˝GLAVNE ZNAČAJKE

KULTURNOG TURIZMA˝

1. TEMATSKA JEDINICA

1. KULTURNI TURIZAM

2. KULTURA

3. KULTURNA BAŠTINA

4. KULTURNO ILI NASLIJEĐENO DOBRO

5. KULTURNI TURISTIČKI PROIZVOD

6. MEĐUZAVISNOST KULTURE I TURIZMA

7. ODNOS KULTURNOG TURIZMA I GLOBALIZACIJE

1. KULTURNI TURIZAM

Posljednje desetljeće dolazi do proširivanje ponude i

potražnje slijedom potrebe zadovoljavanja turista i

ostvarivanja odgovarajućih ekonomskih učinaka.

Kulturni turizam – iznimno složeni specifični oblik

turizma

Već u samoj definiciji turizma imanentno je putovanje u

svrhu odmora i psihofizičke rekreacije te upoznavanje

drugih područja, kultura i civilizacija.

Segment kulture oduvijek je bio značajni predmet

turističkog interesa

Kulturni turizam uključuje dimenziju fizičkog

posjećivanja kulturnim institucijama te dimenziju

sveobuhvatnog kulturnog kontakta turista s lokalnim

stanovništvom

Termin kulturni turizam pojavljuje se 1969. godine na kongresu ICOMOS-a (International Council on Monuments and Sites)

Problemi i razlike u definiranju kulturnog turizma proizlaze iz razlika definicija kulture u pojedinim zemljama, te upravljanja kulturnim resursima kao i iz pokušaja definiranja korisnika- turiste u kulturnom turizmu.

Ne postoji jedinstvena definicija

Kulturni turizam, turizam baštine, turizam kulturne baštine, baštinski turizam, povijesni turizam…?

– Pojam kulturni turizam uglavnom se primjenjuje na

putovanja koja uključuju posjete kulturnim resursima

neovisno o početnim motivima, a kroz kretanje ljudi izvan

njihovog uobičajenog mjesta stanovanja

– Kulturni turizam sadržava edukativni element, ali i

zabavno iskustvo

– Kulturna motivacija je sekundarni, a ne primarni motiv

– Preduvjeti za razvoj kulturnog turizma destinacije su

kritična masa sličnih ili s kulturom kompatibilnih atrakcija,

postojeći imidž destinacije, turistička atraktivnost

destinacije te već dostignuti turistički promet u destinaciji

– Kulturni turizam je teže razviti tamo gdje je turistička

aktivnost slaba

Dva pristupa u definiranju kulturnog turizma:

Prvi pristup

• se orijentira na spomenike i predjele opisivanjem vrsta privlačnosti koje posjećuju turisti u kulturnom turizmu i jasno se odnosi na kulturu kao proizvod.

• Taj je pristup vrlo koristan za kvantitativno istraživanje, jer je relativno lako identificirati, brojiti i intervjuirati posjetitelje. Međutim, taj pristup može dati nejasnu sliku aktivnosti i motivacija turista jer se usmjerava na analize pojedinih predjela.

• Područja ili privlačnosti koja se smatraju motivima u kulturnom turizmu: arheološka područja, muzeji i galerije, arhitektura, umjetnost, skulpture, zanati, festivali, događaji, glazba, ples, drama, opera, filmovi, jezične i književne studije, ture i događaji, vjerski festivali, hodočašća, cjelokupna kultura i subkultura.

• Te su privlačnosti jasno usmjerene na koncept kulturnog turizma u kojem je prisutno korištenje kulture kao proizvoda, u čemu nema aktivnog uključivanja u kulturu kao proces.

DRUGI PRISTUP

• pristup je više konceptualnog karaktera u

kojem se kulturni turizam opisuje prema

motivima i značenju koja su vezana za

aktivnosti u kulturnom turizmu koji

obuhvaća sve oblike putovanja u kojima

turisti uče o povijesti i naslijeđu drugih ili

njihovom suvremenom načinu života i

mišljenja. Turisti uče o procesu drugih

kultura i zato se konceptualna definicija

jasnije temelji na kulturi kao procesu.

• Konceptualna definicija • „Kulturni turizam obuhvaća sva putovanja van mjesta

boravišta koja uključuju kulturne atrakcije sa namjerom prikupljanja novih informacija i stjecanje iskustva kako bi zadovoljili svoju kulturnu potrebu.” (ATLAS)

• Tehnička definicija • „Kulturni turizam obuhvaća sva putovanja koja

uključuju specifične kulturne atrakcije poput povijesnih predjela, umjetničke i kulturne manifestacije, umjetnost i drama van mjesta boravišta.”(ATLAS)

KOJA JE NAJVAŽNIJA RAZLIKA IZMEĐU KONCEPTUALNE I

TEHNIČKE DEFINICIJE?

Definicije kulturnog turizma sa

različitih stajališta

a) sa stajališta kulturnog

turista (potražnje)

- motivacijske definicije

- doživljajne definicije

b) sa stajališta kulturnog

turizma (ponude)

- tehničke definicije

A) definicije sa stajališta kulturnog turista Ad. 1. motivacijske definicije

1985.g. Svjetska turistička organizacija definirala je kulturni turizam kao putovanja motivirana kulturom poput studijskih, kazališnih i kulturnih tura, putovanja na festivale i slična događanja, posjete povijesnim lokalitetima i spomenicima, putovanja kako bi se proučavala priroda, folklor ili umjetnost te hodočašća.

1995.g. Silberberg:”… putovanja osoba izvan stalnog mjesta boravka motivirana u potpunosti ili djelomično interesom za povijesno, umjetničko ili znanstveno nasljeđe društvene zajednice, regije, grupe ili institucije.”

1999.g. Richards:”Kulturni turizam označava kretanje ljudi uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihova mjesta stanovanja s namjerom prikupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe.”

Kritika motivacijskih definicija?

Ad. 2. doživljajne definicije

ATLAS definira kulturni turizam kao sva putovanja koja uključuju posjete kulturnim atrakcijama izvan stalnog mjesta boravka s ciljem stjecanja novih znanja i doživljaja koja zadovoljavaju kulturne potrebe pojedinaca.

1996.g. Stebbins definira kulturni turizam kao:”… turizam zasnovan na potrazi i sudjelovanju u novim i dubokim kulturnim iskustvima koje mogu biti estetske, emocionalne, intelektualne ili psihološke prirode.”

1991.g. Fridgen je identificirao iskustvo kulturnog turista, konstatirajući da turist najčešće može isusiti onaj dio kulture koji se prezentira i za koji plaća, budući da turist najčešće ostaje u tom području kratko vrijeme, tako da ustvari iskusi umjetni odraz stvarne kulture.

Kritika doživljajnih definicija?

B) definicije sa stajališta kulturnog turizma

Ad.1. tehničke definicije

Lord je 1993. godine je za potrebe planiranja kulturnog turizma u Kanadi razlikovao:

Instutucije (muzeje, galerije, povijesne lokalitete, kazališta, koncertne dvorane i sl.)

Naslijeđe i stil života (povijesni gradovi i četvrti, ulice, spomenici, običaji, jezici, gastronomija)

Događanja (festivali, sajmovi, izložbe, natjecanja, i sl.

Australski Bureau for Tourism Research 1997. godine je klasificirao elemente na obrazovne i zabavne na način da u:

- glavne i ključne uvrštava lokalitete kulture Aboridžina, galerije i muzeje, klasičnu glazbu, primijenjenu umjetnost, ples, festivale, kazališta, lokalnu povijest…

- Sekundarne ubraja botaničke vrtove, kabaree, kina, parkove, tematske parkove, popularnu muziku i zoološke vrtove – koji ujedno odražavaju stil i način života te sadrže više zabavnih od obrazovnih elemenata

Da li su nam potrebne sve definicije, doživljajne, motivacijske i tehničke

ili nisu?

Ostale definicije

- ICOMOS definira kulturni turizam kao oblik

turizma čija je svrha, između ostalog, otkrivanje

spomenika i lokaliteta. On ima pozitivne učinke na

njih utoliko što pridonosi njihovu održavanju i

očuvanju. Taj oblik turizma zapravo opravdava

napore koje to održavanje i očuvanje zahtijeva od

ljudske zajednice zbog socio-kulturne i

ekonomske dobrobiti koju donose stanovništvu.

- 1998.g. Keillor Garrison u Bijeloj kući na

konferenciji je izjavio:”Ne trebamo

razmišljati o kulturnom turizmu jer u

stvarnosti druga vrsta turizma i ne postoji.

To je bit turizma… Ljudi ne dolaze u

Ameriku zbog naših hotela ili mogućnosti

rekreacije… Oni dolaze zbog naše kulture:

visoke kulture, niske kulture, srednje

kulture, lijeve, desne, stvarne ili

zamišljene – dolaze vidjeti Ameriku”

2. KULTURA

Kultura je stara koliko i društvo

Antropološki pristup definiranja kulture

Edward Burnett Taylor, 1871.g. – tvorac antropološkog koncepta u knjizi Primitivna kultura navodi:”Kultura ili civilizacija, uzeta u njezinom širokom etnografskom smislu jest kompleksna cjelina koja obuhvaća znanje, vjeru, umjetnost, moral, pravo, običaje i sve druge sposobnosti i navike što ih je čovjek stekao kao pripadnik društva.”

• Richards, 2003.g. :”Kulturu čine proizvodi,

ali i procesi koji uključuju ideje i način

života”

Razumijevanje kulture kao proizvoda i procesa:

• Kao proces kultura proizlazi iz antropologije i

sociologije koje kulturu shvaćaju kao pravila

ponašanja ugrađenih u pojedine grupe ili slojeve.

• Kultura kao proizvod označava društveno područje

proizvodnje u kojem ljudi osmišljavaju sebe i svoj

život u kreativnom radu čija se vrijednost potvrđuje

na tržištu.

Da li je kultura

statičan ili

dinamičan model?

Kultura je dinamičan model, fenomen koji

se konstantno razvija

Schouten:”… kultura je fenomen koji se

konstantno razvija, to je živući identitet.

Ona je dinamičan model, a pokušamo li je

ukalupiti u statičan oblik, prestat će

postojati kao izvor inspiracije.”

I turizam i kultura su dinamične pojave koje

se kontinuirano mijenjaju.

Razumijevanje kulture u turizmu

Kultura u odnosu na turizam predstavlja ukupnost

materijalnih i duhovnih vrijednosti u oblasti

turizma te stupanj čovjekova poznavanja tih

rezultata, što uključuje u sebi poglede, rizike,

ponašanje ljudi, bilo turista, bilo nositelja

turističkih usluga svih vrsta

Moraju se uzeti u obzir svi sudionici koji se javljaju u turizmu

U kulturnom kontaktu važno je razlikovati lokalno stanovništvo i njegovu kulturu, turiste i turističku kulturu (zajedničku većini turista), rezidualnu kulturu (jedinstvenu za svako turističko tržište), turističke djelatnike (koji pružaju usluge turistima i djeluju kao posrednici između domaće i gostujuće populacije), njihovu menadžersku i poslovnu kulturu itd.

Lokalna i turistička kultura u odnosu na rezidualnu kulturu

Dva aspekta kulture koji spadaju među

glavne faktore pojave i razvoja

turističkog fenomena:

1. Aspekt subjektivne kulture

Interkulturacija – spontano obogaćivanje

osobne kulture pojedinaca

Akulturacija – obogaćivanje kulture pojedinca

kroz susrete različitih kultura turista i turističkih

djelatnika pa i ukupnog domicilnog pučanstva

2. Aspekt objektivne kulture

O njima ovisi turistička privlačnost

Njihova vrijednost povećava vrijednost

turističke ponude

• Uloga turizma u razvoju postojećih i novih oblika kulture

može se pojednostavljeno svesti na sljedeće osnovne teze:

Turizam razvija subjektivnu kulturu pojedinaca

Stvara nove oblike i tipove subjektivne kulture pa i specifičnu turističku

kulturu

Aktivira različite elemente objektivne kulture (spomenici, gastronomija,

etnografija)

Turizam postaje masovni kulturni pokret

Turisti su značajni promotori kulture svoje zemlje

Uključenje u turizam pospješuje razvoj ličnosti širenjem kulturnog

horizonta

Turizam obogaćuje životna iskustva i kompenzira manjkavosti

obrazovanja i odgoja

Promiče proces integracije ali i nacionalne afirmacije kultura

Intenzivira kulturnu razmjenu među narodima

Razvija tzv. forme inkulturacije i akulturacije

Razvija kulturu putovanja i kulturu odmaranja

Potpomaže turističko-kulturni odgoj mladeži i drugih socijalnih skupina

turista

Potiče i širi kulturu i turistički odgoj lokalnog pučanstva

Utječe na otkrivanje, sanaciju, revitalizaciju i popularizaciju kulturnog

blaga

Promovira forme kulturnog i nacionalnog identiteta

Neposredno stvara nova kulturno-turistička dobra

Turistička kultura

Skup i stupanj navika spoznaja i postupaka koji

osposobljavaju čovjeka da se vlada i snalazi u

odnosima i pojavama što nastaju i nameću se

putovanjem te boravkom u turističke svrhe

Promatra se kroz tri aspekta:

1. Kultura putovanja – u sebe uključuje intenzitet

doživljavanja novih prirodnih i kulturnih

ambijenata uz razvijanje želje za upoznavanjem

bogatstva i raznolikosti u kojima svijet živi

2. Kultura odmaranja – sadržava množinu

rekreativnih i kulturnih programa te planiranih

sadržaja u okviru aktivnog korištenja slobodnog

vremena u turizmu

3. Kultura poslovanja u turizmu – predstavlja

postojanost znanja koja će biti u mogućnosti

organizirati brojne čimbenike turističke potražnje

te kreirati kompleks turističke ponude

3. KULTURNA BAŠTINA

UNESCO, 1972.g. :”Kulturna baština odnosi se na

spomenike, skupine građevina i lokaliteta koji imaju

povijesnu, estetsku, arheološku, znanstvenu,

etnološku ili antropološku vrijednost.

Tri su glavne komponentne Konvencije pri definiranju

kulturne baštine: spomenici, skupine građevina i lokaliteti

ICOMOS smatra baštinu kao:”…širok koncept koji

uključuje prirodno i kulturno okružje… krajolike,

povijesna mjesta, lokalitete i izgrađenu okolicu, kao i

bioraznolikost, prošlu i kontinuiranu kulturnu praksu,

znanja i živuća iskustva.”

Široki koncept koji uključuje materijalna dobra, kao što su prirodna i kulturna okolina, krajobraz u okruženju, povijesna mjesta i izgrađena okolina, jednako kao i nematerijalna dobra, kao što su zbirke, prijašnji i sadašnji kulturni običaji, znanje i živo iskustvo.

Navedena dobra su prepoznata i zaštićena zbog njihove vrijednosti za širu zajednicu, a ne zbog njihove vrijednosti kao turističke atrakcije

U trenutku prepoznavanja naslijeđenih dobara, rijetko se razmišlja o njihovom turističkom potencijalu.

Jedan od paradoksa kulturnog turizma je da baštinom upravljaju menadžeri kulturne baštine.

Kulturnim i naslijeđenim dobrima služe se različite grupe korisnika, uključujući i turiste.

Interesi turizma i menadžmenta kulturne baštine često se ne slažu.

4. KULTURNO ILI NASLIJEĐENO DOBRO

UNESCO pod kulturnim dobrom podrazumijeva predmete koji su izraz ili svjedočanstvo ljudskog stvaralaštva ili prirodne evolucije, a predstavljaju povijesna, umjetnička, znanstvena ili tehnička vrijednost i interes iz područja: zoologije, botanike, geologije, arheološki i etnološki predmeti i dokumentacija, predmeti iz područja likovne, dekorativne i primijenjene umjetnosti, književna, glazbena, fotografska i filmska djela te arhive i dokumenti.

KULTURNO ili NASLIJEĐENO DOBRO predstavlja neupotrebljivo sirovo dobro, koje je prepoznato po svojoj suštinskoj vrijednosti.

5. KULTURNI TURISTIČKI

PROIZVOD

KULTURNI TURISTIČKI PROIZVOD

predstavlja dobro koje je transformirano i

pogodno za potrošnju, posebno za turističku

potrošnju.

Složenost kulturnog proizvoda proizlazi iz glavnih komponenti (Middleton i Clark): kvaliteta promotivnog materijala, informacije na web stranicama koje utječu na prva očekivanja turista od posjeta određenoj atrakciji, zatim prva vizualna impresija, pristup atrakciji, fizički izgled, ambijent, privlačnost ulaza u atrakciju, izlaganje, prezentacija i interpretacija…

Karakteristike kulturno-turističkog proizvoda

Tko čini proizvod kulturnog turizma?

Proizvod kulturnog turizma je dio destinacijskog proizvoda

6. MEĐUZAVISNOST

KULTURE I TURIZMA

Kultura izravno utječe na turizam, ali i turizam sve više utječe na kulturu koja postaje važan motiv turističkih putovanja

Turizam i kultura se međusobno isprepliću

Ključno je pitanje u odnosu kulture i turizma do koje mjere stanovništvo održava kontrolu nad vlastitom kulturom i proizvodima koji iz nje proizlaze, čija se kultura prodaje i komu.

Kulturni se turizam često razvija iz političkih i gospodarskih razloga koji nemaju mnogo veze s lokalnim stanovništvom

• Williams (1983), je konstatirao,

kultura je jedna od dvije ili tri najsloženijih riječi u engleskom jeziku.

Kada se dva pojma „kultura” i „turizam” spoje zajedno, problem

definiranja se multiplicira.

Sociokulturne koristi i štete utjecaja turizma na kulturu

Sociokulturne koristi:

-Povećanje općeg nivoa obrazovanja

-Promovira mir i razumijevanje

-Ukida: jezične barijere, sociokulturne barijere,

klasne razlike, rasne predrasude, političke razlike,

religijske razlike…

-Unapređuje: zaštitu naslijeđa i tradicije, podiže

vrijednost vlastite i tuđe kulture

Sociokulturni troškovi ili štete:

-Nerazumijevanje i sukobi

-Generira stereotipe

-Ksenofobiju

-Socijalna polucija

-Komercijalizacija kulture, religije i umjetnosti

-Demonstracioni efekt

-Razara obitelji

-Prostitucija, sukobi, krimina

Koristi turizma od kulture i koristi kulture od turizma

Koristi turizma od kulture:

-Podiže se osnovni proizvod/imidž destinacije

-Povećava se potrošnja i duljina boravka

-Povećava se zadovoljstvo boravkom

-Stimulira se ponovni posjet

-Stimulira se lokalna i regionalna potražnja

-Otvaraju se novi tržišni segmenti

Koristi kulture od turizma:

-Dodatni izvor prihoda

-Investicijski kapital

-Proširenje tržišta/novi segmenti posjetitelja

-Razvijanje profesionalnog upravljanja i

marketinga

-Bolja kontrola nad korištenjem kulturnih resursa

-Bolji imidž kulture među lokalnim stanovništvom

Izazov kulturnog turizma je pronaći ravnotežu između turizma i kulturnog naslijeđa- tj. između potražnje koje preferiraju turisti i očuvanja suštinskih vrijednosti koje zagovara menadžment kulturne baštine.

S vremenom je došlo do sukoba ta dva sektora- menadžmenta turizma i menadžmenta kulturne baštine.

Njihove aktivnosti se odvijaju paralelno, a ne u partnerskom odnosu, kombinirano s nepoznavanjem potreba onog drugog, te sumnjom u njegove motive.

Integracija i partnerstvo između

menadžmenta turizma i kulturne baštine se može postići samo ako svaka strana razvije razumijevanje za onu drugu stranu, u smislu shvaćanja baštine, procjene i načina na

koji je želi koristiti.

Situacija danas?

Turizam i baština imaju neke

zajedničke karakteristike, ali su

im ciljevi u osnovi vrlo različiti

Zajedničke karakteristike:

1. I turizam i baština namijenjeni su

posjetiteljima

2. I turizam i baština svoj odnos

prema posjetiteljima temelje na

resursima

3. Osnova ponude je duhovni

doživljaj

• Za razvoj kulturnog turizma

nužna je koordinacija kulturnog

i turističkog sektora na

nacionalnoj, regionalnoj i

lokalnoj razini.

• Izostanak koordinacije?

• Stanje u Hrvatskoj?

• Upravljanje razvojem

kulturnog turizma

• Tko upravlja razvojem

kulturnog turizma u

destinaciji?

• Ostvarivanje konkurentske

prednosti kulturnim turizmom

U travnju 2013.g., Vlada Republike Hrvatske je usvojila Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine u kojoj su naglašene dominantne grupe proizvoda za Republiku Hrvatsku. Time se naglašava uloga i važnost razvoja selektivnih oblika turizma Republike Hrvatske.

Sunce i more Nautički turizam Poslovni turizam Kulturni turizam

•Dominantni selektivni oblici turizma prema Strategiji razvoja hrvatskoh turizma do 2020. godine:

Hrvatska je u 2020. godini globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivot, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.

VIZIJA RAZVOJA

HRVATSKOG TURIZMA

2020. GODINE

Prema Strategiji prioritetne aktivnosti za razvoj proizvoda

kulturnog turizma su:

- Izrada Akcijskog plana razvoja kulturnog turizma u suradnji

Ministarstva kulture, Ministarstva turizma i sustava turističkih

zajednica

- Ulaganje u prepoznatljivost niza visokoatraktivnih pojedinačnih

kulturnih atrakcija (npr. UNESCO lokaliteti, arheološki nalazi,

dvorci;)

- Uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz ključne atrakcije

- Identifikacija mogućnosti razvoja novih događanja s potencijalom

međunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidža destinacija

- Poticanje razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne

ceste, putovi UNESCO baštine, vjerski putovi), a što podrazumijeva i

jasne razvojne kriterije i sustave upravljanja

7. ODNOS KULTURNOG TURIZMA I GLOBALIZACIJE

Beck:” Globalizacija je proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog i političkog djelovanja koji nadmašuje granice nacionalnih država.”

Kritike globalizacije?

Da li je globalizacija pozitivna ili negativna?

Da li je globalizaciju moguće izbjeći?

Odnos turizma i globalizacije?

Turizam kao pojava potiče globalizaciju.

Povećanje broja putnika

Rast broja putnika prema WTO-u

Godina Broj putnika

1950.g.

1970.g.

1997.g.

2010.g.

2020.g.

25 miliona

70 miliona

617 miliona

1 bilion

1,6 bilion

Trendovi na turističkom tržištu u Hrvatskoj

2008. g.- 2013. g.

Turisti

Broj turista

Prosječna

godišnja

stopa

Udio

2008.g. 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012.g.

2008.-

2012. 2012.g.

Domaći 1.845.702 1.576.694 1.493.374 1.529.003 1.465.756 -5,6% 12,4%

Strani 9.415.105 8.693.796 9.110.742 9.926.674 10.369.219 2,4% 87,6%

Ukupno 11.260.807 10.270.490 10.604.116 11.455.677 11.834.975 1,3% 100,0%

Prvih 10 turističkih destinacija na svijetu prema dolascima i prihodima

Rang

Destinacija

Dolasci u mil.

2010. 2011.

Indeks 2011/2010

%

Prihod u mil. USD

2010. 2011.

Index 2011/2010

%

1 Francuska 77 80 3,0 103 116 12,3

2 SAD 60 62 4,2 52 60 8,06

3 Kina 55 57 3,4 46 54 10,1

4 Španjolska 53 56 7,1 46 48 5,8

5 Italija 44 46 5,7 39 43 5,6

6 Turska 27 29 8,7 25 39 6,7

7 Velika Britanija 28 29 3,2 32 36 6,9

8 Njemačka 27 28 5,5 30 31 6,2

9 Malazija 25 25 0,6 28 - -

10 Meksiko 23 23 0,5 22 28 25

MEĐUNARODNI DOLASCI TURISTA PREMA MAKROREGIJAMA 2005-2011.

Makroregija Međunarodni dolasci u milionima 2005 2008 2009 2010 2011

Indeks %

10/09 11/09

Struktura

2011.

Pros. god.

stopa % 05-11.

Svijet 798 916 882 940 983 6,4 4,6 100 3,5

Europa 439 485 461 476 504 2,8 6,2 51,3 2,3

Azija i Pacifik 153 184 181 204 217 12,9 6,1 22,1 5,9

Sjeverna i južna Amerika

133 147 140 150 15 6,4 3,9 15,9 2,7

Afrika 35 44 46 49 50 8,5 0,9 5,1 6,3

Bliski Istok 36 55 53 60 6 14,2 -8 5,6 7,3

Prema UNWTO

– Kultura kao primarni motiv putovanja uključuje 3-4% svjetskog turističkog tržišta

– Ali, kultura kao sekundarna ili terciajarna motivacija obuhvaća čak 37% svjetskih turističkih putovanja

PREMA PRETHODNO IZVRŠENIM ANALIZAMA TO ZNAČI:

SVJETSKO TRŽIŠTE (2011. g.) – 30-40 mil. putnika su primarno motivirani

kulturom – 363 mil. putnika su uključili kulturu u svoja

putovanja

HRVATSKA (2012. g.) – 350 000 – 470 000 putnika su primarno

motivirani kulturom – 4,4 mil. putnika su uključili kulturu u svoje

putovanje

Temeljem prethodno iznesenih brojeva pitanje je: Da li se turizam u turističkoj destinaciji može razvijati samo na temelju kulturno-turističkog proizvoda?

• TURISTIČKO TRŽIŠTE U UVJETIMA GLOBALIZACIJE

• Obilježja turističke

potražnje:

1. fragmentacija godišnjih

odmora

2. sve više nezavisnih –

individualnih turista nasuprot

masovnom turizmu

3. novi tipovi odmora i specijalnih

interesa – turističkih proizvoda

zabava, obrazovanje, istraživanje

na turističkoj destinaciji

4. turist sve više razmišlja o

kvaliteti

5. sve su iskusniji, obrazovaniji i

bolje informiraniji turisti

6. turisti osjećaju sve veću

potrebu za promjenama

7. turisti osjećaju sve veću

potrebu za većom pažnjom i

komunikacijom sa domaćinom za

vrijeme odmora

8. turist traži aktivan i uzbudljiv

odmor

• Obilježja turističke

ponude:

1. koncetracija gospodarskih

subjekata, smještajnih kapaciteta

i cjelokupne ponude na turističkoj

destinaciji

2. informatičke tehnologije

stvaraju nove mogućnosti u

komunikaciji sa potencijalnim

turistima i istraživanjem njihovih

potreba

3. brzina, komfor, i cijena

prijevoza omogućava veću

mobilnost turista

4. kreiranje novih turističkih

proizvoda u cilju zadovoljenja

turističkih potreba suvremenog

turista

Čimbenici poticanja

globalizacijskih procesa u

turizmu:

43% podjednako promjene

turističke potražnje i ponude

52% promjene turističke

potražnje

5% promjene turističke ponude

Usporedba između turističkih potrošača

“jučer” i “danas”

Turistički potrošači “jučer” Turistički potrošači “danas”

Neiskusni Iskusni

Neupućeni Upućeni

Homogeni Heterogeni

Isplanirani Spontani

Predvidivi Nepredvidivi

Željni odmora Uz odmor traže i druge sadržaje

Putuju u skupini Individualci

Bježe od svakodnevnice Upotpunjavaju svakodnevnicu

novim doživljajima

ovisni neovisni

Međuodnos turizma i globalizacije

TURIZAM GLOBALIZACIJA

Kretanje populacije (turisti,

zaposlenici u turističkoj industriji)

Kretanje populacija (imigracija i

slično)

Kretanje ideja (nove kulturne

vrijednosti)

Kretanje ideja (nove tehnologije i

slično)

Kretanje kapitala (inovacije u

turističkoj industriji, inozemna

ulaganja, dobit)

Kretanje kapitala (ubrzano

kretanje)

Potreba širenja novih tehnologija

(otvoreni prodor)

Spore nove tehnologije

Stare civilizacije (ograničenja

pojedinih društvenih skupina)

Vremensko-prostorna

kompresija

Snažan rast u proteklih 100

godina

Vremensko-prostorna

kompresija

Putovanje za svakog, razvoj

svjetske turističke kulture

Svjetska turistička kultura

Turizmu je potrebna lokalna

kultura ili imidž (diferencijacija

između pojedinih destinacija)

Svjetska kultura

Globalizacija u kulturnom turizmu sa aspekta globalizacije u kulturi

sa aspekta globalizacije u turizmu

Globalizacija uključuje globalizaciju kulture

Za razliku od globalizacije koja briše granice, kultura ima određene granice

Kulturni turizam kao sredstvo ostvarivanja autentičnosti na turističkom tržištu

Kulturni turizam je sastavni dio turizma

U procesu globalizacije sve se više ističe očuvanje kulturnog identiteta, kulturne baštine, običaja, tradicije…, a kulturni turizam upravo sve navedeno može pretvoriti u predmete potrošnje.

Negativni utjecaji:

• Komercijalizacija kulture

• Promicanje glumljene autentičnosti

• Izazivanje društvenog konflikta

• Izazivanje kulturnog paradoksa

• Sukob vrijednosti

• Nesporazum

• Stereotipizacija

Pozitivni utjecaji:

• Očuvanje i oživljavanje lokalnih tradicionalnih obrta, običaja…

• Obnavljanje i očuvanje kulturno-povijesnih spomenika, zgrada, mjesta…

• Očuvanje područja visokih prirodnih ljepota poput nacionalnih parkova

• Jačanje kulturnog identiteta

• Uz odgovarajući menadžment kulturni turizam kao metoda razvoja može pomoći nerazvijenim i slabo razvijenim zemljama

HVALA NA PAŽNJI