SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

KULTURNI TURIZAM U HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

Studij: Sveučilišni redovni

Opatija, 2010.

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

KULTURNI TURIZAM U HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

Predmet (kolegij): TurizamMentor: Prof. dr. sc. Dragan MagašStudent: Mateja Sabljak MB: 20390/09

Sara Perić 21082/10 Petra Tarokić 21143/10 Ena Turbić 21144/10 Valentina Šebalj 20986/10 Antonela Pavlić 21030/10 Ana Tomašić 21092/10 Kristijan Petrović 21138/10 Mirta Matijević 21020/10 Ivana Vlah 21094/10 Antonija Zunić 21045/10

Opatija, studeni 2010.

1 UVOD ............................................................................................................................................... II

2 KULTURNI TURIZAM .................................................................................................................. 3

2.1 POZITIVNI UČINCI KULTURNOG TURIZMA....................................................................................32.2 NEGATIVNI UČINCI RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA..................................................................42.3 OGRANIČAVAJUĆI ČIMBENICI TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ...........................................42.4 ORGANIZACIJE I INSTITUCIJE........................................................................................................52.4.1 SVIJETSKE.....................................................................................................................................52.4.2 HRVATSKE....................................................................................................................................5

3 KULTURNI TURISTI ..................................................................................................................... 6

3.1 VRSTE TURISTA..............................................................................................................................6

4 KULTURNI GRADOVI .................................................................................................................. 7

4.1 RIJEKA..........................................................................................................................................7KORZO I STARI GRAD................................................................................................................................74.2 OPATIJA.......................................................................................................................................74.3 PULA..............................................................................................................................................84.4 KUTINA.........................................................................................................................................94.5 OSIJEK..........................................................................................................................................94.6 ZADAR.........................................................................................................................................10

ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 12

1 UVOD

Turizam kao pojam koji označava skup pojava i odnosa koji proizlaze iz putovanja i boravka neke osobe u određenoj turističkoj destinaciji, podrazumijevajući pritom da mu to nije mjesto prebivanja, i da s istim nije povezan nekom gospodarskom djelatnošću; obuhvaća rekreaciju, odmor i putovanje. Također, turizam je i gospodarska grana koja uključuje razne aktivnosti i djelatnosti, te obuhvaća svaku proizvodnju nekog fizičkog proizvoda ili usluge koje turist konzumira za vrijeme trajanja svoga putovanja. Kako bi se uopće ostvarila konzumacija turističkih proizvoda i usluga osoba mora postati turistom. Turist se može definirati kao osoba koja izvan svog mjesta prebivanja boravi dulje od jednog dana, s ciljem rekreacije i odmora, uz napomenu da sa destinacijom nije vezan gospodarskom djelatnošću.

Obzirom na to da se turizam može podijeliti u više skupina kao što su kulturni turizam, zdravstveni turizam, kongresni turizam, i drugi oblici turizma; tako, govoreći o kulturnom turizmu, turiste možemo podijeliti na turiste motivirane kulturom, turiste inspirirane kulturom i turiste privučene kulturom. Kulturni turizam kao jedan od najvažnijih oblika turizma je visoko pozicioniran iz razloga toga što su pored provoda, sunca, mora i pijeska, kulturne znamenitosti i osobitosti jedan od najčešćih presudnih faktora pri izboru turističke destinacije od strane nositelja potražnje. Ovaj seminarski rad za cilj ima pobliže pojasniti pojam kulturnog turizma i turista, pozitivne i negativne aspekte razvoja kulturnog turizma, te ograničavajuće faktore istog. U nastavku se detaljno objašnjava kultura, tradicija i svi atraktivni elementi pojedinih turističkih destinacija Hrvatske, pri čemu je naglasak na kulturnoj pozadini svakog od gradova.

II

2 KULTURNI TURIZAM

Kulturni turizam je specifični oblik turizma koji obuhvaća posjete turista izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, što obuhvaća povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji.

Tom definicijom kultura obuhvaća opipljivu kulturu kao npr. muzeje, koncerte, kazališta garelije, spomenike i povijesne lokalitete,ali i neopipljivu kulturu poput običaja i tradicije, po definiciji, da bi se turisti smatrali kulturnim turistima, oni bar djelomično moraju biti motivirani željom da sudjeluju u kulturnim akivnosima.

Kulturni turizam uvjetovan je socio-demografskim promjenama kao i promjenama životnog stila; većim stupnjem obrazovanja, porastom broja starijih stanovnika koji imaju izražen interes za klturu, manjim interesom za odmorom sunca i mora te potragom za alternativnim aktivnostima te s manje slobodnog vremena koje se onda želi iskoristiti na kvalitetan način. Kako će se ovaj trend nastavljati u budućnosti, tako će rasti i potražnja za kulturnim turizmom. Međutim, na tržištu se ističe heterogenost potražnjeza ovom vrstom proizvoda, pa se pri izradi ove strategije imalo na umu da se turisti razlikuju po ulozi koju kultura ima u njiovoj motivaciji da putuju.

2.1 Pozitivni učinci kulturnog turizma

• povećanje potrošnje i produljenje boravka

• privlačenje nositelja potražnje veće platežne moći

• produljenje sezone u smislu privlačenja nositelja potražnje u periodu izvan glavne sezone

• očuvanje kulturnih vrijednosti lokaliteta i kulturnog identiteta

• revitalizacija gradskih sredina u smislu turističke uloge u razvoju infrastrukture, prvenstveno kada je riječ o kulturnom turizmu

• dodatni izvori prihoda kulturnim institucijama i povećanje broja posjetitelja

• povećava zadovoljstvo boravka u destinaciji nositelju potražnje

• dodatno zapošljavanje, posebno kulturnih djelatnika i umjetnika

• poboljšanje imidža turističke destinacije obogaćivanjem turističke ponude kulturnim atrakcijama

• proširivanje znanja o vlastitim kulturnim vrijednostima i obogaćivanje kvalitete kulturnog života lokalnog stanovništva

3

2.2 Negativni učinci razvoja kulturnog turizma

pretjerana eksploatacija kulturnih resursa dovodi do pada turističke atraktivnosti

turistička eksploatacija kulturnih resursa kroz vrijeme dovodi do postupnog gubljenja autentičnosti i uzrokuje ireverzibilne promjene

2.3 Ograničavajući čimbenici turizma u Republici Hrvatskoj

• razvijati se može samo kao sekundarna turistička atrakcija

• kultura ne može biti strateško opredjeljenje i nositelj razvoja turizma u Hrvatskoj

• unatoč relativno dugoj povijesti i bogatstvu kulturnih vrijednosti, kultura u Hrvatskoj je nerazvijena

• neprepoznatljivost hrvatske kulture na inozemnim turističkim tržištima

• lokaliteti infrastrukturno slabo opremljeni, prostorno i vremenski nepristupačni

• nematerijalno kulturno dobro obezvrijeđeno

• nedostatan marketing, posebno na lokalnoj regionalnoj razini

• nedostatak popratnih sadržaja

• slaba povezanost kulturnog sektora i turističke operative

• nedostatak znanja o razvoju i upravljanju kulturnim turističkim proizvodima

2.4 Organizacije i institucije

2.4.1 Svjetske

• UNESCO – specijalizirana agencija UN-a za intelektualna i etička pitanja na području obrazovanja, znanosti i kulture. Osnovana je 16. Studenog 1945. UNESCO čine 193 dtžava članica i 6 pridruženih, sjedište organizacije je u Parizu. Aktivnosti Organizacije provode se i kroz 60-setak ureda istituta diljem svijeta. Najbliži UNESC- ov Ured je u Veneciji - BRESCE.

• UNWTO – Svjetska turistička organizacija -specijalizirana agencija UN-a za turizam koja objavljuje tri puta godišnje sve turističke informacije za cijeli svijet.

• Europska unija - jedinstvena međuvladavina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.godine između 6 država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Liksemburga i Nizozemske).

4

2.4.2 Hrvatske

• Ministarstvo kulture RH - obavlja upravne i druge poslve u području kulture koji se odnose na: razvitak i unaprjeđenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti.

• Ministarstvo turizma RH - obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: turističku politiku RH, strategiju razvitka hrvatskog turizma, razvoj i investicije u turizmu, razvoj seoskog i lovnog te zdravstvenog i omladinskog i dr. oblika turizma.

• Hrvatska turistička zajednica – Ured za kulturu

• Hrvatska gospodarska komora, Sektor za turizam- neke od djelatnosti sektora su povezivanje turisičkih subjekata unutar postojećih, izrada brošure i ostalih informativnih materijala sa osnovnm podacima o članicama i turističkoj ponudi hrvatske.

5

3 KULTURNI TURISTI

Kulturni turist je osoba koja posjećuje različite zemlje, regije, općine i gradove, sudjelujući u nekim od kulturnih oblika prije spomenutih. Njegova se "karijera" razvija u skladu s akumuliranim znanjem i iskustvom, koje se opet udružuje u sklop osobnih generalizacija o stranim kulturama.

Specijalizirani kulturni turist je osoba koja se koncentrira na jedan ili mali broj lokaliteta ili kulturnih entiteta. Takav turist kontinuirano posječuje određeni grad, regiju ili zemlju u potrazi za širokim kulturnim razumijevanjem tog određenog mjesta, ili posjećuje različite gradove, regije ili zemlje u potrazi za primjerima neke određene vrste umjetnosti, povijesti, festivala ili muzeja.

3.1 Vrste turista

Turisti motivirani kulturom - ovu grupu čini 5-15% turista te oko 5% lokalnih stanovnika. Njima su atraktivna elitna kulturna događanja i turistički paketi te vole da ih se tretira kao posebne goste.

Turisti ispirirani kulturom - ovo je najveća skupina u koju spada oko 30% turista i cca. 50% lokalnih stanovnika. Njih privlače dobro poznati kulturni lokaliteti, atrakcije ili događaji (npr. popularne izložbe). Osjetljivi su na cijenu i traže vijednost za novac. Oni su tek djelomično motivirani kulturom, i to ih privlače uglavnom dobro reklamirane i popularne prestave, koncerti ili izložbe i teško da imaju išta više od površne znatiželje za lokalnu kulturu. Kako bilo, posjetit će lokalne atrakcije pod uvjetom da imaju vremena, da su im one lako dostupne te im nude vrijednost za novac.

Turisti privučeni kulturom - oni čine cca. 20% turističkog te 20% lokalnog tržišta, ova grupa ne planira svoj posjet kulturnim atrakcijama, ali će ih posjetiti ako su im ponuđene tjekom njihovog boravka. Za ovu grupu lokalni i kulturni resursi mogu bti atraktivni pod uvjetom da su na vrijeme dobili informacije o predstavama, izložbama ili kulturnim i posvijesnim atrakcijama lokaliteta. Marketing u samoj destinaciji, pravovremeno informiranje, dostupnost atrakcije, te lakoća rezervacije ulaznica, i dr. ključni su elementi za privlačenje ove grupe turista.

6

4 KULTURNI GRADOVI

4.1 RIJEKA

Rije č ke ljetne no ć i Riječke ljetne noći je ljetni glazbeno scenski festival koji se održava u Rijeci. Program je

vrlo bogat, u rasponu od klasične drame i praizvedbe novih dramskih tekstova do nastupa uličnih kazališta, koncerata klasične glazbe, te nastupa poznatih izvođača hrvatske estrade.

Korzo i stari gradRiječki Stari grad omeđen je s južne strane Korzom. Korzo je središte Rijeke, njena

najpoznatija ulica i mjesto javnih događanja. Na sredini Korza je Gradski toranj sa satom, sastajalište Riječana i turista. Toranj je izgrađen u barokno doba, ali je tek u 19. stoljeću dobio svoj konačni izgled. Na njemu je reljef s prikazom austrijskog cara Karla VI. Na Korzu i oko njega nalazi nekolicina vrijednih baroknih zgrada. Tik desno uz Gradski toranj smještena je palača Wohinz (1782., Korzo 8), koju je podigao trgovac Mihael Wohinz. Izgradnjom ove palače, započeo je u drugoj polovici 18. stoljeća formiranje Korza kao središnje gradske ulice. Tu je i palača Vuković (Korzo 2), s reprezentativnim portalom koji nosi balkon. Od ostalih palača treba spomenuti staru gradsku vijećnicu (Palac Komuna), palaču Wassermann-Garbas (17. st.) s arkadama u dvorištu u kojoj je smješten Konzervatorski odjel u Rijeci, palaču Benzoni te palaču Adamić na Fiumari. Ovu zgradu podigao je Šimun Adamić, otac znamenitog trgovca Andrije Ljudevita Adamića. Adamićev sin bio je poznat kao graditelj i investitor riječkoga kazališta sagrađenog početkom 19. stoljeća. Trgovačka elita kojoj su pripadali Adamićevi na prijelazu 18. u 19. stoljeće, učinila je Rijeku značajnim kulturnim, umjetničkim i industrijskim središtem cijelog jadranskog prostora, koja je takav svoj status zadržala sve do 20. stoljeća.

Kapucinska crkva Gospe Lurdske

Svojim raskošnim neogotičkim pročeljem ukrašenim mozaicima i kitnjastom kamenom dekoracijom, dominira Trgom Žabica u Rijeci.

4.2 OPATIJA

MarunadaMaruni su vrsta kestena, razlikuju se po tome što nisu toliko masni. Marunada u

Lovranu je jedan lokalni non-event u kojem ima limene glazbe, recitacije i pozornica na malog gradskome trgu. Takav evenat se održava svake godine u jesenskom razdoblju.

Festival čokolade

Festival čokolade- je festival gdje se u hotelima i kavanama održavaju događaji u sklopu festivala kojima je tema čokolada i druge delicije i prenosti.U ugostiteljskim objektima nude se slastice i napitci od čokolade, dok se ulična prodaja čokolade nalazi se na svakom "kutu", a wellness centri nude posebne čokoladne masaže. Najatraktivniji dio programa je rezanje goleme, 11 metara visoke torte koja je u ponudi svake godine. Organizatori festivala su grad Opatija i opatijska Turistička zajednica.

7

Vila Angiolina

Villa Angiolina je kolijevka turizma Opatije. Sve je započelo 1844. godine kada je trgovac iz Rijeke, Iginio Scarpa, kupio ovaj poluotok po vrlo povoljnoj cijeni, i skromnu kuću pretvorio u prekrasnu vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi. Nakon toga su počeli pristizati prijatelji i gosti. To je rezultiralo sa sve više posjeta istaknutih ličnosti Opatiji, poput austrijske carice Marije Anne koja je u Villi Angiolini boravila 1860. Godine 1911. prodao je zemljište Povjerenstvu za zdravstvo za 2,5 milijuna guldena.Danas je u Angiolini smješten Hrvatski muzej turizma.

Djevojka s galebom

Skulptura “Djevojka s galebom” kipara Zvonka Cara, postala je jedan od simbola Opatije nakon što je 1956. godine postavljena na hrid s prekrasnim pogledom na Opatiju. Tamo je dotad stajao kip “Madonne del Mare” autora Hansa Rathauskog iz Graza, autora fontane Helios i Selena u Parku Sv. Jakova te biste Theodora Billrotha u Parku Angiolina. “Madonna” je bila postavljena da bdije nad dušom grofa Arthura Kesselstadta, nestalog u proljetnoj oluji na moru godine 1891. Zanimljivo je da je u originalu kip Djevojke s galebom imao i ribu - u galebovu kljunu, koja je s vremenom iščezla.

4.3 PULA

Film festival

Jedan od najstarijih filmskih festivala u Europi, Festival igranog filma u Puli, prvi je put održan 1953. godine na inicijativu Marijana Rotara kao smotra međunarodne kinematografije, da bi od 1954. pa sve do raspada Jugoslavije bio njenom najvažnijom filmskom manifestacijom, koju su posjećivali nebrojeni novinari i filmski umjetnici iz zemlje i inozemstva. Od 1992. u Puli se održava festival hrvatskog filma, a od 2001. festival opet ima međunarodni karakter, s nagradama za najbolje strane filmove. Mnogi nagrađeni hrvatski filmovi s Pulskog festivala osvojili su velik broj nagrada na stranim festivalima.

Pulski alternativni festival

Međunarodni kazališni festival PUF su 1994. godine osnovali voditelji četiriju najboljih izvaninstitucionalnih hrvatskih kazališta.PUF je nastao kao izravni komentar hrvatske kazališne stvarnosti, njegovi su razlozi i argumenti bili veoma jaki, a odnosili su se podjednako na kazališne i izvankazališne okolnosti. PUF je svojim izborom i koncepcijom dao do znanja da postojeći hrvatski kazališni festivalski prostor potpuno ignorira i zaboravlja čitav jedan segment aktualne kazališne ponude, i to upravo onaj segment koji Hrvatsku predstavlja na neusporedivo više inozemnih festivala nego bilo koji drugi segment hrvatskoga glumišta. PUF je Puljanima ponudio da kazalište istodobno bude mjesto apsolutne koncentracije i tišine i mjesto velike buke i bijesa, uzeo sebi za pravo da animira cijeli grad, kamenolome, tržnicu, glavne gradske trgove i sporedne uličice, ušao je u vojarne, u gradske katakombe, u more, penjao se na kazališne pozornice, a sve da bi ušao u srce publike.

Pulska Arena

Antički spomenik u Puli, amfiteatar, nalazi se u središtu Pule. Prvi amfiteatar u Puli izgrađen još u 1. stoljeću pr. n. e., zasigurno je postojao u doba Augusta, dok je današnji oblik

8

Arena poprimila u 1. stoljeću, za vrijeme vladavine Flavijevaca. U to je doba Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Arena je doživjela nekoliko rekonstrukcija, posljednje 1816., 1932. i 1980.-ih. Arena je izgrađena kao poprište gladijatorskih borbi, koje su se u njoj održavale do 5. stoljeća, a danas se koristi kao pozornica za Histria festival i Festival igranog filma u Puli. U podrumu se nalazi zanimljiv muzej.

Augustov hram je dobro očuvani rimski hram u centru Pule (u rimsko doba Pola) na središnjem

gradskom trgu Forum. Hram koji je posvećen prvom rimskom caru Augustu sagrađen je za vrijeme careva života između 2. pr. Kr. i njegove smrti 14. godine nove ere. Natpis posvete hrama izvorno se sastojao od brončanih slova pričvršćenih na portiku. Danas su ostale sačuvane samo pričvrsne rupe, a većina natpisa stradala je tijekom vremena. Ipak, natpis se sastojao od standardne posvete koja je također pronađena na ostalim Augustovim hramovima, a glasila je: " Roma i August Cezar, sin božice, otac domovine". Ovo pokazuje da je hram izvorno bio posvećen i božici Romi.

4.4 KUTINA

.Petrovo- Slavlje kutinskoPovratak je tradiciji iz 1837. godine kada je Kutina dobila status trgovišta i uz Petrovo

pravo sajmovanja. I danas oživljava trgovačkim šarmom, a osobito njezin trg pod krošnjama kestenova i uz raznobojnu ponudu sa štandova. Prostor i vrijeme ispunjava ljepota narodnog veza i pjesme, a radost posebno dječjem mnoštvu donose ulični izvođači. Na ponudi su domaća jela, a za zdravi ugođaj ne manjka ni kapljice s obližnjih brda dobrih vina.Završnicu najvećeg kutinskog pučkog slavlja obogaćuju zvuci bogatog glazbenog koncerta i vatromet boja nad gradom tehnologije koji ne zaboravlja ni svoju bogatu tradiciju.Ne zaboravite – Petrovo je zaista slavlje kutinsko!

Kutinsko ljeto Turistička zajednica grada Kutine i ove godine organizira manifestaciju «Kutinsko

ljeto», najveći regionalni festival koji u svom programu sadržava kulturne, zabavne i sportske sadržaje, a ove se godine održava jedanaestu godinu zaredom.Ove godine novost su četiri promenadne subote i atraktivan nastup brazilske grupe M18, a već poznate manifestacije koje organiziramo ili sudjelujemo u organizaciji su:HouseFest, Repušnički susreti u Lonjskom polju, Kutinsko Petrovo, UrbanFest i sportsko ljeto.

Trijemovi (č ardaci ) Stare drvene tradicijske kuće u Crkvenoj ulici, koje se polako uređuju i dobivaju nove

sadržaje nadopunjuju vizure Crkvene ulice, jedne od najstarijih ulica u Kutini u kojoj je i preko 2 stoljeća stara pučka škola.

Crkva sv . Marije Snje ž ne Je spomenik 1. kategorije i najraskošniji objekt kasnobaroknog sakralnog umjetničkog

naslijeđa u Hrvatskoj. Trijemovi (čardaci), stare su drvene tradicijske kuće u Crkvenoj ulici, koje se polako uređuju i dobivaju nove sadržaje, te nadopunjuju vizure Crkvene ulice, jedne od najstarijih ulica u Kutini.

9

4.5 OSIJEK

Oooze festival suvremene kulture

je crossmedia kulturni događaj koji objedinjuje glazbu, vizualne umjetnosti, street art, performance i film. Oooze se do sada održavao 2007. na otoku Korčuli i 2008. u Dubrovniku.

Simfonija pod zvijezdamaU okviru obilježavanja Dana zaštitnika grada Osijeka, Svetih Petra i Pavla, na tratini

kod starog secesijskog zdenca uz Promenadu održava se glazbeni program "Simfonija pod zvijezdama". Tom prigodom, djelima klasične glazbe, predstavljaju se Tamburaški orkestri Osječko-baranjske županije. Orkestri okupljaju ponajbolje tamburaše županije, njeguju kvalitetnu tamburašku glazbu, a predstavljaju se djelima Mozarta, Bacha, Šostakoviča, Brahmsa, Bizeta, Hačaturjana, Montija i Potočnika.

Ž upna crkva Sv . Petra i Pavla

Građena je od 1894. godine do 1898. godine, prema nacrtima njemačkog i bečkog arhitekta, na inicijativu najpoznatijeg osječanina biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Zidana je u neogotičkom stilu, fasadnom opekom i to čak tri milijuna njih, sa visokim tornjem. Za vrijeme domovinskog rata nekoliko je puta izravno pogođena pa joj slijedi dugotrajna obnova.

Muzej Slavonije Osijek osnovan je 1877. godine kada je Franjo Sedlaković, darovao velik broj sačuvanih

starina, novca i ostalih značajnih zbirki. Uslijedili su i ostali donatori koji su proširili muzej, a danas je on jedan od najstarijih i najznačajnijih muzeja u Hrvatskoj. U njemu se nalazi nekoliko odjela kao što je: arheološki, etnografski, numizmatički, povijesni i prirodoslovni, te niz radionica za restauraciju i ostale potrebe muzeja.

 Kugin spomenik

Ovaj zavjetni spomenik, podigla je u 18. stoljeću udovica jednog osječkog generala koji je preminuo u epidemiji kuge u Osijeku 1728. godine. To je spomenik Presvetom Trojstvu sa svecima Sv. Sebastionom, Sv.Rokom, Sv. Rozalijom i Sv. Katarinom.

Tvrđa

je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine, kao sjedište generalata i važnu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva.

4.6 ZADAR

The Garden festival

Zadarski festival klupske glazbe The Garden Festival britanski The Times uvrstio je među dvadeset najboljih ljetnih europskih festivala 2009. godine, kako zbog iznimne lokacije na poluotoku Pinija u Petrčanima, u borovoj šumi pored mora, tako i zbog izbora glazbenika.

10

Garden Festival u pravilu traje 2 tjedna i odvija se osim na otvorenom u Petrčanima, i u diskoteci Barbarella`s gdje se odvijaju službeni after partiji. The Garden Festival je po mnogo čemu poseban i pruža zabavu za svakoga, jer je glazbeno to biti mix za starije i mlađe generacije. The Garden postaje okupljalište svih generacija, pa čak i čitavih obitelji tijekom dnevnih akcija.

Noć punog miseca

Svake godine početkom kolovoza u Zadru na zadarskoj rivi se održava manifestacija "Noć punog miseca". Svake godine sudjeluje sve više posjetitelja i sudionika. Program se uobičajeno odvija na dvije pozornice: klapski program na gatu i folklorni na drugom dijelu Rive u blizini Morskih orgulja. Za bogatu ponudu hrane i pića pobrinu se zadarski ugostitelji postavljanjem štandova na Rivi, a radno vrijeme ugostiteljskih objekata na Poluotoku ide do dugo u noć 

Glazbene večeri u Sv. Donatu

Festival sa zavidnom međunarodnom reputacijom. Održava se u sv. Donatu, sv. Krševanu i klaustru sv. Frane, a izvodi se glazba srednjeg vijeka, renesanse i baroka.

Crkva Sv. Donata

Najpoznatiji je spomenik i simbol grada Zadra, ujedno i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka. Sagrađena je na tradicijama ranobizantske arhitekure u ranom srednjem vijeku, najvjerojatnije početkom 9. st. Kružnog je oblika i nije se sačuvala u obliku kako je prvotno sagrađena. Nedostaje joj južna prigradnja, pa joj je središnja kružna jezgra s te strane vidljiva. Do 15. stoljeća nazivala se crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za glazbene programe ("Glazbene večeri u sv. Donatu"). Ispod temelja crkve Sv. Donata i biskupske palače proteže se pločnik glavnog trga iz rimskih vremena - Forum. Počeci mu sežu u 1. st. prije Krista. S tri strane Forum je bio opkoljen monumentalnim trijemom kojega su krasile akantusove vitice, girlande i maskeroni.

Kalelarga

Kalelarga ili Široka ulica je glavna i najpoznatija zadarska ulica, koja se proteže u smjeru istok-zapad od Narodnog trga do Foruma. U Drugom svjetskom ratu su uništene gotovo sve zgrade u ulici, te je ona obnovljena u modernističkom stilu zadržavajući samo osnovni smjer.

Katedrala Sv. Stošije

Zadarsku katedralu posvećenu Sv. Stošiji ukrašava izvana na pročelju ruža te na zabatu glavne lađe manja gotička ruža, naknadno umetnuta. Portali imaju karakterističan romanički oblik, danas unutrašnjost katedrale doima se svojom monumentalnošću (glavna lađa je triput šira od sporednih). Zvonik katedrale koji danas dominira Zadrom, započet je još u kasnom srednjem vijeku, da bi ga tek 1892. dovršio engleski arhitekt Thomas Graham Jackson po uzoru na zvonik rapske katedrale.

11

5 ZAKLJUČAK

Kroz ovaj seminarski rad objašnjen je pojam kulturnog turizma koji govori da je kulturni turist motiviran interesom za kulturu što obuhvaća povijest, umjetnost, kulturu, naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu ili regiji. Time se obuhvaća opipljiva kultura, kao npr. muzeji, kazališta, galerije, spomenici, povijesni lokaliteti i ostalo. Također obuhvaća i neopipljivu kulturu, poput običaja, tradicije, koncerata i sl.

Dobiven je uvid u pozitivne i negativne učinke razvoja kulturnog turizma, kao što je povećanje potrošnje te eksploatacija kulturnih resursa. Turisti sve više zahtijevaju mnoštvo informacija, veću i bolju kvalitetu uslugu što zahtijeva nove zaposlenike i stručnjake na različitim područjima. Spoznate su razne uloge svjetskih i hrvatskih organizacija koje imaju ulogu promicanja i poboljšavanja turizma.

Kako bi se što bolje shvatio pojam kulturnog turizma pobliže je objašnjena kultura određenih gradova Hrvatske, te su približeni neki od opipljivih i neopipljivih kulturnih faktora poput koncerata i muzeja u gradovima Hrvatske.

12