kupreska operacija jesen 1994

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 1

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 2

KUPRE�KAOPERACIJA

JESEN 1994. godine

Bugojno, 2003.

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 3

AUTOR :Edin Rami�

IZDAVA¨ :Bo�njaŁka zajednica kulture Preporod

Bosna i HercegovinaOp�insko dru�tvo Bugojno

ZA IZDAVA¨ A:Kemal Balihod�i�

RECENZENTI:General Rasim Deli�

Brigadni general Fikret ˘uski�Pukovnik Senad Dautovi�

LEKTURA I KOREKTURA:Ned�ad Milanovi�

DTP:Edin Rami�

TIRA�:1.000

�tampa :

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 4

Na osnovu Mi�ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja,nauke, kulture i sporta, broj: 04-15-4064/01 od 11.07.2001., knjiga�Kupre�ka operacija, jesen 1994. godine.�, je proizvod iz Łlana 19.taŁka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga na Łiji sepromet ne pla�a porez na promet proizvoda.

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 5

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 6

KUPRE�KAOPERACIJA

JESEN 1994. godine

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 7

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 8

P R E D G O V O R

Analiza i izuŁavanje borbenih djelovanja izvedenih uperiodu oktobar - novembar 1994. godine, na prostoru op�inaBugojno, Donji Vakuf i Kupres, koja su dovela do oslobo�enjaKupresa, prevoja Kupre�ka vrata i ve�eg dijela Kupre�ke visoravni,predstavlja kontinuirani rad od 1999. godine.

U toku tih analiza izra�ena je prethodna i zavr�na operativno- taktiŁka analiza za borbeno djelovanje "Kupre�ka operacija",1999. i 2000. godine. Pored toga, 2001. godine, na FakultetupolitiŁkih nauka, Odsjek odbrana i sigurnost, izra�en i odbranjendiplomski rad na temu "Kupre�ka operacija 1994. godine".

Knjiga predstavlja �elju za vjerodostojnom valorizacijomrezultata jedinica 7. korpusa Armije Republike Bosne iHercegovine, postignutih u borbenim djelovanjima u oktobru inovembru 1994. godine, koji su u, konaŁnom, doveli dooslobo�enja Kupresa i prevoja Kupre�ka vrata, a Łiji sam i samsudionik.

Pored toga �elja mi je i iniciranje ostalih neposrednihuŁesnika u ovom, ali i drugim borbenim djelovanjima jedinicaArmije Republike Bosne i Hercegovine u toku odbrane od agresijena Bosnu i Hercegovinu, na pisanje i izdavanje ovakvih ili sliŁnihdjela.

Posebna zasluga i zahvalnost za izradu ove studije svakakopripada mojoj porodici, koja je imala ogromno razumijevanje zamoj opse�an rad.

Zahvalnost svakako pripada i mome prijatelju AbdulahuJeleŁu, koji mi je u svakom trenutku pru�ao bezrezervnu podr�ku ipomo�, a sve sa ciljem da ova studija ugleda svjetlo dana, kao irecenzentima generalu Rasimu Deli�u, brigadnom generalu Fikretu˘uski�u i pukovniku Senadu Dautovi�u.

9

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 9

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 10

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 11

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 12

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 13

I

GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE IOPERATIVNE KARAKTERISTIKE

PROSTORA NA KOME JE IZVOÐENAKUPREŠKA OPERCIJA

kupres I ispravak.qxd 22.3.2010 16:17 Page 11


13

Drvar

BOSNA I HERCEGOVINA

Polo�aj opæina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres



15

1.1 B U G O J N OGrad i opæina Bugojno1 su smješteni u jugozapadnom dijelu

Bosne i Hercegovine (BiH), u centralnom dijelu gornjevrbaskedoline, poznate pod nazivom Skopljanska kotlina. Teritorija opæinese prostire na površini od 366 km2 .

Opæina Bugojno granièi sa :- opæinom Donji Vakuf, sa sjevera i zapada, - opæinom Kupres, sa juga i jugozapada, - opæinom Gornji Vakuf, sa jugoistoka, - opæinom Novi Travnik, sa sjeveroistoka i- opæinom Travnik, sa sjevera.

Reljef opæine Bugojno èini uglavnom brdsko-planinskozemljište, pokriveno sa oko tri èetvrtine visokim i niskim šumama.

Centralnim dijelom opæine, pravcem jugoistok - sjeveroza-pad, protièe rijeka Vrbas uz koju se prostire i Skopljanska kotlinaširine do 10 km, koja predstavlja ravnièarsko zemljište.

Nadmorska visina Bugojna je do 560 metara. Neposrednekose i visovi koji se spuštaju prema rijeci (r.) Vrbas, visine su i do1.000 metara, dok okolne planine dosti�u i visine od 1.800 metara.

Teritoriju opæine Bugojno okru�uju srednje visoke planineKalin (tt 1530) i Rudina (tt 1385) sa sjeveroistoka, Raduša sa juga,te Sto�er (tt 1758) i Velika Šuljaga (tt 1532) sa jugozapada.

U vojno-geografskom pogledu valja posebno istaæi polo�ajSkopljanske kotline, koja se nalazi u blizini tri, s vojnog aspekta,znaèajna prijevoja: Kupreška vrata, Makljen i Komar, a samo

1 Kako bi kod èitaoca stvorio pravu sliku prostora na kojem su izvoðena borbenadjelovanja jedinica Armije RBiH u toku odbrane od agresije na RBiH, 1992 - 1995 godine, naprostorima centralne Bosne, a prvenstveno na pravcu Bugojno - Kupres, autor je smatraonu�nim da u uvodnom dijelu pru�i osnovne geografske, demografske i vojno-topografskepodatke o dijelovima opæina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres.


Bugojno se nalazi na jugozapadnoj granici Bosne sa Hercegovinom. Na prostoru opæine Bugojno vlada umjereno-kontinentalna

klima, s tim da proljeæe nešto kasni, a jesen dolazi ranije, u odnosuna kalendarsko odreðenje. U toku zimskih perioda èeste su i obilnesnje�ne padavine, a temperature su dosta niske.

Preko teritorije opæine Bugojno prote�u se dvije va�ne putnekomunikacije, koje centralni dio Bosne i Hercegovine povezuju sajugom zemlje i dalje sa Republikom Hrvatskom (RH). Jedna putnakomunikacija vodi preko prevoja Makljen prema dolini rijekeNeretve, a druga preko prevoja Kupreška vrata prema zapadnojHercegovini.

Bugojno predstavlja privredni, saobraæajni, administrativni ikulturni centar, te najmnogoljudnije naselje Skopljanske kotline.

Neposredno pred agresiju na RBiH na podruèju opæineBugojno �ivjelo je 46.843 stanovnika, sa sljedeæom nacionalnomstrukturom :

- Bošnjaka, 19.724 ili 42,1 %- Hrvata , 15.963 ili 34,1 %- Srba , 8.854 ili 18,9 %- Jugoslovena , 1.539 ili 3,3 %- Ostalih , 763 ili 1,6 %.

Pred i u toku agresije na RBiH dolazi do promjene u struk-turi stanovništva. Prije, i na samom poèetku agresije srpskostanovništvo se uglavnom iselilo, a u drugoj polovici 1993. godinei hrvatsko stanovništvo pod uticajem ekstremista HVO Bugojno seu najveæem broju iseljava. U toku agresije, Bugojno predstavlja icentar prihvata bošnjaèkih izbjeglica, uglavnom iz susjednih opæinaDonji Vakuf, Gornji Vakuf, Kupres i Prozor, ali i iz nekih krajiškihopæina (Mrkonjiæ Grad, Šipovo, Kljuè, Banja Luka…).

16


1.2 DONJI VAKUF

Opæina Donji Vakuf je smještena u jugozapadnom dijeluBosne i Hercegovine, preciznije, na sjeverozapadnom dijeluSkopljanske kotline, u gornjem dijelu toka rijeke Vrbas. Teritorijaopæine Donji Vakuf se prostire na površini od 338 km2.

Opæina Donji Vakuf granièi sa :- opæinom Jajce sa sjevera, - opæinama Travnik i Novi Travnik sa istoka,- opæinom Bugojno sa juga,- opæinom Kupres sa jugozapada i- opæinom Šipovo sa zapada.

Reljef opæine èini uglavnom brdsko-planinsko zemljište kojeje oko 70% pokriveno visokim i niskim šumama. Centralnimdijelom opæine dominira rijeka Vrbas koja protièe pravcem jugois-tok - sjeverozapad, èineæi su�enu dolinu jedva široku do 2 km, ucentru, koje je nastao i sam grad Donji Vakuf.

Nadmorska visina Donjeg Vakufa je 516 metara, dok jenajviši vrh Dekala sa 1556 metara. Teritorija opæine je omeðenaplaninskim masivima Krive jele sa zapada, Radalja sa sjevera iKomara sa istoka, dok se prema jugoistoku teren blago širi i otvaraprema središtu Skopljanske kotline.

Na podruèju opæine vlada umjereno-kontinentalna klima, stim da su tokom zime èeste i obilne snje�ne padavine uz niske tem-perature.

Donji Vakuf predstavlja svojevrsnu saobraæajnu raskrsnicu,saobraæajno èvorište magistralnih pravaca iz srednje Bosne premaDalmaciji, srednje Bosne prema Bosanskoj Krajini i BosanskeKrajine prema Dalmaciji.

17


18

Strukturu stanovništva opæine Donji Vakuf, neposredno predagresiju na Republiku BiH, su èinili :

- Bošnjaci, 13.509 ili 55,03 %- Srbi, 9.533 ili 38,84 %- Hrvati, 682 ili 2,78 %- Jugosloveni, 593 ili 2,41 % - Ostali, 227 ili 0,92 %.

Pred, i u toku same agresije na Republiku BiH došlo je doznatnih promjena u strukturi stanovništva pod pritiskom veliko-srpske politike, olièene u paravojnim i parapolicijskim snagamaorganizovanim od strane SDS-a2. U februaru 1992. godine SDS jeformirao "srpsku opštinu" Donji Vakuf, kojoj je kasnije dao ime"Srbobran". Krajem marta na prostoru opæine je aktivirana 19.partizanska brigada, koja se popunjavala iskljuèivo srpskimstanovništvom, a poèetkom aprila formirana je i "Srpska milicija"3.U maju 1992. godine kompletno bošnjaèko stanovništvo se iseljavau Bugojno, a u Donji Vakuf pristi�u Srbi sa prostora Bugojna,Travnika i Novog Travnika.

2 Na prostoru Donjeg Vakufa egzistirale su dobrovoljaèke jedinice jaèine oko 300 ljudi,popunjene srpskim stanovništvom. Smail Èekiæ, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NADBOŠNJACIMA 1991-1993, Sarajevo 1994, str.284-298.

3 Grupa autora, ZLOÈINI U VRBANJI JULA 1993. GODINE, Institut za istra�ivanjezloèina protiv èovjeènosti i meðunarodnog prava Sarajevo, 2001. godine, str. 86-87.


19

1.3 K U P R E S

Teritorija opæine Kupres nalazi se u jugozapadnom dijeluBosne i Hercegovine, preciznije, u centralnom dijelu Kupreškevisoravni. Površina teritorije opæine iznosi 622 km2.

Opæina Kupres granièi sa više opæina, i to: - sa opæinama Bugojno i Gornji Vakuf sa sjeverois-toka, - opæinom Prozor sa istoka, - opæinom Tomislavgrad sa juga, - opæinom Livno sa jugozapada, - opæinama Glamoè i Šipovo sa sjeverozapada i - opæinom Donji Vakuf sa sjevera.

"Kupreški kraj se prote�e od sjevera prema jugu, nešto malood sjeverozapada prema jugoistoku, i to od 430 48' do 440 5' sjeverne geografske širine i 170 7' do 170 25' istoène geografskedu�ine. Nadmorska visina se kreæe od 1.120 do 1.150 metara."4

"Kupresom se naziva èitav jedan kraj zapadne Bosne, koji seprostire izmeðu Vitorog planine, Hrbljina, Malovana, Pakline,Raduše, Sto�era, Plazenice i Stra�benice planine. On se sastoji odnekoliko meðusobno povezanih visoravni. To su visoka polja :Kupreško, Riliæko, Vukovsko i Ravanjsko polje."5

"Kupreško polje je kraško i njegova površina iznosi 93 km2,širina mu je od 4 do 10 km, a du�ina oko 25 km. Le�i sjeveroistoènood Duvanjskog i Šujièkog polja, a istoèno od Livanjskog iGlamoèkog polja. Kupreško polje se dijeli u tri zasebne hidro-

4 Borivoje Milivojeviæ, KUPREŠKO, VUKOVSKO, RAVNO I GLAMOÈKO POLJE,(Srpski etnografski zbornik, knjiga XXV, 1923. godine.

5 Šefik Bešlagiæ, KUPRES, Sarajevo, 1954. godine.


20

grafske kotline : Milaèku na jugu, Mrtvièku u sredini iBajramovaèku na sjeverozapadu."6

Kupreška visoravan je sa svih strana okru�ena planinama.To su : na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stra�benice (Vuèkovac1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala vrata, MalaPlazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika vrata (1384 m) iplanina Sto�er (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crnivrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni vrh (1468 m); na jugu ijugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan(1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu isjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove pla-nine su meðusobno povezane sa nekoliko manje znaèajnih planina.Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama.7 Kupreška visora-van zahvata prostor od gotovo 550 km2.

Na kupreškoj visoravni vlada planinska klima, sa kratkim isvje�im ljetima i dugim i oštrim zimama. Za ovo podruèje su karakteristièni jaki vjetrovi, i jugo i bura. "Srednja godišnja temperatura iznosi 5,70 C, srednja januarska -4,50 C, a srednja julska 15,30 C, ekstremne temperature dosegnu u julu + 340 C, a ujanuaru -250 C. Godišnja kolièina padavina iznosi od 1.050 do1.700 mm. Prosjeèno je u godini 55 dana sa snijegom."8 Zbogsna�nih planinskih vjetrova hladnoæa je velika i èeste su snje�nevijavice.

Preko Kupresa se prote�e komunikacija koja vodi iz pravcasrednje Bosne prema Jadranskom moru, odnosno prema Livnu iTomislavgradu. Kupres - Kupreška visoravan predstavlja svojevrsnu raskrsnicu sa koje je moguæe dospjeti u gotovo svedijelove Bosne i Hercegovine, naroèito u njenom ju�nom i

6 Borivoje Milivojeviæ, navedeno djelo.7 Internet stranica "Zemljopisne znaèajke opæine Kupres", www.hbzuo.com8 Podaci prema Enciklopediji Jugoslavije, knjiga V.


21

centralnom dijelu.Struktura stanovništva opæine Kupres, neposredno pred

agresiju na Republiku BiH, bila je sljedeæa :

- Srba, 4,895 ili 50,70 %- Hrvata, 3.827 ili 39,60 % - Bošnjaka, 811 ili 8,40 %- Ostalih, 130 ili 1,30 %.


22

((

(

(

(

(

(

(

Sava

Vrbas

Dunav

Sava

Una

Sana

Una

Bosna

Dri

na

Drina

Piva

JezeroScutari

J A D R A N S K O M O R E

Krivaja

Lim

Neretva

Tara

Drina

Spreca

Boka Kotorska

Busko jezero

ˆ

Ramsko jezero

Jablanicko jezero

SRBIJA

CRNA GORA

VOJVODINA

HRVATSKA

HRVATSKA

ALB

AN

IJA

SRBIJ

A

I

RN

GO

A

BOSNA IHERCEGOVINA

0

0 10 20 30 40 50 km

10 20 30 mi

42°

43 °

44 °

45°

19 ° 18 °

45°

44°

43°

42°42

17° 18° 19 °

BOSNA I HERCEGOVINA

Polo�aj Kupreške visoravni u Bosni i Hercegovini


23

1.4 OPERATIVNI ZNAÈAJ KUPRE�KE VISORAVNI

Kupreška visoravan predstavlja prostor od operativnogznaèaja koji povezuje centralnu Bosnu sa Jadranskim morem i obrnuto. Svojim reljefom, prirodnom i saobraæajnom povezanošæusa okru�enjem, pogodna je za izvoðenje borbenih djelovanja.Omoguæava razvoj i borbenu upotrebu operativno-taktièkih jedinica(brigada - divizija), te izvoðenje napadnih i odbrambenih borbi ibojeva. Prostor Kupreške visoravni omoguæava masovniju upotrebuoklopno-mehanizovanih jedinica.

Kao takva, Kupreška visoravan je pronašla svoje mjesto i ustrategijskim procjenama i izradi ratnih planova GeneralštabaJugoslovenske narodne armije9 (GŠ JNA). Bitno je napomenuti dasu ratni planovi za odbranu Jugoslavije od vanjske agresije, nakon1980. godine mogli biti u potpunosti upotrijebljeni za agresiju JNAna Republiku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu, radirealizacije ideje za stvaranje "Velike Srbije" - primjedba autora. Uprocjeni eventualne agresije na Jugoslaviju sa "zapada", i izradi ratnih planova za suprotstavljanje istoj, znaèajno mjesto su imalijugozapadni, ju�ni i središnji dijelovi Bosne i Hercegovine. GŠ JNAje, u toj varijanti, predviðao moguæe djelovanje snaga NATO-saveza sa otoka i obale Jadranskog mora u dubinu bosanskoherce-govaèke teritorije, dolinom rijeke Neretve (glavne snage), odnosnoprema Sinju, Livnu, Kupresu i Bugojnu, pribli�avajuæi se na tajnaèin Sarajevu sa zapadne strane (pomoæne snage).

Kao odgovor na ovakvo djelovanje sa "zapada" GŠ JNA, usvojim planovima predviða upotrebu više operativnih grupacija,ukljuèujuæi i prostor Kupreške visoravni i dijela zapadne Bosne.

9 Davor Domazet, KAKO JE PRIPREMANA AGRESIJA NA HRVATSKU I BOSNU IHERCEGOVINU ILI PREOBLIKOVANJE JNA U SRPSKU IMPERIJALNU SILU (studija),Èasopis National Security and the Future (Nacionalna sigurnost i buduænost), Zbornik svezak1, Zagreb 2001, str. 15-18.


Zadatak tih snaga bio bi odbrana na pravcu Split, Sinjsko polje,Livanjsko polje. Ispravnost ovako postavljenih rješenja GŠ JNA jeredovno provjeravao izvodeæi razlièite oblike uvje�bavanjakomandi i jedinica, ukljuèujuæi i komandno štabne ratne vje�be(KŠRV).

Na postavkama jedne od tih KŠRV, "Romanija", jedna odoperativnih grupacija, OG "Kupres" je rasporeðena na Kupreškojvisoravni i dijelovima zapadne Bosne, sa zadatkom da zaustavidjelovanje neprijatelja iz pravca juga, a zatim preðe u protivudarprema Livnu i Splitu. U agresiji JNA na Republiku Hrvatsku iRepubliku Bosnu i Hercegovinu, srpski agresor je primjenio identièna ili vrlo malo modifikovana rješenja borbenih djelovanja.

Iz ovog se da zakljuèiti da je GŠ JNA identifikovao prostorKupreške visoravni i dijelove zapadne Bosne kao kljuène za napre-dovanje prema Jadranskom moru, odnosno prema Dalmaciji.

Istovremeno, odbranom ovog prostora, jugozapadnog dijelaBosne i Hercegovine, OS RBiH sprijeèile bi rasijecanje vlastitogteritorija na izuzetno znaèajnom strategijskom prostoru ju�neBosne, bitno umanjile agresorske moguænosti za operativni razvoj iborbena djelovanja, te osigurale kontinuitet slobodne teritorijeneophodan za izvoðenje vlastitih borbenih djelovanja u ciljuodbrane od agresije.

Poseban interes je imala i Republika Hrvatska i njene OS jerje pravac Kupres - Livno - Split, uz pravac Mostar - Ploèe, predstavljao osnovicu za napredovanje snaga JNA prema Dalmacijii stvarao agresoru realne uslove za presijecanje teritorija RepublikeHrvatske na najosjetljivijim dijelovima. Upravo je stoga odbrana tihpravaca bila od vitalnog znaèaja za odbranu ju�nih dijelovaRepublike Hrvatske od agresije JNA.

24


II

BORBENA DJELOVANJA NAPROSTORU BUGOJNA, DONJEG

VAKUFA I KUPRESA PRIJEIZVO—ENJA KUPRE�KE OPERACIJE

kupres II ispravka.qxd 22.3.2010 16:18 Page 25


2.1 Borbena djelovanja na prostoru Kupre�ke visoravni u periodu maj 1991. - april 1992. godine

Zveckanje oru�ja na Kupre�koj visoravni zapoŁelo je u maju1991. godine. Naime, na to podruŁje pristi�u snage oklopnogbataljona 10. motorizovane brigade (mtbr) iz Mostara i dio oklo-pno-mehanizovanih jedinica BanjaluŁkog korpusa.10 Spomenutejedinice se stacioniraju na podruŁju sela Donji i Gornji Malovan.Svakako vrijedi ista�i da je ve�insko stanovni�tvo u tim selima bilosrpske nacionalnosti, kao i Łinjenicu da je posjedanjem upravo togdijela Kupre�ke visoravni uspostavljena granica izme�u podruŁja sadominantnim hrvatskim stanovni�tvom (Tomislavgrad i Livno) istrategijskog prostora Kupre�ke visoravni.

Snage JNA, pod okriljem redovnih vje�bovnih aktivnosti,ostaju na tom podruŁju do augusta 1991. godine, kada se glavninasnaga preko GlamoŁkog polja prebacuje u Knin.11

Period do kraja 1991. godine se mo�e ocijeniti kao periodopse�nih tajnih vojnih priprema provo�enih od strane Op�inskog�taba Teritorijalne odbrane (Op�TO) Kupres, koji je nadziralaSrpska demokratska stranka (SDS) i Operativnog �taba Teritorijalneodbrane Kupres, kojeg je nadzirala Hrvatska demokratska zajedni-ca (HDZ). Bio je to period formiranja, opremanja i obuŁavanjajedinica, koje su spremane za "odgovor" na "planove" suprotsta-vljene strane.

Ve� od sredine 1991. godine SDS je pristupila organizo-vanom naoru�avanju srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, odno-

27

10 Jedinica je stigla na Kupre�ku visoravan devetog maja, po�to je od strane hrvatskogstanovni�tva bila zaustavljena sedmog maja u mjestu Prolog i nije joj omogu�en nastavakkretanja prema Splitu. Davor Marijan, SMRT OKLOPNE BRIGADE, Prilozi za istra�ivanjerata za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu 1990.-1992, ZORO Zagreb 200. godine, str. 84.

11 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.


sno "nabavljanju naoru�anja za sve srpske vojne obveznike".Naoru�avanje je vr�eno putem JNA.12

PoŁetkom septembra zapoŁinje i formiranje jedinica"hrvatske" teritorijalne odbrane (TO) u Kupresu. Formiraju sejedinice jaŁine odjeljenja, vodova i Łeta.13

Masovnije vojne pripreme zapoŁinju krajem oktobra 1991.godine. 26. oktobra 1991. godine SDS BiH, izdaje naredbu op�in-skim odborima SDS-a kojom reguli�e aktivnosti na vojnom planu :"formiranje komandnih mjesta, uspostavljanje pune mobilnosti TO,formiranje jedinica za front i odre�ivanje njihovih zamjena, mla�eljude do 40 godina prevesti iz civilne za�tite u TO, a TO pretpoŁini-ti korpusu kao ratnu jedinicu (RJ)��".14

Kako bi osigurao dosljedno provo�enje naredbe, posebno naprostorima od velikog znaŁaja kao �to je Kupre�ka visoravan,Predsjednik SDS BiH, Radovan Karad�i� je u Banjoj Luci ostvariokontakt sa rukovodstvom SDS-a na Kupre�koj visoravni i tom imprilikom izdao konkretne naredbe da se sve "srpsko stanovni�tvodigne na noge�.".15

PoŁetkom novembra 1991. godine formira se i "Kupre�kabojna", pod komandom Operativnog �taba TO (hrvatska TO). Usvom sastavu jedinica je imala 569 vojnih obveznika.16

PoŁetak 1992. godine mo�e se opisati kao vrijeme stalnenapetosti i i�Łekivanja razvoja doga�aja, naroŁito pod uticajem ra-tnih djelovanja u susjednoj Hrvatskoj, ali i nagomilavanja snagaJNA u BiH povlaŁenjem iz Slovenije i Hrvatske, koje otvorenosara�uju sa Srbima na prostoru Bosne i Hercegovine.

Prema podacima JNA, na podruŁju Kupresa bile su formi-

28

12 Smail ëki�, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NAD BO�NJACIMA 1991-1993,Sarajevo 1994, str.38.

13 Karlo Rotim, ODBRANA HERCEG-BOSNE 2, Omi�, 1998.godine, str.185.14 Smail ëki�, navedeno djelo, str. 273-274.15 Smail ëki�, navedeno djelo, str. 39-40.16 Karlo Rotim, navedeno djelo, str. 185.


rane dobrovoljaŁke jedinice jaŁine 1200 ljudi, koje prema timizvorima, nisu ulazile u sastav ratnih jedinica JNA i TO.17

Kao prvi ozbiljniji incident na podruŁju Kupre�ke visoravnimo�e se oznaŁiti aktivnost zaustavljanja vojnog konvoja JNA umjestu Zlosela, 29. februara 1992. godine. Naime, vojni konvoj kojise kretao iz pravca �ipova prema Kupresu je zaustavljen od stranepripadnika hrvatske TO i nije mu dozvoljen dalji prolazak. Nakonzadr�avanja tokom no�i i postignutih dogovora konvoj je vra�enprema �ipovu.18

PoŁetkom marta, Komanda BanjaluŁkog korpusa JNA (5.korpus), �ele�i objediniti borbena djelovanja oŁekivana na prostoruKupre�ke visoravni, prostor Kupresa dodjeljuje zoni odgovornosti30. partizanske divizije (30. partd), locirane u Mrkonji�-Gradu.19

Ubrzo nakon toga, Łetvrtog marta, Komanda 30. partd izdaje"Zapovest za izvo�enje borbenih dejstava", kojom je obuhva�eno ipodruŁje Kupre�ke visoravni.20

Tim dokumentom se izdaju zadaci za zaposjedanje planineVla�i� i podruŁja op�ina Kupres, �ipovo i KljuŁ. Tako�e se pre-dvi�a stavljanje pod komandu svih srpskih naoru�anih formacijakoje su podr�avale JNA na podruŁju op�ina Kupres, Bugojno, DonjiVakuf, Jajce, Skender Vakuf, Kotor Varo�, �ipovo, Mrkonji�-Grad,KljuŁ i dijelova op�ina Travnik i Novi Travnik. Osnovni zadataksvim jedinicama je "Stalno biti u gotovosti za odbijanje i slamanjeorganizovanog napada, a neprijatelja razbiti i uni�titi".21 Teritorijeop�ina Kupres, Bugojno i Donji Vakuf bile su u zoni odgovornosti19. partizanske brigade (partbr). Ova je jedinica dobila zadatak da

29

17 Ipak cijene�i biolo�ki potencijal srpskog stanovni�tva op�ine Kupres, vjerovatno suovdje ubrojene jedinice koje je SDS formirao pod okriljem srpske TO - primjedba autora.Smail ëki�. navedeno djelo, str. 284-298.

18 Ovu priliku su iskoristili pripadnici JNA iz konvoja da detaljno snime jedinicu koja ihje zaustavila, njene polo�aje, naoru�anje, opremu i obuŁenost, na osnovu kojih su kasnijepreduzimane aktivnosti od strane JNAKarlo Rotim, navedeno djelo, str. 186.

19 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.20 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.


zaposjedne sela Donji Malovan i Ravno i ostvari kontrolu prijevojaMalovan, Kupre�ka vrata i Komar, te �ire podruŁje namjenskeindustrije "Slavko Rodi�" u Bugojnu. Pored odbrambenih zadataka,brigada je trebala biti spremna i za napadna djelovanja u pravcuTomislavgrada i Livna. Za izvr�enje zadataka brigadi je podre�en ibataljon TO Malovan.22

Potvrdu znaŁaja Kupre�ke visoravni dale su posjete visokihvojnih zvaniŁnika. 29. februara u Kupresu je boravio pukovnik AnteMikuli�, komandant Glavnog sto�era Hrvatske zajednice HercegBosna (GS HZ-HB), radi definisanja linija odbrane prema naselji-ma sa ve�inskim srpskim stanovni�tvom.23 U selu Blagaj, naKupre�koj visoravni, 24. marta boravi i komandant 30. partd saekipom starje�ina Komande BanjaluŁkog korpusa JNA, radikonkretizacije zadataka za odbranu od strane hrvatskih snaga.24

26. marta srpske snage (snage TO Malovan i dio pristiglihsnaga JNA iz sastava 30. partd), su uspostavile kontrolnu taŁku upodruŁju sela Donji Malovan, na putnoj komunikaciji Kupres -Malovan - �ujica, sa ciljem stavljanja komunikacije pod kontrolu testvaranja uslova za vo�enja protivoklopne borbe sa oklopno-meha-nizovanim jedinicama koje bi eventualno izvr�ile napad iz pravca�ujice. Ova aktivnost pokre�e lanŁanu reakciju, koja �e dovesti dobitke na Kupre�koj visoravni u prvoj dekadi aprila 1992. godine.

30

21 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.22 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 88.23 Karlo Rotim, navedeno djelo, str. 186.24 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 87.


31

Borbeni raspored 30. partd i dijela snaga Kninskog korpusaanga�ovanih na Kupre�koj visoravni, 01. aprila 1992. godine bio jesljede�i :

* 13. partizanska brigada (30. partd), komanda i dio pri�ta-pskih jedinica u s. Bara�i, 1. bataljon u podruŁju Strojice-Pribeljci,2. bataljon u podruŁju Lani�ta (KljuŁ), 3. bataljon bez 1 Łete upodruŁju Rodu�a, 1 Łeta 3. bataljona u podruŁju Malovana.

* 19. partizanska brigada (30. partd), 1. bataljon se formiraosa dvije Łete u Kupresu i jednom iz Bugojna. U zoni odgovornostibrigade pod njenom komandom bile su i : dvije Łete TO na podruŁjuDonji Malovan, Łeta TO u Vukovskom, Łeta TO u Ravnom i ŁetaTO u Blagaju, dio snaga 5. dobrovoljaŁkog bataljona BanjaluŁkogkorpusa.

* 11. motorizovana brigada (Kninski korpus), bataljon bezjedne Łete ojaŁan baterijom MB-120mm, baterijom H-105mm i pro-tivoklopnim vodom ZIS 76mm na podruŁju Novo Selo - Blagaj, 1.Łeta bataljona, ojaŁana vodom BsT-82mm, na podruŁju DonjiMalovan. 25

Borbeni raspored hrvatskih snaga :* Łeta Zlosela s ojaŁanim vodom RastiŁevo na liniji

RastiŁevo-Grbe�ina dolina-Mrnja�nica-Mr�ebare-Stra�benica,* Łeta Osmanlije u Osmanlijama,* Łete Kupres i Gornji Kupres u Kupresu* specijalni protivdiverzantski vod u Zloselima,* protivoklopne grupe na Pogancu i u zahvatu komunikacije

Blagaj-RastiŁevo* MB-82mm u rejonu Mrnja�nice i Gradina* Snage hrvatske TO Tomislavgrad i Livno anga�ovane na

prostoru �ujice.

25 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 95.


Bitka za Kupre�ku visoravan zapoŁela je u ranim jutarnjimsatima 03. aprila 1992. godine. Hrvatske snage26, pod pritiskomgomilanja srpskih snaga na �irem podruŁju Kupresa, uŁinile su prvikorak. Napad je izveden na pravcu �ujica - Gornji Malovan.Hrvatske snage su do podneva uspjele ovladati DonjimMalovanom, a do veŁernjih sati su dovele u okru�enje srpske snageu Gornjem Malovanu. Prema dostupnim izvorima "hrvatske"provenijencije, srpsko stanovni�tvo se povuklo prema GlamoŁu.Prema izvorima "srpske" provenijencije u tim napadima je ubijenooko 20 civila Srba, mada o tim zloŁinima postoje i drugaŁija vi�e-nja.27 Istovremeno su srpske snage anga�ovane u �irem rejonuBlagaj - Novo Selo u ranim poslijepodnevnim satima izvele prvoartiljerijski, a potom i pje�adijski napad na polo�aje "Kupre�kebojne" u rejonu Zlosela, ali bez rezultata.

U toku no�i 03./04. aprila 1992. godine, obje strane su radilena prilago�avanju novonastaloj situaciji. Srpska strana tra�i od vi�ekomande upotrebu avijacije i helikoptera, te upu�uje oklopnejedinice Kninskog korpusa i haubiŁki divizion i dobrovoljaŁki

32

26 Sastav i jaŁina ovih snaga jo� uvijek nije adekvatno utvr�en. Literatura koja obra�ujedoga�anja na Kupre�koj visoravni "hrvatske" provenijencije ne razmatra ovo pitanje, premdase nalazila na izvoru podataka. Literatura "srpske" provenijencije, pri tome misle�i i na izvoreJNA, kao uŁesnike u ovim borbenim djelovanjima oznaŁava dijelove sljede�ih jedinica : 106.osjeŁka brigada, 101. zagrebaŁka brigada, Studentska bojna "Kralj Tomislav" iz Zagreba,Specijalna jedinica "�uti mrav" iz Vukovara, Jedinica za posebne zadatke Ministarstvaunutra�njih poslova Hrvatske i bojna "Zrinski" (Savezna Republika Jugoslavija, Komitet zaprikupljanje podataka o izvr�enim zloŁinima protiv ŁovjeŁnosti i me�unarodnog pravaBeograd, "Genocid koji je nad srpskim stanovni�tvom Kupresa izvr�en od strane vojnih iparavojnih formacija Republike Hrvatske i Hrvata iz Bosne i Hercegovine, u periodu od 03.aprila - 15. maja 1992. godine").

27 "� S tim u vezi, veoma je karakteristiŁan i po monstruoznosti nevi�en metodobavje�tajaca primijenjen na Kupre�koj visoravni. Naime, najprije je preko mas-medija �irenaveoma perfidna propagandna aktivnost , uz svesrdno anga�iranje SDS-a, o ugro�enosti Srbana Kupresu. Nakon toga su u sela Gornji i Donji Malovan, sa iskljuŁivo srpskimstanovni�tvom, ubaŁene grupe specijalaca JNA, koje su izvr�ile pokolj nad jednim brojemstarijih i iznemoglih civila srpske nacionalnosti, da bi zatim plasirali vijest kako su ta selanapale usta�e, i izvr�ile masakr nad Srbima. To je bio povod za ve� pripremljeni dolazakKninskog korpusa na Kupre�ku visoravan�", Smail ëki�, navedeno djelo, str. 190-191.


33

bataljon BanjaluŁkog korpusa na Kupre�ku visoravan. Hrvatskesnage nare�uju upotrebu po jedne Łete sa prostora op�ina Bugojno,Gornji Vakuf i Posu�je kao pojaŁanja u odbrani "Kupre�ke bojne".

U toku 04. aprila hrvatske snage u potpunosti ovladavajuprostorom Donji i Gornji Malovan, dok se srpske snage s tog pro-stora povlaŁe prema GlamoŁu (civili) i prema Blagaju (vojnesnage).Sa pristiglim pojaŁanjima hrvatskih snaga iz Bugojna, GornjegVakufa i Posu�ja dijelom se pojaŁava odbrana s. Zlosela, a dijelomrejona Kupre�kih vrata.

Srpske snage su u toku dana ponovile napadna djelovanja napravcu s. Blagaj - s. Zlosela, pojaŁanog intenziteta, uz upotrebu avi-jacije i pristiglog haubiŁkog diviziona, ali ponovo bez rezultata uovladavanju teritorijem. Za vrijeme trajanja borbi, u toku 04. i 05.aprila, u gradu su hrvatske snage vodile borbu sa 1. bataljonom 19.partbr, koga su uspjele okru�iti i potisnuti iz zapadnog dijela grada.


34

Obostrani raspored snaga i borbena djelovanja 03. i 04. aprila1992. godine


U zoru 06. aprila 1992. godine, srpske snage, 30. partd saojaŁanjima iz Kninskog i BanjaluŁkog korpusa, uz prethodnusna�nu artiljerijsku pripremu, otpoŁinju jak pje�adijsko - tenkovskinapad pravcima Blagaj - Zlosela - Kupres i Blagaj - RastiŁevo -Kupre�ka vrata. Glavni rezultati se posti�u na pravcu napadatenkovske jedinice iz sastava Kninskog korpusa, �to ostale jediniceuspje�no iskori�tavaju. Srpske snage u toku dana uspijevaju izbiti naliniju Zlosela - Osmanlije - Olovo - Ratkovine, gdje bivaju privre-meno zaustavljene od strane dobro raspore�enih protivoklopnihgrupa hrvatskih snaga. Istovremeno u samom gradu i dalje trajuintenzivne borbe u kojima hrvatske snage uspijevaju zauzetipodruŁje grada do samog centra. Tokom no�i 06./07. april 1992.godine, pod uticajem intenzivnih kombinovanih djelovanja srpskihsnaga, povlaŁenja dijelova snaga hrvatske strane, te lo�ih vreme-nskih uslova, odbrana Kupre�ke visoravni znatno slabi. Srpskesnage nastavljaju sa grupisanjem snaga, a najznaŁajnije pojaŁanjepredstavljao je 9. oklopni bataljon (okb) Kninskog korpusa. Odnovopristiglih jedinica Kninskog korpusa formira se taktiŁka grupa1 (TG-1), koja u sadejstvu sa snagama 30. partd, 07. aprila u popo-dnevnim satima pokre�e sna�an tenkovsko-pje�adijski napad premasamom centru Kupresa. Koriste�i sna�nu artiljerijsku pripremu ipodr�ku, te zamah tenkovskih jedinica u napadu, snage TG-1 oko17,00 sati ulaze u Kupres. Istovremeno, snage 13. partbr ulaze uKupres obuhvatnim manevrom sa juga. Linije odbrane hrvatskihsnaga su razbijene, ve�ina jedinica se neorganizovano povlaŁila, aveliki broj pripadnika hrvatskih snaga je ubijen i zarobljen.

Narednog dana, 08. aprila, srpske snage definitivno stavljajupod kontrolu sela RastiŁevo, Juri�e, Ratkovine, Zlosela, Osmanlije,Olovo, grad Kupres i prijevoj Kupre�ka vrata. Devetog aprila srpskesnage ovladavaju selima istoŁno od grada Kupresa i vr�e opse�nepripreme za nastavak borbenih djelovanja prema �ujici. I daljepristi�u nove srpske snage, prvenstveno tenkovske jediniceBanjaluŁkog korpusa (Łeta tenkova M-84).

35


36

Borbena djelovanja od 05. do 10. aprila 1992. godine


Desetog aprila u jutarnjim satima srpske snage su izvelenapad u zahvatu komunikacije Kupres - Malovan. Pod pritiskom isna�nim djelovanjima, prvenstveno tenkovskih jedinica podr�anihartiljerijskom vatrom, hrvatske snage se povlaŁe sa Kupre�ke viso-ravni i organizuju odbranu sjeverno od �ujice prema Malovanu.Borbena djelovanja su zaustavljena na liniji : Gluvin vrh - s.Duvnjaci - �iroka kosa - s. Zanogline - s. Donji Mu�i� - VelikaKozjaŁa - s. Donje Ravno - Razvr��e. Linija ostaje nepromijenjenasve do oktobra 1994. godine, kada je Armija RBiH, oslobodilaKupres i stvorila uslove za napredovanje snaga HVO iz pravca jugai ovladavanje Kupre�kom visoravni.

Odrediti sastav i jaŁinu jedinica hrvatske i srpske strane jepriliŁno te�ko. ïnjenica je da su neposredno pred poŁetak aktivnihborbenih djelovanja srpske snage na Kupre�koj visoravni imale oko2.000 ljudi, da bi zadnjeg dana djelovanja taj broj narastao na oko5.000 ljudi. Hrvatske snage vjerovatno u periodu najintenzivnijihborbenih djelovanja nisu pre�le brojno stanje od 2.500 ljudi.28

Izvo�enje podataka o gubicima je tako�e te�ko. PremarazliŁitim dostupnim dokumentima u bitkama na Kupre�koj viso-ravni u aprilu 1992. godine hrvatska strana je imala oko 160 pogi-nulih i veliki broj zarobljenih29, a srpska strana 80 - 90 poginulih itako�er ve�i broj zarobljenih.30

OŁigledno je da su pobjedom na Kupresu i stavljanjem podkontrolu Kupre�ke visoravni sa prijevojima Kupre�ka vrata iMalovan, srpske snage izvr�ile planirane zadatke i stvorile izuzetneuslove za operativni razvoj i dalja borbena djelovanja svojih jedini-

37

28 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 114.29 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 110, 114-115.30 Savezna Republika Jugoslavija, Komitet za prikupljanje podataka o izvr�enim

zloŁinima protiv ŁovjeŁnosti i me�unarodnog prava Beograd, "Genocid koji je nad srpskimstanovni�tvom Kupresa izvr�en od strane vojnih i paravojnih formacija Republike Hrvatske iHrvata iz Bosne i Hercegovine, u periodu od 03. aprila - 15. maja 1992. godine"


38

ca. ¨ injenica da anga�ovane hrvatske snage nisu bile dovoljnoobuŁene i osposobljene, te adekvatno pripremljene za upotrebuznaŁajnijih tenkovskih jedinica od strane neprijatelja.

Neosporno je da su upravo upotreba oklopnih jedinica, tojest njihov brz prodor u sam centar grada, kao i njihova intenzivnaupotreba u nastupanju prema �ujici bili faktor koji je odnio prevagui odluŁio o pobjedniku.


2.2 Borbena djelovanja na podruŁju Bugojna i Donjeg Vakufado jula 1993. godine

Borbena djelovanja na kupre�kom pravcu ( istoŁno, Radu�a,objekat Idovac tt1955, zapadno, objekat Dekala tt1556) zapoŁela sui prije aprila 1992. godine, prvenstveno kroz aktivnosti srpskihsnaga, koje ih jo� uvijek izvode pod okriljem JNA. 19. partbr iz sa-stava 30. partd BanjaluŁkog korpusa, Łija je zona odgovornostiobuhvatala teritorije op�ina Kupres, Donji Vakuf i Bugojno, izme�uostalog je imala za zadatak posjedanje Kupre�kih vrata i kontrole�ireg podruŁja namjenske industrije "Slavko Rodi�" Bugojno.31 Uskladu s tim 29. i 30. marta je vr�ena mobilizacija vojnih obveznikasa podruŁja Bugojna (Srbi) u podruŁju Kupre�ka vrata -Koprivnica.32

U periodu neposredno pred bitku srpskih i hrvatskih snagana Kupre�koj visoravni, krajem marta i poŁetkom aprila 1992.godine, srpski agresor je nastojao da osigura i zaposjedne putnekomunikacije iz pravca Bugojna prema Kupresu, te da osigura kon-trolu �ireg podruŁja namjenske industrije "Slavko Rodi�"Bugojno33. U skladu s tim namjerama ostvario je kontrolu glavneputne komunikacije Bugojno - Kupres u mjestu ïpulji� (naselje uBugojnu sa ve�inskim srpskim stanovni�tvom, neposredno uz fa-briku vojne opreme "Slavko Rodi�" Bugojno) i u rejonu �umeKoprivnica, 1500 metara sjeveroistoŁno od Kupre�kih vrata34.Prvog aprila 1992. godine, snage iz sastava 19. partbr, popunjene saprostora Bugojna, zaposjele su borbene polo�aje u rejonu �ume

39

31 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 86.32 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 89.33 Snage "srpske" Teritorijalne odbrane Bugojno, u sklopu aktivnosti oko Kupre�ke

visoravni imale su zadatak blokiranja pravaca iz Bugojna prema Kupresu i posjedanja prevojaMraŁaj. Davor Marijan, navedeno djelo, str. 91.

34 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 86, 89 i 91.


Koprivnica, na pravcu Bugojno - Kupres. Tako�er je posjednuta isporedna komunikacija Bugojno - Kupres u selima Donji i GornjiMraŁaj35. U toku borbenih djelovanja hrvatskih i srpskih snaga naKupre�koj visoravni ove snage nisu imale znaŁajniju ulogu.

Do prvih borbenih djelovanja dolazi 05. aprila, u rejonu�ipinog mosta, kada snage Patriotske lige (PL) Prusac izvode za-sjedno borbeno djelovanje usmjereno na srpske agresorske snage,koje su se kretale iz pravca Kupresa prema Donjem Vakufu, spore-dnom komunikacijom. Navedeno borbeno djelovanje je imalo zacilj omesti agresorske pokrete i unijeti nesigurnost u njegoveredove, �to je i postignuto.36 SliŁno borbeno djelovanje je pono-vljeno i 20. aprila, u rejonu Mala luka, na ve� spomenutoj komu-nikaciji, od strane Odreda Teritorijalne odbrane Prusac, sa istim ci-ljem.37 Navedena borbena djelovanja imala su za cilj onemogu�a-vanje srpskog agresora u kori�tenju putne komunikacije Kupres -Donji Vakuf, preko Prusca, i u tome su potpuno uspjela, Łime jeagresoru u znatnoj mjeri ote�ana komunikacija na tom pravcu.

Tokom maja, srpske snage (snage JNA, iz sastava 1.bataljona, 19. partbr, odnosno njoj podŁinjene snage "srpske" TOBugojno), �ele�i prikriti stvarne namjere, ali i dobiti potrebno vri-jeme za dodatne mobilizacijske aktivnosti, tokom dana u civilnojodje�i, ali sa naoru�anjem, vr�e kontrolu saobra�aja kroz naseljeïpulji�, a tokom no�i upu�uju patrole prema fabrici vojne opreme"Slavko Rodi�" Bugojno. 25. maja, u nastojanju da stave pod ko-ntrolu fabriku vojne opreme, izvr�ili su, prvo minobacaŁki, a potomi pje�adijski napad na fabriku. Kako je napad osuje�en i na istisna�no uzvra�eno od strane jedinice za osiguranje fabrike, srpskesnage su odustale od daljih borbenih djelovanja i zapoŁele aktivno-

40

35 Na prostoru Bugojna egzistirale su srpske dobrovoljaŁke jedinice formirane od straneSDS-a, brojnosti 800 ljudi. Smail ëki�, navedeno djelo, str. 284-298.

36 Edin Rami�, Monografija Op�inskog �taba teritorijalne odbrane Bugojno, 307.motorizovane brigade i 307. Slavne brdske brigade, neobjavljeno djelo.

37 Edin Rami�, navedeno djelo.


41

sti na povlaŁenju vojnih snaga i srpskog stanovni�tva premaKupresu.

Sa ciljem odbrane prostora op�ine Bugojno i slobodnihdijelova donjevakufske op�ine, polovinom maja 1992. godineuspostavljen je sistem odbrane, tako da su ve�i dio kupre�kog pra-vca (od sela Jazvenik do objekta Mala �uljaga) branile jediniceHVO Bugojno, a manji dio kupre�kog pravca (objekat Mala �ulja-ga - selo Prusac) i donjevakufski pravac (od Prusca do objektaSabljari tt 872) jedinice TO RBiH.

Na kupre�kom pravcu je uspostavljena odbrana u sistemuotpornih taŁaka, uva�avaju�i Łinjenicu da nije postojao kontinuiranineposredni borbeni dodir sa srpskim agresorom.

13. juna snage �taba Teritorijalne odbrane Bugojno pona-vljaju uspje�ne akcije TO Prusac iz aprila 1992. godine. Izvedeno jezasjedno borbeno djelovanje u rejonu Mala luka, na putnoj komu-nikaciji Kupres - Prusac - Donji Vakuf. Tom prilikom su srpskomagresoru naneseni znaŁajni gubici u �ivoj sili, a uni�tena je i ve�akoliŁina materijalno tehniŁkih sredstava.

Jul i august 1992. godine karakteristiŁni su po naj�e��imborbenim djelovanjima srpskog agresora na kupre�kom pravcu,prema Bugojnu. PoŁetkom jula, srpski agresor je izveo diverzantskuakciju na polo�aje jedinica HVO Bugojno, u rejonu Jazvenika, pri-likom koje je ubijeno 5 pripadnika HVO Bugojno i jedno civilnolice.38

38 Grupa autora, VATRE NAD VRBASOM, Prilozi za bugojansku ratnu kroniku 1990. -1993, HKD "Napredak" i �upni ured Bugojno, Bugojno 1993, str. 79.


42


U augusta 1992. godine srpski agresor je svakodnevno,intenzivno i neselektivno djelovao artiljerijskim oru�ima velikerazorne mo�i po linijama odbrane branilaca Bugojna, a naroŁito posamom centru grada i prigradskim naseljima. U toku ovog mjesecaagresor je prvi put borbeno djelovao avijacijom po Bugojnu,uzrokuju�i veliki broj poginulih i ranjenih, a priŁinjene su i velikematerijalne �tete.

Sredinom mjeseca otpoŁeli su sna�ni artiljerijsko-pje�adijskinapadi. Napadi su usmjereni na otporne taŁke jedinica HVO(GaraŁki podovi, —olina kosa, Kunina kosa, Mala �uljaga) i ArmijeRBiH (Han Łardak). Srpski agresor je u tim napadima koristio ioklopne jedinice. Pod sna�nim agresorskim pritiskom, jediniceHVO su se povukle sa Kunine kose, polo�aje na —olinoj kosi po-mjerile u pozadinu, dok su ostali polo�aji uspje�no odbranjeni.

17. augusta jedinice srpskog agresora iz sastava 2. bataljona19. brigade (Donji Vakuf) tkzv."VRS" izvele su silovit oklopno-pje�adijski napad, podr�an artiljerijom i minobacaŁima svihkalibara, na slobodarski Prusac. Napad je zapoŁeo u 15,30 sati.Tokom napada neprijatelj je postigao znaŁajne uspjehe, uspio jeizbiti u rejon Starog grada i prisiliti branitelje na povlaŁenje.

Komanda �taba odbrane op�ine Bugojno je odmah reago-vala i u taj rejon su upu�ene dodatne snage : zdru�ene snage �taba,izvi�aŁka jedinica i jedinica "Paragini" iz �taba odbrane op�ineGornji Vakuf, te izvi�aŁka jedinica �taba odbrane op�ine NoviTravnik.

ZajedniŁkim aktivnostima PrusaŁkog bataljona i novopri-do�lih jedinica neprijateljske snage su zaustavljene, a potom iprisiljene na povlaŁenje. Neprijatelj se povukao na polazne polo�ajeu svitanje narednog dana. Agresor je u Pruscu pretrpio velikegubitke, 9 poginulih i 37 te�e i lak�e ranjenih, od kojih su dvanaknadno podlegla od zadobijenih rana. Uni�ten mu je jedan tenk T-55 i zaplijenjeno nekoliko automatskih pu�aka. Snage ArmijeRBiH, u odbrani Prusca imale su dva poginula borca i jednogzarobljenog, koji je naknadno razmijenjen mrtav.

43


44

Odbrana Prusca je potvrdila pravu vrijednost jedinica ArmijeRBiH, mogu�nost njihovog pregrupisavanja i izvo�enja sna�nih ibrzih kontranapada.

Sredinom novembra srpski agresor je iskoristio nedovoljnu"budnost" jedinica HVO i ovladao objektom Mala �uljaga tt1253,Łime je, umnogome, naru�io sistem odbrane slobodnih teritorija, tepopravio vlastiti taktiŁki polo�aj.

U nastavku ratnih djelovanja na kupre�kom pravcu, srpskiagresor se uglavnom ograniŁavao na artiljerijska djelovanja, u ve�i-ni sluŁajeva po naseljenim mjestima, a u nekoliko navrata, tokomfebruara 1993. godine, izvodio je i pje�adijske napade, koji suzavr�eni na "poku�aju".


2.3 Borbena djelovanja na prostoru Bugojna i Donjeg Vakufaod jula 1993. do oktobra 1994.

U julu 1993. godine na prostoru op�ine Bugojno i slobodnimdijelovima op�ine Donji Vakuf, dolazi do otvorenog napada snagaHVO Bugojno na legalne organe vlasti RBiH i jedinice ArmijeRBiH. Boj koji se odigrao u drugoj polovini jula, u znatnoj je mjeriizmijenio situaciju na ovom prostoru. Snage HVO Bugojno, para-lelno sa izvo�enjem napadnih djelovanja prema jedinicama ArmijeRBiH, napu�taju borbene polo�aje koje su do tada posjedale premasrpskom agresoru, na kupre�kom pravcu, vjerovatno prema ranijemdogovoru.

Preuzimanjem inicijative od strane jedinica Armije RBiH naprostoru op�ine, a po gubljenju znaŁajnijih pozicija u gradu, ali i na�irem gradskom podruŁju, uz blokirane glavne manevarske jedinice(sve �bojne� i brigadna vojna policija), snage HVO Bugojno, zajed-no sa ve�inom hrvatskog stanovni�tva op�ine Bugojno, napu�tajuteritoriju Bugojna, upravo preko borbenih polo�aja srpskog agreso-ra na kupre�kom pravcu.

Borbe snaga Armije RBiH i HVO na podruŁju Bugojna, tra-jale su 12 dana. Intenzitet borbenih djelovanja je bio stalan iizuzetno visok, o Łemu najbolje svjedoŁe pokazatelji o broju ra-njenih i poginulih.39 Po okonŁanju borbenih djelovanja, snageArmije RBiH, sa znatno pove�anim kontingentom naoru�anja imunicije, naroŁito u dijelu artiljerijskog naoru�anja, ali znatnooslabljenje velikim gubicima u ljudstvu, zaposjedaju cjelokupanfront prema srpskom agresoru na kupre�kom pravcu.

45

39 U toku bitke za Bugojno, u periodu 18. - 29. jul 1993. godine evidentirani su sljede�igubitci : Armija RBiH, 92 poginula i 211 ranjenih boraca (Izvor : Edin Rami�, navedenodjelo); HVO Bugojno, 107 poginulih i 130 ranjenih boraca (Izvor : Ante Viskovi�, POGINULIPRIPADNICI HVO-a BUGOJNA I CIVILNE �RTVE RATA 1991.-1997, Udruga obiteljipoginuli i nestalih Bugojno, Bugojno 1999. godine)


46


47

Odmah su preduzete neophodne aktivnosti na ure�enju lini-ja odbrane, koje su bile nedovoljno ure�ene, sa velikim me�upro-storima, ve�inom mnogo udaljene od agresora, �to je znatno uticalona sigurnost odbrane.

Nakon borbenih djelovanja snaga Armije RBiH i HVO, kra-jem jula 1993. godine, odbrana od srpskog agresora, na kupre�kompravcu, se protezala du� linije Humac - Jazvenik - Livadica - Dobrido - Zakopanik - GaraŁki podovi - —olina kosa - Crveni glibovi -Han Łardak - Prusac. Polo�aji srpskog agresora protezali su se naliniji Siver - MraŁaj - Pr�ljani - Kunina kosa - Risovac - Mala �u-ljaga - �ipin most - Paljike.


48

Raspored snaga na kupre�kom pravcu, kraj jula 1993. godine


Druga polovina 1993. godine, nakon posjedanja linija nakupre�kom pravcu od strane jedinica Armije RBiH, protekla je bezaktivnih borbenih djelovanja. Srpski agresor je u nepravilnim inte-rvalima borbeno djelovao minobacaŁima i artiljerijom po borbenimpolo�ajima armijskih jedinica, ali i po naseljenim mjestima, dok subranitelji koristili raspolo�ivo vrijeme za dodatno in�injerijsko ure-�enje i pobolj�anje sistema odbrane.

Januar i februar 1994. godine na kupre�kom frontu protiŁubez posebno znaŁajnih doga�aja. Uz stalne aktivnosti na dogradnjisistema odbrane, armijske jedinice provode izvi�anje za napadnadjelovanja, u cilju popravke taktiŁkog polo�aja i stvaranja povoljnihuslova za djelovanja ve�eg intenziteta prema Kupresu.

PoŁetkom marta, po potpisivanju Va�ingtonskog sporazumai stupanja na snagu primirja izme�u jedinica Armije RBiH i HVO,Armija RBiH zapoŁinje sa preuzimanjem inicijative na frontuprema srpskom agresoru.

16. marta 1994. godine, snage 370. brdske brigade40 (bbr)izvode napadna djelovanja prema objektu Mala �uljaga tt 1253. Uizuzetno uspje�noj i efektno izvedenoj akciji, jedinice 370. bbr us-pjele su ovladati objektom Mala �uljaga tt 1253, dijelovimaOsmanagine kose, te prostorima Bilanovi�a ko�, �ipin most,Kazanovac, Paljevine i Samari�. Rezultati su bili impozantni : agre-soru su naneseni veliki gubici u �ivoj sili i ratnoj tehnici, zaplije-njena su znaŁajna materijalno-tehniŁka sredstva, te stvorene pret-postavke za naredna borbena djelovanja na ovom pravcu.

49

40 370. brdska brigada je formirana 21. oktobra 1993. godine po Naredbi Komandanta�taba Vrhovne Komande OS RBiH, broj : 14-75-121 od 21.10.1993. godine. U sastav brigadeu�lo je ljudstvo sa prostora op�ine Donji Vakuf, do tada anga�ovano u jedinicama 307.motorizovane brigade i Op�inskih �tabova odbrane Bugojno i Donji Vakuf. Neposredno poformiranju brigadi je dodijeljena zona odgovornosti prema srpskom agresoru : zapadno Mala�uljaga tt 1253 (ukljuŁno), istoŁno Sabljari tt 872 (ukljuŁno), kao i zona odgovornosti premaHV i HVO na gornjevakufskom pravcu.


50

Nedugo nakon toga, 21./22. marta 1994. godine, u ciljupopravke taktiŁkog polo�aja i stvaranja uslova za naredna borbenadjelovanja prema Kupresu, 307. bbr41 vr�i izmje�tanje borbenihpolo�aja na plato Hotigo��a, koji je do tada srpski agresor ko-ntrolisao izvi�aŁkim patrolama, povremenim zasjedama i in�inje-rijskim preprekama. Nakon uspje�no okonŁane aktivnosti, front nakupre�kom pravcu je bio znatno izmijenjen, sistem odbrane znatnounaprije�en, a stvorene su i realne pretpostavke za nastavak bo-

Legendarni AJVAZ-DEDO, zarobljen u akciji Mala �uljaga, 16.marta 1994. godine

41 307. brdska brigada egzistira od 21. oktobra 1993. godine. Nastala je po NaredbiKomandanta �taba Vrhovne Komande OS RBiH, broj : 14-75-121 od 21.10.1993. godinepreformiranjem iz 307. motorizovane brigade i ulaskom u njen sastav jedinica rasformiranogOp�inskog �taba odbrane Bugojno. Nakon preformiranja, brigadi je dodijeljena zonaodgovornosti prema srpskom agresoru : istoŁno Humac tt 1284 (ukljuŁno), zapadno Mala�uljaga tt 1254 (iskljuŁno), kao i zona odgovornosti prema snagama HV i HVO nagornjevakufskom pravcu.


rbenih djelovanja. Napadna borbena djelovanja su nastavljenasredinom maja. 18. maja snage 307. bbr su ovladale ve�im dijelomobjekta Crni vrh tt1370, rejonom �apŁenice, te zaposjele prostorPrevijoca i Bencuonov ko�.

Krajem maja, u napadnim djelovanjima snage 370. Sbbr, udobro planiranoj i dugo pripremanoj akciji, ovladavaju objektomCrni vrh, tt1513 i tt1514 . Ovi objekti su predstavljali zadnju kapi-ju pred odluŁuju�a oslobodilaŁka djelovanja prema Kupresu.

51


52

Borbena djelovanja na kupre�kom pravcu, mart - maj 1994. godine


53

Desetog juna, srpski agresor, shodno iskustvima iz borbenihdjelovanja prema objektu Mala �uljaga sa kraja 1992. godine, izvo-di iznenadan upad na objekat Mala �uljaga tt 1253. Iskoristiv�i fa-ktor iznena�enja, u prvoj fazi ovladava dijelom objekta i zaposjedapolo�aje jedinica Armije RBiH, 307. bbr. Me�utim, nakon poŁetnogiznena�enja, jedinice 307. bbr su reorganizovale snage i tokom danau �estokim borbama ovladale svim izgubljenim polo�ajima.

U septembru 1994. godine, jedinice anga�ovane nakupre�kom pravcu, 307. bbr i 370. Sbbr, intenziviraju obavje�tajnirad i izvi�aŁke aktivnosti prema Kupresu. Svakodnevno su vr�enaizvi�anja, kako prednjih linija srpskog agresora, tako i njegovedubine, a naroŁito elemenata borbenog rasporeda u dubini i pri-laznih komunikacija ka prednjem kraju (pravci dotura, pravciuvo�enja rezerve, pravci evakuacije i sliŁno).

Izvi�aŁi 307. brdske brigade prilikom povratka sa zadatka


54

Pored obavje�tajno-izvi�aŁkih aktivnosti, jedinice su vr�ilesveobuhvatne pripreme : dodatna obuka jedinica, formiranjeudarnih grupa, komandantska izvi�anja, anga�ovanje starje�ina svihnivoa komandovanja i kontrole neposredno u izvi�aŁkim aktivnos-tima uz anga�ovanje vrsnih poznavaoca terena, ali i pripreme ekipaza ra�Łi��avanje putnih komunikacija, ekipa za zapreŁavanje, sanitetskih ekipa, te ekipa za izno�enje ranjenih i povrije�enih bora-ca.


III

FORMIRANJE I DJELOVANJE SEDMOG KORPUSA

ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

kupres III ispravak.qxd 22.3.2010 16:19 Page 55


3.1 Formiranje 7. korpusa Armije RBiH

Sedmi korpus ArmijeRepublike Bosne i Hercegovineformiran je po OdluciPredsjedništva Republike Bosne iHercegovine broj : 02-111-134/94od 26. februara 1994. godine, kadaje na du�nost postavljen i kljuènipersonal u komandi korpusa,komandant, zamjenik komandantai naèelnik štaba.

Odmah su zapoèete pripremeza stavljanje korpusa u funkciju,koje su zbog borbenih djelovanjaprema srpskom agresoru, kao izbog aktivnosti prema HVO, sa

kojim je tek postignuto primirje, bile znatno ote�ane. Kao sjedište7. korpusa odreðen je Travnik. Poèetkom aprila 1994. godine,Naredbom Štaba Vrhovne komande OS RBiH42, izvršena supostavljenja preostalog dijela personala Komande 7. korpusa, èimesu stvoreni uslovi za poèetak funkcionisanja korpusa.

Sedmi korpus zvanièno egzistira od 07. aprila 1994. godine,kada je iz operativnog centra korpusa upuæen prvi izvještaj premaŠtabu Vrhovne komande OS RBiH.43

57

42 Štab Vrhovne komande OS RBiH, broj : 05-1/3-12 od 02. aprila 1994. godine.43 Hasib Mušinbegoviæ, Remzija Šiljak, Kemo Beæiroviæ, OPERACIJA VLAŠIÆ, Vojna

analiza, dokumenti, sjeæanja, Sarajevo 1999, str. 21.


58

Sedmi korpus Armije RBiH je formiran na prostoru srednjeBosne, u dijelu dotadašnje zone odgovornosti 3. korpusa ArmijeRBiH. Zona odgovornosti je pokrivala teritorije opæina : Bugojno,Busovaèa, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Travnik iVitez. Zona odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH protezala se saVlašiækog platoa, rijeka Jesenica (ukljuèno), gdje se granièio sa 3.korpusom Armije RBiH, do Gornjeg Vakufa, objekat Klisac(ukljuèno), gdje se granièio sa 4. korpusom Armije RBiH.

Du�ina zone odgovornosti prema srpskom agresoru iznosilaje oko 140 kilometara, a obuhvatala je vlašiæki i komarsko-vrbaskioperativno-taktièki pravac i kupreški taktièki pravac. Pored zoneodgovornosti prema srpskom agresoru, snage 7. korpusa ArmijeRBiH bile su anga�ovane na linijama razdvajanja sa snagama HVO.Du�ina tih linija iznosila je oko 120 kilometara, a obuhvatala je lašvanski i gornjevakufski pravac.

Osnovni zadatak 7. korpusa Armije RBiH, je bio izvoðenjeoslobodilaèkih borbenih djelovanja prema sjeverozapadnom dijeluBosne i Hercegovine, u pravcu Bosanske Krajine. Svakako da bi u"bli�e" zadatke trebalo svrstati oslobaðanje planine Vlašiæ, prijevo-ja Komar, prijevoja Kupreška vrata, Donjeg Vakufa, Kupresa iJajca.


59

3. Korpus

2. korpus

1. korpus

IBOG

4. korpus

Drvar7.

korpus

Zona odgovornosti 7. korpusa u strategijskom rasporedu Armije RBiH


Sedmi korpus je formiran od dijela jedinica 3. korpusaArmije RBiH, prije svega od jedinica OG "Bosanska Krajina" i OG"Zapad".

U sastav 7. korpusa Armije RBiH ušle su slijedeæe brigade :17. Slavna Krajiška brdska brigada, 27. brdska brigada, 37.Muslimanska lahka brigada, 305. brdska brigada, 306. brdska briga-da, 307. brdska brigada, 308. brdska brigada, 312. brdska brigada,317. Slavna brdska brigada, 325. brdska brigada, 333. brdska briga-da i 370. brdska brigada. Pored brigada, koje su predstavljaleosnovne manevarske jedinice korpusa, korpus je u svom sastavuimao i samostalne i prištapske jedinice : Mješoviti artiljerijskidivizion OG "Bosanska krajina", Mješoviti artiljerijski divizion OG"Zapad", koji æe u januaru 1995. godine prerasti u Mješoviti arti-ljerijski puk, lahki artiljerijski divizion protivvazdušne odbrane,samostalni diverzantski bataljon, in�injerijski bataljon, bataljonvojne policije, logistièku bazu i tenkovsku èetu. Zadatak ovihjedinica je bila borbena i druga podrška korpusa u toku borbenihdjelovanja.

60


61

E


Jedini komandant 7. korpusa Armije RBiH bio je brigadnigeneral Mehmed Alagi�, du�nost njegovog zamjenika je obavljaobrigadni general Fikret Æuskiæ, dok su du�nost naèelnika štabaobavljali brigadir Selmo Cikotiæ, brigadni general Kadir Jusiæ i nakraju, brigadni general Fikret Æuskiæ.

62

Komandant 7. korpusa Armije RBiH,brigadni general Mehmed Alagi�


3.2 Brigade u sastavu 7. korpusa Armije RBiH

Slika 7. korpusa Armije RBiH, ne bi bila potpuna bezpodataka o brigadama iz njegovog sastava.44

17. Slavna Kraji�ka brdska brigada45 (17. SKbbr)

Brigada je formirana 25. novembra 1992. godine u Travniku.U sastav brigade su ušle jedinice Prve bosansko-krajiške brigade iSedme krajiške brigade. U sastavu brigade nalazilo se ljudstvo saprostora bosanskokrajiških opæina, dobrovoljci koji su se vratili saprivremenog rada u inostranstvu i ljudstvo koje je srpski agresorprotjerao sa tih prostora na podruèje srednje Bosne.

Kako je sastav brigade i do njenog formiranja imao dostaratnog iskustva (1. bosanskokrajiška brigada : turbetsko bojište,Šešiæka planina, Vlašiæ, Jajce, Karaula; 7. krajiška brigada : Grebak,Trnovo, Jajce), pred brigadu su odmah po formiranju postavljeniborbeni zadaci. Krajem decembra 1992. godine brigada bivaanga�ovana na visoèkom bojištu u izvoðenju napadnih borbenihdjelovanja, gdje oslobaða objekat Crkvice, a potom i kotu 715, èimeje pru�ena znatna podrška u slamanju ofanzive srpskog agresora naSarajevo. Poèetkom januara 1993. godine u sastav 17. SKbbr ulazii veæi dio ljudstva 1. bojne HVO iz Kotor Varoši.

15. aprila 1993. godine brigadi je dodijeljen poèasni nazivSLAVNA i visoko ratno priznanje ZLATNI LJILJAN.

U toku ljeta 1993. godine brigada biva anga�ovana u borbamasa snagama HVO na prostoru travnièke opæine, a u augustu se dio

63

44 Autor se odluèio da predstavi samo najosnovnije podatke o brigadama iz sastava 7.korpusa Armije RBiH koje su neposredno uèestvovale u izvoðenju operacije, uz napomenu dasu podaci dati za period do izvoðenja Kupreške operacije, odnosno do oktobra 1994. godine.Podaci o brigadama nisu predstavljeni na jedinstven naèin prvenstveno iz razloga razlièitostiizvora koji su korišteni za njihovu pripremu.

45 Brigadi je u januaru 1995. godine dodijeljen poèasni naziv VITEŠKA. Vehid Guniæ,LJEPOTA POVRATKA U BOSNU, Sanica 1997, str. 10 - 22.


snaga anga�uje i na igmanskom bojištu u slamanju ofanzive srpskogagresora prema Malom polju. Do kraja 1993. godine brigada bivaanga�ovana u borbama na podruèju Viteza i Novog Travnika, sasnagama HVO.

U toku 1994. godine, po potpisivanju Vašingtonskog spo-razuma, brigada biva anga�ovana na Vlašiækom platou, gdje posti�ezavidne rezultate u oslobodilaèkim djelovanjima. Oslobaða prostorDuga, Javorka, Srneæih brda, Obrišina, Kujinog dola i kote 1492,èime su stvoreni povoljni uslovi za dalja oslobodilaèka djelovanjana Vlašiækom platou.

U drugoj polovici oktobra, brigada se upuæuje na kupreškipravac, gdje biva ukljuèena u borbena djelovanja jedinica 7. ko-rpusa Armije RBiH.

Brigadom su komandovali : brigadni general Fikret Æuskiæ,pukovnik Sejad Æirkin i brigadir Sakib Foriæ. U periodu izvoðenjaKupreške operacije brigadom je komandovao brigadir Sakib Foriæ,tada major.

27. brdska brigada46 (27. bbr)

27. brdska brigada je formirana u augustu 1993. godine, oddo tada formiranih jedinica 27. motorizovane brigade (mtbr), 1.bataljona 306. bbr i 4. bataljona 314. mtbr. U sastavu brigade senalazilo ljudstvo sa prostora 33 bosanskohercegovaèke opæine.

Brigada je uèestvovala u izvoðenju borbenih djelovanjaprema srpskom agresoru, na Vlašiækom platou, i prema snagamaHVO, na prostoru Novi Travnik i Vitez. U toku tih djelovanja,brigada je postigla znaèajne rezultate u koje se prije svega ubrajajuponovno oslobaðanje izgubljenih polo�aja u podruèju Meokrnja, na

64

46 Edin Ramiæ, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno,mart 2000, str. 9


Vlašiæu, kao i anga�ovanje u napadnim djelovanjima prema obje-ktu Police, takoðer na Vlašiæu.

U drugoj polovini oktobra, brigada upuæuje dio snaga nakupreški pravac, gdje se odmah po pristizanju ukljuèuje u napadnaborbena djelovanja. Brigadom su komandovali pukovnik RasimImamoviæ i pukovnik Mustafa Fazliæ. U periodu izvoðenjaKupreške operacije, brigadom je komandovao pukovnik MustafaFazliæ, tada major.

37. Muslimanska lahka brigada47 (37. Mlbr)

Brigada je formirana 15. februara 1994. godine u Travniku.Formirana je od dijela jedinica 7. Muslimanske brigade. Iako mladapo datumu formiranja, ali sa pripadnicima jedinice sa bogatim ratnim iskustvom, brigada posti�e znaèajne rezultate u borbenimdjelovanjima na vlašiækom i komarskom pravcu. Znaèajniji rezu-ltati su postignuti u oslobaðanju izgubljenih polo�aju u rejonuMeokrnja, te u oslobaðanju sela Goleš.

U drugoj polovini oktobra brigada je prebaèena na kupreškipravac, gdje je ukljuèena u napadna borbena djelovanja.

Brigadom je komandovao pukovnik Asim Korièiæ, dok je utoku Kupreške operacije komandovao naèelnik štaba pukovnikVahid Dervišiæ, tada major.

65

47 Edin Ramiæ, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno,mart 2000, str. 9


305. brdska brigada 48 (305. bbr)

01. decembra 1992. godine, u Bugojnu, prva grupa jajaèkihboraca stvara jezgro za formiranje brigade, a desetak dana kasnijepristi�e i druga grupa, te se obje zajednièki anga�uju na mobilisanjuvojnih obveznika sa prostora opæine Jajce. Brigada zvanièno egzi-stira od decembra 1992. godine, uz napomenu da je popunjenaborcima do tada anga�ovanim u jedinicama Opæinskog štabaodbrane Jajce, poznatim po herojskim borbama protiv srpskog agre-sora u periodu april - septembar 1992. godine, u odbrani grada idijela teritorije opæine Jajce. Po formiranju, brigada biva stacioni-rana na prostorima opæina Bugojno i Gornji Vakuf, gdje se anga�ujeu odsudnim borbama za odbranu Gornjeg Vakufa od agresije snagaHV i HVO. Nakon izmještanja brigade u rejon sela Bilješeva, opæi-na Kakanj, zapoèinje njeno intenzivno anga�ovanje u borbamaprotiv srpskog agresora na visoèkom bojištu, te sa snagama HVO napodruèju opæina Busovaèa i Vitez. U tim borbenim djelovanjimabrigada je postigla znaèajne rezultate. Poseban doprinos brigadadaje u odbrani Gornjeg Vakufa poèetkom 1994. godine, kada susnage HV i HVO poduzele ofanzivu "SVE ILI NIŠTA" na prostori-ma opæina Gornji Vakuf i Prozor. Jedinice 305. bbr, nedovoljnologistièki opremljene, su tada, po izuzetno lošim vremenskim pri-likama, dijelom helikopterima, a dijelom pješice, uz veliku hla-dnoæu i vijavicu, te preko surovih predjela planine Vranice izvršileusiljeni marš i na vrijeme pristigle da pojaèaju odbranu jedinicaArmije RBiH na prostoru Privora, u opæini Gornji Vakuf. Prisustvoove jedinice na prostoru Gornjeg Vakufa imalo je presudnu ulogu uzaustavljanju ofanzive snaga HVO i HV.

U toku maja i juna 1994. godine, brigada posti�e izuzetno

66

48 Brigadi je dodijeljen poèasni naziv SLAVNA u januaru 1995. godine. Edin Ramiæ,KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno, mart 2000, str. 9


znaèajne rezultate u borbama protiv srpskog agresora na komarsko-vrbaskom pravcu. U sadejstvu sa ostalim jedinicama 7. korpusaArmije RBiH, osloboðeni su objekti Oštra glava i Vuèija glava,cjelokupan plato Vidrièka, a osloboðeno je i 16 sela na podruèjuopæine Donji Vakuf. Do izvoðenja Kupreške operacije brigada jeanga�ovana u izvoðenju borbenih djelovanja na komarsko-vrbaskom pravcu, uz upuæivanje manjih snaga i na vlašiæki pravac.

Brigadom su komandovali major Halid Dediæ, pukovnikRifet Planinèiæ i pukovnik Abid Gromila. U toku izvoðenjaKupreške operacije brigadom je komandovao major Halid Dediæ.


Preformiranjem 307. mtbr i jedinica Opæinskog štabaodbrane Bugojno, 21. oktobra 1993. godine nastala je 307. brdskabrigada.

Cijeneæi iskustvo i ratne uspjehe jedinica od kojih je nastala307. bbr, odbrana prostora opæine Bugojno od napada srpskog agre-sora tokom 1992. i 1993. godine, odbrana grada i opæine Bugojnood napada HVO u julu 1993. godine, pru�anje pomoæi susjednimjedinicama, prije svega na gornjevakufskom pravcu, brigada bivaodmah anga�ovana u borbenim djelovanjima na kupreškom pravcu,prema srpskom agresoru i na gornjevakufskom pravcu, premasnagama HVO i HV. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma,u martu 1994. godine brigada zaposjeda plato Hotigošæa, nakupreškom pravcu, èime stvara kvalitetnu osnovicu za dalja djelo-vanja prema Kupresu, a znatno poboljšava i sigurnost odbrane.Sredinom maja, brigada ovladava dijelom dominantnih objekata naHotigošæu, Crni vrh tt 1370, èime se stvaraju uslovi za borbenadjelovanja širih razmjera na kupreškom pravcu.

67

49 Brigadi je dodijeljen poèasni naziv SLAVNA u januaru 1995. godine. Edin Ramiæ,MONOGRAFIJA, navedeno djelo.


U junu 1994. godine, brigada je anga�ovana na komarskompravcu u napadnim djelovanjima, gdje posti�e znaèajne rezultate uoslobaðanju objekata Kik i Vis.

Od jula 1994. godine brigada intenzivira obavještajno-izviðaèke aktivnosti na kupreškom pravcu, vrši ubacivanjaizviðaèkih grupa u pozadinu srpskog agresora, planira i pripremanapadna djelovanja prema Kupresu i vrši obuku i pripremu jedini-ca.

Brigadom su komandovali brigadir Faruk Aganoviæ - Jupi ipukovnik Almir Idrizoviæ. U toku izvoðenja Kupreške operacijebrigadom je komandovao brigadir Faruk Aganoviæ - Jupi, tadamajor.


Brigada je formirana 17. decembra 1992. godine u NovomTravniku. U sastav brigade ulaze 1, 2. i 3. brdski bataljonOpæinskog štaba odbrane Novi Travnik. Jedinice koje su ušle u sastav brigade imale su bogato ratno iskustvo iz borbi sa srpskimagresorom u Turbetu, na visoèkom i igmanskom bojištu. Po formi-ranju, brigada je u gotovo stalnim borbenim djelovanjima sa snaga-ma HVO na prostoru Novog Travnika, ali i Viteza. Pored odbranedijela teritorije Novi Travnik od napada HVO, posebno znaèajna jeodbrana vojne fabrike Bratstvo Novi Travnik, koja je cijelim tokomodbrane od agresije na RBiH, bila znaèajan subjekt naoru�avanjaArmije RBiH. Znaèajni rezultati se posti�u i u borbama sa srpskimagresorom na prostoru Kamenjaš - Mravinjac (istoèni dijeloviKomara) u junu 1993. godine, kada su te polo�aje snage HVO pre-

68

50 Brigadi je dodijeljen poèasni naziv SLAVNA u ___________. Edin Ramiæ,KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno, mart 2000, str. 10.


pustile srpskom agresoru. Ovdje je potrebno dodatno istaæi znaèajove borbe, u kojoj su pored snaga 308. bbr uèestvovale i zdru�enesnage OG “ZAPAD” i OG “BOSANSKA KRAJINA”, jer je srpski agresor sa objekata Kamenjaš i Mravinjac kontrolisao tadajedinu putnu komunikaciju izmeðu Gornjovrbaske i Lašvanskedoline.

Do Vašingtonskog sporazuma brigada vodi �estoke borbe sasnagama HVO i izvodi odbrambena djelovanja prema srpskomagresoru. U maju 1994. godine, brigada na komarskom pravcu,posti�e znaèajne rezultate u napadnim djelovanjima, oslobodivšiobjekat Veliki Šiljkovac, neposredno iznad Pogane ravni i dioPogane ravni.

U drugoj polovini oktobra 1994. godine brigada se anga�ujeu eksploataciji uspjeha jedinica 7. korpusa Armije RBiH nakupreškom pravcu.

Komandanti brigade su bili : major Bislim Zurapi, pukovnikOsman Poriæ i major Selim Zahiroviæ. U toku Kupreške operacije,brigadom je komandovao major Bislim Zurapi.

69


317. Slavna brdska brigada51 (317. Sbbr)

Brigada je formirana 20. novembra 1992. godine u GornjemVakufu. U sastav brigade ulaze 1., 2., 3. i 4. odred, kao i ostalejedinice koje je formirao Opæinski štab odbrane Gornji Vakuf.

Jedinice koje su ušle u sastav brigade, u dva navrata u toku1992. godine bivaju anga�ovane u borbama sa srpskim agresoromna trnovskom bojištu, gdje su postignuti znaèajni rezultati uoslobaðanju privremeno zaposjednute teritorije. Brigada se povre-meno anga�uje i na bugojanskom bojištu, na frontu prema DonjemVakufu.

Od januara 1993. godine brigada te�išno vodi borbu sasnagama HV i HVO, koje su sve do potpisivanja Vašingtonskogsporazuma, izvodile napadna djelovanja prema Gornjem Vakufu inastojale ovaj izuzetno va�an komunikacijski prostor staviti podsvoju kontrolu.

U periodu nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma,brigada izvodi odbrambena djelovanja prema srpskom agresoru nakupreškom i vrbaskom pravcu. Jedinice 317. Sbbr su aktivnoukljuèene u borbena djelovanja na kupreškom pravcu, neposrednonakon otpoèinjanja tih djelovanja i postizanja poèetnih rezultata.

Komandanti 317. Sbbr su bili : Jusuf Heljiæ, pukovnik EnverZejnilagiæ - Bosanac, brigadir Fahrudin Agiæ - Pajo, pukovnikD�emal Had�iæ i brigadir Faruk Aganoviæ - Jupi. U toku izvoðenjaKupreške operacije, brigadom je komandovao pukovnik D�emalHad�iæ, tada major.

70

51Edin Ramiæ, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno,mart 2000, str. 8.



Brigada je formirana 1. decembra 1992. godine na prostoruopæine Vitez, u mjestu Krušèica. U sastav brigade ušle su dotada-šnje jedinice 7 rejonskih štabova, te dva dobrovoljaèka odreda, kojisu egzistirali od 21. maja 1992. godine. Znaèajne rezultate jedinicekoje su ušle u sastav brigade ostvarile su na visoèkom i turbetskombojištu, te u odbrani Jajca.

Svakako je najznaèajniji rezultat odbrana slobodnih prostoraopæine Vitez, a naroèito prostora Starog Viteza, od stalnih napadasnaga HVO.

Od aprila 1994. godine brigada je anga�ovana u odbrani odsrpskog agresora na Vlašiækom platou. U drugoj polovini oktobra1994. godine, dijelovi brigade su anga�ovani u izvoðenju borbenihdjelovanja na kupreškom pravcu.

Komandanti 325. bbr bili su : nadkapetan Esad D�ananoviæ,pukovnik Mensur Keleštura, nadkapetan Ibrahim Puriæ, pukovnikRifet Planinèiæ, major Mevludin Berberoviæ, pukovnik AhmedKulenoviæ i major Nesad Hurem. U toku izvoðenja Kupreškeoperacije brigadom je komandovao pukovnik Rifet Planinèiæ, tadamajor.

71

52 Edin Ramiæ, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno,mart 2000, str. 10.


370. Slavna brdska brigada53 (370. Sbbr)

Brigada je formirana 21. oktobra 1993. godine u Bugojnu. Usastav brigade su ušli dijelovi jedinica 307. mtbr popunjeni lju-dstvom sa prostora opæine Donji Vakuf i manjim dijelom drugihopæina, i jedinice rasformiranog Opæinskog štaba odbrane DonjiVakuf.

Jedinice koje su ušle u sastav brigade imale su bogato ratnoiskustvo u odbrani prostora opæine Bugojno i slobodnih dijelovaopæine Donji Vakuf od napada srpskog agresora tokom 1992. i1993. godine, odbrani grada i opæine Bugojno od napada HVO ujulu 1993. godine i pru�anju pomoæi susjednim jedinicama, prijesvega na gornjevakufskom pravcu. Odmah po formiranju brigada seanga�uje u borbi sa snagama HVO na gornjevakufskom pravcu i sasrpskim agresorom na kupreškom i vrbaskom pravcu. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, brigada te�ištedjelovanja prenosi prema srpskom agresoru i veæ 16. marta 1994.godine uspijeva ovladati objektom Mala Šuljaga na kupreškompravcu. Za postignuti uspjeh brigadi je 14. aprila 1994. godine dodi-jeljen poèasni naziv SLAVNA.54

Krajem maja, brigada u izuzetno dobro planiranoj ipripremljenoj akciji oslobaða prostor Crnog vrha (tt 1513 i tt1514)i dio košæanskog platoa, èime su stvoreni povoljni uslovi za inte-nzivnija djelovanja prema Kupresu. U junu brigada bivaanga�ovana u borbenim djelovanjima na komarskom pravcu.

Komandanti 370. Sbbr su bili : pukovnik Senad Alkiæ, majorBesim Uèambarliæ i pukovnik Amer Durakoviæ. U toku Kupreškeoperacije brigadom je komandovao major Besim Uèambarliæ.

72

53 Edin Ramiæ, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno,mart 2000, str. 8.

54 Štab Vrhovne Komande Oru�anih snaga RBiH, broj : 02-111-310/94, 14.04.1994.


3.3 Borbena djelovanja 7. korpusa Armije RBiH do Kupre�keoperacije

Od samog formiranja 7. korpus Armije RBiH se anga�ovaou borbenim djelovanjima u svojoj zoni odgovornosti. Snage srpskogagresora, koristeæi nedovoljan oprez jedinica 27. bbr, anga�ovanihna desnom krilu korpusa, u rejonu Meokrnja, vjerovatno i obavje-štajne podatke do kojih su došli tokom "trgovine" - šverca koji sedešavao na tom prostoru u ranijem periodu, izvele su 24. aprila1994. godine tenkovsko-pješadijski napad na lokalitet Meokrnje -Glavica, tt 1400. U prvoj fazi, agresor je uspio zaposjesti dio bo-rbenih polo�aja 27. bbr u tom rejonu i nanijeti snagama 27. bbrgubitke u ljudstvu i tehnici, a potom je pristupio pripremama za nas-tavak borbenih djelovanja. Tek formirana komanda 7. korpusaArmije RBiH se našla u situaciji da djeluje u što kraæem vreme-nskom roku, kako bi onemoguæila dalje napredovanje srpskog agre-sora, te istovremeno i stvorila uslove za povrat izgubljenih bo-rbenih polo�aja. Nakon kraæe analize novonastale situacije, donese-na je odluka, izdati su zadaci i otpoèelo se sa realizacijom istog.Nakon samo dva dana, izveden je kontranapad zdru�enih snaga 7.korpusa Armije RBiH, u kome je ponovo ovladano izgubljenim bo-rbenim polo�ajima u rejonu Meokrnje - Glavica, a izvršeno je ipomjeranje linija odbrane 7. korpusa, na centralnom dijeluVlašiækog platoa, na objekte Stojanovac - Javorak - �derin potok -Kik - Meokrnje. U ovim djelovanjima srpskom agresoru su nane-seni znaèajni gubici u �ivoj sili i tehnici, poboljšan je borbeni moralsnaga 7. korpusa, a agresor je suoèen sa izmijenjenim naèinomdjelovanja armijskih jedinica.

Sredinom maja nastavljaju se oslobodilaèka djelovanja 7.korpusa Armije RBiH. Na kupreškom pravcu, 307. bbr, ovladavaveæim dijelom objekta Crni vrh, tt 1370, rejonom Šapèenice, tezaposjeda prostor Previjoca i Bencunovog koša. Na vlašiækompravcu, snage 7. korpusa su ovladale objektom Bjeljik.

Krajem maja 1994. godine, Komanda 7. korpusa Armije

73


RBiH poduzima napadna djelovanja širih razmjera, sa te�ištem nakomarskom pravcu. Borbena djelovanja su izvoðena pod nazivom"PROLJEÆE - 94". U toku tih djelovanja, snage 7. korpusa u peri-odu od 29. do 31. maja uspijevaju osloboditi veliki broj, do tadaokupiranih, znaèajnih taktièkih objekata i sela. Osloboðen je Goleš,u travnièkoj opæini, veæi broj sela u donjevakufskoj opæini (Ša-hmani, Pobrðani, Fonjge, Ðuloviæi, Brdo, Dolovi, Klinde,Petkoviæi, Ke�e…), a ovladano je zemljišnim objektima : Vuèijaglava, tt 1370, Veliki Šiljkovac, k.1281, Vuèija glava, tt 1310 i ko-mpletnim platoom Vidrièke. U ovim borbenim djelovanjima te�išnosu anga�ovane 305. bbr, 308. bbr, dijelovi 312. bbr i 37. Mlbr.Istovremeno, borbena djelovanja izvode i snage 370. Sbbr, napomoænom pravcu napada 7. korpusa, i posti�u izuzetno znaèajnerezultate. Osloboðen je širi prostor Crnog vrha, tt 1513 i tt 1514 idio platoa Košæani, u jugozapadnom dijelu zone odgovornosti 7.korpusa. Jedinice 7. korpusa, anga�ovane na vlašiækom pravcu,oslobodile su širi prostor Duga i Javorka.

Ovim proljetnim djelovanjima, 7. korpus Armije RBiH, iakotek formiran, pokazao je da je sposoban za napadna borbena djelo-vanja i oslobaðanje privremeno zaposjednute teritorije Bosne iHercegovine, te da mu tek predstoje velike pobjede.

U toku ljetnih mjeseci 1994. godine, snage 7. korpusaArmije RBiH izvode napadna djelovanja u èitavoj zoni odgo-vornosti, sa te�ištem na komarskom pravcu. Meðutim, zbog ranijihznaèajnih pomaka snaga 7. korpusa na tom pravcu, srpski agresor jeznatno poveæao anga�ovanje snaga i dodatno ojaèao sistemodbrane, tako da su postignuti manji rezultati.

Krajem jula 1994. godine, snage 7. korpusa na vlašiækompravcu, u dobro planiranoj i pripremljenoj akciji, oslobaðaju Srneæabrda, Obrišine, Kujin do i kotu 1492. U ovim djelovanjima srpskomagresoru su naneseni znaèajni gubici u �ivoj sili i tehnici, te, što jemnogo bitnije, stvorene su i realne pretpostavke za dalja napadnadjelovanja na svim pravcima u zoni odgovornosti 7. korpusa ArmijeRBiH.

74


U septembru 1994. godine, Komanda 7. korpusa ArmijeRBiH, po dobijanju Direktive ŠVK OS RBiH, u kojoj je kao glavnizadatak za 7. korpus oznaèeno izvoðenje napadnih borbenih djelo-vanja na komarskom pravcu, prema Donjem Vakufu i prijevojuKomar, zapoèinje sa planiranjem borbenih djelovanja. Planiranje jevršeno na nivou Komande 7. korpusa, uz maksimalno uva�avanjeprijedloga iz potèinjenih jedinica. Paralelno sa ovim aktivnostimasve jedinice 7. korpusa, anga�ovane u dodijeljenim zonama odgo-vornosti, intenziviraju obavještajno - izviðaèke aktivnosti premasrpskom agresoru i pripreme za izvoðenje napadnih djelovanja.

75



IV

PRIPREMA KUPREŠKE OPERACIJE

kupres IV ispravak.qxd 22.3.2010 16:20 Page 77


4.1 Vojno - politiŁka situaciju u Bosni i Hercegovini54

U cilju adekvatnog praæenja situacije i dešavanja u tokuborbenih djelovanja 7. korpusa Armije RBiH, oznaèenih nazivom"JESEN - 94", odnosno sagledavanja situacije na širem prostorubosanskohercegovaèkog ratišta, neophodno je sagledati vojno -politièku situaciju u Bosni i Hercegovini, u drugoj polovini 1994.godine.

Precizno definirati period neposredno pred izvoðenjeborbenih djelovanja "JESEN - 94", u vojnom i politièkom pogleduje vrlo teško. Situacija je bila vrlo slo�ena i podlo�na èestimpromjenama.

Period prije izvoðenja "Kupreške operacije", na politièkomplanu, karakterišu aktivnosti meðunarodne zajednice - Kontaktgrupe za iznala�enje mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu,odnosno intenzivne aktivnosti na implementiranju Vašingtonskogsporazuma i za�ivljavanju Federacije Bosne i Hercegovine.

Kontakt grupa, oèito naklonjena srpskoj strani, izradila je iponudila plan za mirovno rješenje "krize" u Bosni i Hercegovini,koji i pored izrazito nepovoljnih rješenja Bošnjaci prihvaæaju, alisrpska strana ga odbija.

Istovremeno, specijalni predstavnik UN u Republici Bosni iHercegovini, Jasuši Akaši i Komandant UNPROFOR-a, britanskigeneral Majkl Rouz, vrše stalne pritiske na legalne organe vlastiRepublike Bosne i Hercegovine, pri tome otvoreno pokazujuæinaklonjenost srpskoj strani, i nastoje na sve moguæe naèine prikaza-ti sve "strane" jednako odgovornim za rat.

Savjet sigurnosti UN, i pored odbijanja prihvaæanjamirovnog plana od strane srpske strane, a pod uticajem "liènosti sa

79

54 "Stanje na ratištu BiH za …, Informacija", Štab Vrhovne komande OS R BiH, 10.10. -19.10.1994. godine; "Aktuelne informacije za …", Armija R BiH, 307. brdska brigada, 18.10.- 09.11.1994.godine.


terena" (politièki i vojni predstavnici UN i UNPROFOR-a u Bosnii Hercegovini) ubla�ava sankcije Srbiji i Crnoj Gori, što srpskomagresoru daje dodatni poticaj za nastavak svojih zloèina.

U svjetlu negativnog odnosa prema legalnim organima vlastiRepublike Bosne i Hercegovine, odnosno stalne te�nje za izjednaèa-vanjem "krivice", pozitivnim mo�emo oznaèiti preuzimanjeaktivnije uloge u rješavanju "krize" od strane Sjedinjenih AmerièkihDr�ava, kako u Savjetu sigurnosti, tako i u NATO-u, te jednostra-nom nagovještaju da æe, ukoliko ne prihvati mirovni plan, doæi doukidanja embarga na uvoz oru�ja bosanskoj vladi.

U aktivnost na provoðenju Vašingtonskog sporazuma iza�ivljavanju Federacije Bosne i Hercegovine ukljuèena su najvišadr�avna i politièka rukovodstva Republike Bosne i Hercegovine iRepublike Hrvatske.

Pored odbijanja bilo kakvih mirovnih rješenja, srpskiagresor nastavlja sa svojim zloèinima, koji se ponovo intenzivirajukroz protjerivanje nesrpskog stanovništva, naroèito sa podruèjaBosanske Krajine, Podrinja i Semberije.

U vojnom pogledu, to je bio period intenziviranja ofanzivnihdjelovanja srpskog agresora, potpomognutog pristalicamaAbdiæevog re�ima i krajinskim Srbima, na bihaæku regiju.Istovremeno, agresor intenzivira i djelovanja na zaštiæene zoneUjedinjenih naroda : Srebrenicu, �epu i Gora�de.

U Sarajevu se neprekidno krši dogovoreno primirje i nepoštuje sporazum o kontroli i uklanjanju teškog naoru�anja izdogovorene zone iskljuèenja. Na ostalim prostorima RepublikeBosne i Hercegovine, Armija Republike Bosne i Hercegovineizvodi ofanzivna borbena djelovanja manjih razmjera u kojimabilje�i pozitivne rezultate.

I pored dogovora o propuštanju humanitarnih konvoja,srpski agresor ih napada i pljaèka, a ne preza ni od napada napripadnike UNPROFOR-a. Pripadnike UNPROFOR-a kontinuiranospreèava u provoðenju mirovnog mandata.

Istovremeno snage HVO poštuju "prešutno primirje" sa

80


srpskim agresorom, a u nekim sluèajevima pru�aju mu indirektnupomoæ u borbama protiv jedinica ARBiH.

Na prostorima gdje su voðena intenzivna borbena djelova-nja ARBiH i HV/HVO (Hercegovina i srednja Bosna), Zdru�eništab ARBiH i HVO, formiran u prvoj polovini 1994. godine,pokušava riješiti stalno prisutne probleme izmeðu Armije RBiH iHVO, koji su mogli dovesti do ponovnog otpoèinjanja meðusob-nih borbi.

Kao posljedica aktivnijeg ukljuèivanja SjedinjenihAmerièkih Dr�ava u rješavanje "krize" u Republici Bosni iHercegovini, odbijanja prihvaæanja mirovnog plana od stranesrpske strane, te stalnog kršenja postignutih dogovora, kao i èestihnapada na pripadnike UNPROFOR-a od strane srpskog agresora,22.09.1994.godine dolazi do prvog ogranièenog "bombardovanja"srpskih artiljerijskih polo�aja u okolini Sarajeva, koji su brzo zaus-tavljeni od strane Jasušija Akašija.

81


82

4.2 Borbena situacija u zoni odgovornosti 7. korpusa ArmijeRBiH

Kako je "Kupreška operacija" izvoðena u zoni odgovornosti7. korpusa AR BiH, i uglavnom uz uèešæe jedinica 7. korpusa,neophodno je detaljnije prikazati vojnu situaciju u zoni odgo-vornosti 7. korpusa.55

Snage 7. Korpusa Armije RBiH

7. korpus Armije RBiH, sa 11 brdskih i 1 lahkom brigadom,te samostalnim i prištapskim jedinicama, izvodio je odbrambena inapadna borbena djelovanja u zoni odgovornosti èija je du�inaprema srpskom agresoru iznosila oko 140 km, dok je du�ina linijarazdvajanja prema HVO u lašvanskom d�epu i na prostoru GornjegVakufa iznosila oko 120 km. Prema HVO snage su bile anga�ovanena osmatraènicama i kao interventne jedinice. Prema srpskom agre-soru, snage 7. Korpusa su bile anga�ovane na dva operativno-tak-tièka i jednom taktièkom pravcu.

55 "Borbena situacija u zoni odgovornosti 7.Korpusa", Komanda 7.Korpusa AR BiH,septembar 1994.godine i Procjena snaga neprijatelja, Ob.br.4, Komanda 7.Korpusa AR BiH,august 1994.godine.


Na vlašiækom operativno-taktièkom pravcu bilo je anga�o-vano 5 brdskih i 1 lahka brigada, te korpusne jedinice podrške.

83

Borbena situacija na vlašiækom pravcu, oktobar 1994. godine


84

Na komarsko-vrbaskom operativno-taktièkom pravcu bile suanga�ovane 4 brdske brigade i 1 brdski bataljon izdvojen sakupreškog pravca, te korpusne jedinice podrške.

Borbena situacija na komarsko - vrbaskom pravcu, oktobar 1994.godine


Na kupreškom taktièkom pravcu anga�ovane su 2 brdskebrigade bez jednog brdskog bataljona, i korpusne jedinice podrške.

85

Borbena situacija na kupreškom pravcu, oktobar 1994. godine


86

U zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, odnosi saHVO su još uvijek bili zategnuti. Posebnih problema izmeðukomandi višeg nivoa nije bilo, ali ratne rane su još bile toliko svje�eda je nagomilano nepovjerenje bilo gotovo nemoguæe prevladati.Pripadnici HVO su bili skloni èestom ogranièavanju kretanja pri-padnika AR BiH, pa èak i oru�anim provokacijama, što nije dopri-nosilo poboljšanju meðusobnih odnosa. Èinjenica je da borbenadjelovanja nisu voðena, ali su snage bile u gotovosti, ako bi do istihponovo došlo.

U aktivnim borbenim djelovanjima koje su jedinice 7. ko-rpusa vodile u toku ljeta 1994. godine, postignuti su znaèajni rezu-ltati na svim pravcima, osloboðena je znaèajna teritorija i agresorunaneseni veliki gubici, uz postepeno preuzimanje inicijative.Meðutim, i pored ostvarenih znaèajnih rezultata u napadnim bo-rbenim djelovanjima, u jedinicama je vladao zamor i djelomièanpad morala - prvenstveno zbog socijalno-statusnih problema i uku-pne situacije "u dubini" slobodne teritorije, gdje je vladalo prividnostanje mira.

Snage srpskog agresora

Zona odgovornosti 7. korpusa AR BiH se preklapala sadijelovima zona odgovornosti dva korpusa "VRS", i to : 1.Krajiškog korpusa i 2. Krajiškog korpusa "VRS".

Snage ta dva korpusa posjedale su liniju odbrane prema 7.korpusu Armije RBiH, uz anga�ovanje : oko 12.000 vojnika, oko 30tenkova i OT, oko 50 oruða kalibra preko 82 mm, više oruða kali-bra 82mm, 76mm i 60mm, te oko 60 PAT-ova i PAM-ova.

Iz sastava 1. Krajiškog korpusa "VRS" u zoni odgovornosti7. korpusa Armije RBiH bile su anga�ovane slijedeæe jedinice : OG"Doboj" (manje snage), OG "Vlašiæ" (2 lake pješadijske brigade i 1pješadijska brigada) i 30. laka pješadijska divizija (2 lake pješadi-jske brigade i 1 pješadijska brigada), uz jedinice podrške i ostale


samostalne i prištapske jedinice 1. Krajiškog korpusa.Iz sastava 2. Krajiškog korpusa "VRS" u zoni odgovornosti

7. korpusa Armije RBiH bio je anga�ovan dio snaga 7. motorizo-vane brigade, jaèine dva ojaèana motorizovana bataljona, uz ko-rpusne artiljerijske i tenkovske jedinice.

Uslijed višemjeseènih i intenzivnih borbenih djelovanja uèitavoj zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, agresor je nakonznaèajnih gubitaka u �ivoj sili, materijalno-tehnièkim i drugim sred-stvima, uz gubitak znaèajnog prostora i gubljenje operativno-taktièke inicijative, bio prinuðen da anga�uje korpusnerezerve 1. Krajiškog korpusa, èime je djelomièno zaustavio napre-dovanja snaga 7. korpusa Armije RBiH. I pored ovakvog napreza-nja i anga�ovanja dodatnih snaga nije mu pošlo za rukom dapreuzme inicijativu i povrati izgubljeni prostor, što je u krajnjem,vrlo negativno djelovalo na moral agresora, kako vojnièkog sastava,tako i srpskog stanovništva na teritoriji koju je kontrolisao.

Iz navedenog se mo�e zakljuŁiti da je situacija bila izuzetnoslo�ena i priliŁno te�ka, naroèito za Armiju RBiH i Bošnjake.Meðutim, bila je daleko povoljnija u odnosu na period izvoðenjaagresije i sa zapada i sa istoka, te je pokazivala tendenciju stalnogpoboljšanja uz jaèanje Armije RBiH i postepeno preuzimanje inici-jative, što æe se ubrzo i dokazati u velikim pobjedama Armije RBiH.

87


88

4.3 Planiranje borbenih djelovanja "JESEN-94"

Planiranje i pripremanje borbenih djelovanja po planu"JESEN - 94", vršeno je u skladu sa Direktivom za izvoðenje bo-rbenih djelovanja ŠVK OS RBiH iz ljeta 1994. godine.

Planom, odnosno zapoviješæu za napad, bilo je predviðenoanga�ovanje snaga korpusa na dva pravca napada, glavnih nakomarsko-vrbaskom pravcu i pomo�nih na kupre�kom pravcu.

Komanda 7. korpusa Armije RBiH je 14. oktobra 1994.godine izdala Zapovijest za napad operativni broj : 22-116 (Op.br.22-116).

Snagama anga�ovanim na glavnom, komarsko-vrbaskompravcu napada dati su zadaci izvoðenja napadnih djelovanja pravci-ma :

- Vuèija glava (tt1370) - Pogana ravan - Vezovine (tt1242) -Topolice (k.1117) ;

- Veliki Šiljkovac - Jasike - s. Paèavre - Glavièica (tt956) i- Kik (tt1145) - Vis (k.1151) - Kik (tt1173) - Od�ina rupa -

Riðuša (k.1157).Snagama anga�ovanim na pomo�nom, kupreškom pravcu

napada dati su zadaci izvoðenja napadnih djelovanja pravcima :- Ðolina kosa (k.1036) - Risovac (tt1116) - Jarèišæe i- Mala Šuljaga - Osmanagina kosa (k.1331) - Mala luka.

Za realizaciju zadataka predviðenih zapoviješæu za napadKomanda 7. korpusa odredila je 5 (pet) brdskih brigada uz korpusnejedinice podrške, i to 3 (tri) na glavnom pravcu napada, a 2 (dvije)na pomoænom pravcu napada.

Na slijedeæim prikazima predstavljena je "Odluka koma-ndanta 7. korpusa za napad", i to tekstualni i grafièki dio56.

56 Prikaz je prilagoðen za objavljivanje od strane autora.


89

Faksimil odluke Komandanta 7. korpusa za napad


90

Grafièki prikaz odluke za napad(komarsko - vrbaski pravac)


91

Grafièki prikaz odluke za napad(kupreški pravac)


92

Odnos snaga neposredno pred izvoðenje planiranih djelovanja, uskladu sa odobrenim odlukama dat je na sljedeæim prikazu.

KVANTITATIVNI ODNOS SNAGAu z/o 7. Korpusa ARBiH


4.4 Pripreme, opremljenost i osposobljenost jedinica

Pripreme jedinica 7. korpusa za izvoðenje napadnih djelo-vanja bile su kontinuirane, a intenzivirane su nakon okonèanjanapadnih djelovanja tokom ljeta 1994. godine. Jedinice su u svojimzonama odgovornosti intenzivno provodile obavještajno - izviðaèkeaktivnosti prema snagama srpskog agresora, uz istovremenupripremu vlastitih planova i jedinica.

Bitno je istaæi da su pripreme na kupreškom pravcu zapoèelemnogo ranije, a bazirane su na potpunim i kvalitetnim izviðanjimaprednjeg kraja odbrane i dubine agresorskih snaga, te na pripremijedinica za borbu po dubini, odnosno ubacivanje snaga u dubinuagresorskog rasporeda i napad iz pozadine.

93

Izviðaèi 307. bbr nakon uspješnog izviðanja


94

Opremljenost jedinica 7. korpusa Armije RBiH u tokuizvoðenja borbenih djelovanja "JESEN - 94" bila je vrlo dobra. Svejedinice su bile popunjene pješadijskim naoru�anjem i adekvatnomkolièinom municije.

Artiljerijske jedinice su raspolagale zadovoljavajuæim bro-jem artiljerijskih oruða za podršku, a popuna artiljerijskom munici-jom je bila dobra. Kao nedostatak se mo�e navesti nedovoljan brojartiljerijskih protivoklopnih oruða, namijenjenih za voðenje protiv-oklopne borbe u fazi masovne upotrebe oklopno-mehanizovanihjedinica agresora koji se oèekivao po izbijanju na prostor Kupreškevisoravni.

Sedmi korpus nije raspolagao znaèajnijim brojem tenkova, ai za postojeæe je imao ogranièenu kolièinu municije. Meðutim, sobzirom na prostor na kome su planirana borbena djelovanja, baremu prvoj fazi i naèin ratovanja armijskih jedinica, to nije predstavlja-lo presudan nedostatak.

Transportni kapaciteti 7. korpusa, kao i oni raspolo�ivi nateritoriji, pru�ali su uslove za brz manevar i pregrupisavanje snaga

Vatreni polo�aj korpusnih jedinica vatrene podrške


sa jednog pravca na drugi, a zalihe pogonskog goriva u jedinicamai logistièkim bazama su omoguæavale izvoðenje tih aktivnosti.

Popunjenost jedinica intendantskom opremom bila je pri-lièno dobra, a postojale su i adekvatne rezerve prehrambenihartikala, naroèito za suhe obroke u toku izvoðenja borbenih djelo-vanja. Jedinice su raspolagale dovoljnim brojem poljskih kuhinja iopremom za distribuciju hrane na terenu.

Pješadija 7. korpusa je bila osposobljena i pripremljena zarealizaciju napadnih djelovanja, prvenstveno se koristeæi kombi-nacijom napada iz pozadine i sa fronta, koji su redovno donosiliznaèajne rezultate.57

95

Jedinice 307. bbr u predahu izvoðenja borbenih djelovanja

57 Snage bi koristeæi prethodno izviðane i identifikovane nepokrivene pravce,meðuprostore u agresorskom borbenom rasporedu, uvoðene u pozadinu agresora, potom biizvršile napad na njegove polo�aje i jedinice, a zatim bi uslijedio napad sa fronta ieksploatacija uspjeha.


96

Kako je pješadija, uz korištenje iznenaðenja, po vremenu,prostoru i obliku djelovanja, predstavljala glavnu udarnu silu jedini-ca 7. korpusa, a artiljerijske jedinice bile osposobljene za pru�anjevatrene podrške, premda ogranièene u dosnabdijevanju sa artilje-rijskom municijom, mo�e se ustvrditi da su postojali realni uslovi zauspjeh planiranih djelovanja, na nekom od pravaca napada.



V

IZVOÐENJE OPERACIJE

kupres V ispravak.qxd 22.3.2010 16:20 Page 97


5.1 Borbena djelovanja snaga anga�ovanih na kupre�kompravcu, u prvoj fazi Kupre�ke operacije58

Prema Zapovijesti za napad Komande 7. korpusa ArmijeRBiH, Operativni broj : 22-116 od 14. oktobra 1994. godine,gotovost za napad je odreðena za 16. oktobar u 17,00 sati. Meðutim,zbog manjih poteškoæa u pripremama jedinica, prolongirana je za19. oktobar 1994. godine.

Dinamika borbenih djelovanja, data je po danima, u ciljupotpunijeg uvida u dešavanja tokom izvoðenja operacije.

19. oktobar 1994. godine, prvi dan operacije

U skladu sa izdatom Zapovijesti jedinice planirane za rea-lizaciju otpoèele su izvoðenje napadnih borbenih djelovanja. Na komarsko-vrbaskom, glavnom pravcu napada, osim manjih ineuvezanih, nisu postignuti znaèajniji rezultati, pa je u veèernjimsatima obustavljeno izvoðenje napadnih borbenih djelovanja, ajedinice su izvuèene na polazne polo�aje.

Na kupreškom, pomoænom pravcu napada, udarne grupe izsastava 307. bbr su upuæene u 02,00 na izvršenje zadatka. Nakonuspješnog ulaska u pozadinu neprijatelja, na više pravaca, jedinicesu izvršile napad i u toku dana uspjele ovladati rejonima Jarèišæe,Biljeg i Risovac i dovesti neprijatelja u okru�enje u rejonuHadrovica - Hadakovac, dok su na pravcu napada prema Ko�vari-

99

58 Izvori korišteni u izradi dinamike b/d : Ratni i operativni dnevnik Komande 7.Korpusaza period izvoðenja "Kupreške operacije"; Sedmièna analiza b/d, za period izvoðenja"Kupreške operacije", Komanda 7.Korpusa ARBiH; Redovni borbeni izvještaji, za periodizvoðenja "Kupreške operacije", Komanda 7.Korpusa ARBiH i komande podèinjenih jedinica;Borbena nareðenja za napad, za period izvoðenja "Kupreške operacije", Komanda 7.KorpusaARBiH i komande podèinjenih jedinica.


cama ovladali dijelom neprijateljske linije od Lukiæa koša premaKo�varicama.

Istovremeno sa djelovanjima 307. bbr, snage 370. Sbbr usvojoj z/o ovladale su rejonom Male luke i zaposjele slijedeæeobjekte : tt1354, k.1293, Gavraniæa solila, tt1336, tt1189 i tt1257.

100

Smotra dijela jedinica 307. bbr, dan prije poèetka borbenih djelovanja


101


20. oktobar 1994. godine, drugi dan operacije

U toku dana nastavljeno je sa izvoðenjem napadnih borbenihdjelovanja na kupreškom pravcu, koji veæ tog, drugog dana operaci-je, prerasta u glavni pravac napada 7. korpusa.

Jedinice 307.bbr uspjele su ovladati dijelom rejona u kojemse nalazio okru�eni dio agresorskih snaga - rejon Hadakovac, dok supreostale agresorske snage pokušavale izvršiti proboj. Jedinice 307.bbr uspjele su se uvezati na dostignutoj liniji Biljeg - Jarèišæe i na-staviti sa napredovanjem prema rejonu Ko�varica.

Jedinice 370. Sbbr u toku dana su ovladale objektomOsmanagina kosa k.1331 i izbile na liniju : Gavraniæa solila -Srednje brdo - Arapka - Vrljevaèa - Mala rijeka k.1051.

Pored veæ anga�ovanih snaga na kupreškom pravcu, u zonuodgovornosti su upuæeni IDv 3/317. Sbbr u rejon Jarèišæa i vod SJBBugojnu u rejon Pršljani.

Cijeneæi rezultate postignute 19. i 20. oktobra, i situaciju uagresorskim redovima, Komanda 7. korpusa ARBiH odluèuje se nauvoðenje svje�ih snaga i eksploataciju postignutih rezultata, odnos-no nastavak napadnih borbenih djelovanja.

102


103


Borbenim nare�enjem za napad Op.br : 22-116 od20.10.1994. godine, nareðeno je dalje anga�ovanje snagaanga�ovanih na kupreškom pravcu, kao i uvoðenje novih snaga :ojaèane èete (150 boraca) iz sastava 305. bbr i ojaèane èete (150boraca) iz sastava 308. bbr, prema sljedeæem :

- 305. bbr, izvršiti napad na pravcu Debela kosa - Šabanovakosa - tt1313 i ovladati objektima Debela kosa, Stara Titova vila iŠabanova kosa,

- 308. bbr, izvršiti napad na pravcu Vuèjak - Koprivnica -tt1313 i ovladati objektima Koprivnica i tt1313,

- 370. Sbbr, nastaviti potiskivanje i èišæenje neprijatelja napravcu Osmanagina kosa - Velika Šuljaga i uspostaviti liniju :Vrljevaèa tt1362 - j/z padine Velike Šuljage,

- 307. bbr, ureðivati dostignute linije, a dijelom snaga izvrši-ti napad na pravcu : Osmanagina kosa - Zagina livada i uspostavitiliniju : Zagina livada - Biljeg - Jarèišæe, uz podr�avanje snaga 305.bbr u toku napada.

104

Pionirske jedinice imale su poseban znaèaj pri ulasku u dubinusrpskog agresora


105

Faksimil borbenog nareðenja za napad 22-116


21. oktobar 1994. godine, treæi dan operacije

U toku treæeg dana djelovanja na kupreškom pravcu, snagepredviðene za izvoðenje napadnih djelovanja nisu uspjele u potpunosti izvršiti zadatke iz borbenog nareðenja izdatog prethodnidan.

Snage 307. bbr nastavile su sa napadnim borbenim djelo-vanjima prema Zaginoj livadi, kao i pretres terena. Uspjele su ovla-dati kompletnim rejonom Hadrovice - gdje su se do tada nalaziliblokirani dijelovi agresorskih snaga.

Snage 307. bbr i 370. Sbbr ostvarile su fizièki spoj u rejonuOsmanagine kose k.1331.

U zonu odgovornosti 370. Sbbr pristigle su i uvedene snageiz sastava 308. bbr, a u zonu odgovornosti 307. bbr snage iz sastava2/305. bbr koje su upuæene na pravac napada prema Velikoj Šuljagi.

U skladu sa promjenama situacije na terenu, a u cilju daljeeksploatacije prethodno postignutih rezultata, K.7.K. izdaje dopunuborbenog nareðenja Op.br.: 22-117 od 21.10.1994.godine, kojimnareðuje anga�ovanje jedinica prema sljedeæem rasporedu :

- 305. bbr, snagama jaèine bataljona izvršiti napad pravcem:Debela kosa - Šabanova kosa - tt1313 i ovladati objektima Debelakosa, stara Titova vila i Šabanova kosa,

- 370. Sbbr, dijelom snaga uz sadejstvo sa 308. bbr izvršitinapad na pravcu Mala Koprivnica i ovladati istom, a preostalimsnagama ovladati Velikom Šuljagom,

- 308. bbr, napada pravcem k.1013 - k.1051 - k.1153, ubli�em zadatku ovladati Malom rijekom, produ�iti napad i ovladatizapadnim padinama Velike Šuljage i ostvariti kontrolu komunikaci-je Kupreška vrata - Han luka,

- 307. bbr, izvoditi odbranu na dostignutoj liniji, a dijelomsnaga izvršiti napad i ovladati rejonom Zagine livade i prostoromju�no od Velike Šuljage, a preostalim snagama iz pravca Biljegaizvršiti napad na pravcu k.907 - Zagina livada.

106


107


5.2 Eksploatacija poŁetnih uspjeha i intenziviranje borbenihdjelovanja

22. oktobar 1994. godine, èetvrti dan operacije

U skladu sa prethodno izdatim nareðenjem K.7.K., u tokuborbenih djelovanja snage 305. bbr uspjele su ovladati objektima :Debela kosa, Šabanova kosa, stara Titova vila, tt1313 i izbiti u rejonnove Titove vile.

Snage 370. Sbbr u sadejstvu sa snagama 308. bbr, ovladalesu rejonom Mala Koprivnica i Velika Šuljaga, a snage 307. bbrrejonom Zagina livada i ostvarile spoj sa 305. bbr u rejonu stareTitove vile - na asfaltnom putu.

108

Komunikacija Bugojno - Kupres, rejon Markova okuka, netomstavljena pod kontrolu jedinica 307. bbr


109


110

Uvoðenje jedinica u borbu

Borba na novodostignutim linijama


111

U skladu sa novopostignutim rezultatima i situacijom naterenu, K.7.K. svojim borbenim nare�enjem za napad Op.br.:22-118 od 22.10.1994. godine, odluèila je nastaviti napad i gonjenjerazbijenih snaga neprijatelja, prema slijedeæem :

- 370. Sbbr, sa dijelom snaga 308. bbr jaèine bataljona izvrši-ti napad na pravcima : Vuèjak - Mala vrata - Mala Plazenica i tt1313- Kupreška vrata i ovladati objektima Vuèjak, Mala vrata, MalaPlazenica i Kupreška vrata,

- 305. bbr, uvodeæi vlastitu rezervu i snagama u dodiruizvršiti napad pravcem : Studeno vrilo - Sto�er tt1662 - tt1624 -komunikacija Bugojno - Kupreška vrata i ovladati objektima Sto�ertt1662, tt1624 i Kupreška vrata,

- 307. bbr, izvršiti napad pravcem : Jarèišæe - Vrana -Viljièevac - Vijenac i ovladati objektima Vrana i Viljièevac,

- 317. Sbbr, imati snage bataljona u rezervi,- 7. Db, imati u rezervi.

Jedinice u napadnim djelovanjima


112

Faksimil borbenog nareðenja za napad 22-118


113

23. oktobar 1994. godine, peti dan operacije

U toku dana snage 370. Sbbr i 308. bbr izbile su na liniju :Bojna tt1354 - k.1360 - Kri� tt1313 - k.1254 - Vrljevaèa tt1417 -Ognjilovica k.1167 - Vuèjak tt1406. 305. bbr ovladala je objektomSto�er tt1624.

Jedinice 307. bbr izvodile su odbrambena borbena djelova-nja i pripremu za realizaciju dobivenog zadatka. U veèernjim sati-ma, nakon artiljerijske pripreme, jedna èeta iz sastava 307. bbr izbi-la je na objekt Vrana, ali zbog loših meteoroloških uslova (kiša imagla), te izmorenosti ljudstva, ista je izvuèena nekoliko stotinametara ispod objekta.

Komanda 7. korpusa naredila je stavljanje u pripravnostsljedeæih jedinica: 3 (tri) èete 325. bbr, 7. Db, 4/17. SKbbr i bVP.

24. oktobar 1994. godine, šesti dan operacije

U skladu sa zadatkom od 22.10.1994. godine, snage 307. bbrizvršile su napad na dobivenom pravcu i ovladale objektima : Crnivrh tt1370, Šapèenica k.1368, Rdelj, Kršine i Vinac, te ovladalikomunikacijom Šapèenica - Previja - D�amijske livade - Strujin pod- Viljièevac.

U zonu odgovornosti 305. bbr, u rejon Mali sto�er uvedenaje jedinica jaèine ojaèane èete iz sastava 3/317. Sbbr, a u kasnimveèernjim satima i 2 (dvije) èete iz sastava 325. bbr u rejon odMalog sto�era prema Bilim vodama.

Na kupreški pravac K.7.K. upuæuje dodatne snage : 1/17.SKbbr, 1/27. bbr i 7. Db (-1).


114


115

25. oktobar 1994. godine, sedmi dan operacije

Snage iz sastava 370. Sbbr, 308. bbr i IDv 37. Mlbr izvršilesu napad na objekat Demirovac, najdominantniji objekat na platouVelike Plazenice, objekat koji dominira Kupresom i Kupreškomvisoravni sa sjevera, odnosno sjeveroistoka, ali nisu uspjele ovladatiobjektom zbog sna�nog otpora srpskog agresora.

U toku dana snage su vršile ureðenje dostignutih linijaodbrane, pripreme za naredna borbena djelovanja, a dio snaga jeizvuèen i upuæen na odmor.

U 08,15 sati, sa vatrenog polo�aja Risovac-Šabanova kosa,iz topa ZIS 76 mm, sa dva kumulativna projektila pogoðen je iuništen agresorski tenk T-55 u rejonu Kupreških vrata, a oko 10,30sati sa vatrenog polo�aja Bukovaèa, protivoklopnom raketomPOLK 9K11 (Maljutka), pogoðena je i uništena agresorskaPRAGA, takoðer u rejonu Kupreških vrata.

Komanda 7. korpusa, cijeneæi postignute rezultate, trenutnusituaciju, ali i predstojeæe zadatke, uputila je zahtjev prekoKomande 317. Sbbr - Gornji Vakuf, Komandi Zbornog podruèja"Tomislavgrad" za odr�avanje sastanka na temu zajednièkih djelo-vanja na kupreškom ratištu. Meðutim, Zborno podruèje"Tomislavgrad", preko 43. db, uputilo je odgovor, u kojem navodiformalne razloge, zbog kojih se sastanak mo�e odr�ati tek nakon28.10.1994. godine.


116

Faksimil odgovora HVO


26. oktobar 1994. godine, osmi dan operacije

Snage 370. Sbbr u sadejstvu sa IDv 37. Mlbr izvršile sunapad na objekat Demirovac, uz postizanje manjih uspjeha, ali bezovladavanja samim objektom Demirovac.

Dio snaga 3/317. Sbbr, anga�ovan je u zoni odgovornosti305. bbr u rejonu Mali Sto�er, odbio više �estokih napada srpskogagresora.

Dio snaga 307. bbr vršio je nasilna izviðanja na pravcuRavni Jelin u svrhu pripreme za naredna napadna borbena djelo-vanja.

Ostale jedinice anga�ovane na kupreškom pravcu vršile suureðenje dostignutih linija i pripreme za naredna borbena djelova-nja, kao i odmor ljudstva.

Od posljedica djelovanja dvije agresorske MB mine 120mm,u rejonu ispod objekta Vrana poginulo je 9, a ranjena su 23 pripad-nika 307. bbr.

117

Jedinice u napadnim djelovanjima


118


119

Zarobljeni pripadnici vojske srpskog agresora

Pregled terena nakon odstupanja srpskog agresora


120

27. oktobar 1994. godine, deveti dan operacije

Snage 370. Sbbr u ranim jutarnjim satima ovladale objektomDemirovac, tt1765. Ovladavanjem objektom Demirovac, stvorenesu realne pretpostavke za dalja djelovanja prema Kupresu, odnosnopostalo je izvjesno ovladavanje Kupreškim vratima i Kupresom.

U toku djelovanja te�e je ranjen Komandant 1/370. bbr,Huso Sušiæ.

37. Mlbr uvedena je i nastavila sa napadnim borbenim djelo-vanjima na pravcu Ravni Jelin.

Ostale snage na ovom pravcu izvode odbranu, ureðuju lini-je, vrše pretres terena, te izviðanja za nastavak aktivnih borbenihdjelovanja.

Dostignuta linija, u dotadašnjem toku borbenih djelovanja :Rasoje, tt1514 - Gavraniæa solila, tt1354 - tt1360 - Kri�, tt1313 -Demirovac, tt1765 - Jame - Šabanova kosa - Sto�er, tt1624 - Sto�er,tt1662 (I) - Vrana, tt1757 (I) - Viljièevac - s. Mraèaj - Kalin, tt 1150- Veliki Siver (I).

Praga u podršci pješadijskim jedinicama u toku napadnih djelovanja


121


28. oktobar 1994. godine, deseti dan operacije

Snage 317. Sbbr zaposjele su objekat Èador, dok je pokušajposjedanja objekta Brdo onemoguæen �estokom artiljerijskom ipješadijskom vatrom59. Napad na objekat Veliki Siver je odbijen.

Jedinice 17. SKbbr vršile su pretres terena u rejonu selaDonji i Gornji Mraèaj, Ravni Jelin i Jelin.

Snage 27. bbr anga�ovane u zoni odgovornosti 370. Sbbr napravcu Koprivnica - Vuèjak - Bukovaèa.

305. bbr predala je zonu odgovornosti 325. bbr i izvuklasvoje snage na odmor.

Ostale jedinice su vršile pripreme za nastavak napadnih bor-benih djelovanja.

7. bb, regrutni bataljon, uveden je u zonu odgovornosti 370.Sbbr i zaposjeo je liniju tt1082 - tt1360 i tt1360 - tt1448.

122

Pogled na Veliki Siver

59 Prisutne su, mada ne potvrðene informacije da su po snagama Armije RBiH djelovalesnage HVO, koje su nastojale sprijeèiti napredovanje armijskih jedinica prema Vukovskom,jer se taj prostor nalazio ispred njihovih "borbenih polo�aja".


123


�VK OS RBiH naredio je anga�ovanje dijela snaga gardijskebrigade u zoni odgovornosti 7. Korpusa u periodu od 31.10. do21.11.1994.godine.60

Cijeneæi trenutnu situaciju, K.7.K. je izdala borbenonare�enje Op.br. : 02/3/1-285-1-4 od 28.10.1994. godine u kojemse odluèila za nastavak napada i gonjenje razbijenih agresorskihsnaga prema sljedeæem :

- 370. Sbbr, sa 27. bbr i 308. bbr izvršiti napad pravcem :Demirovac - Bukovaèa - Mala vrata, u bli�em zadatku ovladatiobjektima Bukovaèa i Previja, a u slijedeæem Malim vratima,

- 325. bbr, sa dostignute linije stvoriti uslove za ovladavanjeOd�aèkim sto�erom,

- 307. bbr, pripremiti napad pravcem Mali Sto�er - Kupres,- 17. SKbbr, 7. Db i 37. Mlbr napadaju pravcem s. G. Mraèaj

- Lupoglava.

124

Vatrena podrška jedinica u napadu

60 Nareðenje ŠVK OS RBiH, str.pov.br.: 01-1/21-796 od 28.10.1994.godine, ŠVK OSRBiH.


125

Faksimil borbenog nareðenja 02/3/1-285-1-4


126


127

30. oktobar 1994. godine, dvanaesti dan operacije

U skladu sa izdatim zadacima, snage 17. SKbbr, sa 37. Mlbri 7. Db ovladale su objektima Lupoglava i Sto�erac i izbile naliniju : Viljièevac - Sto�erac - Lupoglava - Vršak - Jelin - RavniJelin.

Snage 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr izvodile su napadpravcem : Demirovac - Previja - Bukovaèa - Mala vrata i uspjeleovladati manjim dijelom objekta Bukovaèa.

Ostale jedinice su vršile pripreme za nastavak napadnih bo-rbenih djelovanja.

Komanda 7. K. u skladu sa trenutnom situacijom je izdalaborbeno nareðenje Op.br.: 1-12 od 30.10.1994. godine, sa zadatkomprodu�etka napada prema sljedeæem rasporedu :

- 370. bbr, sa 308 .bbr i 27. bbr izvršiti napad pravcem :Demirovac - Bukovaèa - Mala vrata,

- 317. Sbbr, uvoðenje dijela snaga na lijevo krilo 37. Mlbr inapad na Veliki i Mali Siver,

- 37. Mlbr, sa ojaèanjima i u sadejstvu sa 17. SKbbr i 317.Sbbr napada na objekt Ogledalo,

- 17. SKbbr, u sadejstvu sa 37. Mlbr, 7. Db i 307. bbrprodu�iti napad pravcem : Lupoglava - Botun,

- 7. Db, sadejstvovati 17. SKbbr i 307. bbr u organizovanjulinije odbrane i produ�etku napada ka objektu Vrana; ojaèanu grupuubaciti u neprijateljski borbeni raspored na pravcu : Demirovac -Semešnica - Javorak - Dekala,

- 307. bbr, uvezati liniju sa 17. SKbbr i 7. Db na Viljièevcu isa 325. bbr; biti u gotovosti za napad pravcem Mali Sto�er - Kupres.


128


129

31. oktobar 1994. godine, trinaesti dan operacije

U toku dana snage 370. Sbbr, 27. bbr i 308. bbr ovladale suobjektima Previja i Bukovaèa.

317. Sbbr uspjela je ovladati objektima Veliki i Mali Siver, adio snaga je uputila na lijevo krilo 37. Mlbr, u rejon Ravni Jelin.

Ostale jedinice anga�ovane na kupreškom pravcu nastavilesu izvoðenje priprema za nastavak napadnih borbenih djelovanja.

U cilju objedinjavanja borbenih djelovanja na lijevom krilukupreškog pravca, Komanda 7. K. je formirala taktièku grupu, TG-1, od snaga : 17. SKbbr anga�ovanih na kupreškom pravcu i 37.Mlbr sa pridodanim jedinicama (è/bVP, vod SJB Bugojno i vodLARD PVO).

Za nastavak napada i gonjenje razbijenog neprijatelja K.7.K.izdala je borbeno nareðenje Op.br. : 1-14 od 31.10.1994. godine, saslijedeæim zadacima :

- 317. Sbbr, produ�iti napad i ovladati zapadnim padinamakoje izvode na Vukovsko,

- TG-1, izvršiti in�injerijsko ureðenje linije i biti u gotovostiza uvoðenje na pravcu napada 7. Db, istovremeno pripremati obuh-vatni napad na Crni vrh tt1522,

- 307. bbr, posjesti liniju Viljièevac - Sto�erac, preuzeti l/o urn. Mali sto�er, nastaviti sa pripremama za napad na pravcu MaliSto�er - Kupreška vrata - Kupres,

- 305. bbr, vršiti izviðanje na pravcu Javorak - VelikaPlazenica - Demirovac - Maglaj,

- 325. bbr, vršiti in�injerijsko ureðenje l/o i stvarati uslove zanapad 307. bbr,

- 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr produ�iti napad premaMalim vratima,

- 7. Db, u sadejstvu sa TG-1 produ�iti napad pravcemViljièevac - Vrana, ovladati Vranom u potpunosti.


130


131

Faksimil borbenog nareðenja 1-14


Prema izvještajima dobivenim sa p/k novodostignutih linijaodbrane, kao i iz razmjene podataka izmeðu oficira za vezu ArmijeRBiH i HVO, došlo se do saznanja da su se snage HVO ukljuèile uaktivna b/d na kupreškom pravcu. Snage HVO iz pravca jug/jugois-tok, sa linija dodira sa srpskim agresorom su izvršile tenkovsko-pješadijski napad na oslabljene borbene polo�aje srpskog agresora.U napadnim djelovanjima pored snaga HVO iz sastava ZP"Tomislavgrad", anga�ovane su i snage HVO iz sastava ostalih ZP,te snage HV, iz sastava 1. Gardijskog zbora.

U ovoj fazi borbenih djelovanja, još uvijek nije ostvarenakoordinacija izmeðu snaga Armije RBiH i HVO.

01. novembar 1994. godine, èetrnaesti dan operacije

Snage 7. korpusa Armije RBiH, anga�ovane na kupreškompravcu uspjele su osigurati potpunu nadmoæ u odnosu snaga nadagresorom, što je i vidljivo iz šeme Odnos snaga na dan 01.11.1994.godine.

U toku dana snage 307. bbr su preuzele l/o u rn. Mali sto�er.Ostale jedinice su vršile pripremu za izvoðenje napadnih

borbenih djelovanja, u skladu sa borbenim nareðenjem izdatimprethodni dan.

Dostignuta linija na dan 01.11.1994. godine : Rasoje -Demirovac - Široko vrilo - Bukovaèa - 500 m od Malih vrata -tt1161 - tt1313 - tt1624 - tt1662 (I) - tt1758 (I) - tt1577 - Sto�erac -Kukavièko jezero (I) - Lanište - Debeli javor - M. i V. Siver - Èador.

Srpski agresor je u dva navrata, oko 18,30 i oko 23,00 sati,djelovao sa po dvije rakete zemlja - zemlja (LUNA R-64), po gra-dskom podruèju Bugojna, vjerovatno iz pravca Skender Vakufa,sreæom bez posljedica po ljudske �ivote, ali naèinivši velike mate-rijalne štete.

132


133

KVANTITATIVNI ODNOS SNAGAu z/o 7. Korpusa ARBiH


134


U cilju objedinjavanja b/d na desnom krilu kupreškog prav-ca, K.7.K. je formirala TG-2 sastava : 305. bbr i dijelovi gardijskebrigade.

Nastavak napadnih borbenih djelovanja definiran je borbe-nim nareðenjem Op.br. : 1-19 od 01.11.1994.godine, sa slijedeæimzadacima :

- TG-2 napada pravcima : Demirovac - Plazenica i Javorak -Semešnica,

- 7. Db, napada prema Vrani, a dijelom snaga formirati dvijegrupe za izviðanje rejona Javorak - Èuèkovine - Dekala,

- 317. Sbbr, nastaviti napad prema Vukovskom i obezbijedi-ti bok prema Vukovskom,

- TG-1 izbiti na liniju Crni vrh - Runjevica - Javorac,- 307. bbr, izvršiti napad na pravcu Mali Sto�er - Kupreška

vrata - Kupres,- 325. bbr sadejstvovati 307. bbr u izvršenju zadatka,- 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr nastaviti napad prema

Malim vratima i sadejstvovati 307. bbr i TG-2.

U toku dana ostvaren je telefonski kontakt PredsjednikaPredsjedni�tva RBiH, Alije Izetbegoviæa, i Komandanta 7. kor-pusa Armije RBiH, generala Mehmeda Alagiæa, prilikom kojeg jeod strane Predsjednika Predsjedništva RBiH, zahtijevano ostvari-vanje korektne saradnje sa snagama HVO u izvoðenju borbenihdjelovanja na kupreškom pravcu, te izbjegavanje svih eventualnihmeðusobnih nesporazuma.61

U toku dana borbena djelovanja snaga HVO su dobila naintenzitetu. Snage HVO su u toku dana ovladale rejonima sela D.Malovan, Riliæ, G. Vukovsko i Buæevaèa.

Ukljuèivanjem snaga HVO u napadna djelovanja na

135

61 Vehid Guniæ, navedeno djelo, str.111.


kupreškom pravcu, te postignutim rezultatima, srpski agresor nakupreškoj visoravni je doveden u izuzetno slo�enu situaciju. Takvasituacija je pru�ala realne moguænosti za potpuno okru�enje snagasrpskog agresora u podruèju grada i Kupreške visoravni istoèno odkomunikacije Kupres - Šujica, što je i ubrzalo dalji tok borbenihdjelovanja.

136


5.3 Gonjenje razbijenih agresorskih snaga, borbeno anga�ovanjesnaga HVO

02. novembar 1994. godine, petnaesti dan operacije

Snage TG-1 ovladale su Crnim vrhom tt1522 i izbile na liniju iznad sela Kudilji. Dostignuta linija jedinica TG-1 : Troljinvrh, put u selu Kudilji - Javorac - V. Runjevica - Crni vrh - s.Bakoviæi - s. Kukavice - Lupoglava. U toku djelovanja snage TG-1su zaplijenile znaèajne kolièine MTS.62

Snage 370. Sbbr sa 27. bbr i 308. bbr izbile su na k.1409 iMala vrata.

U toku napada prema Kupreškim vratima poginuo jeKomandant manevarskog bataljona 308. bbr Enver Ramulj, a nje-gov zamjenik, Enes Deliæ iako ranjen, preuzima komandu i nastav-lja sa izvoðenjem borbenih djelovanja.

TG-2 je izvodila napadna b/d na pravcima Demirovac -Plazenica i Javorak - Semešnica.

U prijepodnevnim satima, Komandant 7. korpusa ArmijeRBiH, general Mehmed Alagiæ je boravio u Komandi ZP"Tomislavgrad" u Tomislavgradu, po pozivu Glavnog sto�era HVO(GS HVO), radi dogovora oko zajednièkih borbenih djelovanja uoslobaðanju Kupresa i Kupreške visoravni. Sastanak nije odr�an izrazloga neadekvatnog komandnog nivoa starješina HVO prisutnihsastanku. Odbijajuæi razgovor sa starješinama HVO ni�egkomandnog nivoa, general Mehmed Alagiæ je uputio poziv zaponovno odr�avanje sastanka i predlo�io da se isti odr�i u GornjemVakufu, u Komandi 317. Sbbr u 23,00 sata.

137

62 Zaplijenjena sredstva : 1 m/v TAM-110 sa centrom veze, 1 m/v dajc pun MTSuglavnom naoru�anja i municije, 1 putnièko m/v, te znaèajna agresorska dokumentacijakomande bataljona iz sastava 7. mtbr, 2. KK "VRS".


138


139

U toku dana na isturenom komandnom mjestu 7. korpusaArmije RBiH (IKM), u Bugojnu, boravio je Komandant ŠVK OSRBiH, armijski general Rasim Deliæ.63 Svrha posjete KomandantaŠVK OS RBiH se odnosila na sagledavanje stanja na bojištu i daljazajednièka djelovanja armijskih snaga sa snagama HVO, te na pre-duzimanje mjera za sprjeèavanje moguæih eventualnih incidenataizmeðu jedinica Armije RBiH i HVO.64

Nastavak napadnih b/d, za naredni dan, predviðen je bo-rbenim nareðenjem Op.br.: 1-25 od 02.11.1994.godine, sa sli-jedeæim zadacima:

- 317. Sbbr, izbiti na liniju puta G. i D. Vukovsko i biti ugotovosti za preuzimanje linije od TG-1,

- TG-1 spustiti l/o ni�e i sa 7. Db napadati prema Vrani,- 307. bbr nastaviti napad prema Kupresu, biti u gotovosti za

uvoðenje jednog bataljona na Veliku Plazenicu,- 325. bbr sadejstvovati 307. bbr,- 370. Sbbr, sa 27. bbr i 308. bbr produ�iti napad i sade-

jstvovati 307. bbr i TG-2,- 7. Db sadejstvovati TG-1,- TG-2 produ�iti napad pravcem V. Plazenica - Javorak -

Kri�.

63 Vehid Guniæ, navedeno djelo, str.111.64 Usaglašavanje daljih zajednièkih djelovanja jedinica Armije RBiH i HVO, armijski

general Rasim Deliæje trbao realizovati po nareðenju Predsjednika Predsjedništva RBiH, AlijeIzetbegoviæa, a u skladu sa zahtjevom Predsjednika FBiH, Krešimira Zubaka.


03. novembar 1994. godine, šesnaesti dan operacije

U toku noæi 02./03.11.1994. godine, u Komandi 317. Sbbr, uselu Krupa, Gornji Vakuf, odr�an je sastanak predstavnika ArmijeRBiH i HVO s ciljem usklaðivanja daljih djelovanja na kupreškompravcu.

140

Jedinice 7. korpusa Armije RBiH u rejonu Kupreških vrata

Oko 03,00 sata postignut je sporazum, kojim je definirannastavak zajednièkih djelovanja prema srpskom agresoru, ali iizvlaèenje dijela snaga Armije RBiH sa linija dostignutih pretho-dni dan, kako bi se snagama HVO stvorio prostor za uvoðenjejedinica.


141

Faksimil Sporazuma Armija RBiH - HVO


Sporazum potpisan od predstavnika A RBiH i HVO, najbo-lja je potvrda da su postignuti rezultati od strane jedinica 7. korpusaArmije RBiH uslovili i doveli do zajednièkog oslobaðanja Kupresai Kupreške visoravni.

U toku noæi 02./03.11.1994. godine, srpski agresor jezapoèeo sa izvlaèenjem snaga, sredstava i civilnog stanovništva izgrada Kupresa, te povlaèenje snaga sa borbenih polo�aja premajedinicama Armije RBiH i HVO. Srpski agresor je pristupio formi-ranju borbenih polo�aja na liniji: s. Zlosela - Maglaj - V. Plazenica-- Dekala, istovremeno dovodeæi dodatne snage u rejon s. Rastièevo-- s. Blagaj.65 (u širem rejonu s. Blagaj je uoèeno oko 50 oklopnihvozila).

U ranim jutarnjim satima nareðeno je izvlaèenje snaga TG-1sa dostignutih linija, radi omoguæavanja napredovanja snaga HVO.

Manji dio snaga 307. bbr je oko 10,00 sati ušao u gradKupres.

Do 11,00 sati snage 7. korpusa su ovladale objektima :Grguraèa, M. Plazenica, Kupreška vrata, Sto�erom, selom Goravci,a dio snaga i samim gradom.

Oko podneva je uspostavljen punkt na ulazu u grad iz prav-ca Kupreških vrata i izvršeno izvlaèenja snaga TG-1 sa prethodnodostignutih borbenih polo�aja, te ostalih snaga iz samog grada.Uspostavljena je linija odbrane : Mala Plazenica - Grguraèa -Bukovaèa - Demirovac.

Snage HVO su u grad ušle oko 15,30 sati i nastavile daljaborbena djelovanja prema sjeverozapadu Kupreške visoravni.

Po okonŁanju �esnaestog dana operacije, izvije�teno je dasu prijevoj Kupre�ka vrata i grad Kupres oslobo�eni od srpskogagresora.

142

65 U širem rejonu s. Blagaj je uoèeno oko 50 oklopnih vozila. Ratni dnevnik Komande 7.korpusa ARBiH, str. 227.


143

Praga u tunelu Kupreška vrata, nakon uspješnih borbenih djelovanja

Punkt Armije RBiH i HVO na Kupreškim vratima


144


145

5.4 Borbena djelovanja nakon oslobo�enja Kupresa

Borbena djelovanja na kupreškom pravcu nastavljena su i uperiodu nakon oslobaðanja grada Kupresa. Snage Armije RBiH sute�ište borbenih djelovanja prenijele na plato Velike Plazenice idominantne objekte na gredi Velika Plazenica - Dekala, nastojeæiovladati istima i stvoriti povoljne uslove za napredovanje premaDonjem Vakufu iz pravca jugozapada. Snage HVO te�ište borbenihdjelovanja usmjeravaju u zahvatu komunikacije Kupres - seloBlagaj i nastoje napredovati prema sjeverozapadnom dijeluKupreške visoravni, s ciljem osiguranja potpunih uslova za sigurnoi neometano korištenje komunikacije Kupres - Šujica - Livno.

Odreðeni pomaci na pravcu napada armijskih snaga su ostvareni u poèetnom periodu. Meðutim, zbog izuzetno intenzivnoganga�ovanja jedinica 7. korpusa Armije RBiH u prethodnim bo-rbenim djelovanjima, te suoèavanja sa pogoršanjem meteorološkihuslova i teško pristupaènim terenom, ali i èinjenicom da je srpskiagresor izvršio pregrupisavanje snaga i dodatno ojaèao vlastitesnage anga�ovane na tom pravcu, znaèajniji rezultati nisu ostvareni.

Snage HVO, takoðe suoèene sa širokim i otvorenimzemljištem te sna�nim oklopno-mehanizovanim jedinicama srpskogagresora, nisu ostvarile znaèajnije uspjehe u periodu neposrednonakon osloboðenja Kupresa.



VI

ISKUSTVA, REZULTATI I POUKEKUPREŠKE OPERACIJE

kupres VI ispravak.qxd 22.3.2010 16:22 Page 147


6.1 Rezultati ostvareni tokom izvo�enja Kupre�ke operacije

U toku "Kupreške operacije" oslobo�en je ve�i dioKupre�ke visoravni, grad Kupres i planinski prijevoj velikogznaèaja, Kupre�ka vrata. Osloboðeno je oko 130 km2 privremenozaposjednute teritorije na pravcu napada jednica 7. korpusa ArmijeRBiH.

Razbijena je 7. motorizovana brigada, a i 2. Krajiškomkorpusu su u cjelini naneseni gubici, jer su istovremeno i snage 5.korpusa Armije RBiH postigle znaèajne rezultate u djelovanjimaprema tom korpusu, od kojih se on nije uspio oporaviti do kraja rata.Ovo je predstavljalo izuzetno povoljnu okolnost za završne operaci-je Armije RBiH u toku 1995. godine, naroèito u zonama odgo-vornosti 5. i 7. korpusa. U toku operacije zarobljen je veliki brojagresorskih vojnika, a zaplijenjen je znaŁajan ratni plijen umaterijalno-tehnièkim sredstvima.

Du�ina fronta jedinica 7. korpusa Armije RBiH, ali i snagaHVO je znatno smanjena, èime su stvoreni uslovi za izvlaèenjeveæeg broja jedinica i pripreme za naredna napadna djelovanja. 7.korpus je nakon uspjeha na kupreškom pravcu, iz zone odgo-vornosti prema srpskom agresoru, iz neposrednog borbenog dodiraizvukao Łetiri brigade, sa kojima je provoðena intenzivna borbenaobuka i pripreme za napadna djelovanja, od kojih je svakako najzna;ajnije Vlašiæka operacija u martu 1995. godine.

Snage HVO su "vra�ene" u rat protiv srpskog agresoranakon du�eg perioda meðusobnih sporazuma o primirjima i nena-padanjima izmeðu srpskog agresora i snaga HVO. Pored snagaHVO evidentno je i anga�ovanje snaga HV, 1 . Gardijskog zbora.

"Zajednièkim" djelovanjima snaga Armije RBiH i HVO,me�usobno nepovjerenje je potisnuto u drugi plan i sve snage suokrenute prema srpskom agresoru.

Moral pripadnika Armije RBiH, ali i snaga HVO, koje su1992. godine upravo na Kupresu do�ivjele veliki poraz, zabilje�io je

149


veliki porast nakon ove operacije, dok je moral srpskog agresorado�ivio strahovit pad. O stanju u redovima srpskog agresorasvakako dovoljno govori i podatak, da je neposredno po oslobaða-nju Kupresa, na prostoru od Kupresa do Bihaæa boravio i ratnizloèinac Radovan Karad�iæ, prvi put u uniformi i vidno uspanièenzbog situacije na terenu.

Definitivno je preuzeta inicijativa od srpskog agresora uzoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, koja polahko prerastasa taktièkog na operativni nivo.

Rezultati ostvareni tokom Kupreške operacije ostvarili supozitivan uticaj na cijelu Armiju RBiH. Ubrzo po njenom izvoðe-nju su uslijedili znaèajni borbeni uspjesi. U zoni odgovornosti 1.korpusa, na treskavièko-trnovskom bojištu, u zoni odgovornosti 2.korpusa, u rejonu Lisaèe, u zoni odgovornosti 3. korpusa, na Še-riæko-tesliækom pravcu i veæ ranije pomenuti uspjesi 5. korpusa uoperaciji "Grmeè-94".

Pored uticaja rezultata ostvarenih tokom Kupreške operacijena vojnu situaciju, znaŁajan uticaj je ostvaren i na politiŁkusituaciju.

Svakako je da je uspješno zajednièko djelovanje snagaArmije RBiH i hrvatskih snaga u završnoj fazi izvoðenja Kupreškeoperacije pru�ilo dodatni politièki poticaj procesu za�ivljavanja tekuspostavljene Federacije BiH, te uticalo na dalju uspostavu po-vjerenja izmeðu Bošnjaka i Hrvata.

Oslobaðanjem veæeg dijela Kupreške visoravni od srpskogagresora, u funkciju je stavljena izuzetno va�na putna komunikaci-ja, Split - Kamensko - Livno - Kupres - Bugojno. Stavljanjem tekomunikacije u funkciju omoguæen je znatno veæi promet ljudi iroba izmeðu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske,a time je znatno unaprijeðen sistem logistièkog osiguranja jedinicaArmije RBiH, naroèito njenog 7. korpusa. Korištenjem te komu-nikacije izbjegnuta su mnogobrojna maltretiranja Bošnjaka ipljaèkanje roba namijenjenih Bošnjacima i jedinicama Armije

150


RBiH, na potezu Metkoviæ - Mostar. Svakako da posebno znaèajan rezultat le�i u èinjenici da je

zajednièko djelovanja Armije RBiH i hrvatskih snaga u završnojfazi Kupreške operacije, ukazalo meðunarodnoj zajednici na najdjelotvorniji pravac djelovanja prema srpskom agresoru. U ciljuokonèanja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i postizanjatrajnog mira, neizostavno je bilo politièke odluke i pritiske ka srpskom agresoru podr�ati ne samo prijetnjom vojnom moæi, veæ injenom upotrebom, jer je srpski agresor u tom periodu uva�avaoiskljuèivo upotrebu sile i pod njenim pritiskom bio spreman nakompromise.

151


152


153

Kada se analiziraju rezultati "Kupreške operacije", neophod-no je spomenuti i armijske gubitke. U periodu izvoðenja "Kupreškeoperacije", dakle od 19.10. do 03.11.1994.godine, jedinice 7. kor-pusa Armije RBiH su imale sljedeæe gubitke :


154

Spisak poginulih pripadnika 7. korpusa ARBiH u periodu izvoðenja Kupreške operacije


155

6.2 Dileme oko anga�ovanja snaga Armije RBiH i HVO uosloba�anju Kupresa

Izvori razlièite provenijencije, prije svega oni sa prostoraBosne i Hercegovine pod kontrolom legalnih organa vlasti, kao ioni sa prostora Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pod kontrolom paradr�avne tvorevine "Hrvatske Republike Herceg-Bosne", najèešæe imaju dijametralno suprotstavljena mišljenja oulozi jedinica Armije RBiH i HVO u oslobaðanju Kupresa.

Pisanje hrvatske štampe iz tog perioda, kao i radovi koji sebave periodom agresije na Republiku BiH, s osvrtom na vojno-poli-tièka dešavanja, gotovo da i ne spominju uspjehe jedinica 7. ko-rpusa Armije RBiH na kupreškom pravcu u toku oktobra 1994.godine, koji su upravo i doveli do oslobaðanja Kupresa, a kada to iuèine nastoje minorizirati te uspjehe.

"…Specijalni izaslanik predsjednika Clintona CharlesRedman uz logistièku pomoæ Petera Galbraitha, amerièkog vele-poslanika u Zagrebu, u o�ujku 1994. g. dogovorio je primirjeizmeðu bosanskih Hrvata i Muslimana koje je potrajalo.Uspostavljeno primirje otvorilo je put za prihvaæanje washington-skog sporazuma prema kojem je stvorena Federacija BiH….Ovajpolitièki sporazum uskoro je poèeo mijenjati i situaciju na terenu.Tijekom jeseni 1994. g. HVO potpomognut HV-a i bosanskomarmijom uspio je zauzeti strateški va�an Kupres, što je Hrvatskojomoguæilo da poveæa vojni pritisak na Knin…"66

" …Meðutim, ni sada, kada se "ratna sreæa" okrenula, prièa-ma iz "pouzdanih izvora" nije došao kraj. Uspjeh HVO-a nakupre�kom boji�tu i ulazak u taj gradi� popraæen je tvrdnjama dasu Srbi predali Hrvatima grad bez borbe kako u njega ne bi ušli

66 Jadranka Poloviæ, UTJECAJ SAD NA HRVATSKU POLITIKU 1990.-2000, SlobodnaDalmacija, 27. septembar 2001. godine, Split.


Muslimani. Drugi su opet "znali" da su Kupres oslobodile postrojbeArmije BiH, to su èak tvrdili i neki muslimanski zapovjednici, i dasu ga prepustile Hrvatima, što je kasnije demantirala èinjenica daArmija BiH nakon toga "uspjeha" nije pošlo za rukom osloboditiniti jedno naseljeno mjesto, premda se neprekidno prièa da sunjezine snage na samom ulazu u ovaj ili onaj grad…."67

"… Velike udare Srbima zadaju postrojbe Hrvatskoga vije�aobrane. U briljantnoj akciji oslobo�en je Kupres i cijela Kupre�kavisoravan, a nezaustavljiv je bio juriš hrvatskih bojovnika kodoslobaðanja Livanjskoga polja i zauzimanja dominantnih kota naDinari…."68

" …Nitko normalan ne zamjera HV-u što je oslobodioKupres, Vakuf, Šuicu ili Šipovo…" 69

"… - Postrojbe HVO-a oslobodile selo Donji Malovan(Duvnjake, Mariæe, Kanaliæe) i ovladale znaèajnim strateškim kota-ma: Runjavim vrhom, Crklim vrhom, Malim Malovanom iKamenitom glavom, javlja HABENA iz Mostara.

- Nakon èetiri dana silovitih borbi na kupreškoj visoravni,HVO u�ao u Kupres…" 70

"…Rastereæeni sukoba s Armijom BiH, postrojbe HVO-akrenule su u kvalitetnu pripremu i vojno osloba�anje op�ineKupres (3. 11.1994.)…"71

156

67 Ivan Šabiæ, PROZIRNI PROTUHRVATSKI SCENARIJI, Vjesnik, 16. august 1995.godine, Zagreb.

68 M. Piškor, SRPSKI AGRESOR GUBI RAT, Veèernji list, 12, jul 1995. godine, Zagreb.69 Jurica Pavièiæ, BORIO SAM SE KOD STOCA, ZNAM DA PRALJAK LA�E, Jutarnji

list, 06. april 2002. godine.70 Luka Gavranoviæ, DOMOVINSKI RAT, Spomenar 1. - 7. studenoga, Dom i svijet, broj

398, 1. novembar 2002. godine, Zagreb.71 Vinko Èavloviæ, KAKO JE POÈEO RAT U BOSNI, Dom i svijet, broj 380, 11. april

2002. godine, Zagreb.


"Poslije toga Livanjska bojišnica se nije mijenjala sve doonog trenutka kad smo mi ponovno oslobodili Kupres i krenulidesnom stranom Livanjskog polja, prema Dinari i cjelokupnusituaciju hrvatskog bojišta doveli u potpuno drugo stanje"72

"…Isti razlozi nam ne daju zaboraviti ni letke i pozive iz1995. godine u kojima stoji proglas: "Hrvatske snage, HV i HVO,oslobodile su gradove u kojima postoje povoljni uvjeti za �ivot:Jajce, Kupres, Drvar, Šipovo, Glamoè, Bosansko Grahovo…."73

157

72 Razgovor sa generalom Slobodanom Praljkom, HRVATI NISU KRIVI ZA RAT SMUSLIMANIMA, Dom i svijet, broj 367, 7. januar 2002. godine.

73 M. Topiæ, POVRATAK NEMA ALTERNATIVU, Bobovac - List vareških hrvata, broj39, mart 1998. godine.

Panorama kupreške visoravni


Naroèitu pa�nju borbenim djelovanjima na kupreškompravcu posvetio je zagrebaèki "NACIONAL", u svom broju obja-vljenom 04. novembra 1994. godine, neposredno po osloboðenjuKupresa i dijela Kupreške visoravni. U svom èlanku novinar DenisKuljiš spominje i uspjehe postignute od strane jedinica ArmijeRBiH, ali svjesno ili nesvjesno izostavlja oslobaðanje teritorije odstrane 7. korpusa Armije BiH, na ju�nom dijelu fronta napada,preko koje su snage HVO i ušle u Kupres, nakon izvlaèenja jedini-ca 7. korpusa sa tog podruèja.

158

Šema borbenih djelovanja na Kupresu, objavljenja u Globusu04.11.1994. godine.


159

Kada su u pitanju razmišljanja i zvanièni stavovi ArmijeRBiH, prvenstveno njenog 7. korpusa, ali i predstavnika najvišihorgana vlasti Republike Bosne i Hercegovine, mo�e se reæi danijednog momenta nije dozvoljeno osporavanje postignutih rezulta-ta jedinica Armije RBiH, ali i da je stalno potvrðivano uèešæe snagaHVO (mo�emo slobodno kazati i HV - primjedba autora) i znaèajborbenih djelovanja u završnoj fazi operacije.

Bez namjere da se odgovori na pitanja "Ko je oslobodioKupres" ili "Zašto je Kupres predat snagama HVO", koja su dostaèesta, pored veæ predstavljenih èinjenica, nameæe se nekoliko ana-litièkih podataka, koji mogu pomoæi samostalnom donošenjuzakljuèaka.

Kao neosporne i na prethodnim stranicama potvrðene, moguse identificirati sljedeæe èinjenice :

* Borbena djelovanja pod nazivom "JESEN - 94", kasnijenazvana Kupreška operacija, planirana su na nivou Komande 7.korpusa Armije RBiH. Planirana borbena djelovanja kupreškipravac su tretirala kao pomoæni pravac napada 7. korpusa u tokuizvoðenja napadnog boja na komarsko-vrbaskom pravcu. Uplanovima, Kupres niti Kupreška vrata nisu identifikovani kao ciljborbenih djelovanja. U planiranim djelovanjima nije razmatranamoguænost zajednièkog djelovanja armijskih jedinica i snaga HVO,ili ukljuèivanje snaga HVO na posebnom pravcu.

* Borbena djelovanja "JESEN - 94" zapoèela su 19. oktobra1994. godine. Po ostvarivanju poèetnih rezultata na kupreškompravcu, koji su otvorili moguænost za dalja napredovanja premaKupreškoj visoravni, eksploataciju ostvarenih rezultata, Komanda7. korpusa je pregrupisala snage i sa komarsko-vrbaskog i savlašiækog pravca i te�ište napadnih djelovanja prenijela nakupreškom pravcu.


* Kontinuitet napadnih djelovanja je osiguran pregrupisa-vanjem snaga 7. korpusa, što je poluèilo adekvatne rezultate. Do 25.oktobra 1994. godine (sedmi dan operacije), 7. korpus je ovladaovelikim brojem znaèajnih objekata na kupreškom pravcu i uspio upotpunosti razbiti prednji kraj agresorske 7. mtbr na cjelokupnomkupreškom pravcu. Jedinice Armije RBiH su se 25. oktobra nalazilena liniji : planinarski dom Duboka - Rdelj tt1391 - ispod objektaViljièevac - Jarèišæe - Mali Sto�er - Vršak tt1313 - Vuèjak - VelikaVrljevaèa - Kri� tt1313 - Bojna tt1360. Ostvarena je potpuna kontrola komunikacije Bugojno - Kupres do rejona 2 kilometra odprijevoja Kupreška vrata i stvorene sve neophodne pretpostavke zaosloboðenje Kupreških vrata i grada Kupresa. Toga dana je odstrane Komande 7. korpusa Armije RBiH tra�en sastanak saKomandantom ZP "Tomislavgrad" radi sagledavanja moguænostizajednièkog djelovanja snaga Armije RBiH i HVO na kupreškompravcu. Odgovor ZB "Tomislavgrad", upuæen preko 43. domo-branske bojne, istog dana, otklonio je moguænost odr�avanja sas-tanka, pri tome kao razloge navodeæi pitanja formalne prirode.74

* Trinaesti dan operacije, 31.10. 1994. godine, snage 7. kor-pusa Armije RBiH nalazile su se na liniji Bojna tt1360 - Kri� tt1313- Demirovac tt1765 - Bukovaèa tt1475 - Mali Sto�er tt1624 - ispodobjekta Vrana - Viljièevac tt1577 - Lupoglava tt1432 - Siver tt1554. Ovladano je objektom Demirovac, najdominantnijim objektom sasjeveroistoka Kupreške visoravni, a snage su se nalazile na manjeod 1.000 metara od Kupreških vrata, na manje od 500 metara odMalih vrata, dok su komunikacije iz Vukovskog polja premaKupresu stavljene pod kontrolu. Tog dana su zabilje�ena prva djelovanja snaga HVO iz pravca jugaprema polo�ajima srpskog agresora na Kupreškoj visoravni. SnageHVO su zapoèele tenkovsko-pješadijske napade sa linija razdvaja-

160

74 Autor je namjerno upotrijebio rijeè "formalne", jar kako u istu ravan dovesti zadatakprimopredaje du�nosti u jedinici bilo kojeg nivoa i zadatak oslobaðanja domovine.


nja na prostoru Šujice i Ravanjskog polja.

* Èetrnaestog dana operacije, 01.11.1994. godine, snage 7.korpusa Armije RBiH izbile su u selo Pavloviæe i stavile pod punukontrolu komunikaciju selo G. Vukovsko - s. Kukavice - Kupres. Snage HVO na ju�nom dijelu Kupreške visoravni ovladale su seli-ma D. Malovan, Riliæ, G. Vukovsko i Buæevaèa.

* U prijepodnevnim satima 02. novembra, Komandant 7.korpusa Armije RBiH, general Mehmed Alagiæ, je boravio uTomislavgradu, u Komandi ZP "Tomislavgrad", po pozivu GSHVO, radi dogovora oko zajednièkog djelovanja jedinica ArmijeRBiH i HVO u oslobaðanju Kupresa i Kupreške visoravni.Sastanak nije odr�an iz razloga neadekvatnog komandnog nivoaprisutnih starješina HVO. Nakon toga je general Alagiæ je predlo�ioodr�avanje sastanka istog dana u 23,00 sata u Komandi 317. Sbbr uGornjem Vakufu.U toku tog dana snage 7. korpusa Armije RBiH su ovladale obje-ktima Ogledala, tt1493, Crni vrh, tt1522, Javorac, tt1400 i VelikaRunjevica, k.1392, te selom Kukavice i Kukavièkim vratima i timeizbile jugoistoèno od grada Kupresa, pri tome nemajuæi veæihprepreka za dalje napredovanje prema samom gradu.Snage HVO su u toku dana grupisale snage, nisu ostvarile znaèajni-ja napredovanja jer ista nisu bila moguæa bez prethodne koordinaci-je sa snagama 7. korpusa Armije RBiH.

161


162

Faksimil isprike Naèelnik GS HVO


* U noæi 02./03. novembra 1994. godine, u Komandi 317.Sbbr u Gornjem Vakufu, odr�an je sastanak visokih vojnih zvanièni-ka Armije RBiH i HVO. Nakon više sati iscrpne diskusije, te utvrði-vanja stvarne situacije na terenu, u 03,25 03.11. je potpisan"Sporazum o razgranièenju postrojbi - jedinica za vrijeme bojnih -ratnih djelovanja na Kupreškom ratištu - bojišnici i poslije, zaje-dnièkog uèešæa u narednim operacijama".Ovaj sporazum, predvidio je izvlaèenje snaga Armije RBiH "izrejona Javorac - tt1400 - Runjevica - Crni vrh tt1522" radiomoguæavanja borbenih djelovanja snaga HVO "pravcem Vrelinskadolina - Mali kri� - s. Otinovci - s. Begovo Selo - Skok - s. Lediæi -iskljuèno Mala Plazenica - Paljike - s. Juriæi - s. Rastièevo".Svakako da ovaj sporazum predstavlja najbolju verifikacijudostignutih linija u borbenim djelovanjima snaga Armije RBiH iHVO.

* Dijelovi snaga 7. korpusa Armije RBiH su u grad Kupresušli oko 10,00 sati 03.11.1994. godine, a oko podneva su ponareðenju izvuèeni iz grada. Punkt iz pravca tunela na Kupreškimvratima prema gradu je uspostavljen oko 12,00 sati. Snage HVO izpravca jugoistoka su ušle u grad tek oko 15,00 sati.

163


6.3 Iskustva proistekla iz Kupre�ke operacije

Borbenim djelovanjima pod nazivom "Kupreška operacija",koja su trajalo relativno kratko, ostvareni su znaèajni rezultati. Utoku izvoðenja "Kupreške operacije" uoèena su brojna pozitivnarješenja koja treba uoblièiti i koristiti kao osnovu za obuèavanjevojnih jedinica za izvoðenje borbenih djelovanja u sliènim uslovi-ma terena, stanja ljudstva i ratne tehnike.

Od pozitivnih rješenja primijenjenih u toku izvoðenja"Kupreške operacije" posebno vrijedi istaæi slijedeæa :

1. Sveobuhvatno pripremanje jedinica za izvoðenje bor-benih djelovanja, prvenstveno izviðanje neprijateljevog prednjegkraja, ali i dubine, njegovih pravaca dotura i evakuacije, tepripremu jedinica za borbu po dubini u uslovima brze promjenesituacije i nedovoljnog poznavanja iste.

2. Uvo�enje jedinica anga�ovanih na kupreškom,pomoænom pravcu napada, u neprijateljevu pozadinu prije otpoèi-njanja borbenih djelovanja, te zapreŁavanje putnih komunikacijakoje je neprijatelj koristio za dotur i evakuaciju. Provoðenje ovihaktivnosti naroèito se pozitivno odrazilo u zoni napada 307. bbr,kada je prilikom uvoðenja rezerve, neprijateljsko motorno vozilo sapojaèanjem naišlo na PT minu, što je izazvalo dodatnu paniku u nje-govim redovima, i dodatno ga usporilo u uvoðenju rezerve, što jearmijskim snagama pru�ilo dodatno vrijeme za eksploataciju poèe-tnih uspjeha. Pored ovog primjera, praksa ubacivanja snaga uneprijateljevu pozadinu je korištena tokom cijelog perioda trajanja"Kupreške operacije", a i sama operacija je upravo zapoèela na ovajnaèin kada su snage 307. bbr i 370. Sbbr uvele dijelove jedinica upozadinu neprijatelja, a tek potom otpoèele sa borbenim djelova-njem.

164


3. Stalno praæenje situacije i ostvarivanje neposrednoguvida u aktivnosti podèinjenih jedinica, od strane Komande 7. ko-rpusa Armije RBiH, te neposredno anga�ovanje èlanova Komande7. korpusa na te�ištu izvoðenja borbenih djelovanja, dovelo je dopravovremene i pravilne procjene poèetnih uspjeha jedinica unapadnim borbenim djelovanjima, što je rezultiralo pravovremenimpreno�enjem te�i�ta napada 7. korpusa i brzim pregrupisavanjemsnaga. Svakako da ovdje spada formiranje i funkcionisanjeisturenog komandnog mjesta (IKM) Komande 7. korpusa uBugojnu, koje je neposredno pratilo borbenu situaciju i pravovre-meno donosilo neophodne odluke o anga�ovanju snaga i sredstava.

4. Potpuno, pravovremeno i sveobuhvatno planiranje, prijeotpoèinjanja borbenih djelovanja, omoguæilo je Komandi 7. korpusada u izuzetno kratkom vremenu izvrši pregrupisavanje snaga ko-rpusa sa vlašiækog i komarsko-vrbaskog na kupreški pravac i na tajnaèin saèuva inicijativu i odr�i tempo napada. Komanda korpusa jeu periodu od 48 sati uspjela izvuæi bataljon iz borbenog dodira navlašiækom pravcu, izvršiti marševanje tog bataljona i uvesti ga uborbu na kupreški pravac.

5. Me�usobno pretpoŁinjavanje jedinica svih nivoa, uprvom dijelu izvoðenja operacije, prvenstveno rukovoðeno boljimpoznavanjem terena od strane jedinica sa tog prostora, pokazalo semoguæim, smanjilo se vrijeme potrebno za uvoðenje jedinica iupoznavanje sa terenom, što je takoðer doprinijelo odr�avanjutempa napada i zadr�avanju inicijative.

6. Ukrupnjavanje manjih jedinica, odnosno dijelova jedini-ca anga�ovanih pored osnovne zone i na kupreškom pravcu, tj.formiranje privremenih sastava - taktiŁkih grupa, olakšalo jeizvoðenje borbenih djelovanja, naroèito u završnom dijelu operaci-je, kada su ovi sastavi postigli znaèajne rezultate u gonjenju razbi-jenih neprijateljskih snaga.

165


7. Upornost u izvoðenju borbenih djelovanja, što udotadašnjem periodu izvoðenja borbenih djelovanja na tim prostori-ma nije bio sluèaj. Jedinice nisu i pored teškoæa i neuspjeha unapadnim djelovanjima, odustajele od izvršavanja zadataka. Vršenasu sagledavanja situacije, otklanjanje uoèenih nedostataka, eventu-alne izmjene planova djelovanja, a potom su djelovanja ponavljana,sve do potpunog izvršenja dodijeljenog zadatka.

8. Anga�ovanje jedinica civilne za�tite na zadacimain�injerijskog ureðenja novodostignutih borbenih polo�aja u uslovi-ma ogranièenih resursa armijskih in�injerijskih jedinica, te upotre-ba ovih jedinica za asanaciju terena, omoguæili su vojnim snagamafokusiranje na napadne borbene operacije.

9. LogistiŁka podr�ka izvoðenja borbenih djelovanja odstrane institucija vlasti na teritoriji i aktivnih privrednih organizaci-ja, prvenstveno u transportnim kapacitetima, te u artiklimaneophodnim za ishranu u terenskim uslovima, dodatno je doprini-jela efikasnosti izvoðenja borbenih djelovanja.

166


167

6. 4 ZakljuŁak

Borbeno djelovanje "JESEN -94", koje je u toku same rea-lizacije preraslo u borbena djelovanja poznatija pod nazivom"Kupreška operacija", planirano je u cilju odr�avanja inicijativejedinica 7. korpusa Armije RBiH, koja je veæ u ljeto 1994. godinepolahko prelazila na stranu armijskih jedinica.

Borbeno djelovanje "JESEN - 94", zamišljeno kao napadniboj na komarsko-vrbaskom pravcu predviðalo je napad na dvapravca, od kojih je glavni trebao biti komarsko-vrbaski, a pomoænikupreški pravac. Meðutim, razvoj situacije po samom otpoèinjanjuizvoðenja borbenih djelovanja, neuspjeh na komarsko-vrbaskom,glavnom pravcu napada i postizanje uspjeha, veæih od planiranih, nakupreškom, pomoænom pravcu napada, uslovio je pregrupisavanjesnaga 7. korpusa na kupreški pravac i nastavak napadnih borbenihdjelovanja, što je u konaènom dovelo do postizanja znaèajnih rezul-tata.

Ovo borbeno djelovanje je potvrdilo od ranije poznato pra-vilo ratne vještine, da u toku planiranja i izvoðenja napadnih bo-rbenih djelovanja mora postojati spremnost za pravovremenu reak-ciju ukoliko se na pomo�nom pravcu postignu znaŁajniji rezultatiu odnosu na glavni pravac napada.

Takoðer, izvoðenje ovog borbenog djelovanja od stranekomandi i jedinica 7. korpusa, pokazalo je da je 7. korpus dorastaoizvo�enju borbenih djelovanja na �irem frontu napada, borbenihdjelovanja du�eg vremenskog trajanja i u razliŁitim vremenskimuslovima, ali i brzom i obimnom pregrupisavanju snaga. Mo�e sereæi da je poslije ovog borbenog djelovanja bilo oèito da su armijs-ki korpusi osposobljeni i opremljeni i za izvoðenje najviših oblikaborbenih djelovanja - operacija.

Za borbeno djelovanje "Kupreška operacija", sa vremenskedistance od nekoliko godina, mo�e se reæi da je samo predstavljalo"vje�bu" i uvertiru za dalja oslobodilaŁka djelovanja jedinica 7.


korpusa, "Vla�i�ka operacija" u martu 1995. godine, "Oslobo�enjeDonjeg Vakufa i prevoja Komar" u septembru 1995. godine i"Odbrana KljuŁa i sadejstvo snagama 5. korpusa u osloba�anjuSanskog Mosta" u oktobru 1995. godine.

168


VII

R E C E N Z I J E

kupres VII.qxd 22.3.2010 16:23 Page 169


General Rasim Deli�, komandant Štaba Vrhovne komandeOS RBiH u periodu izvoðenja Kupreške operacije

Nekoliko je bojeva - operacija Armije Republike Bosne iHercegovine uticalo na kvalitativni preokret u korist branilaca uodbrambenom ratu 1992-1995, meðu koje spada i "Kupreškaoperacija". Više je razloga za navedenu konstataciju ali su najva�nijida se ponovo, nakon skoro dvogodišnje apstinencije u borbu protivsrpskog agresora i to u sadejstvu sa Armijom ukljuèuju HV i HVO,te što je to najznaèajnija napadna aktivnost jedinica Armije RBiHdo tada.

Otuda je veoma znaèajno da se Kupreška operacija svestranoanalizira i da se sagledaju njeni rezultati i dometi s politièkog,vojnog, ekonomskog i moralnog aspekta.

Autor knjige "Kupreška operacija" Edin Ramiæ, i samsudionik borbenih dejstava na Kupresu u oktobru - novembru 1994.godine, se odluèio na faktografski prikaz borbenih dejstava napodruèju Zapadne Bosne od 1992 . 1994. godine, a prevashodnopripreme i izvoðenje borbenih dejstava nazvanih "Kupreškaoperacija". Uoèljivo je da autor u potpunosti poznaje situaciju ivlada podacima o stanju na terenu i u jedinicama 7. korpusa, štoprikazu dejstava daje autentiènost i uvjerljivost.

Autor se ne upušta u šire aspekte stanja u BiH i na prostoruizvoðenja operacije sem onih koji imaju direktnog odraza napripremu i rezultate izvoðenja navedenih borbenih dejstava naKupresu. Zbog toga su iskazi donekle suhoparni ali potpunouvjerljivi i argumentirani.

Mada autor pretenduje samo na potvrðivanje znaèajaKupreške operacije, nešto du�e od nu�nog, izlaganje o stanju iborbenim dejstvima na prostoru Bugojna, Donjeg Vakufa i Kupresapojaèavaju razumijevanje i znaèaj dejstava na Kupreškoj visoravniu oktobru - novembru 1994. godine.

171


Knjiga je pisana u vidu vojno-ekspertne analize te jeznaèajna za vojno - politièko, ali i historijsko istra�ivanje, te zaobuèavanje starješina, komandi i jedinica.

Meðutim, zbog studioznog pristupa, obilja podataka iznaèaja Kupreške operacije, knjiga æe naæi èitaoce i meðu"obiènim" Bosancima i Hercegovcima.

Kao komandant Armije RBiH i neposredno anga�ovan utoku priprema i izvoðenja Kupreške operacije potvrðujemautentiènost i podr�avam napore autora Edina Ramiæa da istinu otom vojnom podvigu 7. korpusa ostavi buduæim generacijamaBosanaca i Hercegovaca. Preporuèujem knjigu svimdobronamjernim, a hrabrim sve pripadnike Armije koji znaju imogu da pišu o slavnim djelima Armije RBiH iz vremenaodbrambenog rata 1992 - 1995. godine.

172


Brigadni general Fikret ˘uski�, zamjenik komandanta 7.korpusa Armije RBiH u periodu izvoðenja Kupreške operacije

Na nivou Armije RBiH, Kupreška operacija iako mo�dazvuèi malo preambiciozno, ima strateški znaèaj, i to iz više razloga:

1. Prinuðene su hrvatske snage (HVO i HV - konkretno1. gardijski zdrug HV) da nakon više od godinu dana mirovanjaobnove borbena djelovanja prema srpskim snagama.

2. Objektivno nakon krvavog sukoba, do juèersuprotstavljene, neprijateljska vojska je dovedena u pozicijusaveznika. Ovim su izbrisane zadnje "rezerve" nepovjerenja i svesnage su okrenute ka srpskom agresoru.

3. Poèetni uspjesi na Kupresu imali su izuzetnopozitivan odjek u cijeloj Armiji RBiH, tako da su ubrzo uslijedileakcije koje su nagovještavale stratešku prednost na BH ratištu.

Svakako da je neizostavno spomenuti politièke efekteizvoðenja Kupreške operacije i oslobaðanja Kupresa. Prije svega suto :

* Uspješno zdru�eno djelovanje snaga Armije RBiH ihrvatskih snaga dalo je sna�an politièki podstrek za�ivljavanju tekuspostavljene Federacije BiH i uspostavi povjerenja izmeðubošnjaèkog i hrvatskog naroda, te Armije RBiH i HVO.

* Komandant i komanda 7. korpusa pokazali su izvanrednupolitièku mudrost i zrelost pokazanu kroz strpljivost, tolerantnost ivojnièko dostojanstvo. Nije se nasjelo prijedlozima za uzimanje štoveæeg teritorija, cilj je bio prvenstveno uvuæi hrvatske snage ponovou rat i uspostaviti krajnje korektne vojnièke sadejstvujuæe odnose.Najbolje se to vidi kroz pa�ljivu analizu "Gornjevakufskogsporazuma". Stvoreno povjerenje na Kupresu i uspostavljeni odnosibili su dobra osnova za dalja zajednièka djelovanja.

173


* Oslobaðanjem i stavljanjem u funkciju komunikacije Split- Kamensko . Livno - Bugojno znatno je poveæan promet ljudi i robaizmeðu RBiH i RH, jer su najzad izbjegnuta zloglasna maltretiranjau Metkoviæima i u rejonu Mostara. Ovo je znaèajno doprinijelopopuni krajiških jedinica u 7. korpusu i logisticiranju korpusa ucjelini.

* Uspjesi Armije RBiH potaknuti uspješno izvedenomKupreškom operacijom uzdrmali su mit o "nepobjedivoj" srpskojvojsci i doveli do narušavanja odnosa vojnog i politièkogrukovodstva bosanskih Srba.

* Mislim da su veæ tada stvorene povijesne politièko -psihološke pretpostavke za oslobaðanje prostora jugozapadneBosne (vojnièki kontrolisane od strane 2. krajiškog korpusa"VRS"). Kasnije operacije hrvatskih snaga koje su prethodile"Oluji" su to pokazale, kao i završne operacije 5. korpusa i 7.korpusa Armije RBiH.

* Zajednièko djelovanje Armije RBiH i HVO na Kupresu,kao i postignuti rezultati signalizirali su svjetskoj politici jedan odmoguæih pravaca djelovanja za privoðenje kraju rata u RBiH, tj.Stvaranje pretpostavki za nametanje mira. Na ovaj naèin je istvorena pozicija da doðe do Dejtona i okonèanja rata u RBiH.

Jedinice 7. korpusa Armije RBiH izvoðenjem Kupreškeoperacije stekle su i pokazale sasvim nove kvalitete, od kojihposebno vrijedi izdvojiti :

* Upornost, što do tada nije bio sluèaj.* Manevar unutar zone odgovornosti korpusa, komanda 7.

korpusa je uspjela za 48 sati bataljon sa vlašiækog pravca izvuæi izborbenog dodira, izvršiti marševanja i uspješno ga uvesti u borbu,što je predstavljalo izuzetan uspjeh.

* Kvalitetno sadejstvo i povjerenje izme�u jedinica jestvoreno tokom uspješnog izvoðenja borbenih djelovanja, što jeprethodnim djelovanjima obièno bilo problematièno.

174


* Pokretljivost jedinica, komanda 7. korpusa je poslijepoèetnih uspjeha anga�ovala u napadnim djelovanjima jedinica kojesu do tada va�ile kao "prostorne" i nisu imale posebna iskustva vansvojih zona odgovornosti.

* Anga�ovanje dijela gardijske brigade ŠVK OS RBiHpokazalo je moguænost ojaèanja korpusa i pozitivno je djelovalo naborbeni moral 7. korpusa. U prethodnim borbenim djelovanjaiskustva sa ojaèanjima sa jedinicama van korpusa, nisu bilapozitivna.

Na kraju mislim da ova studija na jedan kvaliteta naèin, uzuva�avanje svih kriterija nauèno istra�ivaèkog rada daje doprinospisanju historije borbe Armije RBiH za Bosnu i Hercegovinu,posebno njenog 7. korpusa, koji je ovom operacijom zasigurnostvorio vojno-politièke pretpostavke za prekretnicu rata u BiH.

Autor je uspio izbjeæi zamke subjektivizma, iako je i sam biosudionik historijskih dogaðaja. Nadam se da æe ova studija bitiizazov i za druge svjedoke ovih dogaðanja, da mo�da na neki druginaèin zabilje�e ove dogaðaja.

Sudionici Kupresa, posebno oni koji su polo�ili svoje �ivote,su to sigurno zaslu�ili.

175


176


Pukovnik Senad Dautovi�, Naèelnik odjeljenja za operativno-nastavne poslove u komandi 7. korpusa Armije RBiH u perioduizvoðenja Kupreške operacije

Kupres - prekretnica rata

Prva znaèajnija operacija Armije Republike Bosne iHercegovine, koja æe u mnogome opredijeliti dalji tok rata jeoperacija Kupres.

Uspjeh jedinica 7. korpusa Armije RBiH u borbama zaKupres oktobra - novembra 1994. godine potvrdit æe da su jediniceArmije RBiH sposobne za oslobodilaèki pohod.

Najbolju potvrda sposobnosti ofanzivnog djelovanja opet æedati jedinice 7. korpusa Armije RBiH vrlo brzo u januaru 1995.godine oslobaðanjem Vlašiækog platoa. Time su demantirani sviskeptici i zlonamjernici koji iz samo sebi poznatih razlogapokušavaju falsificirati historiju.

Autor knjige "Kupreška operacija jesen 1994. godine" navrlo slikovit naèin i argumentirano, do u detalje, obraðuje sam tokborbi za osloboðenje Kupresa. Ovakav prikaz omoguæava daljaistra�ivanja vojnim struènjacima, ali i historièarima. Na korektannaèin, èitaocu je ponuðena moguænost šireg sagledavanja razlièitihaspekata Kupreške operacije, a naroèito njenog znaèaja.

Kao neposredni uèesnik samih priprema i izvoðenja borbenih djelovanja Armije RBiH koja su dovela do osloboðenjaprijevoja Kupreška vrata, Kupreške visoravni i Kupresa potvrðujemautentiènost dogaðaja koje je autor knjige Edin Ramiæ obradio.

Obavezan sam prema onima koji polo�iše svoje �ivote,bosanskim šehidima i gazijama 7. korpusa Armije RBiH da svje-doèim da su oni oslobodili Kupres.

Kao neposredni sudionik pregovora odr�anih u GornjemVakufu 02./03. novembra 1994. godine, kada je i postignut spo-razum o zajednièkim borbenim djelovanjima snaga Armije RBiH iHVO i kojim je omoguæen ulazak u veæ slobodni Kupres snagama

177


HVO, mogu samo istaæi da upravo taj sporazum predstavljanajbolju potvrdu postignutih rezultata jedinica 7. korpusa ArmijeRBiH u Kupreškoj operaciji. Sam sporazum najbolje odgovara i napitanje zašto je Kupres prepušten snagama HVO, odnosno zašto imje omoguæen ulazak u veæ slobodni Kupres.

Kada ova knjiga ugleda svjetlo dana nadam se da æe gen-eracijama koje dolaze iza nas poslu�iti kao svjedoèenje o bosanskimgazijama i njihovim velièanstvenim podvizima u borbi za Bosnu iHercegovinu.

178


VIII

R E G I S T R I

kupres registar imena ispravak.qxd 22.3.2010 16:26 Page 179


8.1 REGISTAR LI¨ NIH IMENA

- AGANOVIÆ FARUK - JUPI : 68, 70.- AGIÆ FAHRUDIN - PAJO : 70.- AKAŠI JASUŠI : 80, 82.- ALAGIÆ MEHMED : 61, 138, 140, 162.- ALKIÆ SENAD : 73.- BEÆIROVÆ KEMO : 57.- BERBEROVIÆ MEVLUDIN : 71.- BEŠLAGIÆ ŠEFIK : 18.- CIKOTIÆ SELMO : 62.- CLINTON BIL : 154.- ÈAVLOVIÆ VINKO : 156.- ÈEKIÆ SMAIL : 16, 27, 28, 31, 40.- ÆIRKIN SEJAD : 64.- ÆUSKIÆ FIKRET : 62, 64.- DEDIÆ HALID : 67.- DELIÆ ENES : 139.- DELIÆ RASIM : 141.- DERVIŠIÆ VAHID : 65.- DOMAZET DAVOR : 21.- DURAKOVIÆ AMER : 73.- D�ANANOVIÆ ESAD : 71.- FAZLIÆ MUSTAFA : 65.- FORIÆ SAKIB : 64.- GALBRAITH PETER : 155.- GAVRANOVIÆ LUKA : 156.- GROMILA ABID : 67.- GUNIÆ VEHID : 63, 137, 141.- HAD�IÆ D�EMAL : 70.- HELJIÆ JUSUF : 70.- HUREM NESAD : 70.- IDRIZOVIÆ ALMIR : 68.

181


- IMAMOVIÆ RASIM : 65.- IZETBEGOVIÆ ALIJA : 137.- JUSIÆ KADIR : 62.- KELEŠTURA MENSUR : 71.- KORIÈIÆ ASIM : 65.- KULENOVIÆ AHMED : 71.- KULJIŠ DENIS : 158.- MARIJAN DAVOR : 26, 28, 29, 30, 36.- MIKULIÆ ANTE : 29.- MILIVOJEVIÆ BORIVOJE : 18.- MUŠINBEGOVIÆ HASIB : 57.- OWEN : 80.- PAVIÈIÆ JURICA : 156.- PIŠKOR M. : 156.- PLANINÈIÆ RIFET : 67, 68.- POLOVIÆ JADRANKA : 155.- PORIÆ OSMAN : 69.- PRALJAK SLOBODAN : 157.- PURIÆ IBRAHIM : 71.- RAMIÆ EDIN : 39, 44, 64, 65, 66, 67, 68, 70, 71, 73.- RAMULJ ENVER : 139.- REDMAN CHARLES : 155.- ROTIM KARLO : 27, 28, 29.- ROUZ MAJKL : 80.- STOLTENBERG : 80.- SUŠIÆ HUSO : 122.- ŠABIÆ IVAN : 156.- ŠILJAK REMZIJA : 57.- TOPIÆ M. : 157.- UÈAMBARLIÆ BESIM : 73.- VISKOVIÆ ANTE : 44.- ZAHIROVIÆ SELIM : 69.- ZEJNILAGIÆ ENVER -BOSANAC : 70.- ZURAPI BISLIM : 69.

182


8.2 REGISTAR GEOGRAFSKIH POJMOVA

- Arapka : 104.- Bajramovaèka kotlina : 19.- Bakoviæi : 139.- Banja Luka : 14.- Baraæi : 30.- Batoglav : 19.- Bencunov koš : 74.- Bihaæ : 81.- Bilanoviæa koš : 48.- Bile vode : 115.- Biljeg : 101, 104, 106, 108.- Bilješevo : 66.- Bjeljik : 74.- Blagaj : 29, 30, 31, 32, 34, 144, 147.- Bojna : 115, 160.- Bosanska Krajina : 15, 58, 60, 81.- Botun : 129.- Brdo : 75, 124.- Buæevaèa : 139, 161.- Bugojno : 13, 14, 15, 16, 17, 18, 28, 29, 30, 32, 38, 39, 40, 42.

44, 58, 67, 68, 72, 104, 110, 113, 131, 134, 141, 160, 165.- Bukovaèa : 117, 124, 126, 129, 131, 134, 144, 160.- Busovaèa : 58, 66.- Centralna Bosna : 13, 21.- Crkvice : 63.- Crna Gora : 81.- Crni vrh : 19, 250, 67, 73, 74, 75, 115, 131, 140, 161, 163.- Crveni glibovi : 46.- Èador : 124, 134.- Èipuljiæ : 38, 39.

183


- Èuèkovine : 137.- Dalmacija : 15, 22.- Debela kosa : 106, 108, 110.- Debeli javor : 134.- Dekala : 15, 38, 129, 137, 144, 147.- Demirovac : 19, 117, 119, 122, 126, 129, 131, 134, 137, 139,

144, 160.- Dobri do : 46.- Dolovi : 75.- Donje Ravno : 36.- Donje Vukovsko : 141.- Donji Malovan : 26, 29, 30, 31, 32, 137, 156, 161.- Donji Mraèaj : 39, 124.- Donji Mušiæ : 36.- Donji Vakuf : 13, 14, 15, 16, 17, 28, 38, 39, 40, 42, 44, 48, 58,

67, 70, 72, 76, 98, 147, 168.- Duge : 64, 75.- Duvanjsko polje : 18.- Duvnjaci : 36, 156.- D�amijske livade : 115.- Ðolina kosa : 42, 46, 89.- Ðuloviæi : 75.- Fonjge : 75.- Garaèki podovi : 42, 46.- Gavraniæa solila : 102, 104, 122.- Glamoè : 18, 31, 32, 157.- Glamoèko polje : 18, 26.- Glavica :74.- Glavièica : 89.- Gluvin vrh : 36.- Goleš : 65, 75.- Goravci : 144.- Gora�de : 81.- Gornje Vukovsko : 137, 141, 161.

184


- Gornji Malovan : 26, 31, 32.- Gornji Mraèaj : 39, 124, 126.- Gornji Vakuf : 13, 14, 18, 32, 58, 66, 70, 83, 117, 139, 142,

161, 163.- Gradina : 30.- Grbešina : 30.- Grebak : 63.- Grguraèa : 144.- Hadakovac : 101, 104.- Hadrovica : 101, 108.- Han èardak : 42, 46.- Han luka : 108.- Hotigošæe : 49, 67.- Hrbljine : 18.- Humac : 46, 49.- Idovac : 38.- Igman : 64, 68.- Jadransko more : 19, 21.- Jajce : 15, 28, 58, 63, 66, 71, 157.- Jame : 122.- Jaram : 19.- Jarèišæe : 89, 101, 104, 106, 113, 160. - Jasike : 89.- Javorac : 137, 139, 161, 163.- Javorak : 64, 74, 75, 129, 131, 137, 139, 141.- Javorni vrh : 19.- Jazvenik : 40, 46.- Jelin : 124, 129.- Jesenica : 58.- Jugoslavija : 21.- Juriæi : 34.- Kakanj : 66.- Kalin : 13, 122.- Kamenjaš : 69.

185


- Karaula : 63.- Kazanovac : 48.- Ke�e : 75.- Kik : 68, 74, 89.- Klinde : 75.- Klisac : 58.- Kljuè : 14, 28, 30, 168.- Knin : 26, 155.- Komar : 13, 15, 29, 58, 69.- Koprivnica : 38, 106, 124.- Kotor Varoš : 28, 63.- Kozja glava : 19.- Ko�varice : 102, 104.- Kriva jela : 15.- Kri� : 115, 122, 141, 160, 163.- Kršine : 115.- Krušèica : 71.- Krvajac : 19.- Kudilji : 139.- Kujin do : 64, 75.- Kukavice : 139, 161.- Kukavièko jezero : 134.- Kunina kosa : 42, 46.- Kupres : 13, 14, 15, 17, 18, 20, 21, 22, 26, 27, 28, 29, 30, 31,

34, 36, 38, 39, 40, 48, 49, 50, 52, 58, 67, 68, 72, 73, 98, 110,117, 122, 126, 129, 131, 137, 138, 139, 141, 144, 147, 150,155, 156, 157, 158, 159, 160, 161, 163.

- Kupreška visoravan : 18, 19, 21, 22, 23, 26, 27, 28, 29, 30,31, 32, 35, 36, 38, 39, 95, 138, 139, 144, 147, 156, 158, 159,160, 161.

- Kupreška vrata : 14, 29, 32, 34, 36, 39, 58, 73, 108, 113, 117,122, 131, 137, 139, 144, 145, 151, 159, 160, 163.

- Kupreško polje : 18.- Kurljaj : 19.

186


- Laništa : 30.- Lanište : 134.- Livadica : 46.- Livanjsko polje : 18, 22, 156.- Livno : 18, 19, 21, 22, 26, 29, 30, 147.- Lukiæa koš : 102.- Lupoglava : 19, 126, 129, 139, 160.- Maglaj : 131, 144.- Makljen : 14.- Mala Koprivnica : 108, 110.- Mala luka : 39, 40, 89.- Mala Plazenica : 19, 113, 142, 163.- Mala rijeka : 104.- Mala Šuljaga : 40, 42, 43, 46, 48, 49, 52, 72, 89.- Mala vrata : 19, 113, 126, 129, 131, 134, 139, 160.- Mali Siver : 129, 131, 134.- Mali Sto�er : 115, 119, 126, 129, 131, 134, 137, 160.- Mali Vitorog : 19.- Malo polje : 64.- Malovan : 18, 19, 29, 30, 36.- Meokrnje : 65, 74.- Milaèka kotlina : 19.- Mosor : 19.- Mostar : 22, 156.- Mraèaj : 38, 46, 122.- Mravinjac : 69.- Mrðebare : 30.- Mrkonjiæ Grad : 14, 28.- Mrnjašnica : 30.- Mrtvièka kotlina : 19.- Neretva : 14.- Novi Travnik : 15, 29, 58, 64, 68.- Novo selo : 30, 31.- Obrišine : 64, 75.

187


- Od�aèki Sto�er : 126.- Od�ina rupa : 89.- Ogledalo : 129, 161.- Ognjilovica : 115.- Olovo : 34.- Osmanlije : 30, 34.- Osoje : 19.- Oštra glava : 67.- Paèavre : 89.- Pakline : 18.- Paljevine : 48.- Paljike : 46, 163.- Petkoviæi : 75.- Planinarski dom Duboka : 160.- Plazenica : 18, 137, 139.- Ploèe : 22.- Pobrðani : 75.- Podrinje : 81.- Pogana ravan : 69, 89.- Poganac : 30.- Police : 65.- Previjoca : 50, 74.- Pribeljci : 30.- Privor : 66.- Prolog : 26.- Prozor : 14, 18, 66.- Pršljani : 46, 104.- Prusac : 39, 40, 42, 43, 46.- Radalj : 15.- Raduša : 13, 18, 38.- Rasoje : 122, 134.- Rastièevo : 30, 34, 144, 163.- Ratkovine : 34.- Ravanjsko polje : 18, 161.

188


- Ravni Jelin : 119, 122, 124, 129, 131.- Ravno : 29, 30.- Razvršæe : 36.- Republika Bosna i Hercegovina (RBiH / BiH) : 13, 14, 15, 16,

17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 27, 31, 36, 40, 42, 43, 44, 46, 48, 52,57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 66, 67, 68, 69, 72, 73, 74, 75, 76,79, 80, 81, 82, 83, 87, 88, 89, 95, 98, 101, 104, 124, 126, 134,137, 139, 142, 143, 144, 147, 151, 153, 155, 156, 158, 159,160, 161, 163, 165, 167.

- Rdelj : 115, 160.- Republika Hrvatska : 14, 21, 155.- Riðuša : 89.- Riliæ : 137, 161.- Riliæko polje : 18.- Risovac : 46, 89, 101, 117.- Roduš : 30.- Rudina : 13.- Runjevica : 137, 161.- Sabljari : 40.- Samariæ : 48.- Sarajevo : 21, 63, 81, 82.- Semberija : 81.- Semešnica : 129, 137, 139.- Sinj : 21.- Sinjsko polje : 22.- Siver : 46, 160.- Skender Vakuf : 28, 134.- Skopljanska kotlina : 13, 14, 15.- Split : 22, 26.- Srbija : 21, 81.- "Srbobran" : 16.- Srneæa brda : 64, 75.- Stari Vitez : 71.- Stojanovac : 75.

189


- Sto�er : 13, 18, 113, 115, 122, 144.- Sto�erac : 129, 131, 137.- Stra�benica : 18, 157.- Strojice : 30.- Strujin pod : 115.- Studeno vrilo : 113.- Šabanova kosa : 106, 108, 117, 122.- Šahmani : 75.- Šapèenica : 50, 74, 115.- Šešiæka planina : 63.- Šipin most : 39, 46, 48.- Šipovo : 14, 15, 18, 28, 156, 157.- Široka kosa : 36.- Široko vrilo : 134.- Šujica : 30, 31, 36, 37, 138, 147, 156, 161.- Šujièko polje : 18.- Titova vila : 106, 108, 110.- Tomislavgrad : 18, 19, 26, 29, 30, 117, 134, 139, 160, 161.- Topolice : 89.- Travnik : 13, 15, 16, 29, 58, 63, 65.- Trnovo : 63.- Troljin vrh : 139.- Turbe : 68.- Velika Kozjaèa : 36.- Velika Plazenica : 19, 117, 131, 144, 147.- Velika Runjevica : 139, 161.- Velika Šuljaga : 13, 106, 108, 110.- Velika vrata : 19.- Veliki Siver : 122, 124, 129, 131, 134.- Veliki Šiljkovac : 69, 75, 89.- Vezovine : 89.- Vidrièka : 67, 75.- Vijenac : 113.- Viljièevac : 113, 115, 122, 129, 131, 160.

190


- Vinac : 115.- Vis : 68, 89.- Vitez : 58, 64, 66, 68, 71.- Vitorog : 18.- Vlašiæ : 28, 58, 63, 65, 87 .- Vlašiæki plato : 58, 64, 71.- Vrana : 113, 115, 119, 122, 129, 131, 137, 141, 160.- Vrbas : 13, 15.- Vrljevaèa : 104, 106, 115.- Vršak : 129, 160.- Vuèija glava : 67, 75, 89.- Vuèjak : 106, 113, 115, 124, 160.- Vuèkovac : 19.- Vukovsko : 30, 124, 131, 137.- Vukovsko polje : 18, 160.- Zagina livada : 106, 108, 110.- Zakopanik : 46.- Zanogline : 36.- Zlosela : 28, 30, 31, 32, 34, 144.- �derin potok : 74.- �epa : 81.

191


8.3 PREGLED KORI�TENIH GRAFI¨KIH SIMBOLA/TAKTI¨KIH ZNAKOVA, SA POJA�NJENJIMA

Prilikom izrade kartografskih prikaza korišten je sistemgrafièkih (operativnih) simbola koji se upotrebljava u VojsciFederacije Bosne i Hercegovine, osim prilikom izrade dva kar-tografska prikaza na kojima je data "Odluka Komandanta 7. kor-pusa za napad….", gdje je zbog "originalnosti" korišten sistem tak-tièkih znakova korišten u jedinicama Armije RBiH u tom periodu.

Grafièki (operativni) simboli su u skladu sa terenskimpriruènikom (TP) 101-5-1 "Operativni termini i grafièki simboli",Federalno ministarstvo odbrane, Sarajevo 2000. godine.

Taktièki znaci su u skladu sa "Uputstvo o radnoj karti uoru�anim snagama", Savezni sekretarijat za narodnu odbranu -Generalštab Jugoslovenske narodne armije, Beograd 1979. godine.

Napomena :

* simboli jedinica srpskog agresora oznaèavani sudvostrukom linijom, oko glavnog simbola ;

* tekst sa donje lijeve strane simbola oznaèava naziv ili vrstujjedinice (MB - minobacaèka/i, 1 - prvi/prva) ;

* tekst sa donje desne strane simbola oznaèava pripadnostneposredno višoj formaciji (arapski brojevi - do nivoa korpusa, rim-ski brojevi - nivo korpus).

192


193

X

X

L

XX

X XX

X

ER

VP

E

Pje�adijski vod

Pje�adijska Łeta

Pje�adijski bataljon

Pje�adijski bataljon (priv.sastav)

Pje�adijska brigada

Pje�adijska brigada (lahka)

Pje�adijska divizija

Korpus

Motorizovani bataljon

Motorizovana brigada

Mehanizovani vod

Oklopnivod

OklopnaŁeta

Oklopni bataljon

Artiljerijskajedinica

Artiljerijskivod

Artiljerijska baterija

Artiljerijski divizion

Artiljerijski protivoklopni vod

¨ etaveze

¨ eta za elektr.ratovanje

Bataljon vojnepolicije

Divizion PZO

In�injerijskibataljon

Korpusna logistiŁka baza

Specijalnesnage

¨ eta ABHO

SP

Sanitet

Grafièki (operativni) simboli


194

Komandabrigade

Komanda brigadesrpski agresor

MinobacaŁ60/82 mm

MinobacaŁ120 mm

Protiv-avionskimitraljez

Protiv-avionskitop

Top Haubica

OsmatraŁnica Tenk

Taktièki znaci


8.4 S K R A ˘ E N I C E

- (I) = iskljuèno.- (U) = ukljuèno.- 2/305. bbr = drugi bataljon 305. brdske brigade.- ARBiH/AR BiH = Armija Republike Bosne i Hercegovine.- bb = brdski bataljon.- bbr = brdska brigada.- BiH = Bosna i Hercegovina.- BsT 82mm = bestrzajni top 82 milimetra.- bVP = bataljon vojne policije.- Ł/bVP = èeta bataljona vojne policije.- Db = diverzantski bataljon.- db = domobranska bojna.- GS HVO = Glavni sto�er Hrvatskog vijeæa obrane.- GS HZHB = Glavni sto�er Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.- G� JNA = Generalštab Jugoslovenske narodne armije.- H-105mm = haubica 105 milimetara.- HDZ = Hrvatska demokratska zajednica.- HV = Hrvatska vojska.- HVO = Hrvatsko vijeæe obrane.- IDv = izviðaèko diverzantski broj.- j/z = jugozapadno.- JNA = Jugoslovenska narodna armija.- k. = kota.- K.7.K. = Komanda 7. korpusa.- KK = Krajiški korpus.- km = kilometar.- km2 = kvadratni kilometar.- K�RV = komandno štabna ratna vje�ba.- l/o = linija odbrane.- LARD PVO = lahki artiljerijsko raketni divizion protiv -

vazdušne odbrane.

195


- LUNA R-64 = model rakete zemlja - zemlja, proizvodnja SSSR.

- m = metar.- m/v = motorno(a) vozilo(a).- MB = minobacaè.- MB-120mm = minobacaè 120 milimetara.- MB-82mm = minobacaè 82 milimetra.- Mlbr = Muslimanska lahka brigada.- mtbr = motorizovana brigada.- MTS = materijalno-tehnièka sredstva.- NATO = North Atlantic Treaty Organization

(Sjevernoatlantski vojni savez).- OG = operativna grupa.- okb = oklopni bataljon.- Op.br. = operativni broj.- Op�TO = Opæinski štab teritorijalne odbrane.- OS = oru�ane snage.- OT = oklopni transporter.- p/k = prednji kraj.- PAM = protivavionski mitraljez.- partbr = partizanska brigada.- partd = partizanska divizija.- PAT = protivavionski top.- PL = Patriotska liga.- POLK 9K11 = protivoklopni lansirni komplet - voðene

protivoklopne rakete.- PRAGA = samohodno protivavionsko oruðe, top 30mm/2.- r. = rijeka (rijeci).- RBiH = Republika Bosna i Hercegovina.- RH = Republika Hrvatska.- RJ = ratna jedinica.- rn. = rejon.- s. = selo.- Sbbr = slavna brdska brigada.

196


- SCA = srpsko - crnogorski agresor.- SDS = Srpska demokratska stranka.- SDS BiH = Srpska demokratska stranka Bosne i Hercegovine.- SJB = stanica javne bezbjednosti.- SKbbr = slavna krajiška brdska brigada.- �VK OS RBiH = Štab vrhovne komande oru�anih snaga

Republike Bosne i Hercegovine.- TAM = Tvornica automobila Maribor.- Tenk M-84 = tenk, model 1984. godine, proizvodnja SFRJ.- Tenk T-55 = tenk, model 1955. godine, proizvodnja SSSR.- TG = taktièka grupa.- TO = teritorijalna odbrana.- tt = trigonometrijska toèka.- UNPROFOR = United Nations Protection Forces (Zaštitne

snage Ujedinjenih nacija). - VRS = Vojska Republike Srpske.- z/o = zona odgovornosti.- ZIS 76mm = protivoklopni top 76 milimetara.- ZP = zborno podruèje

197


S A D R � A J

I

GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE I OPERATIVNEKARAKTERISTIKE PROSTORA NA KOME JE

IZVO—ENA KUPRE�KA OPERACIJA

1.1 Bugojno .....................................................................1.2 Donji Vakuf .....................................................................1.3 Kupres .....................................................................1.4 Operativni znaèaj Kupreške visoravni .......................

II

BORBENA DJELOVANJA NA PROSTORU BUGOJNA,DONJEG VAKUFA I KUPRESA PRIJE IZVO—ENJA

KUPRE�KE OPERACIJE

2.1 Borbena djelovanja na prostoru Kupreške visoravni u periodu maj 1991. - april 1992. godine .........................

2.2 Borbena djelovanja na podruèju Bugojna i Donjeg Vakufa do jula 1993. godine ........................................

2.3 Borbena djelovanja na prostoru Bugojna i Donjeg Vakufa od jula 1993. do oktobra 1994. .......................

III

FORMIRANJE I DJELOVANJE SEDMOG KORPUSAARMIJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

3.1 Formiranje 7. korpusa Armije RBiH .......................3.2 Brigade u sastavu 7. korpusa Armije RBiH ...................

198

15171923

27

39

45

5763


3.3 Borbena djelovanja 7. korpusa Armije RBiH doKupreškeoperacije ....................................................

IV

KUPRE�KA OPERACIJA

4.1 Vojno-politièka situacija u Bosni i Hercegovini ........4.2 Borbena situacija u zoni odgovornosti 7. korpusa

Armije RBiH ...................................................................4.3 Planiranje borbenih djelovanja "JESEN-94" ..................4.4 Pripreme, opremljenost i osposobljenost jedinica .........

V

IZVO—ENJE OPERACIJE

5.1 Borbena djelovanja snaga anga�ovanih na kupreškom pravcu, u prvoj fazi Kupreške operacije .....................

5.2 Eksploatacija poèetnih uspjeha i intenziviranje borbenih djelovanja .......................................................

5.3 Gonjenje razbijenih agresorskih snaga, borbeno anga�ovanje snaga HVO ............................................

5.4 Borbena djelovanja nakon osloboðenja Kupresa .........

VI

ISKUSTVA, REZULTATI I POUKEKUPRE�KE OPERACIJE

6.1 Rezultati ostvareni tokom izvoðenja Kupreške operacije ...................................................................

6.2 Dileme oko anga�ovanja snaga Armije RBiH i HVO u oslobaðanju Kupresa ............................................

199

73

79

828893

99

108

137145

149

155


6.3 Iskustva proistekla iz Kupreške operacije .....................6.4 Zakljuèak ...................................................................

VII

R E C E N Z I J E

General Rasim Deliæ .......................................................Brigadni general Fikret Æuskiæ ............................................Pukovnik Senad Dautoviæ ............................................

VIII

R E G I S T R I

8.1 Registar liènih imena ............................................8.2 Registar geografskih pojmova ................................8.3 Pregled korištenih grafièkih simbola / taktièkih

znakova, sa pojašnjenjem ............................................8.4 Skraæenice ...................................................................

200

164167

171173176

181183

192195


Bilje�ka o autoru

Edin, Ibrahim, Ramiæ roðen je 10. X 1970. godine u BanjojLuci. Osnovnu školu je završio u Banjoj Luci, a Mornarièku srednju vojnu školu u Splitu 1989. godine. Studij odbrane i sigurnosti, na Fakultetu politièkih nauka, u Sarajevu završio je2001. godine.

Do poèetka agresije na RBiH �ivio je u Banjoj Luci. Od1993. godine �ivi i radi u Bugojnu.

Kao pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine,sudionik je borbe za odbranu Bosne i Hercegovine od agresije odaprila 1992. godine. Neposredni je uèesnik izvoðenja borbenihdjelovanja jedinica 7. korpusa Armije RBiH u jesen 1994. godine,poznatijih kao Kupreška operacija.

Kao saradnik Instituta za istra�ivanje zloèina protiv èovjeènosti i meðunarodnog prava iz Sarajeva, uèestvovao je, kaojedan od autora, u izradi studije "Zloèini u Vrbanji jula 1993",objavljenoj 2001. godine.

Aktivno se bavi istra�ivanjem vojne historije iz periodaagresije na Bosnu i Hercegovinu 1992 - 1995, sa orijentacijom naprostor Srednjobosanskog kantona i jedinica 7. korpusa ArmijeRBiH.

201


Documents

kupreska operacija jesen 1994