BOSNA I HERCEGOVINAMINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA

KULTURNA I DRU[TVENAPOVIJEST NARODA

BOSNE I HERCEGOVINENASTAVNI PLAN I PROGRAM

ZA PREDMETE DOPUNSKE NASTAVEU OSNOVNOJ I SREDNJOJ [KOLI

Za djecu u inozemstvu

Hrvatski jezik

Sarajevo, lipanj 2005.

Izdava~: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i HercegovineZa izdava~a: Dr. Safet Halilovi}Urednik: Esma Had`agi}Tehni~ki urednik: Nelmedin KolubaraLektor: Ljuba Mari}Korektura: Nelmedin Kolubara[tampa: Prosperitet d.d. SarajevoZa {tampariju: Sead Ramovi}, direktorTira`: 1000 primjeraka

Sukladno ~lanku 33. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazova-nju u Bosni i Hercegovini, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine je, na pri-jedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, utvrdilo Komi-siju za izradu nastavnog plana i programa za predmete dopunske nastave uosnovnoj i srednjoj {koli.Komisija, sastavljena od eksperata iz sva tri konstitutivna naroda, sve jeodluke donijela konsenzusom.Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine odobrava ovaj nastavniplan i program za uporabu u dopunskoj nastavi za na{u djecu u inozem-stvu.Ovaj projekat je finansiralo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Herce-govine.

SADR@AJ:

Uvodno slovo Ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine ......................................................... 7

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMETEDOPUNSKE NASTAVE U OSNOVNOJ [KOLI ............ 9

- Jezici i knji`evnosti naroda Bosne i Hercegovine .......... 10- Glazbena kultura ............................................................. 27- Likovna kultura ............................................................... 38- Poznavanje prirode i dru{tva .......................................... 48- Povijest ............................................................................ 54- Zemljopis ......................................................................... 56

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMETEDOPUNSKE NASTAVE U SREDNJOJ [KOLI .............. 59

- Jezici i knji`evnosti naroda Bosne i Hercegovine .......... 60- Glazbena kultura ............................................................. 69- Likovna kultura ............................................................... 75- Povijest ............................................................................ 77- Zemljopis ......................................................................... 79

Uvodno slovo Ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine

Pred vama je nastavni plan i program za predmete dopun-ske nastave za osnovnu i srednju {kolu. Njegova je funkcija dabude orijentir nastavnicima i u~enicima dopunskih {kola zadjecu, dr`avljane Bosne i Hercegovine, koji `ive diljem svije-ta, privremeno ili stalno, a `ele putem dopunskog obrazovanjaste}i osnovne informacije o kulturnoj i dru{tvenoj historijisvoje domovine, odnosno zemlji svoga porijekla.

Ovaj plan i program tako|e mo`e poslu`iti i svima drugi-ma koji su zainteresirani za izu~avanje kulturnog identitetaBosne i Hercegovine.

U ovim curriculumima su nastavni sadr`aji prezentirani po-jedina~no po predmetima, kojih je {est u osnovnoj i pet u sre-dnjoj {koli, ali se izu~avaju u okviru jednog predmeta kojegsmo nazvali “Kulturna i dru{tvena historija naroda Bosne iHercegovine”. Razlog je u ~injenici da savremeno vrednova-nje obrazovanja po ishodima u~enja i ste~enim vje{tinama, ane po memorisanju ~injenica, zahtijeva kreativnost i nastavni-ka i u~enika. Nau~ne spoznaje se isprepli}u, svako pojedina-~no otkri}e ima op}e posljedice, tako da je danas obrazovanjuneprimjeren bilo kakav oblik krutosti.

Curriculume su priredili i koncenzusom usvojili experti,izabrani od nadle`nih vlasti iz svih dijelova Bosne i Hercego-vine. Kao polazni orijentir experti su imali Zajedni~ka jezgranastavnih planova i programa za osnovno i op}e srednje obra-zovanje u Bosni i Hercegovini, usvojena 2003. godine.

Izrada Nastavnog plana i programa za predmete dopunskenastave je po~etni korak Bosne i Hercegovine u realizaciji `e-lje da svojoj djeci u inostranstvu omogu}i stabilan link sa vlas-titom ili domovinom predaka, znaju}i da po{tivanje drugog irazli~itog uvijek podrazumijeva dostojanstvo vlastitosti. Te-meljno je ljudsko pravo razvijanje i o~uvanje svoga identitetai integriteta. Plan i program dopunske nastave je u tom smislupotrebno, ali ne i jedino sredstvo.

7

Kao {to znamo, obrazovanje je nikada zavr{ena zada}a. Toje stalni `ivotni proces kojeg uslovljava ljudska `elja za odgo-vorima, inkorporirana u tokove savremenog dru{tva koje sestalno mijenja. Isto tako, i ovaj curriculum nije trajan i trebabiti dora|ivan u skladu sa rezultatima koje Bosna i Hercego-vina bude postizala na putu utemeljenja efikasnog, odgovor-nog i u svijetu priznatog vlastitog obrazovnog sistema.

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dr. Safet Halilovi}

8

KULTURNA I DRU[TVENA POVIJESTNARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Nastavni plan i program za predmetedopunske nastave u osnovnoj {koli

NASTAVNI PLAN

9

Godi{nji broj sati po razredimaRed.br. Nastavni predmeti I/

IIII/III

III/IV

IV/V

V/VI

VI/VII

VII/VIII

VIII/IX

1.Jezici i knji`evnostinaroda Bosne iHercegovine

46 46 46 46 46 46 46 46

2. Glazbena kultura 10 10 10 10 6 6 6 6

3. Likovna kultura 8 8 8 8 4 4 4 4

4. Poznavanje prirode idru{tva 8 8 8 8 - - - -

5. Povijest - - - - 10 10 10 10

6. Zemljopis - - - - 6 6 6 6

S V E G A: 72 72 72 72 72 72 72 72

NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMETEDOPUNSKE NASTAVE U OSNOVNOJ [KOLI

U okvirima predmeta Kulturna i dru{tvena povijest narodaBosne i Hercegovine, kroz programske sadr`aje iz jezika, knji-`evnosti, povijesti, zemljopisa, prirode i dru{tva te glazbene ilikovne umjetnosti, u~enici stje~u temeljna saznanja iz su{tin-skih, me|usobno uvjetovanih i povezanih povijesnih procesa ipojava koji obilje`avaju sveukupnu povijest naroda, Srba,Hrvata i Bo{njaka u Bosni i Hercegovini. Upoznavanje razli-~itih kultura i tradicija, osnovnih pojmova iz umjetnosti, neza-obilaznih ~injenica vezanih za tri nacionalne zajednice, zada-ci su koji }e se uz pomo} predlo`enih nastavnih sadr`aja lak{ei obuhvatnije savladavati i prihva}ati.

JEZICI I KNJI@EVNOSTINARODA BOSNE I

HERCEGOVINE

10

Razred Godi{njibroj sati

Po~etno~itanje ipisanje

Knji`evnost Jezik Kulturaizra`avanja

Medijskakultura

I. 46 34 4 5 3 -

II. 46 5 17 12 10 2

III. 46 13 17 7 7 2

IV. 46 7 20 10 7 2

V. 46 - 23 11 10 2

VI. 46 - 23 11 10 2

VII. 46 - 23 14 7 2

VIII. 46 - 23 11 10 2

IX. 46 - 23 11 10 2

KNJI@EVNOST - IZBOR TEKSTOVAOD I - V RAZREDA

PREPORU^AJU SE TEKSTOVI SLJEDE]IH PISACA:

Nasiha Kapid`i}-Had`i}Enes Ki{evi}Ahmet Hromad`i}[ukrija Pand`oIsmet Bekri}Branko ]opi}Miroslav Anti}Stevan Rai~kovi}Ivo Andri}Dragan Kulid`anLuko PaljetakZvonimir BalogVesna ParunMato LovrakIvana Brli} Ma`urani}Gustav KrklecVladimir NazorNarodne posloviceNarodne zagonetkeNarodne pripovjetkeNarodna basnaNarodna bajka

POSEBNO PROU^AVANJEHRVATSKE

KNJI@EVNOSTII - V RAZRED

1. Slavko Femini}2. Zvonimir Balog3. Grigor Vitez4. Luko Paljetak

11

5. Ratko Zvrko6. Dubravko Horvati}7. Nada Ivelji}8. Sun~ana [krinjari}9. Vesna Parun10. Mate Lovrak11. Ivana Brli}-Ma`urani}12. Vladimir Nazor13. Ivan Vanja Rori}14. Gustav Krklec15. Ivan Ku{an16. Slavko Kolar17. Augustin Haramba{i}18. Dobri{a Cesari}19. Dragutin Domajni}20. Fran Galovi}

POSEBNO PROU^AVANJESRPSKE

KNJI@EVNOSTII - V RAZRED

1. Du{ko Radovi}2. Grigor Vitez3. Ljubivoje R{umovi}4. Mira Ale~kovi}5. Miroslav Anti}6. Stevan Rai~kovi}7. Ivo Andri}8. Stojanka Grozdanov9. Dragan Kulid`an10. Branko ]opi}11. Dragan Luki}12. Stanko Rakita13. Desanka Maksimovi}14. Branko Radi~evi}15. Jovan Jovanovi} Zmaj

12

16. Petar Ko~i}17. Du{an Kosti}18. Dobrica Eri}19. Vojislav Ili}20. Skender Kulenovi}21. Dragan Kolund`ija22. Rajko Petrov Nogo

POSEBNO PROU^AVANJEBO[NJA^KE

KNJI@EVNOSTII - V RAZRED

1. Alija Dubo~anin2. Ferida Durakovi}3. Zej}ir Hasi}4. Bisera Alikadi}5. Enisa Osman~evi}-]uri}6. Mirsad Be}irba{i}7. Muhidin [ari}8. Rizo D`afi}9. Advan Hozi}10. Azra Aliji~i}11. D`emaludin Lati}12. Kemal Mahmutefendi}13. Alija Isakovi}14. Skender Kulenovi}15. Esma Smajilbegovi}16. Irfan Horozovi}17. Ibrahim Kajan

13

I razred

PO^ETNO ^ITANJE I PISANJEPo~etno ~itanje:- Faza cjelovitog prepoznavanja- Razvijanje glasovne osjetljivosti- Od glasa do rije~i - izgovor slogovima- Provo|enje slova u glas- Po~etno ~itanjeRazvijanje grafomotori~kih sposobnosti:- Razvijanje gipkosti pokreta ruke (slobodno crtanje u ogra-

ni~enom prostoru)- Pisanje razli~itih crta i linija- Usvajanje grafi~ke strukture velikih i malih tiskanih slova.

KNJI@EVNOST:Izbor tekstova:

JEZIKSlovnica (Gramatika)Re~enica - rije~; slog - glas - slovo (razlikovanje bez definicije)

Pravogovor (Ortoepija)Izgovor glasova, rije~i, re~enica.

Pravopis (Ortografija)Veliko slovo na po~etku i to~ka na kraju re~enice.

KULTURA IZRA@AVANJA- Kultura komuniciranja- Pri~anje i prepri~avanje na temelju niza slika ili postavlje-

nih pitanja- Razgovor

14

II razred

PO^ETNO ^ITANJE I PISANJEUsvajanje velikih i malih pisanih slova.Vje`banje usavr{avanja pisanja i urednosti rukopisa

KNJI@EVNOSTKnji`evnoteorijsko nazivlje:Upoznavanje s osnovnim knji`evnoteorijskim pojmovima(tijek radnje, lik, mjesto i vrijeme)^itanje naglas i ~itanje u sebiPrepri~avanjeIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Branko ]opi}, Je`eva ku}icaNasiha Kapid`i} Had`i}, SjenicaZvonimir Balog, Male pri~e o velikim slovima

JEZIKSlovnica (Gramatika)Re~enica (izjavna, upitna, uskli~na - prepoznavanje)Rije~GlasImenice (prepoznavanje)Pravogovor i Pravopis (Ortoepija i Ortografija)Osnovni interpunkcijski znaciUskli~na i upitna re~enica.

KULTURA IZRA@AVANJAPrepri~avanjePri~anje doga|aja na temelju niza slikaKulturna komuniciranja

MEDIJSKA KULTURATelevizija, Film, kazali{te (upoznavanje)

15

III razred

PO^ETNO ^ITANJE I PISANJEUsvajanje drugog pismaVje`be usavr{avanja pisanja i urednosti rukopisa.

KNJI@EVNOSTKnji`evnoteorijsko nazivlje:Poezija:Stih, strofa, pjesma - na razini prepoznavanja i imenovanjaProza:Fabula (redoslijed doga|aja na razini prepoznavanja i imeno-vanja)Likovi (glavni i sporedni)Vrste:Bajka, pripovijetka, basna, igrokaz, strip - na razini prepozna-vanja

Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Desanka Maksimovi}, Izbor iz poezije i proze za djecuIsmet Bekri}, Jesen u graduVesna Parun, Ma~ak D`ingiskan i Miki Trasi

JEZIKSlovnica (Gramatika):ImeniceGlagoli (prepoznavanje)Re~enice (jesne i nije~ne) i povezivanje

Pravogovor (Ortoepija):Intonacija uskli~nih i upitnih re~enica.

16

Pravopis (Ortografija):Veliko slovoTo~ka, uskli~nik, upitnikNegacija (rje~ica “ne” u nije~nim i rje~ica “li” u upitnim re~e-nicama)Rastavljanje rije~i na kraju reda

KULTURA IZRA@AVANJAKultura komuniciranja (dijalog, monolog)Prepri~avanjePri~anjeOpisivanje

MEDIJSKA KULTURATv-emisijeAnimirani i igrani filmKnji`nica

IV razred

PO^ETNO ^ITANJE I PISANJEVje`be usavr{avanja pisanja i urednosti rukopisa (prepisiva-nje, samostalne pismene vje`be, odgovori na pitanja, diktat)

KNJI@EVNOSTKnji`evnoteorijsko nazivlje:Interpretacija knji`evnog tekstaTijek radnjeLikoviVrste: bajka, basna, lirska pjesma

Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Mato Lovrak, Vlak u snijegu ili Dru`ba Pere Kvr`ice

17

Ahmet Hromad`i}, Patuljak vam pri~aJovan Jovanovi} Zmaj, Pjesme za djecu

JEZIKSlovnica (Gramatika):ImeniceGlagoliPridjevi (na razini prepoznavanja)Predikat i subjekt (prepoznavanje)

Pravogovor (Ortoepija):Skupovi ije/je

Pravopis (Ortografija):Veliko slovoSkupovi ije/jeKratice

KULTURA IZRA@AVANJAPrepri~avanjePri~anjeOpisivanjePoslovna komunikacija i dopisivanje

MEDIJSKA KULTURAFilm:Dokumentarni - igraniCrno-bijeli i film u boji.

V razred

KNJI@EVNOSTKnji`evnoteorijsko nazivlje:Poezija:Motiv i idejaRitam

18

IntonacijaPjesni~ka slikaProza:Tema i ideja (na razini imenovanja)Fabula (kronolo{ki slijed doga|aja)Lik (odnos me|u likovima)Dramski elementi u knji`evnom tekstu (dijalog, monolog)Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Ivana Brli}-Ma`urani}, Pri~e iz davnineNarodne pripovijetkeKemal Mahmutefendi}, Roman o nov~i}uDu{ko Radovi}, Izbor iz poezije

JEZIKSlovnica (Gramatika):Jednostavna re~enica (uo~avanje funkcije rije~i u re~enici)Pridjevi (opisni, gradivni, prisvojni)Glagoli i imenice (pro{irivanje znanja)

Pravogovor (Ortoepija):Upravni i neupravni govor

Pravopis (Ortografija):Upravni i neupravni govorVeliko i malo slovo (pro{irivanje znanja)Pisanje posvojnih pridjeva

KULTURA IZRA@AVANJAPrepri~avanje s promjenom gramati~kog licaPri~anje zami{ljenog doga|ajaOpisivanje (predmeta, likova, unutarnji i vanjski opis, opiskrajolika)Interpretativno ~itanje

MEDIJSKA KULTURAFilm (pro{irivanje znanja)

19

KNJI@EVNOST - IZBOR TEKSTOVAOD VI DO IX RAZREDA

PREPORA^AJU SE TEKSTOVI SLJEDE]IH PISACA:

Miroslav Anti}Svetozar ]orovi}Dragan Luki}Isidora Sekuli}Jovan Du~i}Vojislav Ili}Aleksa [anti}Petar Ko~i}Branislav Nu{i}Ivo Andri}Ahmet Hromad`i}Hasan Kiki}Mak DizdarAlija Dubo~aninHamza HumoMusa ]azim ]ati}Zijo Dizdarevi}Dinko [imunovi}Dragutin Tadijanovi}Dobri{a Cesari}Vladimir Vidri}Tin Ujevi}Ivan Goran Kova~i}Isak SamokovlijaNarodna (usmena) knji`evnostNarodne epske pjesmeNarodne lirske pjesmeEpsko-lirske pjesmePosloviceZagonetkeZdravice

20

POSEBNO PROU^AVANJEHRVATSKE

KNJI@EVNOSTIVI - IX RAZRED

1. Pajo Kani`aj2. Miroslav Krle`a3. Antun Gustav Mato{4. Pero Ljubi}5. Ilija Jakovljevi}6. Vladimir Nazor7. \uro Sudeta8. Dinko [imunovi}9. Nikola [op10. Jagoda Truhelka11. Dragitin Tadijanovi}12. I}an Ramljak13. Danijel Dragojevi}14. ]iro Truhelka15. Dobri{a Cesari}16. Veselko Koroman17. Tin Kolumbi}18. Ivan Goran Kova~i}19. Antun Branko [imi}20. August [enoa21. Vladimir Vidri}22. Lucijan Kordi}

POSEBNO PROU^AVANJE SRPSKE

KNJI@EVNOSTIVI - IX RAZRED

1. \ura Jak{i}2. Ivo Andri}3. Isak Samokovlija4. Vuk. S. Karad`i}

21

5. \or|o Sladoje6. Branko ]opi}7. Svetozar ]orovi}8. Aleksa [anti}9. Branislav Nu{i}10. Isidora Sekuli}11. Nenad Divljan12. Petar Ko~i}13. Jovan Du~i}14. Vojislav Ili}15. Janko Veselinovi}16. Mo{o Odalovi}17. Laza Lazarevi}18. Dragan Luki}19. Desanka Maksimovi}20. Simo Matavulj

POSEBNO PROU^AVANJEBO[NJA^KE

KNJI@EVNOSTIVI - IX RAZRED

1. Irfan Horozovi}2. Zuko D`umhur3. ]amil Sijari}4. Dervi{ Su{i}5. Hamza Humo6. Me{a Selimovi}7. Ned`ad Ibri{imovi}8. Skender Kulenovi}9. Mak Dizdar10. Ibrahim Kajan11. Sead Mahmutefendi}12. Had`em Hajdarevi}13. Zilhad Klju~anin

22

VI razred

KNJI@EVNOSTKnji`evnoteorijsko nazivlje:Lirika - osnovna obilje`jaEpika - osnovna obilje`jaOsnovna stilska sredstvaProza:Oblici kazivanjaFabulaVrste epskih djelaIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:[ukrija Pand`o, Samo jo{ kosovi zvi`du}uBranko ]opi}, Orlovi rano leteDinko [imunovi}, pripovijetke u izboru

JEZIKSlovnica (Gramatika):Re~enica (jednostavna: nepro{irena, pro{irena)Subjekt, predikat i dodaciPromjenjive i nepromjenjive vrste rije~iMorfolo{ka karakteristika promjenjivih i nepromjenjivih vrstarije~i i temeljne gramati~ke kategorije

Pravogovor (Ortoepija):Izgovaranje stranih rije~i

Pravopis (Ortografija):Pisanje velikog slova u vi{e~lanim zemljopisnim pojmovimaPisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imenicaPisanje superlativa

KULTURA IZRA@AVANJAPri~anje kronolo{kim slijedom

23

Pri~anje izmi{ljenog doga|aja i do`ivljajaOpisivanje (interijer i eksterijer)PortretIzvje{}ivanje o stvarnom ili izmi{ljenom doga|aju

MEDIJSKA KULTURAKazali{teGlumac, uloga, lik

VII razred

KNJI@EVNOST

Knji`evnoteorijsko nazivlje:Osnovne knji`evnoteorijske i estetske osobine lirskog, epskogi dramskog djelaIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Skender Kulenovi}, Gromovo |ulePetar Ko~i}, Izbor pripovjedakaAugust [enoa, Povjestice

JEZIKSlovnica (Gramatika):Glagoli (morfolo{ke i leksi~ke osobine)

Pravogovor (Ortoepija):Izgovor nije~nice/negacije uz glagolske oblikeIzgovor futura prvog

Pravopis (Ortografija):Pisanje nije~nice/negacije uz glagolske oblikePisanje oblika u futuru prvom

24

KULTURA IZRA@AVANJAPri~anje s kori{tenjem elemenata kompozicijeOpisivanje dinami~nih i stati~nih pojava u prirodiPortret lika iz umjetni~kog djela

MEDIJSKA KULTURAStrip

VIII razred

KNJI@EVNOSTKnji`evnoteorijsko nazivlje:Lirika:Pro{irivanje znanja o lirici (vrste: sonet, ode, balade, romance;ljubavna, socijalna, idili~na...)Stilska sredstva (metafora, alegorija, asonanca, aliteracija; hu-mor: ironija, satira...)Epika:Poetski motivi i njihova funkcijaFabula i kompozicijaDrama:Tragi~no, komi~noIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Svetozar ]orovi}, Stojan Mutika{aAlija Hasagi} Dubo~anin, La|arski putDobri{a Cesari}, Pjesme (izbor)

JEZIKSlovnica (Gramatika):

Slo`ena re~enicaNezavisnoslo`ena re~enicaZavisnoslo`ena re~enica

25

Pravogovor (Ortoepija)Pravilno izgovaranje slo`enih re~enica

Pravopis (Ortografija):Zarez u jednostavnoj i slo`enoj re~eniciVeliko slovo ponavljanjeUporaba pravopisa i rije~nika stranih rije~i

KULTURA IZRA@AVANJAPri~anje o stvarnom ili izmi{ljenom doga|aju s opisom i dijalogomRasprave o aktualnim problemima

MEDIJSKA KULTURAInternet

IX razred

KNJI@EVNOSTKnji`evnoteorijsko nazivlje:Pro{irivanje znanja o lirskom, epskom i dramskom djeluKarakterizacija likovaIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Ivo Andri}, pripovijetke (izbor)Mak Dizdar, Kameni spava~Slavko Kolar, Breza

JEZIKSlovnica (Gramatika):Naglasak (akcent)Glasovne promjeneJezik kao sredstvo komunikacijeTvorba rije~i

26

Pravogovor (Ortoepija):Vje`banje izgovora s naglaskom na naglasne osobine

Pravopis (Ortografija):Re~eni~ni i pravopisni znakovi (pro{irivanje i vje`banje)Sastavljeno i rastavljeno pisanje rije~i (pro{irivanje i vje`banje)

KULTURA IZRA@AVANJAInterpretativno ~itanje razli~itih vrsta tekstova i raspravljanjeKriti~ki prikaz filma, radijske, televizijske emisije, kazali{nepredstave

MEDIJSKA KULTURAFilm

GLAZBENA KULTURA

TEMATSKE OBLASTI

1. PJEVANJE I SVIRANJE2. GLAZBENE IGRE3. BROJALICE4. SLU[ANJE GLAZBE5. DJE^JE GLAZBENO STVARALA[TVO

RAZREDNA NASTAVA

I razred

1. PJEVANJE I SVIRANJEDje~ije pjesme i igre se u~e na osnovu slu{nog primanja (pje-sme po sluhu). Tako se vr{i i upoznavanje i izvo|enje tradici-

27

onalnih narodnih pjesama naroda i narodnosti BiH (brojalice,uspavanke, pjesme za zabavljanje, narodna kola, narodni na-pjevi iz gradske i seoske sredine, pjesme i narodni obi~aji, na-rodne no{nje)

A) dje~ije pjesmice- Lete, lete laste (Julio Mari} - Nasiha Kapid`i}-Had`i})- Zavi~aju moj (Milorad Mili})- Dom (Jakov Gotovac)- Mali |a~ki valcer (Nikola Hercigonja)- Djeca su vojska najja~a (Esad Arnautali}, - Velimir Milo{evi})- Djeca rastu (Asim Horozi} - Ivica Vanja Rori})- Semafor, Asim Horozi}- Kad bi djeci (Valerij Vanja Gaji})- Tika tika ta~ke, (Valerij Vanja Gaji})- Moja sestra mla|a, (Zoran [ugi})B) Tradicionalne pjesmeuspavanke- Spavaj sine (Mostar)- Nina, nina, bijela golubice (Kr~evina - Vare{)- Lila, buba, majka sina (Zdenac - Sanski Most)- Spavaj sine, san te prevario (Doboj)- ‘Ajde sine, da spavamo (Trnovo - Sarajevo)

2. GLAZBENE IGRE- Mali kauboj, (Refik Hod`i})- Ovako se ruke miju,- Kulina bana,- Berem, berem gro`|e, narodnapjesme za zabavljanje djece,- Ta{un, ta{un tanana (Sarajevo)- Vodim babu na pazar (Sarajevo)narodna kola:- Povrata (okolica Prozora)- Kolanje (okolica Sarajeva)- Igra kolo (Mostar)

28

3. BROJALICE- Enci, menci, na kamenci (Glamo~)- En, ten, tini- Pliva patka,- Eci, peci, pec- Tr~i zeko kroz {umicu- Tara, tara, ta~ke- Tri mi{a

4. SLU[ANJE GLAZBENa osnovu slu{anja stranih i doma}ih autora predvi|eno jeupoznavanje muzi~kih oblika, orkestarskih i tradicionalnih na-rodnih instrumenata i ansambala.

- Upoznavanje Himne BiH- Uvijek nek bude sunce (A. Ostrovski)- Zemljo moja (K. Monteno)- Dje~iji snovi (R. Hod`i} - stihovi V. Begi})- Hercegovino (Ranko Boban)- zvu~ni snimci tradicionalnih instrumenata i slike

II razred

1. PJEVANJE I SVIRANJE- Imamo u~iteljicu za ~istu peticu (Senad Bostand`i}, stiho-

vi M. Be}irba{i})- Ki{a pada (Nada Ludvig-Pe~ar, stihovi [ukrija Pand`o)- Visibaba mala (Stani{a Korunovi})- Ne dam kamen zemlje moje (Slavko Oluji} - stihovi Zlat-

ka Artukovi})- \ak (Dragutin Basrak)- Tuga na livadi (N. Ludvig-Pe~ar, stihovi Nasihe Kapid`i}-

Had`i})Uspavanke- Spavaj, Dano, u |i|ali be{i (Srebrenica)- Majka Smaju pod |ulom rodila (Mostar)

29

2. GLAZBENE IGRE- Strina rodoPjesma za zabavljanje- Grli~ica proso brala (Gornji Od`ak, Kupres)- Ja kupih jednu koku malu (Jajce)- Ide Jovo potokom (Br~ko)- Ide maca oko tebeNarodna kola:- Stupa (okolica Mostara)- Jednovito kolo (Isto~na Hercegovina)- Hodavka (Sarajevo i okolica)- Ej, da pletemo (Hercegovina)- Sage se mlada do zemlje (Livno)

3. BROJALICE- Jedan dodan, digin disin (Valjevac, Gornji Vakuf)- Enci, menci, na kamenci (Jezero, Jajce)- U maloga svica- Jedan dva tri- Cica maca plakala- Jedna vrana gakala

SLU[ANJE GLAZBE- Djeca grada mog (Avdo Smailovi})- Vrapci i stra{ila (Velimir Milo{evi})- Mali ZOO (Josip Magdi})- Jagoda ba{tovanka (Edin Pandur, stihovi Z. Ostoji})- Ro|endan u {umi (Refik Hod`i}, stihovi Nasiha Kapid`i}-

Had`i})- Dje~iji snovi (R. Hod`i} - stihovi V. Begi})

30

III razred1. PJEVANJE I SVIRANJE- Plavi zec (D. [esti})- Je~am `ele Tuzlanke djevojke- Proljetna pjesma (M. Mer{nik)- Mi smo djeca veselaUspavanke:- Spavaj, zlato, san te prevario (Kozarac)- Nini, sine, puna mi te be{a (@epa, Rogatica)- Spavaj, sine (Doboj)- Buba, nina, moje d’jete malo

2. GLAZBENE IGRE- Kolari}u Pani}u - glazbena igraPjesme za zabavljanje:- I mi znamo svirati (G. Od`ak, Kupres)- Dvi se babe vozale (Gu~a gora, Travnik)- ^uvam ovce na livadi sama (okolica Sarajeva)Narodna kola- Roma (Polog i okolica Mostara)- Treskavica okolo (Sarajevo i okolica)- Posko~ica (okolica Glamo~kog polja)- Lin|o (Hercegovina)- Poskaku{a (BiH)- [esterac (Hercegovina)- Igra kolo (Mostar)- U ovom dvoru bijelom (Livno)

3. BROJALICE- Pipalica, pipa (Jezero, Jajce)- Jedan, dodan, dimi, disi (Sarajevo)- Mi idemo preko polja- Zeko, zeko

31

4. SLU[ANJE GLAZBE- Reci Bosno ljubavi (A. Horozi}),- Tiha, tiha pjesma (Josip Magdi})- Sa unukom Janom (A. Smailovi})- odlomci iz opere “Aska i vuk”, A. Horozi}a- odlomci iz opere “Ma~kin dom” V. Komadine,- Nezgoda V. Komadine

PREDMETNA NASTAVA

IV razred

1. PJEVANJE I SVIRANJEa) Kompozitori BiH:

- Zeko i poto~i}, B. Mihaljevi}- Dva ze~i}a (V. Komadina)- Djeca i skakavci, (Josip Magdi})- Tri ciklame (Refik Hod`i})Uspavanke- Nini, sine, ninala te majka (Vlasenica)- Majka sina u gori rodila (Livno)Brojalice- Eglen, beglen (Sarajevo)- Ena, mena, nikoti (Jajce)

2. GLAZBENE IGREa) Pjesme za zabavljanje - dvoglasje- Sije baba mlivo (Gu~a Gora, Travnik)- @uberila gorica (Gornji Od`ak, Kupres)b) Narodna kola:- Treskavica sitna (Sarajevo i okolica)- Starobosansko kolo (sela u okolici Glamo~a)- Skaka (sela u okolici Bosanskog [amca)

32

c) Svatovske pjesme:- @arko sunce na ogranku ho}e da grane (Trebi`at, ^apljina),- Vrani se konji igraju (Ljubovac, [ipovo)d) Sevdalinke - gradska tradicija:- Ne a{ikuj Mujo (Vi{egrad)- Golubice bijela (Biha})- Dunjalu~e golem ti si- Dvi planine vi{ Travnika grada

2. SLU[ANJE GLAZBEKompozitori iz BiH:- Dragoj mojoj BiH (Ismet Kurtovi}, stihovi Fikret Kurtovi})- Dobio mi tata keca (V. Gaji})- Ni{ta ljep{e od djeteta (Z. ]osi})- Mali truba~, (V. Krajtmajer)- Bosna, Bosnia (D`ani Hot)

V razred

1. TRADICIONALNO GLAZBENO STVARALA[TVOa) Svatovske pjesme- Dobro do{li ki}eni svatovi- Trepetljika trepetala (Mostar)- \evovanje, moje carovanje (Trebinje)- Visoko se viju labudovi (Banja Luka)Dvoglasne pjesme:- Tan~ice tanko prela (Gu~a Gora, Travnik)- Odve`osmo ruvo nalo`eno (Vidovice, Ora{je)Narodna kola:- Do{lo pismo iz Bosne,- Terezije (Zmijanje)- Ljeljanovo kolo (Hercegovina)b) Dje~iji narodni glazbeni instrumenti:- truba od kore i tradicionalni narodni instrumenti iz grupe

idiofonih (samozvu~ari): fuk, klepetalo, ~egrtaljka.

33

c) gradska tradicija, sevdalinke:- S one strane Jajca- Telal vi~e po Hercegovini- Tebi majko misli lete

2. UMJETNI^KA GLAZBA I KOMPOZITORI BIH- List na putu (Nada Ludvig Pe~ar - stihovi [ukrija Pand`o)- Vrte{ka (Milan Prebanda)- [etnja (Senad Mehinovi}),- Svet iz bajke (R. \umi})- Evo bra}e (V. Milo{evi}) vokalna glazba

VI razred

1. TRADICIONALNO GLAZBENO STVARALA[TVOa) Svatovske pjesme:- Gorom ja{u ki}eni svatovi (Trnovo)- Dobro do{li mu{tuluci (Neum)- Zapjevala bulbul tica (Grada~ac)- Sunce za|e za dvije planine (Gradi{ka)

b) Tradicionalni narodni instrumenti u BiH:- membranofoni narodni instrumenti: bubanj, bubnji}, ta-

lambas, def (daire), bubanj na |erdinu.

c) Gradska tradicija, sevdalinke:- Ja zagrizoh {areniku jabuku- Tamburalo mom~e u tamburu- Moj beharu- Otkako je Banja Luka postala- Djevojka vi~e iz tanka grla

2. UMJETNI^KA GLAZBA I KOMPOZITORI BIH- Azemina, Milan Prebanda- Tamburice, Aleksa [anti}- Tuzlo moja, stari grade (Spaso Berak, stihovi Enes Dubravi})

34

- Potkozarje (V. Komadina) vokalna glazba- Bli`i se ljeto, (B. Vu~ar)- \ur|evak (M. Smiljani})

VII razred

1. TRADICIONALNO GLAZBENO STVARALA[TVOa) Svatovske pjesme:- Altun topi, na gradu pucaju (Grada~ac)- Otrgla se zlatna `ica od vedra neba (G. Slatina, Bosanski

[amac)- Veseli se |uvegina majko (\uljci, [ipovo)- Kud idete, ki}eni svatovib) Tradicionalni narodni instrumenti u BiH- aerofoni narodni instrumenti: truba od kore, slavic, jednoj-

ke, dvojnice, diple, zurne

c) Gradska tradicija, sevdalinka: - Ima l’ jada k’o kad ak{am pada- Od danas te draga vi{e ljubit ne}u- Snijeg pade na behar na vo}e- Djevojka sokolu zulum u~inila- Svi dilberi- Zvijezda tjera mjeseca- Kad ja po|oh na Bentba{u- Anica ovce ~uvala- Leptiri}i mali

2. UMJETNI^KA GLAZBA I KOMPOZITORI BIH- Zrikavci (Nada Ludvig - Pe}ar)- Jazavac pred sudom (odlomak iz opere V. Milo{evi})- Hasanaginica (odlomak iz opere A. Horozi})- Studija za klavir (Milan Jeli~anin)- Bentba{a (op. 145 za klavir, Josip Magdi})- Vo}ka poslije ki{e i Zapjevala bulbul ptica (solo pjesme V.

Milo{evi})

35

VIII razred

1. TRADICIONALNA GLAZBA BIHGradske pjesme i sevdalinke:- Emina- L’jepi li su mostarski du}ani- Uzeh |ugum i ma{trafu- Kad puhnu{e sabahzorski vjetrovi- Vihor ru`u niz polje tjera{e- U Trebinju gradu

2. TRADICIONALNI NARODNI INSTRUMENTI:- Gusle, lirica, {argija, saz, tamburice- Najpoznatiji narodni svira~i- Najpoznatiji pjeva~i narodne glazbe: Emina Ze~aj, Beba

Selimovi}, Safet Isovi}, Zaim Imamovi}, Nada Mamula,Zehra Deovi}, Ljubica Berak, Zora Dubljevi}, SlobodanLali}.

3. SLU[ANJE GLAZBEUpoznavanje razvoja glazbene umjetnosti u BiH; zemlje uokru`enjuRenesansaFranjo Bosanac: Ri~erkari, lutnja kao instrumentRomantizamHrvatska: Porin, Lisinski, operaSrbija: Mokranjac: XV rukovet iz BiH, Al’ je lep ovaj svet,

zborna

GLAZBA U XX. STOLJE]U

1. UMJETNI^KA GLAZBAHrvatska: J. Gotovac “Ero s onoga svijeta, odlomci

Josip Slavenski “Simfonija Orijenta”, odlomciSrbija: S. Hristi}: Ohridska legenda, balet, odlomci

36

BOSNA I HERCEGOVINAKompozitori:V. Milo{evi}: guda~ki kvartet “Kameni spava~”, BosanskasvitaC. Rihtman: “Hodiljska svadba”A. Smajlovi}: “Probu|ena kasaba”M. Prebanda: Bosanski “pastorale”, za flautu i klavir A. Horozi}: “Hasanaginica”, opera, “Kapija”, koncertni stavza klarinet i orkestar

2. POP I ROK GLAZBA U BOSNI I HERCEGOVINIa) Kompozitori: Kemal Monteno (kantautor), Slobodan Ba-

to Kova~, Goran Bregovi}, \or|e Novkovi}, Slobodan -Bodo Kova~evi}, Nermin Pu{kar - Pu{ko

b) Pjeva~i: Sabahudin Kurt, Kemal Monteno, Zdravko ^oli},Dino Merlin, Romana Pani}, Boris Re`ak, Fuad Backovi}Deen, Hajrudin Vare{anovi} “Hari Mata Hari”, Maja Tati}

c) Pop grupe: “Indeksi” i Davorin Popovi}, “Bijelo dugme”i @eljko Bebek

SKUPNO MUZICIRANJE - ZBOR I ORKESTARZborno pjevanje i sviranje u orkestru su obavezni i sastavnidio predmeta za u~enike koji u ovim djelatnostima sudjeluju.Ono razvija ujedno i smisao i ljubav za kolektivno sudjelova-nje u ostvarivanju umjetni~kog djela i osposobljava ih za kul-turno-umjetni~ku djelatnost, a pri tom osigurava dovoljno pro-grama za kulturnu i javnu djelatnost i obilje`avanje zna~ajnihdatuma i blagdana u BiH te obi~aje naroda koji u njoj `ive.

NAPOMENA: Preporu~uje se nastavnicima da kombinirajusadr`aje za pjevanje i sviranje sa slu{anjem glazbe, da bi nas-tava bila interesantnija i raznovrsnija, obzirom na vrlo malifond sati za nastavu glazbene kulture. Himna Bosne i Herce-govine treba se slu{ati u svakom razredu.

37

PRIGODNE PJESME ZA OBILJE@AVANJE VJERSKIH BLAGDANA:

Hrvati - katolici:Lijepa na{a domovino (Josip Runjanin)Sveti NikolaBo`i}na zvonaKoleda k novom ljetuNovogodi{nja pjesmaU to vrijeme godi{ta

Bo{njaci - muslimani:Molitva - Velik ti si Bo`e blagi - ilahijaDo|i najdra`i - ilahijaKad procvatu behari - ilahijaTeku rajski potoci - ilahijaRamazan, Ramazan mjesec odabranNek miri{u avlijeNi Bajrami vi{e nisu kao {to su nekad bili

Srbi - pravoslavci:Himna Sv. SaviBo`e pravde (Davorin Jenko)Oj Badnja~e, Badnja~eDo Bo`i}a tri no`i}aBo`i}na pjesma Ro`destvo TvojeVaskrsenje HristovoHristos vaskrse (Vasilije Pokraj~i})

LIKOVNA KULTURA

Za realizaciju nastave iz predmeta likovna kultura/umjetnost udopunskim {kolama nu`no je osigurati adekvatna, kvalitetna iraznolika nastavna sredstva i pomagala, a {to se prvenstveno

38

odnosi na izbor fotografija, dijapozitiva, video kazeta, didakti-~kih filmova koji ilustriraju teme iz bosanskohercegova~koglikovnog i kulturnog naslije|a. Predlo`ene teme i poticaji nisuobvezuju}i za razredne nastavnike/profesore, ve} pru`aju pri-mjere mogu}ih prakti~nih sadr`aja za odre|enu tematsku jedi-nicu. Nu`no je da se poticaji za odre|ene programske sadr`a-je periodi~no osvje`avaju i variraju kako bi bili {to bolje us-kla|eni s planom i programom ostalih (srodnih) predmeta tepratili sve br`i napredak vizualnih tehnologija i iskustava.

I/II razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA/CRTA- opa`anje linija: opa`anje linija kao elemenata forme razli-

~itih prirodnih i industrijski proizvedenih oblika- osobine linija: uo~avanje u karakteru linija prema du`ini,

debljini, usmjerenju, obliku... (predlo`eni poticaji: ele-menti prirode, grana s listovima, snimak oranica, tokovarijeka u Bosni i Hercegovini i sl., elementi kulture, krovo-vi moga grada)

*mogu}a veza s nastavom jezika – u 1. razredu Osnovne {ko-le u~i se veliko po~etno slovo- razli~iti elementi linija kao elementi tvorbe slova (varijaci-

je istog slova razli~itim karakterom linije)

2. PROSTOR:- opa`anje razlika u vidnom polju/odnosi u vidnom polju,

definiranje odnosa: gore-dolje, lijevo-desno, ispred-iza, vi-{e-ni`e...

(predlo`eni poticaji: nacrtati svoju obitelj ispred ku}e)*mogu}a veza s nastavom prirode i dru{tva: u 1. razreduOsnovne {kole u~e se ~lanovi obitelji – istu vje`bu ponovitianalizom fotografije ~lanova vlastite obitelji

39

3. OBLIK:- uo~avanje oblika; razlikovanje odnosa veli~ina; taktilno

do`ivljavanje oblika – cijelo-dio, veliko-malo, usko-{iro-ko, glatko-hrapavo, oblo-uglasto...

4. POVR[INA:- osobine povr{ina (hrapavo-glatko i sl.), taktilno do`ivlja-

vanje povr{ina(vje`ba sa brusnim papirom, krznom, staklom, drvetom, tka-ninama razli~itih tkanja)

5. PLOHA:- osobine ploha: pravilno-nepravilno, oblo-uglasto...(poticaj: igra s kola` papirom)

6. SVIJETLO/TAMNO- odre|ivanje izvora svjetlosti i njenog djelovanja na pre-

dmete u vidnom polju- poticaj: uo~avanje svijetlih i tamnih dijelova na crno-bije-

loj fotografiji, siluete

Podru~je rada, sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje, upoznavanje s razli~itim mate-rijalima za rad, olovka, olovka u boji, tempera, kola`, akvarel,glina/glinamol...

II/III razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA:- predstavljanje oblika linijom (motivi sa srednjevjekovnih bh.

ste}aka – linearno-stilizirane vegetativne forme), tu{, olovka

2. OBLIK I PROSTOR:- kretanje oblika u prostoru

40

- volumeni u prostoru- jednostavni i slo`eni oblici u prostoru(poticaji: ptice u letu, list no{en vjetrom, gra|enje grada kuti-jicama/lego kockama, maketa srednjevjekovnog grada)

3. SVIJETLO-TAMNO:- djelovanje svjetlosti na oblik (kontrast kao uvjet opa`anja)– vlastita i ba~ena sjenka, svjetlo i sjena na figuri, figura i

pozadina, modeliranje bojom(poticaji: svjetlo i sjena na vo}u – tempera; ugljen)

4. BOJA I PROSTOR:- posmatranje i uo~avanje kontrasnih boja u okolini - razlaganje boje na tonove - mije{anje boja (poticaj: rad temperom)*mogu}a veza s nastavom jezika: u 2. razredu Osnovne {koleu~e se samoglasnici – izabrati boju koja bi odgovarala «boji»- zvuka svakog izgovorenog samoglasnika: veza tonova uglazbi i tonova u slikarstvu: svijetlo/tamno - oslikati prizor izomiljene bajke ili knjige pri~a prema programu {kolske lekti-re iz dopunske nastave

5. DIZAJN I VIZUALNA KOMUNIKACIJA: - ideogrami*veza s nastavom jezika – u 2/3. razredu unutar kulture izra-`avanja u~i se dopisivanje (predlo`eni poticaj: dizajnirati do-pisnicu/~estitku za najboljeg prijatelja)Podru~je rada, sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje, dizajn, upoznavanje s razli~i-tim materijalima za rad, olovka, olovka u boji, flomaster,ugljen, tu{, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol

41

III/IV razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA-KOMPOZICIJA LINIJA:- osnovni smjerovi linija - osnovni kompozicijski odnosi - kompozicije linija*veza sa nastavom prirode i dru{tva – planine, rijeke, polja...u mom zavi~aju: razli~iti karakteri linija u predstavljanju re-ljefnih karata (zra~na snimka oranice)... (predlo`eni poticaj:svaki u~enik treba ispuniti odre|eno polje kompozicije linija-ma razli~ite duljine, usmjerenja, oblika i du`ine, jedinstvokompozicije kroz jedan dominantan likovni element, veza satematskom jedinicom br. 5)

2. KOMPOZICIJA – ODNOSI U PROSTORU:- polo`aj predmeta u prostoru (bli`e-dalje, gore-dolje, is-

pred-iza), osnovni smjerovi (vodoravno, okomito, koso) –poticaj: moja ulica (vanrazredna nastava)

3. KOMPONIRANJE OBLIKA:- jedinstvo iz raznovrsnog; istovrsni i raznovrsni oblici (po-

ticaj: `ivotinja iz ma{te – razni dijelovi `ivotinja se spaja-ju u jednu novu)

4. ISTOVRSNI I RAZNOVRSNI OBLICI:- razlike oblika organskog i neorganskog porijekla(predlo`eni poticaj: slikanje na kamenu; slobodna kompozici-ja: Moja letjelica)

5. OBLIKOVANJE NA PLOHI – PIKTOGRAMI/DIZAJN:- slikovno pismo (drevne civilizacije); - pismo kao element vizualne poruke(predlo`eni poticaj: naslovnica najdra`e dje~ije knjige)

42

Podru~je rada, sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje, dizajn, upoznavanje s razli~i-tim materijalima za rad – kombinirane tehnike, olovka, olov-ka u boji, flomaster, tempera, akvarel, kola`, glina, drvo (ra-zli~iti materijali organskog porijekla koje dijete mo`e na}i uprirodi)

IV/V razredTematske jedinice:

1. MASA, VOLUMEN, PROSTOR:- odnos: masa u prostoru i prostor u masi- masa kao koli~ina neke materije- {upljina kao element forme (oblikovanja)(predlo`eni poticaj: oblik iz ma{te – modeliranje u spu`vi)

2. OBLICI PREMA STUPNJU PLASTI^NOSTI:- puna plastika, reljef, rad s glinom, `icom

3. KOMPOZICIJA – kola` i asembla` - - prostorno-plasti~ne kompozicije i kompozicijski odnosi(poticaj: od razli~itih prirodnih materijala napraviti asembla`,potro{ni materijali kao element moderne umjetnosti, eko-ma-terijali)

4. LINIJA I KONTURA:- linija kao element ornamenta narodne no{nje, ornamental-

na dekoracija bosanskohercegova~kih ste}aka i srednjevje-kovnih rukopisa (rad olovkom, temperom)

5. BOJA:- upoznavanje s osnovnim (primarnim), izvedenim (sekun-

darnim) i neutralnim (akromatskim) bojama(predlo`eni poticaji: duga u prirodi, rad u akvarelu)

43

6. BOJA I RITAM:- kompozicija boja, ravnote`a, ritam boja(predlo`eni poticaj: scenografija za {kolsku priredbu, povo-dom vjerskog ili dr`avnog blagdana u BiH)

7. EKSPRESIVNA VRIJEDNOST BOJE:- dominacija i uskla|ivanje boja (harmonija)- upotreba i na~in nano{enja boje (rukopis umjetnika)(predlo`eni poticaj: izrada plakata na temu za{tite neke od pri-rodnih ljepota u Bosni i Hercegovini)

8. VIZUALNI MEDIJI I KOMUNIKACIJA:(predlo`eni poticaji: karikatura, strip)

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; 2-D i 3-D dizajn; strip; upozna-vanje s razli~itim materijalima za rad – kombinirane tehnikeolovaka, olovaka u boji, flomastera, tempera, kola`, akvarel,glina/glinamol, `ica; spu`va i razli~iti materijali organskogporijekla (drvo, list, kamen, korijen...)Prakti~ni rad u vi{im razredima osnovne {kole nastojati {to vi-{e povezati sa motivima iz bh. likovnih umjetnosti, ovisno okronolo{kom razdoblju.

V/VI razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA-CRTA:- vrste i karakter linija- linija kao ivica 3-D predmeta- slobodni ritam linije- kontrast obrisnih i strukturalnih linija – igrom linija stva-

rati oblike- dekorativna linija- psiholo{ko djelovanje linije

44

2. OBLIK:- grupiranje oblika u prostoru- dodirivanje, preklapanje, pro`imanje oblika(predlo`eni poticaj: veduta, pogled na rodni grad/selo)

3. RITMI^KO KOMPONIRANJE:- ritam kao element kompozicije (ritam linija, boja, oblika i sl.)- ritam kao element strukture prirodnih oblika- ritam kao element oblikovanja umjetni~kih predmeta(predlo`eni poticaj – `eljezni nakit s Glasinca – oblikovanjenakita ponavljanjem motiva, filigranski rad)

4. OBLIKOVANJE NA PLOHI – POVR[INI: ornament(predlo`eni poticaj: neolitska keramika impresso kulture/bu-tmirske grupe: rad sa glinom i utiskivanje oblika prstom i o{-trim predmetom)

Podru~je rada, sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; komponiranje; dizajn; upozna-vanje s razli~itim materijalima za rad, olovka, olovka u boji,tu{, ugljen, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol, `ica (fili-gran), terracota

VI/VII razred

Tematske jedinice:

1. BOJA:– asocijativna vrijednost- simboli~ka vrijednost- psiholo{ki u~inak (predlo`eni poticaj: glazba/{um vjetra: veza auditivnog i vizu-alnog iskustva na temelju slu{anja glazbene kompozicije pre-ma programu glazbene kulture dopunske nastave)

45

2. BOJA:– akromatske i kromatske kvalitete (ton, valer) (predlo`eni poticaj: bh. srednjevjekovno minijaturno slikar-stvo i iluminacije rukopisa, oslikati inicijal)

3. OBLIK I POVR[INA:– tekstura(predlo`eni poticaj: tekstura na prirodnim materijalima – rad uglini, s korom drveta, staklom i sl.)

4. DIZAJN:- podjela dizajna (grafi~ki, industrijski)(predlo`eni poticaj (za grafi~ki dizajn): ste}ci s Radimlje, di-zajnirati logo od razli~itih materijala koriste}i jedno od pisa-ma srednjevjekovne Bosne; dizajn i redizajn narodne no{nje)

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; dizajn (2-D, 3-D) i redizajn;upoznavanje s razli~itim materijalima za rad, olovka, olovka uboji, tu{, ugljen, pastel, tempera, kola`, akvarel, glina/glina-mol, razli~iti materijali organskog porijekla (drvo, kora...)

VII/VIII razred

Tematske jedinice:

1. KOMPOZICIJA: – ravnote`a i ritam(predlo`eni poticaj: arhitektura, mostovi (analiza elemenatakompozicije)

2. PROPORCIJE, ODNOSI VELI^INA, ZLATNI REZ(predlo`eni poticaj: stambena arhitektura osmanskog perioda,kubi~ne mase, potkupolne d`amije)

46

3. HARMONIJA I REPETICIJA:- ritmi~ko ponavljanje elemenata kompozicije – pro~elje

zgrade (crte`)

4. GRAFI^KE TEHNIKE:- osnovna podjela grafi~kih tehnika: visoki, duboki, plo{ni

tisak(predlo`eni poticaj: monotipija, karton-tisak, linorez na slobo-dnu temu)

Podru~je rada, sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; grafi~ke tehnike; upoznavanjes razli~itim materijalima i alatima za rad olovka, olovka u bo-ji, tu{, ugljen, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol; linorez,karton-tisak, monotipija.

VIII/IX razred

Tematske jedinice:

1. SLOBODNO KOMPONIRANJE – poticaj: scenografijaprema predlo{ku iz bosanskohercegova~ke knji`evnosti;izrada maske, kostima

2. STATI^NO I DINAMI^NO JEDINSTVO- poticaj: video, film

3. DOMINANTA KAO UVJET ZA POVEZIVANJE RAZNORODNIH ELEMENATA U CJELINU

- poticaj: digitalni redizajn

4. VIZUALNA KOMUNIKACIJA I IMAGINACIJA: re-alno-nadrealno: primjeri iz bosanskohercegova~kog sli-karstva/grafike 20. stolje}a;

Moj san (rad s temperom); rekompozicija fotografije – ko-la`/monta`a

47

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; dizajn; digitalni dizajn (kompju-terska grafika); upoznavanje s razli~itim materijalima za rad:olovka, olovka u boji, tempera, tu{, lavirani tu{, ugljen, paste-le, kola`, akvarel, glina/glinamol, fotografija, video, film.

POZNAVANJE PRIRODE I DRU[TVA

I razred

Tematske jedinice:

1. Obiteljski dom:- porijeklo mojih roditelja po mjestu odakle potje~u- regija iz koje potje~u moji roditelji- opis rodnog mjesta i ku}e mojih roditelja

2. Obitelj:- ~lanovi u`e obitelji- ~lanovi {ire obitelji- nazivi za pojedine ~lanove obitelji karakteristi~ni za pros-

tor odakle potje~u moji roditelji

3. Odnosi u obitelji:- zajedni~ki `ivot u obitelji- po{tivanje me|u ~lanovima obitelji- odnos prema starijim ~lanovima obitelji

4. Obiteljske sve~anosti i obi~aji sredina iz kojih potje~umoji roditelji:

- ro|endani, `enidba, udaja.

48

5. Va`ni vjerski blagdani:- na~in obilje`avanja pojedinih vjerskih blagdana koje po-

{tuju moji roditelji, ovisno o vjerskoj pripadnosti- po{tivanje vjerskih blagdana pripadnika drugih vjeroispo-

vijesti

6. Odnosi sa susjedima:- razvijanje dobrosusjedskih odnosa- obi~aji susjeda, i po{tivanje razli~itosti susjeda

7. Biljke i `ivotinje u mom zavi~aju:- biljke mog zavi~aja- `ivotinje mog zavi~aja

8. Sistematizacija

II razred

Tematske jedinice:

1. Obitelj i rodbina:- u`a obitelj;- {ira obitelj;- rodbina;- obiteljski i rodbinski odnosi;- va`nost i zna~aj obitelji i rodbine.

2. Mjesto odakle potje~u moji roditelji:- naziv mjesta;- {ira regija kojoj pripada mjesto;- prometna povezanost s mjestom mojih roditelja.

3. Izgled mjesta iz kojeg potje~u moji roditelji:- reljef;- vode u u`em zavi~aju;- klima u`eg zavi~aja.

49

4. @ivi svijet u`eg zavi~aja:- biljke u u`em zavi~aju;- `ivotinje u u`em zavi~aju.

5. Gospodarske djelatnosti u`eg zavi~aja:- poljoprivreda u`eg zavi~aja;- poduze}a u`eg zavi~aja;- turizam u zavi~aju;- ustanove u zavi~aju.

6. Narodni obi~aji u zavi~aju:- obi~aji prilikom udaje i `enidbe;- obi~aji vezani uz karakteristi~ne djelatnosti (sjetva, kosi-

dba, vr{idba, berba...)

7. Vjerski blagdani:- nazivi vjerskih blagdana;- datumi vjerskih blagdana;- na~in obilje`avanja vjerskih blagdana;- vjerski obredi kod pokopa mrtvih.

8. Sistematizacija

III razred

Tematske jedinice:

1. [iri zavi~aj:- zemljopisni izgled zavi~aja- opis zavi~aja (ravnice, bre`uljci, planine)- tra`enje i lociranje zavi~aja na zemljopisnoj karti

2. Vode i `ivi svijet {ireg zavi~aja:- rijeke i jezera, more i druga vodena stani{ta zavi~aja- biljke i `ivotinje {ireg zavi~aja

50

3. Djelatnosti ljudi u zavi~aju:- poljoprivreda (vo}arstvo, vinogradarstvo i sl.)- sto~arstvo- lov i ribolov

4. Turizam u zavi~aju:- turisti~ka mjesta u {irem zavi~aju- turizam (morski, planinski, rije~ni, zdravstveni)- prepoznatljivi proizvodi zavi~aja (vina, vo}e, sir, mineral-

ne vode)- prometna povezanost zavi~aja

5. Industrija {ireg zavi~aja:- industrijski proizvodni subjekti u {irem zavi~aju- mogu}nosti razvitka industrije u {irem zavi~aju- hidropotencijali zavi~aja- rudnici- {ume i drvoprera|iva~ka industrija

6. Zna~ajniji datumi i blagdani:- u Bosni i Hercegovini- u Federaciji Bosne i Hercegovine- u Republici Srpskoj- u `upanijama

7. Snala`enje na zemljopisnoj karti BiH:- lociranje mjesta {ireg zavi~aja na karti- lociranje rijeka, jezera, planina {ireg zavi~aja

8. Sistematizacija

51

IV razred

Tematske jedinice:

1. Zemljopisni polo`aj i karakteristike BiH- reljef, klima, vode- susjedne dr`ave BiH- stanovni{tvo, narodi i vjere u BiH

2. Ustroj BiH kao dr`ave- dr`ava, entiteti, `upanije, kantoni, op}ine- obilje`ja BiH i entiteta

3. Gospodarstvo u BiH- poljoprivreda- industrija- promet- turizam

4. Iz daljnje pro{losti BiH- doseljavanje naroda- stvaranje BiH- BiH pod turskom vla{}u- BiH pod austrougarskom vla{}u

5. Iz novije pro{losti BiH- stvaranje kraljevine Jugoslavije- stvaranje SFRJ i SR BiH- raspad SFRJ- stvaranje BiH sa dva entiteta

6. Ekologija u BiH- zaga|enost- spre~avanje zaga|ivanja- oplemenjivanje `ivotne sredine- ekolo{ka udru`enja

52

7. Obi~aji i tradicija naroda BiH- vjerski i kulturni obi~aji (Hrvata, Srba, Bo{njaka i pripa-

dnika drugih naroda)- znakovlja - BiH; FBiH; RS; `upanija

8. Sistematizacija

Obrazlo`enje:

Teme koje su planirane i ugra|ene u ovaj program, a koje u~i-telj treba obraditi s djecom u dopunskoj nastavi, odnose se nadomovinu, po~ev{i od obiteljskog doma, preko obi~aja, obilje-`avanja obiteljskih i vjerskih blagdana, spomenika kulture dogospodarskih, turisti~kih i ekolo{kih obilje`ja.

Spretnost u~itelja treba do}i do punog izra`aja u interpretacijiprogramskih sadr`aja. Za to postoje {iroke mogu}nosti i izvo-ri. Svaki u~itelj pored ud`benika treba koristiti i odgovaraju}ui pristupa~nu literaturu, slajdove, filmove, ~asopise, novine,`ivo kazivanje na{ih ljudi koji se nalaze u mjestu {kole gdje seorganizira dopunska nastava.

Svaka nova obra|ena tema u~eniku treba dati odre|ene spo-znaje koje }e ga pribli`iti domovini i ja~ati ljubav prema njoj.

53

POVIJEST

V/VI razred

1. Uvod u povijest2. Osnovne napomene o pretpovijesti3. Pretpovijest na prostorima dana{nje Bosne i Hercegovine,

Hrvatske, Srbije i Crne Gore 4. Osnovne napomene o povijesti staroga vijeka, posebno an-

ti~ke Gr~ke i Rima5. Balkanski prostor u anti~ko doba

Stanovni{tvo – Iliri, Kelti, Tra~aniOstaci gr~ke kultureRimsko osvajanje. Ilirski ratoviOrganizacija rimske vlastiTekovine rimske kulturePropadanje anti~kog dru{tva. Uspon Bizanta

VI/VII razred

1. Osnovne napomene o povijesti srednjega vijeka2. Pradomovina Slavena, seoba, naseljavanje na Balkansko

poluotok i Isto~ne Alpe.3. Pokr{tavanje ju`nih Slavena. Stvaranje ju`noslavenskih

dr`ava (Hrvatska do 1102. Ra{ka do sredine 12. stolje}a,Duklja do kraja 12. stolje}a; Samuilova dr`ava); Hrvatskau sastavu Ugarske, do 1527.

4. Ra{ka za vladavine dinastije Nemanji}; Zeta Bal{i}a iCrnojevi}a; Srpska despotovina

5. Dubrovnik u srednjem vijeku; Po~eci mleta~ke vlasti na is-to~nom Jadranu

6. Srednjevjekovna bosanska dr`avaBosna za vrijeme banova, do 1377.

54

Vjerske prilike. Crkva bosanskaKraljevina Bosna. Bosanski velika{i. HercegovinaSocijalne prilike. Kulturno naslje|e

7. Osmansko (tursko) osvajanje balkanskih zemalja

VII/VIII razred

1. Osnovne napomene o povijesti novoga vijeka, do 1878.2. Organizacija (osmanske) turske vlasti na balkanskom

prostoru, do kraja 18. stolje}aAdministrativno ure|enje. Bosanski pa{aluk - ejaletVjerske prilikeSocijalno-ekonomski odnosi. Bune i ustanci. MigracijeKulturno naslje|e

3. Ju`noslavenski narodi pod habsbur{kom i mleta~kom vla{-}u. Ratovi sa Osmanskim (Turskim) carstvom. Vojna kra-jina. Revolucija 1848.

Dubrova~ka republika. Ilirske provincije. Kultura4. Poku{aj reforme Osmanskog (Turskog) carstva. Prvi i

Drugi srpski ustanak. Srbija do 1878. Crna Gora do 1878.5. Bosna i Hercegovina od kraja 18. stolje}a do 1878. Soci-

jalno-ekonomski odnosi. Bune i ustanci Srba. Poku{ajotpora reformama. Administrativne promjene. IntervencijaOmer-pa{e Latasa.

6. Velika isto~na kriza. Pokret don Ivana Musi}a. Berlinskikongres.

VIII/IX razred

1. Osnovne napomene o povijesti Europe i svijeta od 1878.do 1990.

2. Trojednica - Hrvatska, Slavonija i Dalmacija u Habsbur-{koj monarhiji od 1878. do 1914. Srbija od 1878. do 1912.

55

Crna Gora od 1878. do 1912. 3. Bosna i Hercegovina u Habsbur{koj monarhiji od 1878. do

1914. Aneksija 1908.4. Balkanski ratovi. Balkanski prostor i Prvi svjetski rat. Ver-

sailleski mirovni ugovor5. Kraljevina SHS 1918.-1929. Kraljevina Jugoslavija 1929.

– 1941. Dr`avno preure|enje 1939. god. i uspostava Bano-vine Hrvatske. Osvrt na prostor Bosne i Hercegovine.

6. Drugi svjetski rat i Kraljevina JugoslavijaTravanjski rat i podjela Jugoslavije. Nezavisna Dr`avaHrvatskaAntifa{isti~ka borbaStvaranje socijalisti~ke Jugoslavije

7. Jugoslavija 1945. – 1990. Osvrt na prostor Bosne i Herce-govine

8. Kultura

ZEMLJOPIS

V razred

Moja domovina Bosna i Hercegovina

- ime Bosne i Hercegovine i zemljopisni polo`aj u Europi iJugoisto~noj Europi

- granice, povr{ina i dr`avno ure|enje Bosne i Hercegovine- osnovna zemljopisna obilje`ja Republike Hrvatske- regionalno-zemljopisne karakteristike Republike Hrvatske- osnovna zemljopisna obilje`ja Srbije i Crne Gore- regionalno-zemljopisne karakteristike Srbije i Crne Gore

56

VI razred

Priroda Bosne i Hercegovine

- reljef Bosne i Hercegovine- dolinsko-kotlinski predio i predio pobr|a i ravnica- klima Bosne i Hercegovine- vode Bosne i Hercegovine- glavni rije~ni sustavi u Bosni i Hercegovini- biljni i `ivotinjski svijet Bosne i Hercegovine

VII razred

Dru{tveno-zemljopisne odlike Bosne i Hercegovine

- stanovni{tvo Bosne i Hercegovine- naselja u Bosni i Hercegovini- va`nija naselja – gradovi u Bosni i Hercegovini- privredna bogatstva Bosne i Hercegovine- najva`nije privredne grane u Bosni i Hercegovini- prirodno-zemljopisni i dru{tveno-zemljopisni potencijali

za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini

VIII razred

Zemljopisne regije Bosne i Hercegovine

- pojam zemljopisne regije- regija Sjeverne Bosne i Hercegovine- regija Srednje Bosne i Hercegovine- regija Visokog kr{a- mediteranska Bosna i Hercegovina- geo-ekolo{ki problemi Bosne i Hercegovine

57

OBJA[NJENJE

Nastavni sadr`aji ~ine zajedni~ku programsku jezgru za u~e-nike za sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Urealizaciji programskih sadr`aja potrebno bi bilo afirmiratizemljopisne sadr`aje u Bosni i Hercegovini na na~in njihovepopularizacije, kao {to su prirodno-zemljopisne ljepote,prirodni unikati i njihovo atraktivno zemljopisno zna~enje.

Dru{tveno-zemljopisne sadr`aje prezentirati u duhu multiper-spektivnosti naroda i nacionalnih manjina koji `ive u Bosni iHercegovini.

Zemljopisno gradivo bi trebalo biti oslobo|eno tipi~no stru-~nog gradiva, nomenklature i statistike u zamjenu za jednosta-vna zemljopisna {tiva, kojima se nagla{avaju prirodno-zemljopisne i dru{tveno-zemljopisne karakteristike Bosne iHercegovine.

58

KULTURNA I DRU[TVENA POVIJESTNARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Nastavni plan i program za predmetedopunske nastave u srednjoj {koli

NASTAVNI PLAN

59

Godi{nji broj sati po razredimaRed.br. Nastavni predmeti I II III IV

1.Jezici i knji`evnosti narodaBosne i Hercegovine 46 46 46 46

2. Glazbena kultura 6 6 6 6

3. Likovna kultura 4 4 4 4

4. Povijest 10 10 10 10

5. Zemljopis 6 6 6 6

S V E G A 72 72 72 72

NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMETEDOPUNSKE NASTAVE U SREDNJOJ [KOLI

JEZICI I KNJI@EVNOSTINARODA BOSNE I

HERCEGOVINE

ZAJEDNI^KA JEZGRA

I razred

NARODNA KNJI@EVNOST, SREDNJEVJEKOVNAKNJI@EVNOST, KNJI@EVNOST HUMANIZMA, RENESANSE I BAROKA

1. Huma~ka plo~a2. Povelja Kulina bana3. Ste}ci (zapisi)4. Hasanaginica5. Marin Dr`i}, Dundo Maroje6. Ivan Gunduli}, Osman

60

Razred Godi{njibroj sati

Knji`evnost Jezik istilistika

Kulturaizra`avanja ipravopis,pravogovor

Nazivlje

/termini

I. 46 30 8 6 2

II. 46 30 8 6 2

III. 46 30 8 6 2

IV. 46 30 8 6 2

JEZIK I STILISTIKA

Op}i pojmovi o jezikuRazina jezi~ne strukture i njihove jediniceJezik i dijalekt (Hijerarhijska ljestvica jezi~nih idioma)Fonetika i fonologijaNaglasak (akcent)

KULTURA IZRA@AVANJA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS]irilsko-metodijska tradicija i grafije

NAZIVLJE (TERMINI)Teorijsko-knji`evni i nau~ni pojmoviUvod u knji`evnostOsnovni pojmovi Znanosti o knji`evnosti

II razred

KNJI@EVNI RACIONALIZMI, ROMANTIZAM, REALIZAM

1. I. Ma`urani}, Smrt Smail-age ^engi}a2. P. P. Njego{, Gorski vijenac3. Safvet-beg Ba{agi}, Izabrane pjesme4. Branislav Nu{i}, Sumnjivo lice ili Narodni poslanik5. S. S. Kranj~evi}, Pjesme6. E. Mulabdi}, Zeleno busenje ili Na obali Bosne

JEZIK I STILISTIKAMorfologija (gramati~ke kategorije i vrste rije~i)Povijest jezika

KULTURA IZRA@AVANJA, PRAVOGOVOR I PRAVOPISGlasovne promjene

61

NAZIVLJE (TERMINI)Razdoblja, stilske formacije

III razred

ESTETICIZAM (SIMBOLIZMA, IMPRESIONIZMA,DEKADENCIJA, NEOROMANTIZAM...) I AVANGARDA

1. Gustav Mato{, Pjesme (izbor)2. Bora Stankovi}, Ko{tana ili Ne~ista krv3. Musa ]azim ]ati}, Pjesme (izbor)4. Tin Ujevi}, Pjesme (izbor)5. Miroslav Krle`a, Povratak Filipa Latinovi}a6. Isidora Sekuli}, Pisma iz Norve{ke ili Gospa Nola7. Dobrica Cesari}, Pjesme (izbor)8. Milo{ Crnjanski, Seobe ili izbor iz poezije9. Hamza Humo, Grozdanin kikot ili izbor iz poezije

JEZIK I STILISTIKASintaksa

KULTURA IZRA@AVANJA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

NAZIVLJE (TERMINI)Lirika, epika, drama (pro{irivanje znanja)Poetika (epoha, razdoblja, formacija)

IV razred

ZRELI MODERNIZAM I SUVREMENA KNJI@EVNOST

1. Vladan Desnica, Prolje}a Ivana Galeba2. Me{a Selimovi}, Tvr|ava ili Dervi{ i smrt3. Ivo Andri}, Prokleta avlija

62

4. Ranko Marinkovi}, novele ili Kiklop/Glorija5. Danilo Ki{, Enciklopedija mrtvih ili Grobnica za Borisa

Davidovi}a6. Mak Dizdar, Kameni spava~7. ]amil Sijari}, pripovijetke (izbor)8. Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan9. Milorad Pavi}, Hazarski rje~nik

JEZIK I STILISTIKA

JEZIKSociolingvistika.Osnovni sociolingvisti~ki pojmovi: govorna situacija, govorni~in, jezik i druge dru{tvene kategorije, raslojavanje jezika.Funkcionalna stilistika.Pojam funkcionalnog stila.

KULTURA IZRA@AVANJA, PRAVOGOVOR I PRAVOPISRetorika.Retori~ke vrste (njihova povijest).Oblici pismenog izra`avanja.Interpunkcije.

NAZIVLJE (TERMINI)Knji`evnoteorijski pojmoviSagledavanje knji`evnih djela kroz prizmu suvremenih knji-`evnih teorija.

POSEBNO PROU^AVANJE KNJI@EVNOSTII - IV RAZRED

HRVATSKA KNJI@EVNOST

I razred: narodna knji`evnost, srednjevjekovna knji`e-vnost, knji`evnost humanizma, renesanse i baroka

1. Ba{~anska plo~a, Ljetopis popa Dukljanina, Narodna knji-`evnost (upoznavanje)

63

2. [ibenska molitva; Svit se kon~a; i za~injavci ([i{ko Men-~eti}, D`ore Dr`i}...) izbor iz poezije

3. Marko Maruli}, Judita4. Marin Dr`i}, Novela od Stanca5. Hanibal Luci}, skladanje izvarsnih pisan razlicih, Robinja6. Petar Hektorovi}, Ribanje i ribarsko prigovaranje7. Petar Zorani}, Planine ili Juraj Barakovi}, Vila Slovinka8. Knji`evno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne (upozna-

vanje)9. Ivan Gunduli}, Suze sina razmetnoga, Osman, Dubravka10. Fran Krsto Frankopan, Gartlic za ~as kratit

II razred: knji`evni racionalizmi, romantizam, realizam

1. Filip Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliri~kogaaliti rvackoga ili Andrija Ka~i} Mio{i}: Razgovor ugodninaroda slovinskoga

2. Titu{ Brezova~ki: Matija{ Grabancija{ Dijak3. Ilirci: budnice i davorije, Antun Mihanovi}, Stanko Vraz,

Petar Preradovi} (izbor iz poezije)4. Matija Ma`urani}: Pogled u Bosnu ili Dimitrije Demetar:

Teuta5. Ivan Ma`urani}, Smrt Smail-age ^engi}a ili Grgo Marti}:

Osvetnici6. Mate Vodopi}: Tu`na Jele ili Josip Eugen Tomi}: Zmaj od

Bosne ili Eugen Kumi~i}: Urota zrinjsko-frankopanska7. August [enoa: Zlatarevo zlato...8. Silvije Strahimir Kranj~evi} i August Haramba{i}: izbor iz

poezije9. Ante Kova~i~: U registraturi ili Ksaver [andor Gjalski:

Pod starimi krovovi10. Josip Kozarac: Mrtvi kapitali ili vjenceslav Novak: Izbor

iz pripovijedaka ili Sr|an Tuci}: Povratak, Truli dom

III razred: esteticizam (simbolizma, impresionizma, deka-dencija, neoromantizam...) i avangarda

1. Janko Leskovar: Misao na vje~nost

64

2. Ivo Vojnovi}: Dubrova~ka trilogija3. Antun Gustav Mato{: izbor iz poezije, izbor pripovijedaka4. Vladimir Nazor, izbor iz poezije ili Vladimir Vidri}5. Milan Begovi}: Knjiga Bocadoro ili Dinko [imunovi}

izbor pripovijedaka6. Josip Kosor: Rasap, Po`ar strasti ili Milan Ogrizovi}: Ha-

sanaginica7. Janko Poli} Kamov: izbor iz lirike ili Isu{ena kalju`a8. Hrvatska mlada lirika (Ivo Andri}, Nikola Poli}, Ljubo

Wiesner, Augustin Ujevi}, ^erina, Galovi}...)9. Marija Juri} Zagorka: Gri~ka vje{tica ili Ivan Kozarac:

\uka Begovi}10. Antun Branko [imi}: Preobra`enja ili Ulderiko Donadini:

Lude pri~e

IV razred: zreli modernizam i suvremena knji`evnost

1. Miroslav Krle`a: Gospoda Glembajevi ili Povratak FilipaLatinovi}a, Balade Petrice Kerempuha

2. Milan Begovi}: Pustolov pred vratima ili Bez tre}eg ili Gi-ga Bari}eva

3. Izbor iz poezije Tina Ujevi}a, Nikole [opa, Dobri{e Cesa-ri}a, Dragutina Tadijanovi}a, Vinka Nikoli}a, Drage Ivani-{evi}a...

4. Mile Budak, Ognji{ta ili Vladan Desnica: Prolje}e IvanaGaleba ili Ivan Goran Kova~i}: Jama

5. Ranko Marinkovi}: ruke, Kiklop ili Petar [egedin: Djecabo`ja, ili Mirko Bo`i}: Kurlani, gornji i donji

6. Ranko Marinkovi}: Glorija ili Pero Budak: Me}ava ili IvoBre{an: Predstava Hamleta u Mrdu{i donjoj

7. Izbor iz poezije Vesne Parun, Jure Ka{telana, Slavka Mi-hali}a, Josipa Pupa~i}a, Ivana Slamniga, Milivoj Slavi~e-ka, An|elko Vuleti}, Veselko Koroman, Lucijan Kordi},Janko Bubalo, [imun [ito ]ori}...

8. Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan ili Izgubljeni zavi~aj9. Stjepan ^ui}: izbor iz pripovijedaka ili Orden ili Ivan Ra-

os: Prosjaci i sinovi ili Alojz Majeti}: ^angi ili Antun [o-ljan: Kratki izlet

65

10. Ivan Aralica: Psi u trgovi{tu ili Du{e robova ili Pavao Pa-vli~i}: Ve~ernji akt ili Nedjeljko Fabrio: Vje`banje `ivota

SRPSKA KNJI@EVNOST

I razred: narodna knji`evnost, srednjevjekovna knji`e-vnost, knji`evnost humanizma, renesanse i baroka

Narodna knji`evnost: nastanak i razvoj, `enske i juna~ke na-rodne pjesme, podjela po motivima, ciklusima i primjeri.Narodne pripovijetke (basne, {aljive pri~e, anegdote...)Ostale vrste narodnog stvarala{tva (zagonetke, brzalice, pita-lice...)Miroslavljevo evan|eljeRastko Nemanji}/ Sveti Sava: @itiji Sv. Simeuna (odlomak)Jefimije: Pohvala knezu LazaruDespot Stefan Lazarevi}: Slovo ljubveGavrilo Stefanovi} Venclovi}: Besjede (izbor)

II razred: knji`evni racionalizmi, romantizam, realizam

Dositej Obradovi}: Pismo Harlampiju i @ivot i priklju~enijaJovan Sterija Popovi}: Pokondirena tikva (ili La`a i parala`a),poezijaRoman bez romanaVuk Stefanovi} Karad`i}, `ivot i djeloIzbor iz poezije srpskih romanti~ara:Branko Radi~evi}Jovan Jovanovi} Zmaj\ura Jak{i}Laza Kosti}Petar Preradovi}Milovan Gli{i}: Glava {e}era (ili Prva brazda)Laza Lazarevi}: Prvi put s ocem na jutrenje (ili Na bunaru)Simo Matavulj: Bakonja fra Brne (ili pripovijetke po izboru)Stevan Sremac: Pop ]ira i pop SpiraVojislav Ili}, izbor iz poezije

66

III razred: esteticizam (simbolizam, impresionizam, deka-dencija, neoromantizam...) i avangarda

Jovan Du~i} (izbor iz poezije)Aleksa [anti}, izbor iz poezijePetar Ko~i}, pripovijetke, drama: Jazavac pred sudomIvo Andri}Isak SamokovlijaDesanka Maksimovi}Branko ]opi}, Gluvi barut, Ba{ta sljezove bojeBora Stankovi}, Ne~ista krv ili Ko{tanaIsak Samokovlija, pripovijetkeDesanka Maksimovi}, tra`im pomilovanje

IV razred: zreli modernizam i suvremena knji`evnost

Ivo Andri}, Na Drini }uprijaSkender Kulenovi}, Stojanka majka Kne`opoljkaMe{a Selimovi}, Dervi{ i smrtVasko Popa, izbor iz poezijeBranko Miljkovi}, izbor iz poezijeDu{an Kova~evi}, drame i filmovi: Maratonci tr~e po~asnikrug, Ko to tamo peva, Balkanski {pijunMatija Be}kovi}\or|e Sladoje

BO[NJA^KA KNJI@EVNOST

I razred: narodna knji`evnost, srednjevjekovna knji`e-vnost, knji`evnost humanizma, renesanse i baroka

Epska poezijaBalade i romanseNarodne pri~eLirske pjesmeSevdalinkeKratke forme (poslovice, zagonetke...)

67

Bo{nja~ka knji`evnost na orijentalnim jezicimaAlhamijado knji`evnost

II razred: knji`evni racionalizmi, romantizam, realizam

Mehmedbeg Kapetanovi} Ljubu{akSafvet-beg Ba{agi}Avdo Karabegovi}Edhem Mulabdi}Osman Nuri-Had`i}Osman \iki}Ahmed Muradbegovi}

III razred: esteticizam (simbolizam, impresionizam, deka-dencija, neoromantizam...) i avangarda

Musa ]azim ]ati}Hamza HumoHasan Kiki}Me{a Selimovi}

IV razred: zreli modernizam i suvremena knji`evnost

Skender Kulenovi}]amil Sijari}Mak DizdarDervi{ Su{i}Ned`ad Ibiri{imovi}Abdulah SidranAlija Isakovi}Irfan Horozovi}D`evad Karahasan

68

GLAZBENA KULTURA

I i II razred

PREGLED BH PROGRAMSKIH SADR@AJANASTAVNE TEME / NASTAVNE JEDINICE

1. PRAPOVIJEST I ANTIKA

a) tradicionalne bh pjesme: tu`balice, uspavanke, vojni~ke,radne pjesme

b) prona|eni instrumenti u nalazi{tima:- ko{tana svirala zvi`daljka (40.000 god. pr. Kr., Crvena.

Stijena na lijevoj obali Trebi{njice, blizu sela Petrovi})- sirinx-6 cjev~ica od trske (Panova frula), u rukama Silva-

na, za{titnika pastira i {uma (bo`anstvo Ilira)- bronzana figura dje~aka koji svira trubu (Donja Blatnica

kod Brotnja u Hercegovini)- sistrum, Stolac

2. SREDNJEVJEKOVNA BOSNA

a) kazali{na i glazbena umjetnost u srednjevjekovnimgradovima:

- glazbenici bosanskih dvorova velika{a odlaze na svetkovi-ne Sv.Vlaha:

- glazbenici vojvode Sandalja Hrani}a 1408. 1410.- Frula{ki orkestar hercega Stjepana Vuk~i}a-Kosa~e, orgu-

lje (1446.) imena prvih glazbenika (Pribigna i Mrvca), tenazivi na latinskom za zabavlja~e i lakrdija{i (ioculatores,ystriones, cugalarii, bufones, svira~i na razli~itim instru-mentima-piffari/ pifferi, lautarii/lautares, tubetae/tubici-nes, pulsatores, gauachari/ guacharini za frula{e, lautiste,svira~e na udaraljkama i bubnjare)

69

b) duhovna glazba Bosanske crkvec) Kir Stefan Srbin: Ninja sili nebesnije (vokalna glazba)

3. GLAZBENA UMJETNOST OD XV. DO XIX. STOLJE]A

A. INSTRUMENTALNA GLAZBA RENESANSE- Franjo Bosanac; Tri frotole s ri~erkarima za glas i lutnju

B. TURSKI PERIODa) BH sakralna glazba s kraja 15. stolje}a nadalje:

- misa quotidiana (katolici, crkveno pjevanje, or-gulja{i;

- krsna slava (pravoslavci), crkveno pojanje;- ezan, ilahije; Tekije i oblici muziciranja (musli-

mani)- Davidov psalm (sefardi);

b) tradicionalni instrumenti: idiofoni, membranofo-ni, aerofoni, kordofoni: gusle, tambure, lierica, saz- gra|enje

c) tradicionalna svirka: dobo{ari; diplari, frula{i; sa-zlije tradicionalni ansambli (zurne i bubnjevi itd.)

d) narodna tradicija, napjevi (dugi, kratki), brojalice,svatovske pjesme, narodna kola i obi~aji; vi{egla-sno pjevanje (pjevanje na bas, gange)

e) tradicionalni obi~aji: koledarske, vidovdanske,vu~arske,

f) gradska tradicija: sevdalinke; sazlije; pjeva~i sev-dalinki, sefardska romansa

g) glazba – predmet u {koli; prva pjeva~ka dru{tva:Katoli~ko crkveno pjeva~ko dru{tvo «Kosa~a» uMostaru 1873.; Srpsko-pravoslavno crkveno pjeva-~ko dru{tvo u Gra~anici 1877.)

h) Melografski rad: Julije Bajamonti, splitski ljekar ikompozitor: prvi notni zapisi (XVIII st.); FranjoKuha~ (101 zapis i obrade za glas i klavir);

i) Instrumentalna glazba:- vojni orkestri (mehter),- dvorska glazba; Ida-Zulejda, supruga Omer-pa{e

(prva `ena kompozitor)

70

j) Kompozitori iz franjeva~kog redak) Oblici koncertne i pozori{ne djelatnosti: Kara-

|oz itd.

III i IV razred

1. GLAZBENI ROMANTIZAM U SRBIJI, HRVAT-SKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI

a) Predstavnici ranog romantizma- glazbene forme (solo pjesma, klavirska minijatura, simfo-

nijska poema)- Stvaranje nacionalnog glazbenog izraza u Hrvatskoj: V.

Lisinski: Ljubav i zloba, Porin, opere- Stvaranje nacionalnog glazbenog izraza u Srbiji: K. Stan-

kovi}: solo pjesme: Varijacije na temu pjesme: «[to se bo-re misli moje»

b) Predstavnici kasnog romantizma:- U Hrvatskoj: I. Zajc: Nikola [ubi} Zrinjski, operaPredstavnici kasnog romantizma- U Srbiji: D.Jenko: Komad s pjevanjem «\ido»:,

S. Mokranjac, Rukoveti:; XV rukovet iz Bosne, J. Marin-kovi}: ^e`nja, solo pjesma; Ljubim~e prolje}a, za dje~ijihor

2. BOSNA I HERCEGOVINA U PERIODU AUSTRO-UGARSKE UPRAVE

a) po~eci melografskog rada: ^eh Ludvik Kuba 1100 napjevaprete`no gradskih pjesama;

b) Cvjetko Rihtman i Vlado Milo{evi} – etnomuzikolozi:b) kompozitori: Franjevci;- Aleksa [anti}: Tamburicec) narodni tradicionalni instrumentid) prvi koncerti u Banjoj Luci i Sarajevu 1881.: razvoj

glazbene kulture Zapadno-evropskog tipa.e) nacionalna dru{tva svih koncesija – muziciranje

71

f) Franjo Ma~ejovski i ~e{ki glazbenici, temelj glazbenomobrazovanju. 1908. privatna glazbena {kola u Sarajevu;Komponuje rukoveti.

g) glazbena izdanja crkvenih zbirki Sarajevu 1911.

3. GLAZBENA UMJETNOST XX. STOLJE]A

Op}e karakteristike glazbe XX. stolje}a. Razvoj moderneglazbe u Hrvatskoj, Srbiji i BiHHRVATSKA:J. Slavenski: Simfonija Orijenta, kantataJ. Gotovac:

Jadovanka za teletom, horska kompozicijaEro s onoga svijeta, opera (odlomci)

K. Baranovi}: Licitarsko srce, balet (predigra)SRBIJA:P. Konjovi}: Sabah, solo pjesma, Ko{tana, operaM.Milojevi}: Jesenja elegija, solo pjesma; Muha i komarac i

Vrabac i ma~ka, horske kompozicijeS. Hristi}: Prva svita iz baleta Ohridska legenda (I stavak)OPERETA I MJUZIKLI: I. Tijardovi}: Mala Florami,opereta (odlomak); A.Kabiljo: Jalta, Jalta

GLAZBENA UMJETNOST XX. STOLJE]A U BiHUmjetni~ka glazba i glazbeno stvarala{tvo

1. Glazbeno {kolstvo: Oblasna glazbena {kola u Sarajevu1920.;

- Sarajevsko pozori{te 1921. i pozori{ni orkestar; Belu{ Jun-gi} pravi doma}i kompozitor «Almasa», komad s pjeva-njem.

- kompozitori: Ma}ejovski; J.Majer (operete);- Sarajevska filharmonija 1923.- Pozori{te u Banjoj Luci i pozori{ni orkestar; kompozitori i

dirigenti: Vlado Milo{evi}, Jaroslav Pleciti, Josip Jiranek,komadi s pjevanjem;

- opera u Sarajevu 1946., Balet 1950., glazbena akademija uSarajevu 1955. Simfonijski orkestar u Mostaru 1956.

72

- glazbena akademija u Banjoj Luci.- Glazbene institucije, glazbeni ansambli, djelovanje kultur-

no-umjetni~kih dru{tava.

2. Najzna~ajniji kompozitori:Izbor primjera:M. Pozaji}, horske kompozicije,M. [piler, instrumentalne kompozicijeC. Rihtman: Hodijska svadbaM. Prebanda: Smije{no ~udo i Pazar, solo pjesmeV. Milo{evi}:

Dramska simfonija 69. (I stavak)Bosanska svitaJazavac pred sudom, opera

A. Smailovi}:Kon~ertino za klarinet, klavir, timpane i guda~ki orkestar,Probu|ena kasaba

V. Komadina: Drugi koncert za klavir, Dervi{ i smrt, baletJ. Magdi}: Glazba za klarinet, saz i elektronikuA. Bego-[imuni}: Prva simfonijaA. Horozi}: Uvertira Bosna, Kapija, Hasanaginica, opera

3. Najzna~ajniji interpretatori:a) narodne glazbe u BiH:Emina Ze~aj, Beba Selimovi}, Safet Isovi}, Zaim Imamovi},Nada Mamula, Zehra Deovi}, Ljubica Berak, Zora Dubljevi},Slobodan Lali}b) starogradske pjesme, po izboru

POP I ROK GLAZBA U BOSNI I HERCEGOVINIa) Kompozitori: Kemal Monteno (kantautor), Bato Kova~,

Goran Bregovi}, \or|e Novkovi}, Slobodan-BodoKova~evi}, Nermin Puškar,-Puško

b) Pjeva~i: Sabahudin Kurt, Kemal Monteno, Zdravko ^oli},Dino Merlin, Romana Pani}, Boris Re`ak, Fuad Backovi}-Deen, Hajrudin Varešanovi} «Hari Mata Hari», Maja Tati}

c) Pop grupe: «Indexi» i Davorin Popovi}, «Bijelo dugme»i @eljko Bebek,

73

NAPOMENA:U nastavu skupnog muziciranja zbor i sviranje u orkestru kojisu obvezni i sastavni dio predmeta za u~enike koji u ovim dje-latnostima sudjeluju, treba uklju~iti i kompozicije BiH kom-pozitora. Treba omogu}iti na{oj djeci da u okviru programa zakulturnu i javnu djelatnost i obilje`avanje zna~ajnih datuma iblagdana, uklju~e i stvarala{tvo iz BiH radi njegovanja kultur-nog identiteta. Slu{ati himnu BiH u oba razreda.

PRIGODNE PJESME ZA OBILJE@AVANJE VJERSKIHBLAGDANA:

Hrvati-katolici:Lijepa na{a domovino (Josip Runjanin)Sveti NikolaBo`i~na zvonaKoleda k novom ljetuNovogodi{nja pjesmaU to vrijeme godi{ta

Bo{njaci-muslimani:Molitva – Velik ti si Bo`e blagi-ilahijaDo|i najdra`i-ilahijaKad procvatu behari-ilahijaTeku rajski potoci-ilahijaRamazan, Ramazan mjesec odabranNek miri{u avlijeNi Bajrami vi{e nisu, kao {to su nekad bili

Srbi-pravoslavci:Himna Sv.SaviBo`e pravde (Davorin Jenko)Oj Badnja~e, Badnja~eDo Bo`i}a tri no`i}aBo`i}na pjesma Ro`destvo TvojeVaskrsenje HristovoHristos vaskrse (Vasilije Pokraj~i})

74

LIKOVNA KULTURA

I razred

Programski sadr`aj:

1. pretpovijest u BiHpaleolit – gravura iz Badnja kod Stoca/ neolit, eneolit – bu-tmirska kultura: figuralna plastika2. bron~ano i `eljezno doba – lon~arstvo geometrijskog sti-la; glasina~ka kultura; akropola u O{ani}ima3. anti~ko i kasnoanti~ko doba – vile (Mogorjelo kod ^a-pljine), kasnoanti~ke bazilike, epitafi, reljefi, stele – simbiozaanti~ke umjetnosti i doma}ih elemenata; uticaji anti~ke kultu-re Mediterana na tlu Bosne i Hercegovine4. rani srednji vijek: doba seobe naroda i ranoslavensko do-ba – uticaji ranoromani~ke arhitekture i plastike jadranskogpodru~ja (pleterna ornamentika)

II razred

Doba srednjevjekovne bosanske dr`ave1. Utvr|eni srednjevjekovni bosanski gradovi i dvorovi bo-

sanskih vladara (Bobovac, Vranduk, Travnik, Ostro`ac,Jajce, Doboj, Zvornik ...)

2. Srednjevjekovna minijatura, iluminirani rukopisi i freskociklusi; bizantska umjetnost: uticaji ra{ko-moravske {kole(Miroslavljevo jevan|elje, 12 st., Hvalov zbornik, Hrvojevmisal, Mostarsko jevan|elje 15 st., freske manastira Do-bruna kod Vi{egrada)

3. Nadgrobni spomenici-ste}ci; crkva bosanska (bogumil-stvo/patarenstvo) – nekropole u Radimlji (Stolac), Kreko-vima (Nevesinje), Blidinju

75

4. Radovi u metalu – «bosanski stil» - umjetni~ki obrt iz zbir-ki franjeva~kih samostana (Kraljeva Sutjeska, Kre{evo,Fojnica), i Stara pravoslavna crkva u Sarajevu.

III razred15. do 18. stolje}e1. a) Elementi urbanih struktura osmanskog perioda – ~ar{i-

ja, d`amije, medrese, hanovi, karavansaraji, hamami,bezistani, tekije, turbeta, }uprije

b) Stambena arhitektura i kultura stanovanja u osmanskomperiodu – Svrzina ku}a, Begovina kod Stoca, Velagi}aku}a u Blagaju, Po~itelj...; bogata dekoracija interijera)

2. Sakralna arhitektura u Bosni i Hercegovini 15. – 18. stolje-}a – primjeri klasi~nog stila osmanske arhitekture potku-polnih d`amija (Alipa{ina d`amija, Begova d`amija, Care-va d`amija – Sarajevo; Karad`ozbegova d`amija – Mos-tar...); sakralna arhitektura bizantskog i zapadnog kruga(Stara pravoslavna crkva u Sarajevu, Lomnica, Tavno,Ozren, Vozu}a...; samostan Sv.Marije, Srebrenica, Vare{...)

3. Umjetnost bizantskog kruga, bosanskih katolika i Sefarda– iluminacija evan|elja i ikone; fresko ciklus iz Lomnice,16 st., zlatarstvo fojni~kog i kre{evskog kruga; Staro`idovsko groblje i hram u Sarajevu, Hagada ...

IV razred

Umjetnost 19. stolje}a i moderno doba1. arhitektura historicizma i promjena urbanih struktura

osmanskog perioda (nove tendencije u bh. arhitekturi)2. slikarstvo, grafika i skulptura do II. svjetskog rata3. umjetni~ke prilike nakon II. svjetskog rata i suvremena

kretanja: (dizajn, film, fotografija), za{tita spomenika imuzeologija; pitanje obnove i rekonstrukcije

76

POVIJEST

I razred

1. Uvod u povijest2. Osnovne napomene o pretpovijesti3. Pretpovijest na prostorima dana{nje Bosne i Hercegovine,

Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Zna~ajnija arheolo{ka nalazi{ta.4. Osnovne napomene o povijesti starog vijeka, posebno an-

ti~ke Gr~ke i Rima5. Balkanski prostor u anti~ko doba

Stanovni{tvo – Iliri, Kelti, Tra~aniOstaci gr~ke kultureRimsko osvajanje. Ilirski ratoviOrganizacija rimske vlastiTekovine rimske kulture

6. Propadanje anti~kog dru{tva. Uspon Bizanta

II razred

1. Osnovne napomene o povijesti srednjeg vijeka2. Pradomovina Slavena, seoba, naseljavanje na Balkansko

poluotok i Isto~ne Alpe, Samov savez3. Pokr{tavanje Ju`nih Slavena. Stvaranje ju`noslavenskih

dr`ava (Hrvatska do 1102. Ra{ka do sredine 12. stolje}a;Duklja do kraja 12. stolje}a; Samuilova dr`ava); Hrvatskau sastavu Ugarske, do 1527.

4. Ra{ka za vladavine dinastije Nemanji}; Zeta Bal{i}a iCrnojevi}a; Srpska despotovina

5. Dubrovnik u srednjem vijeku; Po~eci mleta~ke vlasti na is-to~nom Jadranu

6. Srednjevjekovna bosanska dr`avaBosna za banova, do 1377.

77

Vjerske prilike. Crkva bosanskaKraljevina Bosna. Bosanski velika{i. HercegovinaSocijalne prilike; Kulturno naslje|e

7. Tursko (osmansko) osvajanje balkanskih zemalja

III razred

1. Osnovne napomene o povijesti novog vijeka, do 1878.2. Organizacija turske (osmanske) vlasti na balkanskom

prostoru, do kraja 18. stolje}aAdministrativno ure|enje. Bosanski pa{aluk – ejalet.Autonomija Crne GoreVjerske prilike. Socijalno-ekonomski odnosi. Bune iustanci. MigracijeKulturno naslje|e

3. Ju`noslavenski narodi pod habsbur{kom i mleta~kom vla{-}u. Ratovi sa Turskim (Osmanskim) carstvom. Uskoci.Vojna krajina. Revolucija 1848.

Dubrova~ka republika. Ilirske provincije. Kultura4. Poku{aj reforme Turskog (Osmanskog) carstva. Prvi i

Drugi srpski ustanak. Srbija do 1878. Crna Gora do 1878.5. Bosna i Hercegovina od kraja 18. stolje}a do 1878. Soci-

jalno-ekonomski odnosi. Bune i ustanci Srba. Poku{ajotpora reformama, pokret Huseina Grada{~evi}a. Admi-nistrativne promjene. Intervencija Omer-pa{e Latasa.

6. Velika isto~na kriza. Pokret don Ivana Musi}a Berlinskikongres.

IV razred

1. Osnovne napomene o povijesti Europe i svijeta od 1878.do 1990.

2. Trojednica – Hrvatska, Slavonija i Dalmacija u Habsbur-{koj monarhiji od 1878. do 1914. Srbija od 1878. do 1912.

78

Crna Gora od 1878. do 1912. 3. Bosna i Hercegovina u Habsbur{koj monarhiji od 1878. do

1914. Aneksija 1908.4. Balkanski ratovi. Balkanski prostor i Prvi svjetski rat. Ver-

sajski mirovni ugovor.5. Kraljevina SHS 1918.-1929. Kraljevina Jugoslavije 1929.-

1941. Dr`avno preure|enje 1939. Banovina Hrvatska. Os-vrt na prostor Bosne i Hercegovine.

6. Drugi svjetski rat i Kraljevina Jugoslavija.Travanjski rat i podjela Jugoslavije. NDHAntifa{isti~ka borbaStvaranje socijalisti~ke Jugoslavije

7. Jugoslavija 1945. – 1990. Osvrt na prostor Bosne i Herce-govine (osnovne napomene)

8. Kultura

ZEMLJOPISPROGRAMSKI SADR@AJI

I razred

OP]I PODACI O BOSNI I HERCEGOVINIBosna i Hercegovina – Zemljopisni polo`aj u Jugoisto~nojEuropi i Europi;Administrativno-teritorijalne odlike – veli~ina, granice,oblik teritorije i dr`avno dru{tveno ustrojstvo;Proces tranzicije – dru{tveno-politi~ka i ekonomska;Bosna i Hercegovina i me|unarodna integracija – Europ-ska unija i NATO pakt.Geoekolo{ki problemi u Bosni i Hercegovini – glavni uzro-~nici zaga|ivanja `ivotne sredine, mjere i aktivnosti na za{titikvaliteta `ivotne sredine;

79

II razred

PRIRODNO-ZEMLJOPISNE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINEMakro-morfolo{ke cjeline: Peripanonska i posavska ravnica– aluvijalne ravni, horst planine i pobr|a. Planinsko-kotlinskamorfolo{ka regija – planinski vijenci, bila i polja, kotlinsko-dolinska podru~ja. Mediteranska – niska Hercegovina, uskiprimorski pojas Neum-Klek.Glavni tipovi klime: umjerenokontinentalna, pretplaninska,planinska, izmijenjeno jadranska i ju`nojadranska klima.Vode Bosne i Hercegovine: Rijeke u Bosni i Hercegovini. Ri-je~ni slivovi: crnomorski i jadranski. Jezera u Bosni i Herce-govini. Jadransko more.Biozemljopisne odlike: osnovne specifi~nosti kopnenih iakvati~nih bioma.

III razred

DRU[TVENO-ZEMLJOPISNE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINEDemozemljopisna obilje`ja i procesi: broj i prirodno kreta-nje, razmje{taj stanovni{tva i gustina, migracijska kretanja,strukture stanovni{tva, depopulacija stanovni{tva.Mre`a naselja i vode}i gospodarski centri.Prirodni resursi i gospodarstvo: poljoprivreda – strukturaagrarne proizvodnje, zemljopisni potencijali razvoja.Energija i sirovinski resursi - struktura energetskih izvora injihova nalazi{ta, sirovinski potencijali i njihova le`i{ta.Prostorne i strukturne odlike industrije – najva`nije indus-trijske vrste i njihov zemljopisni razmje{taj;Odlike tercijarnih djelatnosti – saobra}aj, turizam i trgovi-na.

80

IV razred

REGIONALNO-ZEMLJOPISNE ODLIKE BOSNE IHERCEGOVINE I SUSJEDNIH ZEMALJAFizionomske regije Bosne i Hercegovine.Nodalno-funkcionalne regije Bosne i Hercegovine.Zemljopisne odlike Srbije i Crne Gore – polo`aj veli~ina, gra-nice, stanovni{tvo i gospodarstvo.Regionalno-zemljopisne odlike Srbije i Crne Gore.Zemljopisne odlike Republike Hrvatske – polo`aj veli~ina,granice, stanovni{tvo i gospodarstvo.Regionalno-zemljopisne odlike Republike Hrvatske.

OBJA[NJENJE

Ovaj programski sadr`aj je oblikovan prema konceptu zaje-dni~kih programskih jezgri, uva`avaju}i linearni koncentri~nikombinirani sustav programiranja kako bi se, bar djelomi~noizbjegla nepotrebna ponavljanja.Koncepcija ovog nastavnog programa odnosi se na izu~avanjezemljopisa Bosne i Hercegovine i prilago|ena je zahtjevima ipotrebama dopunskog zemljopisnog obrazovanja za srednjo-{kolski nivo u~eni~ke populacije u inozemstvu. Zemljopisnisadr`aji zavi~ajnog karaktera pobu|uju naro~ito interesiranjeu~enika, te njihova uspje{na realizacija ima poseban odgojno-obrazovni zna~aj. Pri tome je, pored ostalih, neophodno uva-`avati princip zasnovanosti zemljopisnih sadr`aja na nau~nim~injenicama i istinama, kao i princip korelacije ovih program-skih sadr`aja sa srodnim nastavnim sadr`ajima iz procesa re-dovite nastave. Pored brojnih ciljeva nastavnog procesazemljopisa posebno treba imati u vidu razvijanje kod u~enikaosje}anja domoljublja i humanizma, kriti~kog mi{ljenja, eko-lo{ke kulture, te etni~ke i vjerske tolerancije. U procesu kvali-tetne i uspje{ne realizacije ovih sa`etih programskih sadr`ajazemljopisa neophodna je uloga kreativnih sposobnosti nasta-vnika-geografa i ud`beni~ke zemljopisne literature.

81