus ZAP ZARAP

prire|en i ove godine



18

Punih trideset godina Milićanin MilanKojić, koga u mjestu gotovo svi po-

znaju jedino po nadimku Kuđo, radio je uKompaniji „Boksit“ kao kinooperater.Posljednji flm u kinosali Doma rudara,ovaj „Boksitov“ penzioner „zavrtio“ je2008. godine, u okviru flmskog mara-tona, koji je upriličen povodom „Avgu-stovskih dana kulture i sporta“. Pamti vrijeme kada je godišnje u Milićima pri-kazivano i po 250 flmova.„Bio sam tri mjeseca na obuci u Vlase-nici, a samostalno sam počeo raditi 9.marta 1973. godine. Tada je prikazan iprvi flm „Klopka za generala“. Prodate

su 322 ulaznice, a kapacitet sale bio je305 sjedišta. To je možda i rekord pobroju posjetilaca. Projekcije su organizovane pet puta sedmično, odnosno 20 ili21 flm mjesečno, a prosjek po predstavibio je 210 ulaznica. Imali smo posjetu većuod svih susjednih mjesta, izuzev, naravno,Zvornika“, prisjeća se Kojić bioskopske„statistike“ iz toga vremena.U početku su flmovi u Miliće dolaziliposredovanjem Radničkog univerziteta uVlasenici, a kasnije preko tadašnjih kino-distributera. Kuđo ih je u Milićima zaduži-

vao, „otpakovavao“ i prikazivao narodu.„Tradicionalno smo u avgustu imali boljuposjećenost na projekcijama. Držali smočak i terene, Derventu i Novu Kasabu. Jed-nom sedmično smo i tamo flmove prika-zivali“, kaže Milan Kojić.

Nabavljena je, za to vrijeme, savremenatehnika za projekciju flmova. Kuđo je naraspolaganju imao dva kinoprojektora,čime su izbjegnute pauze „u po’ flma“, kaou nekim drugim bioskopima.„Najbitnije je spremiti flm za rad, a sveostalo je rutinski. Recimo, na jednu rolnuse stavi tri flmska čina, na drugu takođe

tri... Zavisno koliko ima činova. Svpripremano u kino- kabini, koja je višem novou od sale i odakle samkompletnu kontrolu bioskopskeprojekcije“, objašnjava Milan KojićNajpopularniji i najposjećeni bili

pravilu, domaći flmovi, a iza ngledanosti, bili su akcioni flm„Brus Li“ i vesterni... Za te flmganizovano je po pet, šest proje„Nedeljom smo imali matine zšane. Djeca su imala gdje da odta je što danas to više ne unkA sa malo truda, moglo bi, g jem...“ tvrdi Kojić.

Tehničke novotarije i neslućegućnosti koje pruža takozvana na tehnologija, ipak su, uvjerenlan Kojić, „glavni krivac“ odumkinoprojekcija.

Iz godine u godinu bilo je sve manjtilaca, da bi, zbog nedovoljne isplapraksa redovnog prikazivanja flmDomu rudara, prekinuta.A da je šteta, šteta je, smatra Kuflmska atmosera najbolje se možesa „velikog“ ekrana i u mraku biosk

Milan Kojić- Kuđo, kinooperater iz Milića

GODI[NJE PRIKAZIVAO I PO 250 FILMOV

ubitelji flmske umjetnosti imali supriliku da flmove gledaju na raznim

lokacijama u gradu – u objektu Narodnog

univerziteta (sadašnja Kuća povjerenja) inekadašnjem Omladinskom centru, a ka-snije su uređene prostorije za projekciju uDomu kulture i u Omladinskom centru.Svi su poznavali čika Stevu (Stevana Mi-livojevića) koji je bio glavni! On je puštaoflmove i bez njega se ni jedna predstavanije mogla zamisliti. Njegov pomoćnik bio je jedno vrijeme Fahro (Fahrudin

Zejnilović) koji je donosio fl-move iz pošte i tokom danapremotavao flmsku traku.

Karte je izdavao čika Jusu (Ju-su Ustić) koji je bio ljevoruk.Čika Mile (Mile Stevanović) bio je strah i trepet za one koji su pokušavalida uđu u salu bez karte. Bilo je i takvih,ali su morali da tokom dana pometu saluili da u zimskom periodu nasijeku i une-su drva u salu.

Bilo je još momaka koji su pomagtehnike i upuštanja posjetilaca ali Stevan, Jusu, Mile i Fahro, oSrebreničanima najviše u uspomenaravno, kada je u pitanju flmskanost.

S. Sal

„Legende”srebreni~kog kina

L j



Milićanin Ivan Čestić svoj radni vijek „odradio“ je u slovenačkim

rudnicima. Tu je zaradio penziju i ste-

kao najvažnija životna iskustva. U ru-darskom okruženju, gdje se solidarnostposebno vrednuje, Ivan je naučio da sunesebičnost i odricanje najvažnije ljud-ske osobine. Više od 100 puta darivao jekrv, a u Vojno- medicinskoj akademiji uBeogradu registrovan je i kao donatororgana...„Uvijek sam želio da pomognem onimakojima je pomoć neophodna. Zato minije bilo teško da se odlučim na takavkorak. Otišao sam tamo, prijavio se i

uzeli su mi podatke i sve ostalo što jetrebalo... Prihvatili su me odmah saoduševljenjem. Nije bilo puno dilemaniti zapitkivanja zašto sam se odlučioda zavještam organe. Nisam maloljetanpa da imaju sumnje u moje namjere“,kaže Ivan.Krv je prvi put darivao kada je imao 21godinu. Bilo je to 1975. godine. „U naj- većem broju slučajeva, kada daruješ krv

-ne znaš gdje i kome ona ide. Bilo je, me-đutim, i drugačijih slučajeva. S obziromda sam 24 godine radio u rudniku i da su

nesreće bile česte, tada sam u više navrataznao kome je porebna krv“, priča Čestić.

Po povratku iz Slovenije Čestić se virao u lokalnom društvu Crvenog i preuzeo obavezu da druge animir

darivaju ovu dragocjenu tečnost.„I dan danas, ako nekome trebaimam spisak sa svim krvnim gruptako da mene često pozivaju da obijedim određene tipove krvnih grIako sam već duže u penziji...“, kažeMilićanin.Čestić je odavno „ovladao“ pravikoja važe prilikom darivanja krvi.Muška lica, veli, mogu davati krv stri mjeseca, pošto se pregledom usta„da si zdravstveno sposoban“, dok o

nježnijeg pola krv mogu da darivajumanje svaka četiri mjeseca.Za svoje odluke Čestić ima punudršku porodice, posebno kćerke koočevim akcijama ne vidi ništa neobniti posebno. Pomoći drugome, knormalno je i prirodno, ukoliko žeda svijet u kojem živimo bude po mčovjeka.

G.P

Humanista iz Milića Ivan Čestić

RUDAR PLEMENITOG SRCA

Najstarija kuća u Srebrenici polakogubi prvobitni izgled jer svakod-

nevno nestaje po neki od njenih dijelo- va. Snijeg, vjetar i kiša uništili su veći diokrova, a prve jače padavine prijete dase uruši i ostatak krova.Da bi se ovaj objekat zaštitio, OpštinaSrebrenica kontaktira sa nasljednici-ma, kako bi stekla uslove da počne sa

obnovom kuće.„Kontaktirali smo sa prvonasljedni-cima, članovima porodice Klančević.Postoji mogućnost da oni ustupe Op-štini ovaj objekat koji je star više od200 godina. To je prvobitno bila kućaporodice Đozić, zatim Dervišagića isada ima nekoliko nasljednika. Tek kad dobijemo njihovu saglasnost,

moći ćemo pristupiti obnovi i restaura-ciji kuće, ako ne bude kasno. Imali smou planu da u okviru ovog objekta ure-dimo muzejske prostorije. Prvenstveno

nam je cilj da ovu kuću zaštitimo je spasimo od zaborava“ rekao je SSubašić, načelnik za urbanizam OpSrebrenica.

Ovih dana kuću je posjetio znati glumac Zenit Đozić,preci su jedno vrijeme bili vlaove kuće.„Šteta bi bilo da se ova kuća

puno uruši. Ovo je pravi dragtrebalo bi preduzeti sve mjerse obnovi i uredi“, rekao je ZeSve dok ne dobije potrebneglasnosti, Opština neće preduzeti mjere obnove kućčiju restauraciju ima skoro gprojekat.

Uru{ava se najstarija ku}a u Srebrenic



KULTPUT, glasilo iz kulture za opštine Srebrenica, Milići i Bratunac. Izdavač: Udruženje „Prijatelji Srebreniceizdavača: Dragana Jovanović. Glavni urednik: Sadik Salimović. Redakcija: Miro Pejić, Nenad Petrović, Dejan PetrKrstina Ćirković, Goran Perić, Dalibor Bačić i Slađana Brajović. Web administratori: Draško Prodanović, AleksaŽivanović, Nihad Kadić i Mladen Kojić. Adresa Trg Mihajla Bjelakovića bb Srebrenica. Tel. 056 440-465. Tiraž 2Kultput izlazi mjesečno i besplatno se distribuira. Štampa: Haro-gra Tuzla. Za štampariju: Zinka Ponjavić

\a~ko stvarala{tvo

Vladan Nikolić V3

Osnovna škola „Aleksa Jakšić“ Milići

Miloš Krsmanović VIII1Osnovna škola

„Aleksa Jakšić“ Milići

Vanja Kovačević V3

Osnovna škola„Aleksa Jakšić“ Milići

Goran Došić VIII2Osnovna škola „Ale

Jakšić“ Milići

Snežana Dukić VII3Osnovna škola „Aleksa Jakšić“ M

Dejana Ivanović V2 Osnovna škola

„Aleksa Jakšić“ Milići



PJESNICI IZ

NAŠE REGIJE

KAKO DA TE ZABORAVIM

Znam da rekao si da te zaboravim,da se na sjećam više ni tebe, ni broja tvog.Ali si mi zaboravio rećikako mogu da učinim to.

Kako , kada si mi osmijeh vratio na lice.I kada si ljubav uselio u srce,kad ti si mi očima vratio sjaji u početak pretvorio kraj?

Kako da te zaboravim? Kada te volim,kako se samo voljeti može.Kako da te zaboravu predam,kada te čuvam ispod svoje kože?

Kako da te zaboravim jedina srećo,kad si mi zvijezda vodilja bio.Sve ljepote života otkrio,i za mene se sam protiv svih borio?

Zar da dozvolim prašini zaboravada prekrije najljepše lice.I skrije od mene najbolje bićešto smisao dade životu mom’.Ne , ja ne mogu to!

Ne mogu zaboraviti svoga heroja,čovjeka koji život mi znači.Za tako nešto ja snage nemam,za tako nešto ne postoji način.

Pa i da Sunce ugase kišei ovo vrijeme unazad krene,i tad ću svaki dan da te volim više,ni tad neću moći zaboravit tebe.I zato prvi put ‘’ ne’’ ja kažem tebi .

Nikad’ te zaboravit’ ja neću moći,možeš da me mrziš i kuneš i mučiš,sa tobom u mislima provodit’ ću noći.

I svako novo jutro što zarudi,počinjat’ će sa imenom tvojim.Sve dok živim dok mi duša diše,samo tebe je mogu da volim.

i ostatak pjesme za sebe skriti .

Vildana Stanišić

Za devojčicu sa neba

Iščezli su minuti,sati,dani i godine vreme sećanje muti pa često ruši se k’o domine.Stare suze peku i ako koža ih je upilasrce bira između puta očaja i ludila.

Vreme ide,stari dani lebde negde u podsvesti,nokti grebu stvarnost,duša ne želi da se osvesti.Ne želi istinu da zna,al’ korača u njen vrtljuta na suze i na bol,na prolaznost i smrt. Albumi čuvaju prošlost,njima po nekad vracam vremstare priče ožive kad slike govore neme.Bol slama kada sama sa slikama pričamsveće palim za tebe,suzama pozdrave slikam. Nežno nestaje telo, al’ duša ostaje večna,

verujem da si sada negde gore srećna.

Gledaš nas sa neba,čuješ nase misli,dok pevaš rajske pesme na licu onaj osmeh isti. Anđeli sa tobom beru najlepše rajsko cvećepomislim kad ljubim hladni beton i palim za tebe sveSada gore si,na nebu al’ srce će uvek da te pamti,um krojiće slike u kojim’ će na tren da te vrati ...

Teodora Košar



2

Stari sat Vreme praznih reči otkucava sve više,Gledam kako svet prolazi,slušam melodiju kiše.

Na zidu stari sat večnost večnosti sneva,Dok celim svojim bićem prolaznost tužno peva. Svi ljudi i sav život,sve boli i sve tajne.Bile velike il’male traju,al’nisu trajne.Jer prođe jednom sve , vreme uništi i brišeZnačilo nekad je nekom’, ali nikad,nikom’više. I suze klize niz lice ali oči ih zaborave,Bole , peku i traju,ali ipak oči se oporave.Sve bude i sve prođe,sve traje neko vreme,Ali dođu nove boli,neko drugo,novo breme.

Bistri potoci teku , nose tek rođenu misao,U mirisu ljubičica traže životni smisao.Zracima piše nam poruke,letnje sunce kad grejeSve sekunde leta stopljene u belu pahulju što veje. Stare senke nestanu,strahovi i očekivanja,Dođu neki novi snovi,život daje nova pitanja.Stari sat još kuca ubija spokoj mira,Sanja večni život,note prolaznosti svira.

Teodora Košarac

Geto princeza

Uzdah se oteo s usana,još jedan treptaj umire

Nemirne oči ljube pogledom po podu prosute papirNemi cuvari snova,usnulo leze kraj meneOlovka kao infuzija ubrizgava rime u vene.

Oči gledaju plafon,mislima crtaju pesmeBrisem reči: ne mogu,plašim se,i ne smem.Sećam se svih koraka,starih pocepanih patikaSvaki put kad beton plače meni razmaze se sminka.

Skripa guma, prasak smova izniklih iz svih pločnikaLepota stidljivog osmeha rođenog iz starog ožiljka.Skrivena maštanja, stare želje u hodnicima osećanja

Balade nekog boljeg sveta, koje živim kada sanjam.

U svakom džepu pantalona žive pesme što me noseKapuljača krije oči kad suze počnu da rose.Ljudi sude po odeći, al niko ne želi da razumeGeto princezu što piše rime i nosi kačket mesto krunZvuci najlepših pesama dopiru iz starih zvučnikaRitam i poezija kroje ono što slika muzika.Otvaram vrata i osećam miris vrelog betona,Nežno maze rubove mojih širokih pantalona.

Hodam poznatim ulicama, koraci se rukuju s cestomPogledom pozdravljam svaki ćosak, svaki kraj, svakomesto.Usne sapuću rime, misli stvaraju ritam,Osmehom pišem stihove i nove pesme slikam.

Slušam ptice sa grana i mašem oblacimaDahom poezije gušim, tamne reči gradskog dima.Mirisom proleća bojim pluća grada boje zime,Po tamnim zidovima očima ispisujem svoje ime.

Koračam gradskim venama đonovima pulsiram san

Snovima poklanjam pesme ja drugo nemam šta da dZgaziću laži o meni, nek’ zlo pokriju smeh i uzdasi,Jer znam da vaša tama, dušu mi ne može ukrasti.

TeodoRa Kosa



BATO ... ZA TEBE ...

Bato znaš li onaj osjećaj kad je toliko teško,

da ti se ne smije, čak ni onda kad je smiješno?Svi griješimo, a moja greška je što volim,al’ zato pišem pjesme, zato Bato i postojim...I ne bojim se više onih sto me pljuju,stala sam ispred njih,pa se boje da me čuju.Svaki dan oluje i vjetrovi,ali opet čvrsto hodam,uz mene su-bol,suze,još i tugu da dodam.Desi se da umori me borba,padnem, svoju nadu izdam,ali ustanem,stresem prašinu-”jaka si” sebi priznam...U mojoj igri nema pravila,a kroz igru srce vodi me,ako igraš sa mnom, srcem svojim bodri me...

Bato znaš li šta je ljubav,život,...znaš li išta o tome?Reci šta je tuga? Znaš li kako je kad te slome?Kada sruše ti snove, a ti sanjaš da si voljen...Pa bi htio negdje ići,ali shvatiš nemaš kome...Nekad sam Bato znala samo za boje duge,ali sve posivi kad počneš da se gušiš od tuge...Znaš i sam da ponekad praštam,ali nikad ne zaboravim,čim pođem da maštam realnost odmah progovori.Prošla sam svašta, i još uvijek svašta trpim,suze me izdaju, ali grčem smijeha, srce krpim.To si me ti naučio Bato...Sjećaš li se?Znaš Bato,često puta tuga me proguta,ali ako mi je sad najgore,samo bolje može biti sutra.Reći ću ti “bravo” ako ikad prođes kroz moj košmar,hrabrost je lažno se smijati,posle svega što sam prošla.Ne pitaj me ništa,ni zašto pogled mi je oštar,naivna,vjerovala svima-sad je toga dosta.Eee, moj Bato,najvažnije-i kad padneš,ostani borben,nek’ ti nada daje snagu, nosi je kao orden....UVIJEK igraj i kroz trnje,i kroz ruže,i ne dopusti da oko našeg svijeta zli ljudi kruže.

Znaš li Bato šta je sreća?...TO JE SAMO PAUZA IZMEĐU DVIJE TUGE..

Sedina Muratović

PORUKA ...

Sjedim, šutim, nestrpljivo čekam,i po kući kao luda šetam.Čekam poruku da mi dođe,i brojim svaku sekundu koja prođe.

Uzdišem duboko, i razmišljam u sebi,“Koliko ti treba da poruku napišeš meni?”Opet šutim i poruci se nadam,i od čekanja u san padam.

Probudim se,ne znam tačno kada,a poruka nije stigla. Šta ću sada?Da li da plačem ili da se kajem,da poruku neću dobiti to saznajem.

Iznenada najednom poruka mi došla,a ja gluposti pomišljati pošla.

Ipak se sjetio i mog telefonskog broja,SMS mi poslao možda i od hiljadu slova.

Ali kad u poruku pogledah,samo se tužno zagledah.Drugarica me u školu zove:“Ajde da ne zakasniš i srijede ove!”

Eto šta znači poruka jedna,nije došla prava ali došla je vrijedna.Da me drugarica u školu nije zvala,

ja bih zbog poruke opet prespavala.

Sedina Muratović

MOJ OTAC

Čudan vam je otac moj,njegovih šala ne zna se ni broj.Nikad ne znaš da li je ozbiljan ili se šali,

jer smiješne grimase uvijek pravi.

Novine su mu samo u glavi,a na ruci nosi čudan sat plavi.Na TV-u stalno utakmice gleda,a španske serije gledati mi neda.



Zida kuće,malter pravi, vrijedniji je od sto mravi.Traktor mu je mali ali super radi,s’njim drveće čak iz korijena vadi.Kafu bi i danju i noću pio,kafa mu treba da bi sit bio.Toliko vam je smiješan otac moj,od njegovih šala oblije me znoj.

Volim svoga pametnoga oca,na svijetu najboljega lovca.Istina,zna još mnogo štošta,rečenica mu zaista košta.

Volim ga što je ozbiljan i dobar u isto vrijeme,moj otac je najbolji,tu nema dileme....

Sedina Muratović

MUDROLIJA

Sve je nekako zakukuljeno.Sve je nekako zamumuljeno.Okruglo pa na ćoše ,

uzalud rječi troše .

Ja nikada ne okolišam ,ono što mislim to i pričam.I uvijek gađam pravo u metu ,Pa makar mi to bilo i na ličnu štetu .

Ne volim kad mi okolišaju ,i gluposti koje-kakve kad mi pričaju.Lažu mi i mažu kao da sam dijete ,zar ničeg mudrijeg da se sjete .

Kažu šutnja je majka mudrosti ,pa sad ću i ja malo mudrica biti.Ovog trena ću ušutjetii ostatak pjesme za sebe skriti .

Vildana Stanišić

NOSTALGIJA

Šadrvara voda prska ,

miris ruža svud se širi.Sjećaju na one dane ,kad smo sretni i mi bili .

Već su stigle trešnje rane ,savile se rodne grane.Duša moja sad uzdiše,što zajedno nismo više .

Neretva na suncu blista ,skakači sa mosta lete.Poželjeh da budem ista

kao kad sam bila dijete .

Ali vrijeme ne vraća se.Sjede kose sve je više.Dok mladosti ja sjećam se ,sudbina mi tugu piše .

Nostalgija srce mrvi ,Mostar nosim ja u krvi.Nikad više onih danau tuđini venem sama .

Vildana Stanišić

Documents

KULTPUT [broj 12, avgust 2011.]