8/17/2019 Kulturna Historija Adela Ber (1)

1/466

BL GO IZ TUZL NSKOG DEPO

U Muzeju savremene umjetnosti RS-a u Banjoj Luci 10. februara otvorena jeizložba ADELE BER VUKIĆ (1888.- 1966.), prve bh. školovane slikarke i pionirke

domaće likovne umjetnosti; ova izložba je nesvakidašnja prilika da se vidiosamdesetak njenih radova koji inače čame u depou Međunarodne galerijeportreta Tuzla i decenijama nisu izlagani; prenosimo najzanimljivije detalje

sa ove izložbe i podsjećamo na biografiju slikarke velikog talenta koja seškolovala u Beču a koja je svoju karijeru uništila povratkom u Bosnu

SLIKE SA DVA LICA

Autoportret1931. godina

SLOBODN BOSN I 18.2.2010.

8/17/2019 Kulturna Historija Adela Ber (1)

2/4

“Slikarica Adela Ber koja je svr{ila

nauke na prvoj umjetni~koj {koli u Be~u

zapo~inje slikarski kurs polovicom juna.

Podu~ava}e u slikanju po prirodi pejsa`u i

drvorezu. Dalje upute upraviti od 1. juna na

Sarajevo Bakarevi} Turbe 2“  pisalo je uSarajevskom listu  iz 1914. godine. MladaBosanka tek se bila vratila sa {kolovanja uBe~u i opijena atmosferom evropske metro-

 pole, ponadala se da }e kona~no mo}i dos-tojanstveno `ivjeti od svog umjetni~kograda i da }e ne{to od ste~enog znanja mo}i

 prenijeti i svojim sunarodnjacima.

UTIC J G VRIL N DELIN KURS

Me|utim, {kola slikanja koju je htjela pokrenuti, ostala je samo njena ma{tarija o

 boljem `ivotu u Sarajevu. Broj prijavljenih je bio mali, a uskoro }e uslijediti doga|ajikoji }e definitivno dokinuti svaku potrebuza podukama iz slikarstva. Svega nekolikoulica dalje od mjesta na kojem je Adela`ivjela i `eljela dr`ati kurs, Gavrilo Princip}e 28. juna ubiti austrougarskog pri-

 jestolonasljednika i njegovu suprugu.Po~etak Prvog svjetskog rata ozna~i}e kraj`ivota kakav je Adela poznavala: i onomalo {ansi da mlada `ena `ivi od svogumjetni~kog rada prakti~no je nestalo. A

 jo{ koju godinu ranije, kada je primljenana Umjetni~ku {kolu za `ene i djevojke u

Be~u, `ivot se za ovu mladu slikarku ~inioidili~nim.

Kona~no je roditelje bila ubijedila da jojdopuste da se obrazuje za slikarku, a ne zau~iteljicu, {to se njima ~inilo kao pametnijei sigurnije ulaganje. To {to je `enaonemogu}avalo ju je da se upi{e na glavnui najstariju be~ku likovnu akademiju, aliova okolnost joj je ~ak i{la na ruku. Namu{koj akademiji (tamo je, koje lislu~ajnosti, upravo Franz Ferdinand imaovelikog uticaja na izbor profesora) vladala

 je u{togljena atmosfera i pretjerano po{tivanje autoriteta. Prema pisanju his-tori~arke umjetnosti Azre Begi}, u {koli za`ene koja se smatrala manje zna~ajnom,upravo su cvjetale umjetni~ke slobode isavremena shvatanja umjetnosti, a pre-davali su profesori slobodnijeg duha iistaknuti umjetnici tog vremena.

Adela Ber ro|ena je 1888. u Tuzli gdje je njen otac, ^eh o`enjen Livnjankom, bio

u to vrijeme na slu`bi. Rano djetinjstvo provela je seljakaju}i se sa porodicom poBosni i Hercegovini, a kada je do{la nastudij pred njom se ukazao o~aravaju}i Be~tog vremena, secesije, burnih kulturnih idru{tvenih de{avanja, rasko{i i slobode.Dodu{e, mnogo tih be~kh ljepota Adeli je bilouskra}eno jer je `ivjela u velikoj oskudici.

Dok su mu{karci na {kolovanju u inos-transtvu dobivali razne potpore, `enama su ita vrata bila zatvorena. “Stipendije nikadanijesam u`ivala to `enama nisu davali“,rekla je slikarka u jednom autobiografskom

svjedo~anstvu, dodaju}i da su joj u Ze-maljskoj vladi rekli da “

mu{karci treba da

u~e visoke {kole i imaju zvanje a da }e se

`ena ionako udati i pasti na teret ~ovjeku“.Sa Adelom je na studiju bila i L

ujza

Kuzmi}, tako|er veoma nadarena bosanskaslikarka, ali Lujza je poticala iz imu}nije

 porodice pa je i njen boravak na studiju bioznatno udobniji. Zanimljivo je me|utim dani Lujza nije imala velike sre}e saslikarskom karijerom: nakon {to se udala za

 poznatog slikara K arla Miji}a, ona je svojukarijeru sasvim podredila njegovoj, tako da

 je opus koji je ostao iza nje obimom veomamali. Histori~arka umjetnosti Sarita Vujko-vi}, koja se bavila prou~avanjem djela objeove slikarke, sugeri{e da Lujzin stvarala~kiduh nije tek tako nestao: “

Mo`emo se zapi-

tati da li je ova umjetnica sa sna`nim mode-

rnisti~kim utemeljenjima zaista mogla pot-

puno napustiti slikarstvo a pri tome cijeli

svoj `ivot pro`ivjeti u slikarskom ateljeu

okru`ena bojama i platnima ili je njena

umjetnost anonimno nastavila svoj put u

okrilju i pod za{titom imena njenog mu`a

uva`enog slikara Karla Miji}a.“

Iako su dakle, Adela i Lujza, `ivjele u ra-zli~itim uvjetima, njihove karijere su donekle

67

N GOSTOV NJU U B NJOJ LUCI

Pi{e: ADISA BA[I]Foto: MARIO ILI^I]

Život Adele Ber obilježili suoskudica, povučenosti nerazumijevanje primitivne sredine

 VRHUNSKE GRAFIKEAkt oko 1922. godine (lijevo); Muslimanke

ZA @ENE JE UDAJA, A NE STIPENDIJA Adela Ber (lijevo), sa kolegicom Lujzom

Kuzmi} (desno) na studiju u Be~u

18.2.2010. I SLOBODN BOSN

8/17/2019 Kulturna Historija Adela Ber (1)

3/4

 bile sli~ne. Njih dvije dijelile su sudbinuve}ine bosanskohercegova~kih umjetnicakojima talenat i rad nisu bili dovoljni za uspj-eh u sku~enoj i deprimiraju}oj sredini. U nji-hovo vrijeme svega 40.000 ̀ ena u BiH je biloelementarno pismeno, a visoko obrazovanje iumjetni~ko djelovanje bili su istinskarijetkost. Dru{tveno priznanje i punu umjet-ni~ku afirmaciju u prvoj polovini dvadesetog

vijeka sticale su uglavnom one `ene koje suse privatnog ̀ ivota odricale radi svoje umjet-nosti, a jedna od takvih bila je velika slikarkaMica Todorovi}.

BOSN OBESHR BRUJE UMJETNICE

Adela Ber udala se u tridesetim godina-ma, ali njeno siroma{tvo se samo pove}alo.Udajom je promijenila vjeru a i ime, pa seod tada na nekim slikama pored Adela Ber 

 potpisuje i sa Jelena Vuki}. Pored potpisa,veoma su zanimljive i druge tekstualne

 bilje{ke koje je slikarka ispisivala na svo- jim radovima. “Rezala sam ovu moju vrbu

u drvetu a poslije su mi je sasjekli barbari

za vrijeme rata“

, pi{e na njenom crte`u iz1916. godine, a na crte`u bistri~ke uliceHrvatin su i komentari koji dio ulice je crta-la a koje su ku}e kasnije sru{ene.

Sarita Vujkovi}, kustosica izlo`be AdeleBer Vuki} u Banjoj Luci, za na{ list ka`e:“Veoma su zanimljive slike koje je radila

naprimjer za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Ona na pejza`ima iz ‘42. ili ‘43. godine ispod

pi{e te godine se kod nas krila ta i ta osoba

koju su tra`ili i proganjali. To su kao cijeli

mali dnevni~ki zapisi. Ponekad je na svojim

slikama pisala ~ak i vrijeme kada je po~injala

da radi. Naprimjer postoje bilje{ke po~ela da

radi autoportret u toliko i toliko sati poslije

podne. To su neki elementi koji se javljaju tek

kod konceptualnih umjetnika a ona je prije

osamdeset godina imala svijest o tome da i

vrijeme kada je ne{to po~ela da radi ima neki

zna~aj za sliku. To su samo neki detalji ali

oni govore dosta o njenim umjetni~kim

mogu}nostima koje je imala a na`alost nije

do kraja ispoljila. Rani radovi iz 1919. ‘20.

‘22. godine pokazuju koliko je ta {kola u koju

je ona i{la bila napredna jer na njoj su u to

vrijeme radili ~lanovi secesije savre-

menog veoma zna~ajnog umje ni~kog

pravca tog doba i ti profesori su u~enicama

zaista mogli ponuditi nova i zna~ajna znanja.

Povratkom u Bosnu Adela je stagnirala

nije mogla do kraja da iska`e ni svoj tale-

nat ni ideje ni znanja.“

Adela Ber bila je povu~ena umjetnicakoja nije uspjela da na|e svoje mjesto u

 poslijeratnom dru{tvu. Nije bila ~lanicaudru`enja likovnih umjetnika, nije imalastatus slobodne umjetnice, nije imala svojatelje niti je bila u prilici da koristi bilokakve privilegije, da dobiva pozive zaizlo`be ili da njen rad postane vidljiviji.Kolege su je cijenile, i pozivale na saradnju,

SLOBODN BOSN I 18.2.2010.68

BL GO IZ TUZL NSKOG DEPO

U okviru festivala “Sarajevska zima“

posjetioci Umjetni~ke galerije BiH u

Sarajevu mogu pogledati veoma zanimljivu

izlo`bu Muzeja savremene umjetnosti RS-a

Me|uprostor. Ovo je putuju}a izlo`ba

nastala prije tri godine sa ciljem da kroz

djela razli~itih autora i razli~ite medije pred-

stavi trenutna de{avanja na banjalu~koj

sceni. Izlo`eni su radovi devet autora, a to

su Veso Sovilj, Radenko Milak , AnaVidovi}, Sandra Duki}, Miodrag Manoj-lovi}, Boris Glamo~anin, MladenMiljanovi}, Nenad Male{evi} i ZvjezdanaVeselinovi}.

Posebno zanimljiv u kontekstu pri~e o

`enama umjetnicama i njihovom polo`aju u

dru{tvu jeste rad Savjeti banjalu~ke umjet-

nice Sandre Duki}. Iako se ~ini da `ivimo u

vremenu druga~ijem od onog u kojem je

`ivjela Adela Ber Vuki}, i danas postoje broj-

na ograni~enja sa kojima se autorice

susre}u. Jedna od onih koje progovaraju

protiv toga je i Sandra Duki}, koja na tkani-

nama pravi ku}ne kuhinjske dekoracije i na

njima iznosi vrlo eksplicitne i o{tre poruke o

polo`aju ̀ ena: Ra|aj, Udaj se, Ko nije tu~en 

nije ni nau~en ili Kobila se prvo pomiluje pa

se onda zaja{i... Sandra u svom radu govori

o retradicionalizaciji u dru{tvu, o vra}anju na

nazadne vrijednosti kao {to je apsolutna

vezanost ̀ ene za doma}instvo i isklju~enost

iz javnog `ivota.

SOCIJ LNI BUNT IZ B NJE LUKE

I kobila se prvo pomiluje...

RIJETKE SLIKE U ULJU IZ ADELINE ZAOSTAV[TINEMrtva priroda 1937./38. (lijevo); Portret starice 

SA BANJALU^KE IZLO@BE ME\UPROSTOR U SARAJEVURad anga`ovane umjetnice Sandre Duki}Savjeti i rad Vese Sovilja Umjetnost BiH u granicama BiH 

8/17/2019 Kulturna Historija Adela Ber (1)

4/4

ali ~esto zbog nedostatka novca nije moglada se pridru`i kolonijama, izlo`bama idru`enjima. Njene grafike bile su izuzetne,iako ra|ene u te{kim uslovima. Nije imala nigrafi~ku presu, ni dovoljno novca za skupikvalitetni papir, pa je radila minijaturne for-mate. ^esto je imala radove sa dvije strane,{to kustosima i danas ote`ava izbor kojustranu zapravo izlo`iti. “

Moram da radim

osje}am potrebu. Dan mi je prazan ako ne

slikam. Zato premazujem jedne da bih

naslikala druge slike jer na{ poziv je skup.

Navikla sam na to premazivanje i ne boli me

vi{e...“

, govorila je svojedobno Adela.Izlagala je rijetko, za `ivota je imala

samo dvije samostalne izlo`be. Jedina ve}a ireprezentativnija njena izlo`ba odr`ana je1988. godine u Me|unarodnoj galeriji

 portreta Tuzla, povodom stote godi{njicenjenog ro|enja. Tada su pored nekolicine

 posu|enih djela bili izlo`eni i radovi koji seovih dana mogu vidjeti u Banjoj Luci. To suAdelini prikazi bosanskohercegova~kih i

 primorskih gradova (Zenica, Jajce, Sarajevo,Kladu{a, Drvar, Krk, Orebi}, Hvar, Herceg- Novi), zatim autoportreti (od ranih pa do poznog naslikanog nekoliko godina predsmrt), kao i portreti bosanskih `ena, tu sutako|er studije iz studentskih dana, teo~aravaju}e grafike u kojima prizori poputljetnog kupali{ta ili zavodljivog modela uateljeu prerastaju u splet fantazmagorijskihornamenata. “Ta tuzlanska zbirka koju sunam kolege ljubazno posudile ima oko

osamdeset djela i porodi~na je zaostav{tina

uspomena koja se sa~uvala kod ro|ake u

Dubrovniku. Ona je kasnije tu zbirku ustupi-

la galeriji u Tuzli gdje je Adela i ro|ena.

Zbirka na`alost ne mo`e da kontinuirano

prati njeno stvarala{tvo i rad ali mo`e

pokazati da je Adela bila umjetnica velikog

potencijala i da je na nekim radovima doseg-

nula visoke domete i bila naprimjer u samom

vrhu jugoslovenske grafike tog vremena.

Adela Ber jeste bivala zastupljena na

velikim izlo`bama nje ima i u galerijama

posebno zahvaljuju}i Umjetni~koj galeriji i

kustosima poput Azre Begi}. Tu su nabavlj-

ana reprezentativna i va`na i djela bez toga

bi danas bilo te{ko izu~avati djelo ove

umjetnice. Ali je kao i ve}ina bh. umjetnica

generalno bila zanemarivana i obeshrabri-

vana u razvoju svog velikog talenta. O Adeli

Ber Vuki} se zato treba govoriti i danas da

bismo odr`ali taj kulturni kontinuitet kultur-

nu memoriju koju tako lako gubimo ali i da

bismo ukazali na polo`aj dana{njih umjetni-

ca“, ka`e kustosica Vujkovi}.Tuzlanska galerija i sama kuburi sa

nedostatkom novca i adekvatnog prostora pa djela Adele Ber nisu u stalnoj postavci,nego su u galerijskom depou, uglavnomte{ko dostupna javnosti. Utoliko je banj-alu~ka izlo`ba, otvorena do 10. marta ovegodine, dragocjenija.

18.2.2010. I SLOBODN BOSN69

N GOSTOV NJU U B NJOJ LUCI

Paralelno sa otvaranjem izlo`be Adele

Ber Vuki} u Banjoj Luci je promovisana i

knjiga U gra|anskom ogledalu histori~arke

umjetnosti Sarite Vujkovi}. Ovo je veomazna~ajna studija koja se bavi biografijama

i javnim djelovanjem istaknutih ̀ ena u peri-

odu od 1878. do 1941. godine. Dolazak

Austro-Ugarske donio je razne promjene u

`ivotu u Bosni i Hercegovini, a izvjesni uti-

caj imao je i na polo`aj `ena i njihovu

prisutnost u javnosti. Iako su u fokusu

autorice ove knjige ponajprije likovne

umjetnice (Adela Ber Vuki}, Lujza Kuzimi}

Miji}, Iva Despi} Simonovi}, RajkaMer}ep, Milena [otra i Mica Todorovi}),ona se tako|er bavi i {irim dru{tvenim kon-

tekstom, te pi{e o brojnim drugim `enama

koje su bile prisutne u javnosti tog vreme-

na. U knjizi se tako spominju biografije

`ena koje su me|u prvima iskora~ile iz pri-vatne u javnu sferu i tako utrle put drugim

intelektualkama: bile su to pjesnikinja

Umihana ^uvidina, knji`evnica StakaSkenderova, u~iteljica i prosvjetiteljkaAdelina Paulina Irbi (poznatija kao MisIrbi), pedagoginja Jelica Belovi} Berna-d`ikovska, novinarka i urednica MilenaMrazovi}, knj i`evnica Laura PapoBohoreta... Te `ene su (iako ponekad bezformalnog obrazovanja) znale po nekoliko

stranih jezika, pisale, objavljivale i podu-

~avale druge.

STUDIJ U GR \ NSKOM OGLED LU 

Prve koje su prekoračile kućni prag

KONCEPTUALNI POTEZI: Na naizgled idiličnim

pejzažima naslikanim za vrijeme Drugog svjetskog rataAdela Ber je ostavljala dnevničke zapise o ljudima koje je sakrivala od okupatora

BIOGRAFIJE VELIKIH

@ENA Histori~arka

umjetnosti SaritaVujkovi} objavila

je zna~ajnustudiju o javnomanga`manu `ena

u BiH od1878. do 1941.

godine