Kulturna Historija Bih, Semina, Emina,Tesnima,Fatima

8/18/2019 Kulturna Historija Bih, Semina, Emina,Tesnima,Fatima

1/59

1

UVOD

Jedan od prvih poznatih sudova o Bošnjacima i njihovoj zemlji jeste ujednoi prvi nesporazum i zabluda u vezi s njima, a to se desilo iz razloga što seBosna teško otvarala spoljnom svijetu. Bošnjaci, kao muslimani, i njihova

zemlja kasno su iskusili puni uticaj evropskih ideja, vještina i mogućnostikoje su vladale svjetskom poviješću još od 17. stoljeća. To nije bilaposljedica njihove konzervativnosti i ravnodušnosti prema modernomivotu, ali jeste rezultat stoljeća prethodnog razvoja, !ija su dostignućaomogućila da tako dugo odolijevaju evropskom izazovu. To je posebnovidljivo u ratovima u 1". stoljeću i bošnja!kim selja!kim bunama inemirima.

#istoriju Bošnjaka odre$ujemo njihovim vlastitim povijesnim epohama.%vropljani su tokom posljednja tri stoljeća nametnuli svijetu vlastitipovijesni razvoj odre$en na stari, srednji i novi vijek kao univerzalnosvjetsko iskustvo. #istorija Bošnjaka se moe podijeliti na tri velikarazdoblja& 1. doba 'eudalne bosanske drave( ). doba osmanske vladavine(*. moderno doba koje nastupa sa austrougarskom okupacijom 1"7".godine i traje do danas. +vaki od ova tri razdoblja ima svoje me$u'aze sarazli!itim karakteristikama u odnosu na opće sklonosti epoha bošnja!kepovijesti. adatak ove historije jeste da se ispri!a povijesna sudbinabosanskih muslimana.

-ilj ove historije jeste da rekonstruira povijesni put Bošnjaka, ali da pri tomne bude njegovo puko opisivanje, nego da bude i nauka o !ovjeku ovog

prostora općenito, a posebno o bosanskomuslimanskom. ruštvo koje jeiza sebe ostavljalo ideje i kulturnopoliti!ke ciljeve ostalo je u povijesti i zatodruštvo ili narod bez ideja nema historije. ato će se ova historija baviti iidejama kojima su se Bošnjaci rukovodili i koje su im pomogle da preive.

/rije svega potrebno je razriješiti pitanje etni!kog, odnosno nacionalno0politi!kog imena Bošnjaka i naziva njihovog jezika.

Bošnjaci nastanjuju središnji junoslavenski etni!ki i balkanski geopoliti!kiprostor na kojem ive od rijeke ardara i planina 2are i /rokletija na jugoistoku do rijeka +ave i 3ne na sjeverozapadu. 4a tom podru!ju ive uvećoj ili manjoj mjeri izmiješani sa +rbima, #rvatima, -rnogorcima,5lbancima i 6akedoncima. /rema popisu iz 11. Bošnjaci 8pod tadaetni!ko0vjerskim imenom 6uslimani9 bili treća najbrojnija nacija u bivšoj jugoslavenskoj dravi.

Bosna je još od srednjeg vijeka bila podru!je su!eljavanja i sukobljavanjarazli!itih politi!kih i vjerskih interesa i ideja. /oliti!kim ivotom 'eudalneBosne dominirala je autohtona bosanska vlastela, a vjerskim -rkvabosanska. :roz stoljeće u #umu ja!a pravoslavno stanovništvo, a usredišnjim dijelovima Bosne katoli!ko, sve do dolaska Turaka0;smanlija,

kad vjerski šaroliko stanovništvo postepeno prihvata islam.


2/59

)

#istorija stanovništva Balkana je u velikoj mjeri historija seoba i razli!itihmigracija, naj!ešće zbog ekonomskih problema, ali i zbog !estih ratova.knjigu Boijeg otkrovenja? 8Jevreji i kršćani9 uivaju u islamskojdravi status zaštićenih manjina. 4asuprot tome, opadanjem moći;smanske carevina i njenim postepenim povla!enjem iz srednje %vrope,Bošnjaci su kao muslimani ubijani, progonjeni ili silom pokrštavani, tako daih danas nema u mnogim zemljama i krajevima gdje su nekad u velikombroju uivali 8+lavonija, @ika, almacija, zapadna +rbija, stara -rna


3/59

*

islamske vjere !ime su se razlikovali od pripadnika ostalih junoslavenskihnaroda. /oslije austrougarske okupacije 1"7". po!eo se slubeno zaBošnjake koristiti termin 6uhamedanci ili 6uhamedovci. Taj naziv koristila je štampa, ali se narod i dalje sluio imenima Bošnjak ili Tur!in. Bošnja!ka je javnost 1EE. traila da se ukine naziv 6uhamedanac jer su ga smatrali

pogrdnim te da se zamijeni nazivom 6usliman što se i prhvatilo.

2to se ti!e naziva ili imena jezika kojim Bošnjaci govore, taj je jezik usrednjem vijeku naj!ešće naziva slavenskim ili ilirskim, a nešto kasnijebosanskim. 4aziv bosanski jezik ostao je u slubenoj upotrebi i nakonaustrougarske okupacije 1"7". bez obzira na zahtjeve srpske i hrvatskepropagande da se izbaci iz upotrebe.

I DIO – SREDNJOVJEKOVNA BOSNA

3 odre$enju svakog naroda bitna su dva osnovna elementa& porijeklo,

odnosno etnogeneza, i prostor na kojem ivi. Bosanski je muslimanski!ovjek povijesno ivio i ivi u izuzetno sloenim okolnostima koje su gaoduvijek tjerale da sam o sebi razmišlja. Bošnjaci kao muslimani ive naBalkanu, a %vropa je kršćanska, bilo da je katoli!kam protestantska ilianglikanska. %vropa se smatra kršćanskim svijetom iza kojeg stojihiljadugodišnja upotreba, šest stoljeća kriarskih ratova, bogata riznicaosjećanja i sazvu!ja. 4ajvaniji !inilac sloenosti i razli!itosti %vrope jestesigurno islam, odnosno muslimani razli!itog jezika i porijekla.

3 %vropi, izuzimajući Tursku i dijelove bivšeg +++A0a, ivi F07 miliona

muslimana evropskog korijena i jezika, me$u kojima su najzna!ajnijibosanski muslimani, odnosno Bošnjaci. +koro sve etni!ke skupine u %vropise mogu odrediti na temelju dva kriterija& jezik i vjera. /o!etni !inilac uetnogenezi Bošnjaka svakako su slavenski etnicitet i jezik koje su oni, kao iostali Juni +laveni, donijeli na Balkan iz neke svoje još nede=niranepradomovine. Bosanski su +laveni naselili središnji dio junoslavenskogetni!kog prostora i na njemu vremenom uzgradili svoju snanu 'eudalnudravu, koja je za vrijeme kralja Tvrtka :otromanića sezala i van granicaBi#.

:ad su se +laveni doselili u Bosnu zatekli su nešto romaniziranogstanovništva, uglavnom ilirskog porijekla. To se stanovništvo povuklo uplanine i po!elo baviti sto!arstvom. +laveni su ih nazvali vlasima i to jetada bio naziv za Aimljane. :asnije su se oni spustili sa planina i asimiliralisa +lavenima razli!itih vjera.

Bošnjaci, za razliku od drugih naroda, su se vrlo malo miješali sa drugimnarodima pa tako su se rijetko i krvno miješali sa drugim muslimanimaneslavenskog porijekla.

Bosna se, za razliku od okolnih zemalja, nije selila niti cijepala, nego je u

kontinuitetu, od njenog prvog spomena, sredinom 1E. stoljeća kao malezemlje oko izvora i gornjeg toka istoimene rijeke, do 5ustrougarske


4/59

D

okupacije, odnosno do danas postojala. vode tekućice?.

+matra se da su ime Bosna donijeli +laveni sa sobom radi postojanjanekog plemena po istom imenu.

POSTANAK BOSANSKE SREDNJOVJEKOVNE DRŽAVE I NJEN RAZVOJDO KRAJA VLADAVINE BANA KULINA

Bosna je bez sumnje najstarija junoslavenska rano'eudalna drava.4aseljavanje i uspostavljanje Bosne kao drave teklo je nešto sporije negokod ostalih Junih +lavena i to zbog planina koje su onemogućavalekomunikaciju i povezivanje rodova i plemena. /ored toga, Bosna je biladosta udaljena od tadašnjih civilizacijskih središta na istoku i zapadu8-arigrad i Aim9 pa su i njihovi ekonomski, politi!ki i kulturni uticaji sporodopirali do nje. To zna!i da su se 'eudalni odnosi razvijali na domaćimosnovama.

Bez obzira na sve to, nema razloga da se smatra da historija Bosne kao'eudalne drave po!inje kasnije nego u okolnim junoslavenskimzemljama. rlo je teško utvrditi i de=nirati šta je to drava u ranom'eudalizmu. 4aj!ešće je to neki labavi savez plemena !iji vo$a nastoji sebiosigurati legitimitet potvrdom svog poloaja od bizantskih careva ilirimskim nadbiskupa.

/ismenost je osnovni instrument civilizacije. 3 tu svrhu i bizantska vlada irimska kurija opremaju i šalju me$u razli!ita plemena svoje misionare kojišire hrišćanski ili kršćanski nauk i vjeru, te gr!ko odnosno latinsko pismo,koje je uz latinski crkva prihvatila kao tri sveta jezika i Biblija je smatranaizvornom i vjerodostojnom jedino na jednom od ova tri jezika.


5/59

G

Bizantska vlada je u tom pogledu nastupala daleko pragmati!nije. 4jenislubenici, solunska braća Hirilo i 6etodije, sastavili su za potrebemisionarskog rada me$u +lavenima prvu slavensku glagoljsku azbuku, azatim na jezik makedonskih +lavena preveli osnovne crkvene knjige.4akon što su protjerani iz 6oravske dolaze u junoslavenske zemlje i

nastavljaju svoj misionarski rad. Tu su postavili temelje slavenskepismenosti i rije!i kao osnovu hristjanizacije i uspostavljanja crkve kaoustanove. +redišta slavenske crkvene kulture i knjievnosti bili su gradovi/reslav u Bugarskoj i ;hrid u 6akedoniji. ;tuda su se vjerska rije! i pismoširili po cijelom Balkanu i tako je zahvaćena i Bosna.

3poredo s vjersko0kulturnom akcijom, bizantska vlada nastoji slavenskumasu uklju!iti u svoj vojni, privredni i =skalni sistem što je i uspjelarazli!itim mjerama. +tanovnici općina 8upa9 imali su poloaj slobodnihseljaka0vojnika uz odre$ene poreske obaveze prema dravi i na taj na!in

su riješili problem nedostatka ljudstva kao radne snage i vojske. Ta krizanedostatka ljudstva u Aimskom carstvu je nestala i oni su ponovo obnovilisvoju moć i dostigli potpunu prevlast na Balkanu i isto!nom +redozemlju.4o, -arstvo propada i nisu mogli zaustaviti proces propadanja slobodnogseljaštva koje je davalo vojsku i poreze, te zbog ja!anja aristokratije, koja je postepeno prerasla u 'eudalni stale. Juni +laveni su bili dio togprocesa. ;padanje bizantske moći omogućava ostamostaljivanje pojedinihslavenskih upa odnosno plemena i njihovo prerastanje u dravu poddomaćim ili narodnim vladarima i dinastijama. rhovna bizantska vlast uBosni je jako oslabila u tolikoj mjeri da su morali novcem potkupljivati

bosanskog bana da im se pridrui u ratu protiv kneza ojislava.

To pokazuje da je Bosna već tada obuhvatala veći broj upa 8slabopovezanih9 koje su sa!injavale jednu dravnu cjelinu. a povezivanje upazna!ajnu ulogu ima !injenica da se Bosna tada našla u neposrednomsusjedstvu snane ugarsko0hrvatske drave koja je nastojala svim silamaosvojiti Bosnu, i smatrali su je podnojem svoje drave. a bi to ostvarili,ugarski kraljevi vrše snaan vojni i politi!ki pritisak na Bosnu i ponašaju sekao njeni gospodari. 3 poveljama se navodi da je Bosna vojvodstvo uokviru njihovog kraljevstva. 4o, ugarski kraljevi ni po kojoj osnovi nisu

imali niti su mogli imati bilo kakvo historijsko pravo na Bosnu. /rvi poimenu poznati bosanski ban Borić spominje se u vremenu 11GD011FD.godine 8samostalni gospodar cijele Bosne9 u doba kratkotrajne obnovebizantske moći za vrijeme vladavine cara 6anojla :omnena koji je poslao>najhrabriji dio vojske? da goni Borića što ukazuje da je bosanski banraspolagao sa velikom silom. Ban Borić je kasnije otišao na prostraneposjede u +lavoniji koje mu je darovao, kao znak zahvalnosti, +tjepan nakon što je pobijedio u borbi za ugarsko prijestolje. 3 toj borbi jeu!estvovao i sam ban.

+ljedeći vladar Bosne koji se po imenu spominje nakon Borića jeste ban:ulin, veliki ban, plemeniti i moćni mu. :ulin je došao na vlast prije smrti


6/59

F

kralja 6anojla 11"E. godine kao bizantski vazal. 4akon 11"E. Bosna se javlja kao već izgra$ena i !vrsta drava koja se u diplomatskim spisimanaziva& vojvodstvo, regija, banovina te na kraju kraljevstvo. Bosanskadrava se u doba ovog bana prostirala od rine do ;d :ulina banai dobrijeh dana?. 3 vrijeme potpune 'eudalne anarhije u Bosni po!etkom1G. stoljeća, jedna skupina bosanske vlastele traila je od kralja @adislavada se utvrde bosanske granice onakve kakve su bile u vrijeme bana :ulinai to pokazuje da se luvala uspomena na njegovu vladavinu i dravni!kemudrosti. ;n se ponekad znao praviti da ne razumije vjerske razlikeizme$u katoli!anstva i patarenstva kako bi skinuo Bosni i sebi s vrata papui ugarskog kralja. Ban :ulin više nego iko simbolizira duh i karakter Bosne

kao osobene zemlje.a njegovu vladavinu vezuje se i zna!ajan privredni napredak Bosne,utemeljen na razvoju rudarstva i trgova!kim vezama sa dalmatinskimgradovima, posebno ubrovnikom. :ulin se ponašao kao i svaki drugi'eudalni vladar. aklju!io je trgovinu sa ubrovnikom ugovorom8poveljom9. ;bećava im da se mogu slobodno kretati zemljom kojom onvlada. ladao je dravom u kojoj je postojala organizacija vlasti i koja jeodre$ena pravnim sistemom što moemo vidjeti iz povelje koja tako$erpredstavlja i prvi pisani dokument o trgova!kim vezama.

a vrijeme bana :ulina javljaju se i prve vijesti o postojanju i širenjuhereti!kog u!enja u Bosni, koje je uzelo toliko maha da ga je i sam :ulinprihvatio, zajedno sa obitelji, rodbinom i mnogo naroda. ; tome je papunocenta godine 11. prvi izvijestio zetski knez ukan koji piše da se >uzemlji ugarskog kralja, to jest Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i tou tolikoj mjeri da je i sam ban :ulin, pošto je sa svojom enom i svojomsestrom, udovicom pokojnog 6iroslava humskog, i sa više svojih srodnikabio zaveden, preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana?.

+ve do ovog pisma hereza se nije ozbiljno shvatala iako se za nju i prije

!ulo pa su i preduzete odre$ene radnje da se bosanska hereza u korijenusasije!e. /apa je poslao pismo ugarskom kralju %meriku i smatrao da jeintervencija nuna ne samo radi bosne nego i radi toga da ova bolest, akose u po!etku ne suzbije, ne zarazi okolne zemlje pa da se i po ugarskomkraljevstvu ne razvije njena pošast. %merik je prihvatio poziv i po!ela jeborba protiv hereti!ke Bosne. Bio je to po!etak saradnje izme$u ma!a ikria koja se nikad nije prekidala bilo da su u pitanju patareni, babuni ilimuslimani.

/red opasnošću od kriarskog rata, lukavi i oprezni :ulin odmah je pokazao

volju da u pogledu vjere prihvati sve što od njega trai rimska kurija. 3pismu se pravdao da nije znao razlikovati heretike od katolika, te da je


7/59

7

spreman primiti svaku pouku, pa u tom smislu moli papu da pošalje uBosnu svog izaslanika koji će njega i njegove ljude ispitati i uputiti ustvarima vjere. /apa je prihvatio zahtjev i poslao izaslanika. ;n je trebaoprvo pokušati prevesti heretike >na put istine?, a ako se ne odazovu ondaprotiv njih upotrijebiti silu.

:ad je papin izaslanik stigao u Bosnu 1)E*. godine, sastao se na Bilinompolju sa :ulinom i njegovim narodom. spitivao ih je i ustanovio da sunjihovi vjerski pogledi i praksa suprotni u!enju katoli!ke crkve i kršćanstva. Traili su od njih da odvace hereti!ko u!enje i praksu, na to su pristalipotpisivanjem akta kojeg je potpisao sam ban :ulin. 4akon toga, papinizaslanik 8van de :azamaris9 je krenuo u 3garsku i sa sobom poveobanovog sina i dvojicu bosanskih crkvenih starješina kako bi se i predkraljem zakleli da će se pridravati svih datih obaveza.

Iin odricanja pokazao je samo :ulinov takti!ki potez, povu!en usamoodbrani da bi se izbjegla opasnost kriarskog rata. +abor na Bilinompolju pokazao je da su bosanski krstjani bili u stanju da se na razli!itena!ine odupru svakoj vrsti spoljnog pritiska. /okazali su se !vršćim iustrajnijim nego što su to njihovi protivnici mislili. 2to se pritisak višepovećavao to su više ja!ali. Bosansko krstjanstvo je uhvatilo !vrst korijen irazvilo se u veliku moralnu snagu kojom se pruao otpor svim pritiscimakoji su stizali sa raznih strana.

:riarski ratovi vo$eni su od kraja 11. do sedamdesetih godina 1*.stoljeća. aobišli su Bosnu, ali je njihov !etvrti rat vo$en u njenoj

neposrednoj blizini.

BAN MATEJ NINOSLAV I USPON BOSANSKOG FEUDALIZMA

/adom -arigrada 1)ED. godine i komadanjem Bizanta izmijenjen jepoliti!ki poloaj skoro svih balkanskih drava. /red Bizantskog carstva i3garskog kraljevstva pojavio se novi !inilac enecija tj. 6leta!karepublika koja je nastojala preko almacije i egejskih otoka trgova!ki ipoliti!ki prodrijeti u unutrašnjost Balkana.

;d 1*. stoljeća pa sve do svoje propasti u 4apoleonovim ratovima 177.godine, 6leta!ka republika stalno je bila prisutna u raznim historijskimzbivanjima vezanim za Bosnu i Bošnjake. enecija je u 17. stoljeću otelaBosni najveći dio njenog primorja, sa gradovima kao što je #erceg04ovi,odakle su Bošnjaci nemilosrdno protjerani.

+rpski veliki upan +te'an 4emanjić se, padom Bizanta, našao unezavidnom poloaju nakon što je pobijedio svog starijeg brata ukana. abi se osigurao svoj poloaj uspostavio je veze sa papom i 6leta!komrepublikom, otjerao svoju prvu enu, te se oenio 6le!ankom. atraio je

od pape kraljevsku krunu, što mu je papa i dao i ujedno je bio i prvi srpskikralj. 4ije izvršio obećanja koja je dao papi, nego je pozvao svog brata


8/59

"

+avu da to uradi. ;n se od po!etka protivio bilo kakvim vezama sa papom,pa je uspio osamostaliti srpsku pravoslavnu crkvu te proglašen za prvogsrpskog arhiepiskopa, a srpska crkva postala autoke'alnom.

Bosna, kao srazmjeno siromašna i teško pristupa!na zemlja, nije privla!ila

kriare eljen plja!ke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom iislamskom istoku. pak, kriarski ratovi nisu bili bez uticaja na Bosnu i okonje. :riarski ratovi su općenito produbili jaz izme$u katoli!ke ipravoslavne crkve, što je vodilo ja!anju njihovog pritiska na Bosnu ibosanske krstjane kao heretike. /ored toga, probudili su zagrienost inetrepeljivost, posebno u zapadnoj i srednjoj %vropi, pa je rimska kurijaneprestano radila na istrebljivanju bosanske hereze.

Aazdoblje od po!etka 1*. stoljeća pa do dolaska na vlast bana 6ateja4inoslava 1)*). godine u Bosni je obiljeeno ja!anjem i širenjem -rkvebosanske i njenog u!enja, te naglim porastom moći bosanske vlastele./apa je bio protiv heretika jer javno ispovijedaju zablude svoje opa!ine naveliku štetu stada


9/59

ujedinio domaću crkvu, vlastelu, stanovništvo i vladara i zahvaljujući takoudruenom otporu, kriari nisu uspjeli postići nikakav trajan uspjeh.

4akon odbrane od kriara, ban 4inoslav je potpisao ugovor saubrovnikom o trgovini i prijateljstvu. Tim je povodom 4inoslav zajedno sa

svojim boljarima obećao dubrova!koj vlasteli i knezu 4ikoli Toniću vje!nimir i ljubav te da će braniti ubrovnik ako zarati sa raškim kraljem. Topokazuje kako je ban 4inoslav bio jak i kako je imao jaku vojsku da jeodmah nakon rata pristao na ovakav ugovor.

1)D101)D). Tatari su opustošili ugarsko0hrvatsko kraljevstvo i zaobišliBosnu !ime je vojsna snaga bana 4inoslava dodatno u!vršćena i oja!ana.

3 vrijeme uspona bosanske vlastele za vladavine bana 6ateja 4inoslava,koji se iskazao kao sposoban i odlu!an vladar, uprkos nastojanju Aimu i3garskoj da uguše herezu, kona!no u!vrstila i potvrdila -rkva bosanska.

lastela je sve više prihvatala u!enje bosanske crkve, dok je crkvaistovremeno ulazila u svjetovne poslove vlastele. 3vjet opstanka i crkve ivlastele bila je samostalna bosanska drava. ;ne su bile nosiocizemaljskog imena Bosne i Bosanaca 8Bošnjana ili Bošnjaka9 i !uvari svojihprava i svoje teritorijalne zasebnosti, osobenosti i cjeline.

;snova razli!itog etnopoliti!kog razvoja Bosne lei u njenoj posebnoj crkvii njenim suštinskih razlikama u odnosu na rimokatoli!ku isrpskopravoslavnu crkvu. :atoli!ka i isto!nopravoslavna crkva su poredhijerarhije monaških redova imale i razu$enu mreu upa i parohija, sa

svećenstvom koje je stalno vršilo utiaj na svakodnevni ivot vjernika,okupljajući ih na mise i bogosluenja, dijeleći im svete tajne i oproste odgrijehova, pribavljajući im Boiju milost i na ovom i na onom svijetu.4asuprot tome, -rkva bosanska je, mada je imala hijerarhiju sastrojnicima, gostima i didom koji je stajao na njenom !elu, u osnovi bilaograni!ena na uski krug >savršenih? ili >pravih krstjana koji grijeha neljube?. ;stalo je bila masa obi!nih vjernika koji nisu imali posebne crkvenemilosti. Tek pred kraj 1D. st. i polovinom 1G. dvije velike crkve, zapadna iisto!na, polako osvajaju bosanski prostor, a skoro istovremeno s njima uBosnu dolazi islam.

BOSNA U BORBI ZA ODBRANU SAMOSTALNOSTI PROTIV UGARSKIHKRALJEVA I HRVATSKIH VELIKAŠA

/osljednje spominjanje bana 6eteja 4inoslava poti!e iz 1)D. godine kad je opet u punoj snazi obnovio svoj raniji ugovor sa ubrovnikom. 4jegovnasljednik i ro$ak /rijezda prešao je sasvim na stranu ugarskog kralja kojimu je darovao upu 4ovake u +lavoniji i time je on postao uklju!en uugarsko0hrvatski donacionalni 'eudalni sustav.

/rijezda je nastavio red nasljednih bosanskih banova, pa se kao takav

općenito smatra osniva!em dinastije :otromanića. ;dano je izvršavao


10/59

1E

svoje 'eudalne obaveze prema ugarskoj kruni. 3 tom je smislu i diobosanske vojske u!estvovalo u nekih ugarskim ratovima.

/osljednji akt koji ban /rijezda kao vladar u!inio jeste povelja kojom je umaju 1)"7. svom zetu iz kuće Babonića odi!kih na +ani darovao upu

emljanik 8emunik9 i podru!je


11/59

11

ban +tjepan :otromanić pruio je 2ubićima odlu!an otpor. 3 cijeloj Bosnivo$ene su estoke borbe, ban +tjepan je potisnut sve do isto!nih granicaBosne gdje su se dvije vojske sukobile i gdje je 6laden savladao bosanskuvojsku. Iitava vladavina 6ladena 2ubića protekla je u neprestanomratovanju sa Bošnjacima i njihovim banom +tjepanom. 3 jednom od tih

ratova i sam 6laden je kona!no izgubio ivot.

a njegovog nasljednika /avao postavlja svog sina 6ladena ,gospodara !itave Bosne. 4akon smrti bana +tjepana :otromanića, 6ladenpreuzima cijelu Bosnu i +tjepana :otromanića, banovog sina, pod svojpatronat. 4ovi ugarski kralj 5nujac ruši jednog po jednog osamostaljenogugarskog i hrvatskog velikaša. Ban +tjepan :otromanić je u tom vidiopriliku da se vee za snanog i odlu!nog 5ujca. Bitkom u /oljicama 8kod+plita9 kralj je nanio odlu!ujući poraz 2ubićima i time ih srušio. 3 neredimakoji su nastali slomom 2ubića ban +tjepan nije stao uz hrvatsku vlastelu

nego uz kralja i time sebi osigurao dobre i !vrste politi!ke odnose saugarskim dvorom i tako svoju zemlju uveo u glavne tokove balkanskepolitike. 3 vrlo kratkom vremenu +tjepan je bio gospodar zemlje >;d+ave do mora, od -etine do rine?.

3 naporima bana +tjepana da u!vrsti granice svoje drave,posebno mjesto zauzimao je #um oko kojeg su se svi borili, a srpski vladarii velikaši dugo vremena nisu mogli podnijeti gubitak, tako da su !ak ipoduzeli vojni pohod na Bosnu, stigli !ak do Bobovca, ali #um nisupovratili. 3lazak #uma u sastav Bosne imao je dvije posljedice&

1 #umska zemlja vremenom je postala središte okupljanja budućegprostora #ercegovine kao sastavnog dijela Bosne. Ban +tjepan jeprodao ubrov!anima #umsko primorje sa poluotokom /elješcem.:asnije je #umom vladao vojvoda +tjepan :osa!a, koji je da bipodigao svoj ugled, dobio ili uzeo naslov >herceg od sv. +ave?. ;dtada se cjelokupan posjed više nije nazivao #umskom, nego#ercegovom zemljom, tj. #ercegovinom.

) Iinjenica da pravoslavlje, koje je do tada uglavnom bilo ograni!enona /odrinje, dobija na zna!aju kao treća vjerska komponenta pored

-rkve bosanske i katoli!anstva. 3skoro se podie više crkava ihramova na podru!ju #uma.

+rpska pravoslavna crkva uvijek je zauzimala neprijateljski stav premabosanskim krstjanima i njihovoj vjerskoj organizaciji. 4ašavši se ugranicama bosanske drave, pravoslavno sveštenstvo, iako krajnjeodbojno prema -rkvi bosanskoj, nije dolazilo u sukob s njom. 4asuprottome, 'ranjevci su kao nosioci katolicizma u Bosni, uporno nastojaliistisnuti -rkvu bosansku kao politi!ki !inilac na dvoru bosanskih vladara./ravoslavna crkva, kao ni katoli!ka, nije odbacivala metode sile da

preobrati heretike. Tako je postepeno preobraćenje bosanskih krstjana napravoslavlje u oblasti #uma teklo sramjerno mirnim putem.


12/59

1)

BOSNA U DOBA TVRTKA I KOTROMANIĆA

Ban +tjepan vladao je u povoljnim i unutrašnjim i vanjskimprilikama. 3 zemlji je imao podršku svoje vlastele, a sa strane naklonostugarskog kralja @udovika. 4i sa istoka nije bio ugroen, jer je srpski vladar

+te'an ušan uglavnom bio zauzet rušenjem Bizanta i snovima o-arigradu i kruni gr!kog carstva.

4asuprot svom prethodniku, Tvrtko :otromanić po!eo je 1*G*.svoju vladavina u znatno izmijenjenim spoljnim i unutrašnjim okolnostima.:ralj @udovik je elio prevlast na Balkanu i okrenuo se prema Bosni. /risilio je Tvrtka da mu ustupi zapadni #um te dubrov!anima rekao da njemuplaćaju, umjesto bosanskom banu, >stonski dohodak? od pet stotinaperpera godišnje, kao naknadu za ustupljeni /elješac. :ralj je pokrenuo inapad na heretike, o kojima se nije pri!alo sto godina. Tvrtko je sa svojim jedinicama porazio kriarske vojske. Te njegove pobjede pruile su munadu za politi!ko u!vršćenje i širenje bosanske drave. Tvrtko je traiopomoć od kralja @udovika da ga spasi od pobunjene vlastele, koja je namjesto bana dovela njegovog brata ukića. Ban je odlu!nom akcijom uzpomoć kralja vratio svoje pozicije u Bosni. 3sljed te pomoći privremeno jedošao u zavisnost prema kralju i proglašava se >banom po milosti Bojoj igospodara našeg kralja @udovika?. eć sljedeće godine, potvr$uje starapovelje ubrovniku i naziva se >milošću Bojom ban bosanski? bez ikakvogspominjanja kralja. 1*F. je uspostavio punu vlast i u sljedećih dvadesetgodina od Bosne na!inio najveću dravu na Balkanu i me$u Junim

+lavenima. ;krunio se za kralja >+rbljem i Bosne i /rimorju i apadnimstranama? 1*77. u oktobru, i po!eo >s Bogom kraljevati?.

4akon krunisanja i dalje je u!vršćivao svoju vlast u Bosni, a uvanjskopoliti!kim odnosima znatno se izdigao u hijerarhiji vladara.4ominalno po vjeri bio je katolik, gospodar hereti!ke Bosne, !iju je crkvuodlu!no branio, jednako kao što je štitio katolike i pravoslavce.

:ao što su godine rasula srpske drave, poslije +te'ana ušana, pruiletvrtku priliku da ostvari svoja nastojanja na istoku, tako mu je smrtugarsko0hrvatskog kralja @udovika dala priliku da se proširi i na zapadu.

tako je Tvrtko zavladao cijelim jdranskim obalskim pojasom i proširio svojutitulu pa se nazvao >po milosti Bojoj slavni kralj Aaške, Bosne, almacije,#rvatske i /rimorja?.

/ri kraju Tvrtkove vladavine, na isto!nim granicama Bosne već sepojavljuju Turci0;smanlije, koji polako iz %dirna, gdje su uspostavili svojesredište za dalje prodore na Balkan, upadaju i u samu Bosnu. /rva provala Turaka0;smanslija u Bosnu uknjiena je u jesen 1*"F. godine. Tada jenjihov manji odred uspio prodrijeti sve do doline 4eretve gdje ih jezaustavio Tvrtkov vojvoda latko uković. vije godine kasnije ušli su

ponovo pod komandom nekog 2ahin0paše i bili su poraeni kod Bileće.+ultan 6urat je odlu!io da poduzme širu akciju protiv +rbije i Bosne i


13/59

1*

došlo je do :osovske bitke i tu su opet Turci bili poraeni. :ralj Tvrtko :otromanić umro je 1*1. godine.

PAD SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE

3 posljednjoj deceniji Tvrtkove vladavine, u doba najvećeg usponabosanske drave postavljeni su temelji moći trima velikim vlastelinskimrodovima. To su bili& #rvatinić, #ranić :osa!a i Aadinović /avlović.4ajmoćniji od njih bio je #rvoje uk!ić #rvatinić kojemu je Tvrtko dodijeliotitulu velikog bosanskog vojvode. /ored #rvoja, u isto vrijeme se uzdie i>veliki bosanski vitez? +andalj #ranić :osa!a, sin vojvode latka ukovića,koji je drao neke upe, najzna!ajnija bila rina sa Lo!om i


14/59

1D

elemente i nie društvene slojeve. +ultan je bio spreman za dalje širenje iobnovu -arstva te je prihvatio poziv hercega #rvoja da mu prui pomoć uratu protiv ugarskog kralja. Tako je osmanska vojska upala u Bosnu u ljeto1D1D. godine. eć tada su kralj ;stoja i vojvoda +andalj bili prisiljeniobavezati se na plaćanje danka sultanu. +igismundova vojska je poraena

kod oboja i to je ;smanlijama ozna!ilo put postepenom, ali trajnomprodoru u Bosnu.

/osljednja decenija ivota Bosanskog kraljevstva zapo!ela je ).G.1DG*.kad je sultan 6ehmed Latih, na !elu svoje brojne vojske, na juriš osvojio-arigrad, !ime je kona!no srušio Bizant i spojio azijske i evropske dijelove-arstva. 4akon toga, zauzeta je cijela +rbija. 3 Bosni se osjećala stalnaopasnost od novog odlu!nog osmanskog napada. 3 proljeće 1DF*. krenula je prema Bosni velika osmanska vojska. Brz i neo!ekivan pad dobroutvr$enog Bobovca izazvao je pometnju i beshrabrenost posada u ostalim

gradovima, tako da se odmah predalo i Jajce, u !ijoj blizini se sultan bioprivremeno utaborio. ;smansko osvajanje Bosne trajalo je punih 77 godina81*"F01DF*9. 3 pohodu na Bosnu sultan Latih je predvodio vojsku od preko1GE.EEE ljudi. Tada je bio jedan od najmoćnijih vladara svijeta.


15/59

1G

4asuprot kojeg se javlja mišljenje da je crkva bosanska, !esto nazivanahereti!kom, u biti po svojoj doktrini bila pravoslavna, te se od srpskepravsllavne crkve razlikovala samo zato jer je imala samostalnu bosanskuhijerarhiju, s tim da je prihvatila neka hereti!ka vjerovanja. 8mišljenjezastupao aso savršeni krstjani? nazivani su strojnicima me$ukojima su se izdvajali starci i gosti.;na nije drala 'eudalne posjede niti odseljaka ubirala destinu, i neni dostojanstvenici nisu spadali u vlastelinskistale.

; doktrini -.B. se vrlo malo zna, nije sa!uvan ni jedan izvorni bos opisustrojstva, ceremonija i teoloških principa. Iak ni 'ranjevci koji su se toliko

borili protiv -.B. bosanskih heretika, nisu ostavili nikakv pisani dokaz. 4aosnivu akta donesenog na Bilinom polju 1)E* g zna se da u se straješine-.B. obavezale da će priznati vrhovnu vlast Aima, primati katoli!kesvećenike u svoje hie8samostane9, obnoviti oltare i krieve, drati seprazbika, neće dopuštati da muškarci i ene u hiama ive skupa, da ćeime kstjani zamijenit imenom >braća?, me$utim iz ovog zapisa teško jeizvesti zaklju!ak o teološkim postupcima.

4a osnovu drugih izvora zaklju!uje se da su bosanski krsjani smatrali daput ka spasenju ne zavisi od sakramenta8ispovjedi, pokore,9 nego isklju!ivo

od na!ina ivota vjernika, odbacivali su +tari zavjet, proroke i spise svetiho!eva , kult 6arije, smatrali su da je krst samo prividno imao ljudsko tijelote da nije trpio ni umro, odricali su vlast svim crkvama, smatrali su da jenjihova crkva prava pa je odatle straješima -.B. nasljednik apostola /etraa ne rimski papa. +ve ostale kršćanske crkve nazivali su sinagogamasotone. ;dbacivali su upotrebu svetih slika kao idolatriju, nisu vjerovali usvece i njihove moći, vjerovali su uskrsnuće duha ali ne i tijela jer onopoti!e od +otone./rimjenjivali su asketskina!in ivota, posebice post 8mesovino obilje i raskoš9, osporavali su svim vladatima pravo na izriacanjesmrzne kazne. :rstili su samo odrasle osobe koje su u stanju svjesno

primiti krstjansku nauku. +lavili su Boić i 3skrs, Mur$evdan i starislavenski praznik po!etak proljeća.

Bogumilska teroija o -.B. Lranje Aa!kog uivala je popularnost jednostoljeće jer je objašnjavla sva bitna pitanja bosanske povijesti8prihvatanjeislama i misteriju stećaka9+matralo se da su bogumiliizmoreni progonimakatolicizma i pravoslavlja po dolasku ;smanlija odmah prihvatili islam,me$utim sa prou!avanjem bosanskih de'tera ta je teorija pala u vodu, iako je još uvijek popularna me$u laicima.

6isterija stećaka se ne objašnjva bogu,ilstvom jer je ono bilo rašireno i u

drugim zemljama a tamo nema nikakvih stećaka. /ored toga namnogim jeuklesan kri koji je bio oštro odbacivan, pa se općenito vjeruje da ovi


16/59

1F

motivi ne pripadaju jednom dekorativnom jeziku. 4a tećcima se nalazerazni kotivi i simboli 8hereti!ki, ratni!ki, cehovski, kršćanski..9

/okrštavanje krstjana nije teklo lahko. :ada je did !uo za povlastice koje jesultan 6ehmed 'atih dao gr!koj pravoslavnoj crkvi, prešao je na

pravoslavlje8bosanski djed9, što je za njim u!inio i veći broj sljedbenika.:rstjani su trpili razna progonstva, ali Bosanska biskupija ni u 1G stoljećinije mogla ubirati crkvenu destinu. 1DG g kralj Tomaš je preobratio nakatoli!anstvo ) EEE krstjana dok je njih DE pobjeglo u #ercegovu zemlju. To je na neki na!in zna!ilo slom ki!me -. B.

4ema znakova da su se straješine -.B. priklonili ;smanlijama. 6e$utimbilo ihje vrlo malo pred njihov dolazak. krstian? a katolici i pravoslavci kao >gebr? i >ka=r? 3 tomtrenutku na popisu nije bilo ni 7EE krstjana i to je sve što je od njih ostalo.

+ve religijske tradicije su nstale u gradksim sredinama i njihovo u!enje usela dospijeva sa olakšanom tj iskrivljenom praksom koja nije imalaosobito !vrst oslonac što je ustvari pravi razlog masovnog prihvatanjaislama dolaskom osmanlija. +vaka vjerska praksa u srednjovjekovnoj B.Bila je iskrivljena u odnosu na svoje izvore, stoga se vjrske prilike ne moguobjasniti mahinejstvom i drugim herezama. -.B. i njena hereza supredtsavljale i vjersku pojavu ali i izraz socijalno politi!kog nerazvijenog

selja!kog društva.

-.B. je u borbi protiv pape i ugarsko hrvatskih kraljeva i velikaša kao isrpskih vladara dala zna!ajan doprinos iz'gradnji bosanske dravesamostalnosti i odbrani od vanjskih neprijatelja.

OSMANSKO OSVAJANJE BOSNE I N JENO VOJNO-ADMINISTRATIVNO I AGRARNO UREĐENJE

Aedosljed osmanskih osvajanja na Balkanu odre$en je geogra'skimuvjetima i politi!kim prilikama. @ahko i srazmjerno su osvajale Balkan

zahvaljujući dvjema okolnostima. + jedne strane to je opće 'eudalno rasulokoje je tada vladalo na Balkanu a s druge strane njihova !vrsta politika irazra$ena taktika u nastupu prema kršćanskim dravama koje su senalazile na pavcu njihovih osvajanja. 6e$usobno posva$ani balkanskivladari traili su pomoć s vana tako da su neki traili pomoć 3garske ili6letaka a drugi ;smanlija.

eliku prednost za ;smanlije predstavljao je jani!arski red >prva stajaćavojska u %vropi?. ;snovao ga je sultan ;rhan od ratnih razovljenika poslijeosvajanje %dirna i bio je pod neposrednom komandom sultana.

3 svojim osvajanjima pvo su pokušale steći povjerenje kšćanskih 'eudalacai osigurati njihovu dobrovoljnu predaju i pokornost. :ad bi im to uspjelo


17/59

17

onda bi se hvatali oruja. To je bila njihova taktika kojom su poslije 6ari!kea posebno poslije :osovske bitke uspostavili na Balkanu cijeli sistemvazalskih drava i dravica.

/oštovali su 'eudalne principe. ;d vazala je u po!etku zahtjevan manji

godišnji danak, kao znak pokornosti osmanskoj dravi. :asnije je svakivazal morao poslati svog sina kao taoca na dvor. 3obi!avalo se da do$e jednom godišnje vazal na dvor i zakune se na vjernost. mali su obavezuslati pomoćne trupe prilikom sultanovih ratnih pohoda. 5ko bi se ogriješioo obaveze njegova bi zemlja bila prozvana darul hab.

+ultan Bajezid odredio, a 6ehmed Latih potvrdio unav kao sjevernugranicu -arstva. 6ehmed Latih je odlu!no spre!avao bilo koju balkanskidravu da se u!vrsti juno od unava. 4astojao je ukloniti sve preostaledinastije na Balkanu pogotovo one u kojima je vidio opasnost. 4ekima jedavao godišnju apanau, duge slao kao namjesnike u udaljene pokraljine atreće =zi!ki uništavao 8 kao kralja +tjepana Tomaševića9.

Bosanska srednovijekovna drava nije pala sama od sebe usljed općeizdaje nasilno pokatoli!enih kstjana, posebno Aadaka, već su decenijamapostepeno potkopavale bosansko kraljevsto prije nego što će sultan Latih1DF*. krenuti u kona!ni napad na Bosnu.

3vo$enje osmanskih ustanova, sudskog, vojnog i agrarnog ure$enja bio jeproces koji je trajao po nekoliko decenija. /adom Jajca 1DF*. nije bioosvojen cijeli postor srednovljekovne drave. ;svajanje je trajalo još 1*E

godina i završeno tek padom Bihaća 1G). 3 tom periodu je uništenosocijalno0ekonomsko ustrojstvo srednovjekovne bosanske drave iuspostavnjem osmanskog sistema vlasti. To je bio period uspona;smanskog carstva.

+kopski kraljišnici su odigrali zna!ajnu ulogu u rušenju bosanskesrednovijekovne drave. 4i u vrijeme rata izme$u sinova Bajezida uticaj;smanlija u Bosni nije slabio nego stalno ja!ao.

1D1D. shak0beg upao je u Bosnu i prisilio kralja ;stoju i vojvodu +andaljana plaćanja danka sultanu. 3 Julu iste godine ;smanlije su porazile kralja

+igismunda./rva damija u Bosni podignuta je tridesetih godina N st. 3 3stikolini, što je znak da su tu već prije ivjeli muslimani. :ona!no osvajanje tvr$ave#odidjed 1DD". predstavljalo je osnovicu turske vojne vlasti u Bosni.

jerovatno su 1DGE. osnovale >Bosansko kraljište? kao prvu upravnu jedinicu na bosanskom tlu na !elu sa sa0beg sahakovićem. 4azivali seilajet #odidjed i ilajet +araO.

sa0beg shaković poznat je kao utemeljitelj +arajeva. 4a lijevoj obali

6iljacke podigao je damiju u !ast 6ehmeda Latiha nazvao >carevom? uznju i hamam, te han :olobaru, bezistan i više dućana. /o osvajanju Bosne i


18/59

1"

uspostavljanju Bosanskog sandaka imenovan je za bosanskog sandakbega sa sjedištem u +arajevu.

+ultan Latih se po osvajanju Bosne povukao u unutrašnjost carsta. ;snovnirazlog toga je nedostatak hrane za ljude i stoku. Iim je napustio Bosnu

6atija :orvin je s vojskom pošao na Jajce koje je zauzeo nakondvomjese!ne opsade, nakon toga se i ve!aj predao. :orvin je uspostavio Jaja!ku i +rebreni!ku banovinu. /okušaj Latiha da sljedeće godine povrati Jajce bio je neuspješan sve do prvih decenija N stlj. ;smanlije su+rebrenik osvojile 1G1). dok se Jajce odralo pod ugarskom vlašću još dvijegodine poslije 6oha!ke bitke, zauzele su ga ponovo 1G)".

3spostavljanjem Jaja!ke i +rebreni!ke banovine Bosna je ustvaripodijeljena izme$u ;smanske -arevine i 3garske. +itna vlastela je bilanezadovoljna jer joj osmanska vlast pravo raspolaganja bivšim 'eudalnimposjedima koji su pretvoreni u timare.

Tokom prve decenije osmanske vlasti veoma mali procenat bosanskogstanovništva je prihvatio islam. :ako nisu mogli istisnuti 3garsku iz Bosneod sjevernih dijelova carstva osnovali su? Bosansko kraljevstvo? , tamponzonu izme$u svojih i ugarskih posjeda u Bosni. +tovrili su iluziju o obnovibosanske drave. 3pravu nad tim kraljevstvom prepustili su 6atiju, jedanod rjetkih preivjelih :otromanića. +astojao se od šest gradova sasjedištem u randuku. ;vo osnivanje carstva ukazuje na pragmatizamosmanlija koji su bili spremni taktizirati ne odustajući od prvobitnog cilja.

/rije kraja 1G stlj uspostavili su još dva sandaka #ercegova!ki i vorni!ki.:rajem 1DF* herceg +tjepan :osa!a je uspio dijelom povratit svojeteritorije ali su ih osmanlije uspjele osvojiti opet nakon dvije godine.

/rvobitno sjedište #ercegova!kog sandaka bilo je u Lo!i a onda u/ljevljama. 6ostar postaje sjedište 1"**.

1D"*. osnovan je vorni!ki sandak koji se sastojao od nekoliko nahija./oed vornika zna!aj su i imali +rebrenica,


19/59

1

/rvi kadiluci u bosanskom sandaku su bili jele!ki,sarajevski,bobova!ki,neretljanski,drinski,blagajski i u oblasti/avlovića i :ova!evića.

5garno ure$enje

:lasi!no tursko agrarno ure$enje je timar. /erz. Timar zna!i njegovanje,!išćenje, uredno hranjenje konja. To je bio zemljišni posjed koji uzivaocuspahiji ili timarliji tj vojniku konjaniku trebalo da osigura prihode za vlastitoizdravanje i opremu i izdravanje konja. /orijeklo vuce od perzijskih,seldu!kih i bizantskih ustanova. +ve agrarne i =nansijske ustanove bile suu slubi vojnih potreba drave i njene administracije. /ostojale su dvijevrste posjeda, prvi je timar a drugi zijemti i hasovi. Timar je bio u 'unkcijivojnih potreba drave. ijameti su obi!no dodijejivani sandak0bezima,zapovjednicima spahijske konjice i drugim dravnim !iniocima. 4jihovi suuivaoci nosili titulu bega. #asove su uivali najviši dravni !inovnici,beglerbezi i upravnici većih sandaka. 3spostavljen je samo u onimdijelovima u kojima je !vrsto proveden i u ukorijenjen osmanski zakon, u5nadoliji i Aumeliji. /rvi peduslov je bio uspostavljanje potpune dravnekontrole nad obradivom zemljom i šumskim površinama. +vu obradivuseosku zemlju je nazvala mirijom odnosno dravnim vlasništvom. zuzetaksu bili mulkovi i vaku=. +uština timarskog sistema jeste da drava nijedavala spahiji zemlju nego ovlaštenje da od seljaka prikupljaprihode.+pahija je bio dravni !inovnik koji je pred vojne obaveze imaoobavezu da provodi vaeće zemljišne zakone i bio je odgovoran za red u

selu. Bio je ovlašten da uhapsi ali nije mogao suditi i kanjavati.+eljak koji je obra$ivao zemlju imao je status nasljednog zakupca. :aonaknadu za rad imao je pravo plodouivanja, to je prenosilo s oca na sina.mao je pravo da trajno obra$uje zemlju ali da plaća razrezane dabine.5ko bi zanemario tri godine bez razloga spahija bi dao nekom drugom. ;viposjedi seljaka zvali su se ćiPuci, a posjedi seljaka kršćana baštine. +vakiseljak koji ivi i radi na selu plaćao je spahiji godišnju taksu od )) ak!i.

3 N stojeću dolazi do ubrzanog procesa prihvatanja islama.+vi osmanskiporezi i dadbine bile su podijeljene u dvije vrste, prva su =ksalne odredbe

odre$ene šerijatom a druga porezi koje je propisivala drava. 2erijetompropisane su bile zemljišni porezi hara! i glavarina dizija. Bila su spojenau jedan hara!, ubiran je jednom godišnje. ;padanjem moći carstvapovećavao se iznos hara!a. +vi dravni porezi zvali su se resumi ur=je, tusu spadili porez na stoku, razne trgova!ke takse.

4ajzna!ajnija osobenost osmanskog 'eudalizma u Bosni ogleda se uodredbama :anum name za Bosanski sandak iz 1G)F. prema kojoj sutimari u Bosni mogli biti dodijeljivani samo domaćim ljudima.

/ripadnicima stare bosanske vlastele dodljeljivani su timari obi!no u

drugom kraju zemlje. 4isu imali obavezu da prihvate islam. 3 pravilu nisu


20/59

)E

primale u timarsku organizaciju starješine krupnih vlastelskih porodicanego ih likvidirali a timare davali njihovim sinovima.

+posobniji domaći ljudi mogli su dobiti i veće posjede kao zijamete. Brojkršćana spahija se smanjivao jer su njihovi sinovi u pravilu odmah

prihvatili islam, ra!unajući da će tako uvećati svoj timar.laško stanovništvo je predstavljalo prakti!no neiscrpan izvor nove snageneophodne za unapre$enje zemljoranje . Bili su organizovani u svojedemate s vlastitim starješinama, knezovima i vojvodama. +matrani susposobnim vojni!kim elementom 3 vrijeme vojnih pohoda bili su duni dana svakih deset kuća daju opreme za konjanika. ;smanlije su vlasimapriznali vlaška prava koja su imale manje više i prije njih. ;digrali su vanuulogu u razvoju i evoluciji osmanskog 'eudalizma u Bosni.

5ko spahija pogine ili umre a nema sina timar naslje$uju baća a ako nema

braće najblii srodnici.DRUŠTVENA STRUKTURA

ruštveno ure$enje bilo je regulirano zakonima koji su se u na!elu oslanjalina islamska shvatanja društva i drave. Aazvojem i usponom -arstvamijenjalo se i osmansko shvatanje drave i njene društvene strukture.;smanska drava je širenje i odbranu islama smatrala najvanijimzadatkom. Tako se u prvo vrijeme zakonodavna i upravna vlast nalazila urukama uleme. /rvi osmanski veziri su bili iz reda uleme ali već tokom prvepolovine N za vrijeme sultana ;rhana ulemu poiskuju visoki !inovnici.

3lema se tome opirala i napadala adminstrativne mjere Bajezida . 3veo je katastarske i poreske registre i uveo robovski kul0sistem kao stubcjelokupne administracije.

:lasni sistem ;smanskog carstva vukao je svoje proijeklo iz društvenigustrojstva starih bliskoisto!nih drava. 3 svrhu oporezivanja svi sumuslimanski podanici bili podijeljeni u dvije osnovne klase& vojni!ku8asker9i podre$enu8raja9. 3lema, sudije, kadije, imami, mu'tije su bili uklju!eniprema mjerilima poreskog sistema u vojni!ku klasu. Tu su spadali i svivojnici koji su !inili sultanovu gardu kao i !lanovi njihovih prodica.

/rema ideološkoj kategorizaciji stanovništvo osmanske drave sastojalo seiz dva stalea vladajući i podani!ki. ladajuću klasu su !inili muslimani kojisu odavali lojalnost sultanu i slijedili osmanske obi!aje a podani!ku su cinilioni kojima je nedostajala jedna ili obje karakteristike.

/odanici su se bavili zemljoradnjom, sto!arsvom, trgovinom, smatrani surajom kako muslimani tako i nemuslimani.. /oseban status imala jeoprošten raja0mua' koja imala izvjesne povlastice i bila oslobo$ena nekihporeza.


21/59

)1

/ojedinci su nastojali preći iz raje u vojni!ku klasu, što je bilo teško i moralisu dobiti posebnu povelju0berat koja se rjetko izdavala. Bilo je suprotvnoprinicipima osmanske drave.

4ajpoznatiji spomen muslimanske raje u Bosni nalazi se u kanun0nami

vorni!kog sandaka 1GD", tu se navodi da u nekim selima stanujumuslimanska raja. ;na je bila brojna posebno u N i N stlj. ;d Nstlj. Taj se naziv sve više po!inje koristi za nemuslimane a većinamuslimanske raje dobija status slobodnih seljaka. 5ktivno u!ešće u vojnojslubi dovodi i do osloba$anja materijalnih obaveza prema dravi. 3spahijskoj organizaciji najveći ugled su imali zaimi ili begovi, me$u jani!arima age i serdari a po tvr$avama dizdari i kapetani, a u redovimauleme kadije i mu'tije. anatlilje i trgovci bez obzira na u!ešće u odbranigranica morali su placati porez0taksit za izdravanje bosanskog vezira.

VOJNA ORGANIZACIJA

;smanska oruana sila sastojala se od kopnene vojske i mornarice.:opnena vojska sastojala se od >robova /orte? i provincijskih snaga. okraja N stoljeća glavninu oruane sile -arstva !inila je 'eudalna vojska,odnosno spahijska konjica. 3ivaoci timara bili su obavezni da li!no vrševojnu slubu i da opreme i pošalju u rat jedan broj vojnika. 3 izuzetnimslu!ejevima spahija je umjesto vojne slube mogao platiti odgovarajućunaknadu u novcu. +tarješina svim spahijama konjanicima u jednomsandaku bio je alajbeg, koga su oni izme$u sebe birali. +ljedeći po rangubili su zapovjednici u spahijskoj konjici bili su !eribaše ili subaše. 3

'eudalnu vojsku ulazile su $er akindije koji su djelovali na granicama i bilioslobo$eni poreza. Aaspušteni su 1GG njihovo mjesto i ulogu uzele sudelije koji su većinom bili iz reda muslimana.

+toja!ka vojska sastojala se od dva osnovna korpusa, jani!arskog iartiljerijskog. Jani!ari su u po!etku bili regrutirani od ratnih zarobljenika, akasnije kupljenjem kršćanske djece putem devširme. jeca za jani!arskiodak kupljena su svake !etvrte ili pete godine. Jani!arski korpus se djeliou manje jedinice orte i buljuke. Jednom je zapovijedao !orbadija a buljkomaga. 4a !elu cijelog korpusa bio je jani!arski aga. Civljeli su kasarnama i

nije im bilo dozvoljeno da se ene. Bili su najveća grupacija u osmanskojvojsci i najzna!ajnija borbena snaga. obijali su strog islamski vjerskiodgoj. Bili su tijesno su bili povezani sa redom derviša bektašija. 3ivali subrojene povlastice. /rvi su iskazali otvoreno nezadovoljstvo jer susmatrani robovima sultana. /rvi je popustio +elim jer im je dopustio dase njihovi sinovi upisuju u korpus. Tako će od nekadašnje vojne sile postatiglavnim nosiocem nereda u -arstvu.

5rtiljerijski korpus ustanovljen je pojavom baruta i vatrenog oruja u prvojpolovini N stlj za vrijeme 6urata . +pahijska konjica opiala se novom

oruju jer joj je oteavalo pokrete tokom bitke.


22/59

))

/omoćne vojne snage sastojale su se od razli!itih vojnika i jedinica,smještenih po tvr$avama, klancima i planinskih prevojima. 4jeni supripadnici u zamjenu za zemlju ili osloba$anje od poreza vršili vojnuobavezu kao pješaci8OaOe9 straari8azapi9 !uvari tvr$ava, izi$a!i naoruaninomadi8juruci9. 5zapi su kao jani!ari primali platu, mogli su da se ene i

slubu ostave jednom od potomaka. +redinom N azapi su podijljeni natvr$avske i priobalne pomorske strae. /oseban zna!aj su imalederbendije me$u kojima je bilo i muslimana i nemuslimana. Iuvali sukaravanske puteve.

;smanlije su koristile kršćane za razne vojne i policijske slube. vijenajpoznatije vojne organizacije bili su vojnuci i martolozi. ojnuci su bilicarski konjušari kao naknadu su dobijali vojnu!ku baštinu. 3 pravilu sunalaeni me$u vlaškim stanovništvom.

4aziv martloz pdnosio se na kršćane koji su pod bizantskom, srpskom ibugarskom vlašću drali male posjede. 3šli su u osmansku vojsku uzamjenu za pravo zadravanja posjeda. ;d N stlj obavaljaju garnizonskuslubu u tvr$avama.

;d N stoljeća uspostavljaju se kapetanicje u unustrašnjosti Bosne. 3svakoj je postojao jedan tvrdi grad i po koja kula. ojskom u kapetanijezapovijedao je kapetan. :apetani su postavljani carskim beratima uzredovnu platu. ojska u kapetaniji sastojala se od više rodova &azapi,mustah=zi,topdije,debedije. +ve su bile nasljedne.


23/59


24/59

)D

Tvrdnja o navodnom planskom naseljavanju razli!itih plemen iz 5nadolijena Balkan kao jedan od odlu!ujućih !inilaca u procesu širenja islama nemoe se odrati. ;ne Turke koji su su poslom ili slubom dolazili u Bosnumuslimanski svijet je drao stancima, nazivajući ih Turkišima, rjetko koji jestalno ostajao u Bosni ako bi ostao brzo bi se asmilirao utapajući se

bosansko0muslimansku slavensku masu.

+rpska historiogra=ja dalje tvrdi da je prihvatanje islama !in ljudksezbunjenosti i kolektivnog malumlja. ;svajanja bosanskog kraljevstvatrajala su 77 godina skoro jednako kao i srpske 'eudalne drave što se nemoe za Bosnu reći da je pala lahko i bez otpora.

/o!etkom N stanovništvo u velikom broju prihvata islam, tako monah6arko Trebinjac zabiljeio je 1GE kako su mnogi bez prisile ostavilipravoslavlje i primili islam,

3 novijoj literaturi 5leksandar +olovjev neposredno vezuje islamiziranjeBosne za nestanak bogumilstva. 4avodno su bogumili najednom prešli naislam sa uvijerenjem da je 6uhamed onaj /araklet duh utješitelj koga jesus najvio u!enicima na Tajnoj ve!eri.

eliki broj slavonskih seljaka prihvatio je islam već poslije prvog dodira sa Turcima ;smanima. agreba!ki biskup 2imun %rdodO navodi 1G*F dasigurno moe potvrditi da poslije zauzeća Broda više od DE.EEE napustilokršćanstvo u nadi da će ostatak ivota provesti u mirnijim vremenima.;smanlije se nisu animale za doktrinarne razlike i sukobe u Bosni već su

samo eljele zavesti administrativno0vojno i agrarno ure$enje. To im jeosiguravalo dvije stvari. /rvo, ljude,odnosno vojnike, drugo poreze,odnosno novac kojim će to pokrivati.

3vjerenje da je bosansak vlastela prihvatila islma kako bi bez truda i radamogla svoje gospodarstvo provoditi pokazuje odsustvo poznavanjaosmanskog vojno0administrativnog i agrarnog ure$enja. +vaki bosanskivlastelin kao uivalac timara i spahija provodio je veći dio godine u vojnojslubi.

/adom Bosne pod osmansku vlast nestalo je njenog krupnog plemstva.

:ada je Latih ušao u Bosnu naredio je da se pogube pripadnici krupnogplemstva :ova!evići i /avlovići, te +tjepan Tomašević. +ultan je bio nosilacvlasti i pred njim su svi podanici bili jednaki. 6ogao je svojom voljomobi!nog roba podići na stepen sandak0bega, begler bega i velikog vezira.

Jedinu sponu sa starim 'eudalnim i novim osmanskim ure$enjem imali susinovi vlasele koji primaju islam, školuju se, ratuju i prave karijere uosmanskom carstvu. :asnije bosanskomuslimansko plemstvo su !iniliobi!ni bosanski ljudi kako muslimani ako i kršćani. Bosna je ;smanskomcarstvu dala sedam velikih vezira me$u kojima je 6ehmed0paša +okolović

za vrijeme +ulejmana. stakao se u ratu sa 3garskom i 5ustrijom. 1GFG.imenovan je za velikog vezira. Bio je veliki savjetnik +elima . /ao je


25/59

)G

vjerovatno kao rtva zavjere tako što ga je u njegovom saraju ubio nekiderviš, porijeklom iz Bosne koji je kasnije osu$en an smrt zbog ubistva.+matra se da je podiogao tri do pet mostova od izuzetnog privrednogzna!aja u išegradu, 5rslanagića most u Trebinju, ezirov most u/odgorici, vjerovatno :ozju ćupriju u +arajevu. 3ticao je na odluku da se

obnovi /ećka patrijaršija. a patrijarha je postavljen 6akarije za kojegpojedini tvrde da je 6ehmedov brat što je neta!no. /ogrešna je i zabludada je radio na obnovi zato što se sjećao porjekla i bio mu prvren. ;n je u%dirnama dobio prvo islamsko obrazovanje i odgoj, i osjećaj trpeljivostiprema jevrejstvu i kršćanstvu kao predhodici islama. Borio je se daislamskoj dravi sa!uva islamske temelje te se suprostavljaomuslimanskim hereti!kim i sinkreti!kim pokretima.

6urat izvršio re'ormu jani!arskog korpusa.

Tursko osmanski histori!ari raspravljali su oko pitanja da li je devširma usaglasnosti sa šerijatom. /oseljednji slu!aj devširme zabiljeen je u5nadoliji1F)*. ;d devširme su bila izuzeta gradska djeca za koju se draloda su već obrazovani. 5li je bilo povremno i izuzetaka. 3 %vropi su seukorjenile predrasude da je devširma uziman svakih D0G godina i odre$enipostotak djece po nekima desetina, po nekima petina, po nekima trećina.Brojni izvori ukazuju da to nije bilo odre$eno vremenom opostotkom negopo potrebi. Tako u vrijeme 6ehmeda Latiha nije ni provo$ena. 4e moese reći da se radi o jedinstvenom modelu jer se razlikovala od jednog djelacarstva do drugog. 1F*7. ukinuta je ustanova devširme. 6ada rjetko ipak

je kupljena i kasnije za potrebe carskog saraja. 4acionalisti!kahistoriogra=ja islama navodi da je najmanje )EE.EEE djece prošlo krozsistem devširme u dva stojeća.

+lavenski jezik jebio usa$en u srce osmanske drave, re se navodi da seturski jezik rjetko !uje na dvoru te pored turskog i arapskog,naj!ešće se!uo jezik jani!ara slavonskog porijekla.

;d po!etka N devširmom su bili obuhvaćeni i muslimani koji su davaliveći broj adami0oglana nego kršćani. 3 Bosni su tri kategorije bileobuhvaćene devširmom&muslimani, /oturi i kršćani. Bilo je onih koji su

dobrovolno eljeli da njihova sjeca budu uzeta u adami0oglane a bilo je ionih koji su to pokušali izbjeći ne vidjevši u tom koristi.. 3 takvimsituacijama dolazilo je do podmićivanja s ciljem da neko bude uzet ilineuzet u adami0oglane.Jaja0baše su prikuplajli djece više od naredbe-arsva pa su s njima trgovali u svoju korist. 6ito su davali i kršćani imuslimani, posebno kršćani da se njihovo djete pokupi kako bi muosigurali egzistenciju. ;stali su mislili da će imati neke koristi ako im djetepostane carski !inovnik ili dostojanstvenik. +arajevski kršćani su imalimogućnost da iskupe svoju djecu od odvo$enja u slubu. + obzirom da seoenjeni nisu uzimali u adami0oglani neki su vrlo rano enili djecu.


26/59

)F

ećina seljaštva u Bosni prihvatila je islam u procesu od 1GE godina. +vakoko je htio napraviti karijeru od po!etka N stlj. 6orao je biti musliman. 3po!etku je to bio na!in svrstavanja u jani!arski korpus i time mu seotvarala mogućnost da u strukturi -arstva napravi karijeru. Bošnjaci su seu carsvu smarali njaboljim, najportvovanijim i najvjernijim.

/oturi se prvi put spominju 1G* u kanumnami za Bosanski i #ercegova!kisandak.

ilajet #odidjet je bio prva stalna osmanska upravno0vojna teritorijalna jedinica na tlu Bosne.

/oturi ili polumuslimani, >uzimaju zapise i od hode i od popa?. 4avodi seda nisu ni kršćani ni muslimani, obrezuju se ali se smatraju najgorimvjernicima, bilo je mnoštvo ne!ega po !emu su bili muslimani a i kršćaniali nisu ni jedno ni drugo potpuno ispovjedali. ato ih ni kršćani ni

musliamani ni katolici nisu smatrali nikakvim vjernicima. 4ja!ešće su ihdrali za grube i neotesane seljake. 6ula 6usta'a Bašeskija /otur ozna!avaprostog !ovjeka iz anroda koji je primio islam a %vlija Ielebija sveBošnjake. r.+a'vet0beg Bašagić smatrao je da su se /oturima na turskom jeziku nazivali bogumili. Aije! poturluk objašnjava kao >balinsko neotmjenoponašanje?. /aul AOcaut smatrao ih je urbanim i vojni!kim elementom !ijasu vjerska shvatanja proeta melanholijom i stoicizmom te da su pripadniciislamske sekte Kadezadeli. Te na jednoj strani !itaju %van$eje naslavonskom jeziku i radnoznalo iš!itavaju ajne :urQana na arapskom jeziku./oturi su nakon prelaznog razdoblja postali emotivno najprvreniji islamu.

/oturi odnosno balije iako su uvijek i u svemu nisu prdravali vjerkihpropisa strogo su prihvatali islamske insitucije poput obrezivanja i zabrane jedenja svinjskog mesa.

2irenje islama je usko povezano sa nasankom i razvojom gradova. ;pćaurbanizacija Bosne nakon dolaska ;smanlija ubrzavala je procesprihvatanja islama od seoskog stanovnišva.

GRADOVI I GRADSKI ZIVOT 181- !!"

;d osvajanja Bosne ;smanlije su istovremeno obnavljali, proširivali inaseljavali stare ali i najprije podizali nove gradove. Takav razvitakgradova bio je potpomognut od vlasti, kroz podsticaj trgovine,zemljoradnje, zanatstva, podizanje mostova, puteva, nasipa i zanatskihsredišta.

shodišna ta!ka svih puteva bio je stanbul, a put iz stanbula prema %vropiišao je do %dirna odakle se ra!vao u pet pravaca. krajnje


27/59


28/59


29/59


30/59

*E

/orazom u ratu krajem 17. st. zaostrava se ekonomska i =nansijska krizaosmanske drave koja se posebno ispoljavala u Bosni jer je ona postalagrani!na provincij, izloena stalnim napadima 5ustrije, 6eltaka i-rnogoraca, a istovremeno po!inju progoni Bošnjaka i genocid zbogislama. /rogoni u smisli =zi!kog i kulturnog istrebljenja po!inju po!inju od

Be!kog rata 1FFE0tih godina a intenziviraju se tokom 1" stoljeća.deologija ovog genocida pripremljena je tokom ranijih ratova ;smanlija saugarsko0hrvatskim kraljevima ali i sa #abzburgovcima i 6leta!komrepublikom. 5 sintagma nastala u ovim ratovima o #rvatskoj kao >predzi$ukršćanstva? sluila jekao ideološki izvor genocida. Tokom 17 i 1" stoljećana osmanskoj strani su bili Bošnjaci a na asutrijskoj i mleta!koj brojni#rvati i +rbi.

Bosna je tokom Be!kog rata pretrpjela veliku štetu i razaranja, dok jeveliki dio stanovništva u okolnim zemljama bio istrijebljen. 3 svim tim

stradanjima Bošnjacima je najtee padala opasnost od nasilnogprevjeravanja. 4a tu opasnost iz Bosne je upućen poziv u pomoć sultanu ,me$utim pomoć nije pristigla.

-ijeli taj proces otvoren tzv >istragom poturica? gdje je pobijeno "EE01EEEBošnjaka u -rnoj istraga poturica? izvršen je na Badnje ve!e, i to nije prvi put uevropskoj povijesti da se pokolji politikih i vjerskih neistomišljenika vrše nadane i noći blagdana. ako je taj !im lišen svake ljudskosti i ju naštva on jeu crnogorskoj historiji opsan kao juna!ki i eti!ki !in. 8/etar / 4jegoš,


31/59

*1

+arajevo poveo oko dvije hiljade -rnogoraca i Br$ana i nastanio ih navisoravan kod +arajeva.

6elta!ko uznemiravanje i davanje zaštite anilu u -arigradu je ocijenjenokao povreda :arlova!kog mira pa je /orta objavila rat eneciji, tada su

borbe na bosansko0dalmatinskom ratištu vo$ene promjenljivom srećom.4ajveća bitka vo$ena je kod +inja, gdje su ;smanlije pod komandom6usta'a0paše Ielića pretrpjele poraz, pa se i danas odrava slavlje zbogodbrane od Turaka.

4edugo nakon toga 6usta'a0paša napada dalmatinsku granicu i pobje$uje,i ti postupci su alarmirali 5ustriju koja se uplašila za svoje posjede u @ici i/rimorju pa se pridruila eneciji i objavila rat /orti. 4akon osmanskepobjede u 6oreji, krenuli su sa 1EE EEE ljudi preko Beograda u susretaustrijskoj armiji pod vodstvom %ugena +. i kod /etrovaradina ;smanlijesu bili poraeni.

+jeverni 'ront Bosne, du +ave i 3ne bio je eoma postojan. amisao%ugena +. bila je da osvoji vornik i Bos 4ovi pa zatim i Bihać. 3spjeli suosvojiti


32/59

*)

!ega je 77D* preivjelih porobljeno, uklju!ujuć i Bošnjake a njih 1D*E sevratilo u Bosnu 8mu!eni gla$u i e$u9 To je bio Boj pod ;zijom.

ok su Bošnjaci ratovali na ruskom bojištu, 5ustrija je vršila pripreme zarat, u te pripreme spadali su pregovori sa srpskim patrijarhom 5rsenijem i

br$anskim i albanskim glavarima da se priklju!e austrijskim trupama.4akon toga patrijarh 5rsenije je obavijestio austrijskog zapovjednikaBeograda, da će, !im se pojavi careva vojska >udariti na Turke?

5ustrija je pripremala tabore du bosanskih granica kako bi istovremenonapala Bosnu sa pet strana. +tanovništvo je i to doba bilo prorije$enokugom a nisu moglu ra!unati ni na kakvu pomoć iz -arigrada jer se i samnalazio u teškoj situaciji. Tabori za napad su bili postavljeni sa svih stranaBosne, da bi se na kraju zauzimanjem 4iša osvojio 4. /azar0katanac Bosne.3tom periodu na mjestu bosanskog namjesnika bio je #ećim0oglu 5li0paša,8ro$enjem nije bio Bošnjak ali svojim zaslugama spada u rednajzna!ajnihih bosanskih li!nosti9 koji je mogao predvidjeti skore napadena Bosnu, te je o tome izvjesti -arigrad, odakle mu je savjetovano da sedri pasivno i ne izaziva 5ustriju ni na kakav na!in. /orta se tada nadala dabi se rat sa 5ustrijom mogao izbjeći. 5li0paša je poslao izaslanika u 5ustrijukako bi ispitao njihove namjere, na što je odgovoreno da ni oni sami jošuvijek ne znaju pravi smisao priprema. 4akon toga 5li0paša donosi odlukuda djeluje samostalno bez saglasnosti -arigrada. ;n povodom toga sazivadivan koji jednoglasno odlu!uje da se neprijatelju mora dati otpor, te je 5li0paša urno proglasio mobilizaciju, imenovao komandante, i odredio

Travn!ko polje kao zborno mjesto cjelokupne vojske. eć osam danakasnije vojska je stigla pred 4iš, a i nedaleko od 4iša došao je patrijarh5rsenije. /osada niške tvr$ave se predala bez borbe i srpski odredi suzaposjeli 4 /azar !ime je prekiuta veza Bosne sa -arigradom.

To 5li0pašu nije obeshrabilo i u Travni!ko polje su iznova pristizale grupevojske sa svih strana Bosne. /rije upada u Bosnu car :arlo je izdao proglasda im se svo kršćansko pu!anstvo pridrui, a Bošnjacima0Turcima se jam!isigurnost ukoliko se predaju. 8u tom slu!aju mogu sa svojom imovinomotići kuda ele, a oni koji ostanu radi imetka moraju se pokristiti9 Tajprijedlog je samo podigao moral Bošnjacima. 5ustrija je prvo napala B@uku koja je tako$er bila ustrajna u odluci da se ne preda. 4a !elucentralne trupe kod B @uke bio je sam 5li0paša i itog dana kad jenapadnuta u pet juriša Bošnjaci su potpuno razbili austrijsku vosjku, mnogisu se dali u bijeg preko rbasa. ;va odbarana je imala zna!ajnu ulogu zao!uvanje vjerskog identiteta Bošnjaka. /ostoji više pjesama napisano oovom boju koje prikazuju svijest o identitetu Bošnjaka, sa jedne straneodre$en bosanskim tlom, a sa druge o sviješću pripadnosti islamu.

4akon oslobo$enja B @uke 5li0paša je pourio da oslobodi 4 /azar i timeuspostavi vezu sa carigradom u !emu je uspio. 4a takvoj hrabrosti i

odbrani teritoija sam sultan 6ahmud se zahvalio svim zapovjednicim ivojnicima i uru!io *G EEE ak!i kao pomoć oštećenim.


33/59

**

ako su pobijedili stanovništvo jebilo dosta iscrpljeno pa se šalje dopis zapomoć u -arigrad, u slu!aju ponovnog napada 5ustije. 4edugo nakon togaBošnjaci od 5ustrije osloba$aju 3ice, pa nakon tga i Beograd gdje je uz'rancusko posredovanje sklopljen mir kojim je 5ustrija izgubila sve posjedeu Bosni osim onjeg Lurjana na hrvatskoj granici. 4akon 5ustrije i Ausija je

bila prisiljena okon!ati rat sa ;smanlijama.

STRATEŠKI NEMIRI I SELJAŠKE BUNE %$"-!1!

/rošli ratovi u veliko su povećali troškove, što je povećalo troškoveoporezivanja, što je bilo uvod za mnoge selja!ke bune i unutarnje nemire,a pored toga ratovi su osnaili ulogu lokalnih ajana i beglerbega. Budućida su imali vojnu obavezu seljaci i ostali radni slojevi ina!e nisu moraliplaćati opće dravne poreze, ali zbog velikih izdataka za popravak tvr$avai isplatu vojni!kih nadlenosti 3 Bosni je ustanovljen porez zvani taksit koji je ubiran dva puta godišnje od strane ajana odnosno kapetana, tadašnjihnosioca lokalne vlasti, koji su ubrzo po!eli ubirati taksit i u svju korist i toviše puta godišnje. +ve je to dovelo dovelikog nezadovoljstva u zemljiosobito me$u seljaštvom.

a bi sprije!ila bune centralna vlada je u Bosnu poslala nekadašnjegnamjensika 5li0pašu smatrajući da će on svojim ugledom smiritistanovništvo. :ada je stigao 3 bosnu 5li0paša je utrostru!io poreze s timšto su sada poreski obveznici bili i bogatiji stanovnici, to je ipak je samorasplamsalo i onako pobunjeno stanivništvo.5li pašu premiještaju u +iriju au Bosnu dolazi Bostandi +ulejman0paša. njeogov vrijeme stanovništvu je

nametnut i kuluk radi opravke postojećih i izgradnje novih gradova, i jedovelo do masovnog tla!enja sirotinje od vezira, što kasnije omogućava janji!arksim vo$ama da se otvoreno miješaju u politi!ki ivot zemlje. Buna je po!ela u +arajevu ali se vrlo brzo proširila i na ostatak Bosne tako štosu baše i bašeskije po!eli upisivati u janji!are >i malo i veliko?pa je todovelo do još većih izdataka kod stanovništva. emlja je ušla u stanjeanarhije i centralna vlad a po treći put u Bosnu šalje 5li0pašu koji je ovogputa pribjegavao i smaknućima, nakon !ega se uspostavilo izvjensozatišjeali je već naredne godine izbila buna u 6ostaru zbog zaostalihvojni!kih plaća, tom prilikom je ubijeno više ljudi. Baše su 5li pašinepostupke proglasili nezakonitim, pa je paša poslao delibašu sa 7Ekonjanika da pobiju nezadovoljnike,. bog tog postupka 5li paša je došao usukob sa ajanima sa kojima je Bosnu branio od 5usrije, nakon !ega biva izBosne premješten u Tesaliju.

4jegovim odlaskom buna je po!ela dobijati organizirane oblike i svakomalo su se mijenjali namjesnici kojima je jedina zadaća bila ugušiti bunu. To napokon uspijeva 6ehmedu0paši :ukavici 17G). ;n je likvidiraoza!etnike pobune i u svom nastojanju da uguši bunu koristio selukavstvom. 4jegovim namjesništvom nakon punih deset godina buna u

Bosni je ugušena. 3 ovim buna,a seljaci nisu dovodili u pitanje legitimnostvlasti već su se bunili samo zbog uvo$enja nivih nameta.


34/59

*D

ISTO'NO PITANJE I DUBI'KI RAT %1%-%!(

Bosna je kao grani!na zemlja ;smanskog carstva bila obuhvaćena tzv>isto!nim pitanjem? ;vaj termin se razli!ito shvatao kroz povijest. 3najširem smislu ono se de=nira kao historija odnosa izme$u islama i

kršćanske %vrope, odnosno kao >problem napredovanja kršćanskih narodana štetu muslimanskih naroda. atim kao, problem koji se ti!e opstanka;smasnke carevine. ;no je još obuhvatalo kompleks problema od 1" do)E stoljeća, t prije svega spadaju odnosi /orte sa evropskim silama koje suza sebe eljele uzeti što veći dio osmanskog nasljedstva. Bilo kako da seshvati ono se u svakoj dimenziji ticalo sudbine Bošnjaka, opstanka narodnom tlu uz o!uvanje muslimanskog identiteta.

nicijativu za rušenje ;smanskog carstva dobila je ruska kraljica :atarinapa je rat objavljen 17F". 4a sreću tada 5ustija nije ratovala sa osmanskimcarstvom pa je Bosna bila mirna na toj strani, ali su Bošnjaci moraliratovati sa -rnogorcima. +ultan je naredio da +ilahdar 6ehmed0paši dadigne vojsku i prisili -rnogorce da plaćaju hara!. ojska podzapovjedništvom 6ehmed0paše je u jednom naletu osvojila utvrde nakon!ega su oni pristalina plaćanje hara!a. :asnije su Bošnjaci zauzeli Ievu,olotu, -rnicu i Bjelopavloviće.

17F" godine i -arigrada je stigao 'erman da se spremi vojska za rat kodtvr$ave #otin. ;tišlo je GE bajraka spahija. 3 +arajevo su stigla dva'ermana da su Bošnjaci pokazali veliku hrabrsot u odbrani me$utim oba suse pokazala lanim, a Ausi su zauzeli tvr$avu.

olazilo je još 'ermana da se Bošnjaci otpreme u rat me$utim odbijali sušto zbog velikog zaostatka vojni!kih plata što zbog toga što Bosna nije istošto i Aumelija 8'erman je upućivao da se iz rumelijskog orta0kola podignustare age i ne'eri i upute na ratište9 'ermani su dolazili jedan za drugimme$utim su Bošnjacu odbijali te pozive jer Bosna nije spominjana.

Bošnjaci su bili zabrinuti za moguće napade na granicama -rne moskovsku vojnu?. 3z ratnu oskudicu u unutrašnjosti Bosnese pojavila kuga, prvo u Beogradu, /alama, Aogatici a u +arajevu su sepojavili zaušnjaci od kojih je pomrlo dosta djece.

3 ovom ratu Ausija je uspjela da ;smansku carevinu napadne i sa sjevera isa juga. 4akon što se desio veliki selja!ki ustanak u Ausiji u tom je:atarina eljela pregovarati za mir. :u!uk0:ajandijskim mirom Ausija jevratila ;smalijama sve što je osvojila u 6oldaviji, Besarabiji, laškoj i5hripelagu a zadrala je ugao crnomorske uprave. ;vaj mir je zna!io

po!etak kraja univerzalnosti ;smanskog carstva kao islamske drave jer jeAusiji dozvoljeno da se upliće u status pravoslavnog stanovništa, a kroz to i


35/59

*G

u unutarnje stvari osmanske drave. Be!ki rat, odnosno :arlova!ki mirozna!io je kraj ekspanzije ;sm drave u %vropi.

+vi nemiri na Bosnu su se odrazili tako što 701E godina nisu isplaćeneplate. 3 :rajini su se zavadile serhatlije sa kapetanima, a te 17"D godine

5ustrija je traila korekciju granice !ime bi joj pripale -etingrad, :laduša,-azin.. sve do 3ne, što je na 5janskom vijeću jednoglasno odbijeno.

;d 17"G jugosito!ni dijelovi bos ejaleta bili su izloeni upadima albanskihpobunjenika, gdje je situacija vrlo brzo izmirena. +tigla je naredba daBošnjaci idu ratovati u +kadar me$utim, nakon GE godina mira 5sutrija jeopet objavila rat ;smanlijama pa Bosnjaci ostadoše braniti Bosnu. -ar Josip uputio je proglas Bošnjacima ukoliko ostanu mirni da im jam!isvaku vrstu sigurnosti, pa i vjersku, gdje bi se njihovi vjerski slubeniciplaćali iz dravne kase. Bez obzira na ova obećanja Bošnjaci su nasjeverozapadnim granicama pruali otpor austrijskoj vojsci. 5ustrija jeprema Bosni postavila dva korpusa, od li!ko0dalmatinske granice doubice i od


36/59

*F

bi došlo do vojnog sloma /rvog srp ustanka G. ;ktobra 1"1* kada suBošnjaci ušli u Beograd.

Bošnjaci i općenito muslimansko stanovništvo u Beogradskom pašalukuimali su tešku sudbinu. 3 njemu je ivjelo oko )E EEE bošnjaka ne

ra!unajući pripadnike osmanskih garnizona. +rbi su svo muslimanskostanovništvo pa i ono u Beogradskom pašaluku nazvali Turcima iako je tubilo vrlo malo etni!kih Turaka. Aadilo se o Bošnjacima i malom broju5lbanaca.

5ustrijsko0osmanski ratovi stvroili su kod muslimana u Beogradskompašaluku osjećaj nesigurnosti, pa su se mroali koncentrirati u gradovima ipalankama koji su imali garnizone ili su morali potpuno napustiti zemlju. Tokom svih debet godina srpskog ustanka vršeno generalno trijebljenje Turaka.

/olitika >tjeranja Turaka? nastavit će se i tokom rugog srpskog ustanka.#atišeri'om 1"*E odre$eno je da se muslimansko stanovništvo u roku odgodinu dana iseli iz +rbije, 8uopši #atišeri'a Bošnjaka u +rbiji je bilo oko 1EEEE9, a taj rok je produen za pet godina kako bi se izmirili svi imovinsko0pravni odnosi9 poslije roka 3 +rbiji je ostalo više hiljada Bošnjaka !ije jerezidiranje bilo ograni!eno na šest garnizona 82abac, Beograd, +medrevo,3ice, +oko, i :ladovo9. a vrijeme kneza 5leksandra :ara$or$evića koji jeodravao dobre, mada neiskrene odnose sa /ortom došlo je doprivremenog zatišja i prestanka izgona Bošnjaka.

olaskom na vlast 6iloša i 6ihaila ;brenovića, njihova vlada obiljeena jenastojanjima da se kona!no riješi pitanje navodnih Turaka !ije se prisustvo,posebno u +rbiji smatralo nepodnošljivim. Taj proces je ubrzan kada je jedan musliman ubio srpskog dje!aka, nakon !ega se muslimansko lokalnostanovništvo sklonilo u tvr$avu, da bi se zbog toga u :anlidi odralakon'erencija na kojoj je donesena odluka da muslimansko stanovništvomora napustit +rbiju, gdje će ostat samo D osmanska garnizona a +oko i3ice se moraju srušiti. z +okola i 3ica stanovništvo se preselilo u Bosnugdje su im na +avi podignuta dva nova naselja,


37/59

*7

historijski je utvr$eno da slam nigdje ni u Bosni niti u +andaku nije doveodo deslavenizacije.

BORBA ZA AUTONOMIJU BOSNE – HUSEIN KAPETAN GRADAŠ'EVIĆ %%%- %%

/o!etkom 1 stoljeća javlaju se me$u Bošnjacima pobune i otpori, odselja!kih pobuna u 1" st, od kraja 1 i po!etkom )E bude se ajani ikapetani, kao zemljoposjednici i nosioci vlasti. 3z njih pristaju i janji!ari pogradovima, i ustaju protiv centralne vlasti koja im ugroava socijalni ipoliti!ki status. Jani!ari se bune jer drava hoće da ukine ovaj vojni!ki redkoji je svakako izgubio svoju svrhu. 5jani se bune jer drava hoće njihovutradicionalnu upravu zamijeniti savremenom !inovni!kom administracijom,što bi dovelo do njihovog gubljenja moći.

3loga ajana u Bosni je osnaila, ona je pruala mnogo na!ina li!nogbogaćenja putem zlopupotrebe vlasti. 3 većini kadiluka gdje su postojali

kapetani preuzeli su 'unkciju ajana. Tako je došlo do spajanja ajana ikapetana u jednu li!nost. /o!etkom 1 st poloaj kapetana bio je iznimno jak i ukupno ih je bio *. 5janski su se ciljevi u po!etku podudarali saciljevima centralne vlasti, me$utim uvo$enjem re'ormi od strane sultana6ahmuda njihovi se ciljevi nisu više mogli dovesti u sklad što jerezultairalo masovnom likvidacijom i oruanim odnosom izme$u bosanskihajana i centralne vlasti. +ultan 6ahmud bio je odlu!an u re'ormama koje je po!eo njegov ro$ak +elim , tj da ukine janji!arski i uvede nizamski red. Tadašnji janji!ari su u pobunama ubili velikog vezira 6usta'u0pašu iobzirom da je 6ahmud bio jedini ivi osmanski princ on je morao udovoljiti

zahtjevima pobunjenika. 3 me$uvremenu uspio je neke provincije stavitipod vlast carigrada i zadobiti janji!arskog agu #usein pašu po !ijom jekomandom uz 'etvu u stanbulu izvršiomasakr nad nekoliko hiljada janji!ara. Taj doga$aj je bio poš!etak obra!una sa ostalim 'eudalnimautonomijama. prva na reduje bila Bosna.

3 Bosni je bio vezir 5li 4amik0paša koji je pokušao privoliti ajane naposlušnost sultanu sazivajući ih na skup i Travniku, što oni odbijaju isastaju se u Tuzli dogovarajući se da se odupru re'ormama i postavljaju#useina kapetana


38/59

*"

veliki borc, ratnik i patrtiota, slabo se snalazio u diplomatiji pa mu jepolitika bila strast i usud. pak je svom pokretu dao općebosanski karakter.

TANZIMAT I AGRARNI ODNOS %%8-%&!

5grarno pitanje spadalo je u nekoliko klju!nih problema bosanske historije1 i )E stoljeća. aoštrava se nakon proglašenja #atišeri'a kada se već bioustalio !iPu!ki sistem, koji je imao više osobenosti nego drugi dijelovi ;carstva. :ada bosanske spahije zahvataju rajinsku zemlju onda se u jednojli!nosti spajaju i spahija i !iPuk sahibija, to je spahijama bilo mogućeno jersu uvijek uivale poseban poloaj. /osjed od jednog spahije je trajnoostajao u vlasništvu jedne porodice, a po pravilu, kada umre spahija gasise i pravo dranja odre$enog posjeda. remenom se usljed !estih ratovasmanjuje broj muslimnskog stanovništva, a u!ešće u vojnsci osloba$a ihod rajinskih i materijalni dunosti prema dravi. 3 Bosni na taj se na!innajveći dio bošnja!ke raje svrstava u red slobodnih seljaka. :ada bispahije preuzele u svoj posjed neko zemljište na nj bi naselile kršćansko stiz -< ili isto!ne #ercegovine, gdje bi se njihov odnos uspostavljao putemslobodne pogodbe. ;vi odnosi nisu bili sporni za razliku od /osavine i+emberije gdje je dolazilo do nasilnog ukmećavanja pa su po!ele izbijatiselja!ke bune. #usrev paša8bosanski namjesnik9 potom odre$uje odnoseizme$u !iPuk sahibija8spahija9 i !i'!ija. 8obaveze kmetova prema !iPuk0sahibijama, zabrana !iPuk sahibijama da trae ona davanja koja su saminametnuli, zabrana kmetovima da napuštaju !iPuke i spahijama da bezrazloga tjeraju kmetove91).1). 1"G izdata je posebna 3redba8+a'erska

naredba9 o !iPucima u Bosni iz stanbula. /o +a'erskoj naredbi, posjednikzemljišta je njen vlasnik imo$e ga uz saglasnost drave prodati, zaloiti itd.@ice koje tu zemlju dri u zakup nema vlasni!kih prava na zemlju madanjegov zakup ima nasljednji karakter./osjednik ga ne moe dići sa zemljekoju dri osim ako kmet trajno zanemaruje zemlju, ne plaća hak i sl.;dnosi izme$u posjednika i kmeta se reguliraju ugovorom. :met ima pravopre!e kupovine ako vlasnik prodaje !iPuk.

lasnik ne smije kmeta koristiti za svoje potrebe niti traiti od njegabesplatan smještaj i hranu. ;va +e'erska naredba će postati zakonskidokument kada 5ustro03garska izvrši okupaciju na Bosnu.

4ajveća kulturna tekovina ovog doba me$u Bošnjacima je pojavamodernog štamparstva i novinarstva kao pro'esije. 1"FF u +arajevu jepo!ela raditi štamparija koju je dobavio ;sman 2eri' Topal0paša. Tu ještampan slubeni vilajetski list >Bosna? 8sedmi!ni list, štampana i na bos ina turskom jeziku9

:asnije se pojavio i prvi privatni bošnja!ki list >+arajevski cvjetnik? !iji jeurednik bio 6ehmed 2aćir :urt!ehajić8osn cilj je bio da zaštiti Bosnu odomalovaavanja i svojatanja hr i srpske štampe9 ;n je bio prvi bošnja!ki

novinar, ro$en u Bijelom /olju 1"DD.


39/59

*

;mer paša @atas je vezirsku stolicu prenio u +arajevo, koje je tada postalovilajetski tj zemaljski gl grad. suverena prava +ultana na


40/59

DE

pokrajine Bosnu i #ercegovinu neće pretrpjeti nikakve povrede tokomokupacije, te da će se okupacija smatrati kao privremena.

OKUPACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 9188:

;dlukom Berlinskog kongresa povjerena je 5ustro03garskoj uprava na Bi#bez 'ormalne povrede suverenih vladara.To sultanovo pravo bilo je nudumius, dok je stvarnu vlast drala 5ustro03garska. Bošnjaci su se !vrstoodupirali dok poslije tromjese!ne borbe nije zauzela 5ustro03garska Bih1"7". 6e$u Bošnjacima su nagovješaji ove vijesti izazvale nemire, te su sepipremali za otpor. 4arodni je odbor 1"7" zbacio ;smanlijsku vlast u+arajevu i 'ormirao svoju 4arodnu vladu gdje su svi poslovi bili povjereni+mail0begu +elmanoviću i 6uhamedu #adijamakoviću. /rimila je telegam). jula da je austrijska vojska po!ela prelaziti preko +ave. /ovjerizaštiti svog moćnog prijatelja cara i kralja.? Te se obećava zaštita ivota,vjere i imovine, zakonska ravnopravnost i sloboda vjeroispovjesti. /rihodizemlje trošiće se za njene potrebe a zaostali porezi neće se kupiti.

5ustrougarska vojska naišla je ilav otpor u skoro svim krajevima Bosne.+mail #aki +elmanović poziva i muslimane i hrstjane i latine da se ujedinepoiv neprijatelja.

4arodna vlada sama bez i!ije pomoći organizovala je snaan otpor

austrougarskoj vojsci.


41/59

D1

sultan je izdao iradu o mješovitoj upavi u 4ovopazarskom sandaku pa supregovori o :onvenciji nastavljeni i okon!ani su 1"7. 3 uvodu konvencijese potvr$uje !injenica da okupacija ne vrije$a suverena prava sultana dokse privrmenost okupacije ne spominje. ajam!ava pravo Bošnjacimaodravanje duhovne veze sa poglavarom u -arigradu, da isti!u osmansku

zastavu na damijama i li!na imovinska sloboda i sigurnost. /orta će posvom naho$enju raspolagati orujem, ratnim i drugim inventarom.;dre$eno je da će austougarske trupe imati garnizone u /riboju,/rijepolju iBijelom /olju. +ultan 5bdul0#amid je primio mu'tiju 2emsekadić !ijeg seuticaja pribojavala 5ustrougarska te se više nije vatio u +andak0 3lazakaustrougarskih !eta u +andak po!elo je u augustu 1"7 te jezaposjedanje odre$enih teritorija prošlo bez incidenata. 5ustrougarska jetvrdila u zvani!nim dokumentima da je odredbe izvršila u cjelosti ali je upraksi zaravo odstupila od skoro svih njenih ta!aka.

POLITI'KI RAVITAK BOŠNJAKA POSLIJE OKUPACIJE

olazak 5ustrougarske zna!io je prelazak iz jedne civilizacije u drugu,sasvim razli!itu kulturu i na!in ivota. zrazite klasne unutarmuslimanskog društva dovodile su do pruanja otpora vladajućem slojucentralnih vlasti u vidu pismenih predpostavki i otvorenih demonstracija ibuna.


42/59

D)

a bi stekla kakvo0takvo povjerenje Bošnjaka, 5ustro03garska nastojiuspostaviti islamsku vjersku hijerarhiju, ali tako da bude što više odvojenaod -arigrada. 4a ovome je radio već general Lilipović. Lra elio dobiti jedno pismood Turaka, u kom će sami izreći da se dragovoljno kano podanici 4jegovu

eli!anstvu Lranji Josipu , samo da mole da im ostane vjera, imanje i obrazna svome mjestu, a oni da će se svakoj njegovoj naredbi pokoriti, da ćedati momke u vojnike i da će se za njegovu krunu boriti kano za sultana?.;sim toga poelio je još > da isti poglavica vjeroispovijedi njihove namjesto šejhu0 islama u -arigradu bude postavljen posebni njihov u Bosni.6artić je preuzeo na sebe da organizira slanje takve predstavke. ;n je zato pridobio 6ustaj0bega Ladilpašića, 6ehmed0bega :apetanovića i mu'tiju#ilmi0e'. #adiomerovića, izjavu je potpisalo G" uglednih sarajevskihgra$ana. 3 kasnijim politi!kim raspravama o ure$enju slamske vjerskezajednice, 503 se stalno pozivala na ovu iznu$enu izjavu. Lormalno suaustrougarske vlasti smatrale vrhovnim predstavnikom slamske vjerskezajednice 4uri0e'. #a=zovića, koji se u trenutku okupacije zatekao napoloaju vrhovnog šerijatskog sudije u +arajevu. 6e$utim , veze sa-arigradom nije bilo lahko presjeći, tome su se opirali Bošnjaci a i sama/orta. 4akon više od godinu dana zatišja i iš!ekivanja, /orta je iznenadapreuzela incijativu tako što je 1". 1""E. sultan imenovao za novogbosanskog mu'tiju bivšeg rumelijskog kadiaskera 5hmed 02ukri e'endiju. 503 spre!ava dolazak novoizabranog mu'tije jer imenovanje kadija spada unadlenost emaljske vlade, dok vjerske slubenike moe eventualno

imenovati šejhul0islam, ali samo iz redova domaćih ljudi. emaljska vladasad aktivnije radi na ovajanju Bošnjaka od -arigrada. 4jenom incijativom,grupa od )7 sarajevskih gra$ana podnosi 1""1. predstavku kojom traiuspostavu islamske vjerske hijerarhije u Bi# , sa ulema0medlisom i reisul0ulemom na !elu. 4akon dueg oklijevanja, šejhul0islam je )). 1"").imenovao sarajevskog mu'tiju #adiomerovića za bosanskog mu'tiju, !ime je /orta indirektno priznala potrebu stvaranja jednog starješinstva u jednojzemlji. 2ejhul0islam ovlastio je mu'tiju da moe imenovati vjerskeslubenike i šerijatske sudije i ujedno mu povjerio vrhovni šerijatski sud. aprve !lanove ulema0medlisa imenovani su kadija #asan0e'. /ozderac,

6ehmed 4ezir0e'. 2kaljić, 4uri0e'. #a=zović i #usein0 e'. brahimović.Aeisul0ulema 6usta'a #ilmi #adiomerović umro je 1E. 1"*. a novogreisul0ulemu imenovan je )G. N 1"*. 6uhamed Teu=k0e'. 5zabagić. 4ovireis je sve!ano ustoli!en )E. novembra iste godine u :onaku, nakon dove u-arevoj damiji u +arajevu.

ISELJAVANJE U TURSKU

5ustro03garska je o!igledno smatrala da je ure$enje bošnja!ke vjerskeorganizacije i njeno odvajanje od -arigrada jedan od bitnih uslova zau!vrš!ivanje njenog poloaja u Bosni. Aa!unala je da će tako lišiti /ortu

svake mogućnosti da intervenira u bosanskim poslovima i bar djelimi!nozadovoljiti Bošnjake i !vršće ih vezati za 6onarhiju. 4ezadovoljstvo većine


43/59

D*

bošnja!kog naroda već se pokazalo izvjesnim u!ešćem u #ercegova!komustanku, a snaga vjekovnih veza sa Turskom neprekidnim pokretomiseljavanja. 4ije prošla ni jedna godina da se ne iseli u Tursku bar nekolikostotina Bošnjaka, a bivalo je godina kada su se iseljenici brojali hiljadama.:ao uzrok iseljvanja u literaturi se !esto navode psihološki razlozi.

4eposredno iza okupacije emigracija nije bila velika, uglavnom su se iseliliugledni Bošnjaci. 4akon proglašenja vojnog zakona, naglo je prestao brojmolbi za iseljavanje. lasti su spre!avale povratak iseljenika, jer su nanjihove zemlje odmah naseljavali koloniste. 3 posebne razloge iseljavanjavlada je ubrajala& djelovanje izvana i tajna agitacija, strast za dobitkom,religiozni 'anatizam, averzija prema pravnoj dravi, ekonomski poloajiseljenika, seoba poznanika, !enja za Turskom, loša zemlja za obra$ivanjeitd. Bilo je i samih Bošnjaka koji su opustošili mnoge !isto bošnja!kekrajeve, nagovarajući svijet na seobu, od !ega su imali materijalnu koristkao posrednici pri kupoprodaji zemljišta i naselja. /rotiv seobe su pisali6uhamed0e'. #dijahić i 6uhamed Teu=k 5zabagić. Aadi osiguranja zemljeza svoje koloniste, vlada je stvrano podsticala na emigraciju, dajućiiseljenicima olakšice u transportu i nav!anu pomoć. /odsticaji zaiseljavanje dolazili su ponekad i od hrvatskog i srpskog politi!kog va$stva.3z seljake najbrojniji iseljenici bili su zanatlije i trgovci. omaći trgovci nisumogli izdraati konkurenciju stranih trgovaca. rlo je teško ta!no rećikoliko se Bošnjaka iselilo u toku DE godina 503 uprave u Bi#. 3 publicisti se!ak spominje brojka od *EE.EEE iseljenika, što je svakako pretjerano. aovo smanjivanje bošnja!kog naroda u Bi# 503 je zvani!no navodila

nekoliko razloga. /rije svega, doseljavanje tu$ih elemenata koji gotovonikad ne pripadaju mehamedanskoj vjeroispovijesti, vraćanje krš!anskogstanovništva, u mnogim bošnja!kim kućama nije bio obi!aj da se enskadjeca prijave popisiva!ima. pak pretjerano iseljavanje nije odgovaralo ni503 jer se plašila da će biti poremećena etni!ka ravnotea u Bi# u koristsrpskog elementa.

NACIONALNA POLITIKA OKUPACIONE UPRAVE I BOŠNJAŠTVA

/okušaj generala Lilipovića da uz oslonac na !inovni!ku ekipu iz #rvatskeprovede u upravi okupirane zemlje jedan eSskluzivno hrvatski kurs vrlobrzo se završio neuspjehom. 6nogi u #rvatskoj su se zanosili iluzijom daće Bi# biti pripojena Trojednici, tim povodom hrvatski sabor je podnioadresu 1"7". caru kojom je traio da se Bosna pripoji Trojednici.Lilipovićeva !inovni!ka ekipa nastojala je u svakoj prilici istaknuti hrvatskoime, naredbom emaljske vlade osnovana su dva te!aja u svrhu u!enja,!itanja i pisanja hrvatskog jezika latinskim pismom. 1"7. ajedni!koministarstvo zabranilo je upotrebu izraza hrvatski, te je od tada bio uupotrebi zemaljski kao naziv za jezik, koji je zamijenjen bosanskim 1""*.:allaO je procijenio da je srpski nacionalni pokret u Bi# najrazvijeniji te da je potrebno, ne zapostavljajući ostale, onemogućiti njegove tenje.


44/59

DD

Bosanstvo koje je :allaOevim nastojanjem krajem osamdesetih dobiloobiljeje jedne politi!ke ideje sa spoljnim simbolima 8grb i zastava9, oštro je napadano u srpskoj i hrvatskoj štampi i publicisti. ;vakav stav jeapsurdan jer je on realnim historijski procesima

Documents

Kulturna Historija Bih, Semina, Emina,Tesnima,Fatima