KURIKULUM DV ,,Čavlić” · - Ja (slika o sebi) - Ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica) - Svijet oko mene (prirodno i šire društveno

DJEČJI VRTIĆ ,,ČAVLIĆˮ

Čavja 49

51219 Čavle

Ravnateljica: Josipa Hlača

KURIKULUM DV ,,Čavlić”

pedagoška godina 2017./18.

Čavle, rujan 2017. godine

SADRŽAJ

1.POJAM KURIKULUMA- UVODNI TEKST _______________________ 3

1.1. Svrha i važnost predškolskog kurikuluma _________________________ 3

1.2. Struktura predškolskog kurikuluma ______________________________ 4

1.3. Područja kompetencijskih dimenzija _____________________________ 4

1.4. Naša vizija kurikuluma vrtića __________________________________ 5

1.5.Kurikulum DV ,,Čavlić” _______________________________________12

2. PROGRAMI 2017./18.________________________________________ 14

2.1. Redoviti programi ___________________________________________ 15

2.2. Kraći programi _____________________________________________ 24

2.3. Program predškole __________________________________________ 26

2.4. Suradnja s roditeljima ________________________________________ 28

3. JOŠ NEKI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI

USTANOVE

3.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece____________________________ 31

3.2. Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama,

posjetima i izletima ___________________________________________ 32

3.3.Očuvanje kulturne baštine _____________________________________ 36

4. Etički kodeks vrtića __________________________________________ 37

5. Sigurnosno- preventivni program ________________________________ 45

6. Pravilnik o kućnom redu DV ''Čavlić'' ____________________________ 75

3

1. POJAM KURIKULUMA− UVODNI TEKST

Jedan od načina definiranja pojma kurikulum je da je to teorijska koncepcija koja se u praksi

određenog vrtića provjerava, modificira, izgrađuje, neprestano mijenja i razvija. Njegov razvoj

podrazumijeva proučavanje, a zatim i mijenjanje okruženja tako da u konačnici ono omogući

interakciju, istraživanje, kretanje i neovisnost. Gradnja kurikuluma znači prevođenje odgojno-

obrazovne koncepcije, njenih osnovnih ideja, načela i prijedloga u odgojnu praksu. Kurikulum

možemo promatrati kroz četiri razine:

1. razina službenog, pisanog teksta s koncepcijom koju zastupa

2. razina ustanove koja ga prihvaća, prerađuje i prilagođava svojim uvjetima ( fizičkim,

organizacijskim, sociopedagoškim, kulturnim i tradicijskim).

3. razina odgajatelja koji ga prihvaća, ali ga i prerađuje i interpretira na svoj način

4. razina odgajateljeve realizacije programa u praksi (odnos odgajateljeve teorije o akciji i

teorije u akciji).

Možemo reći da su osnovne značajke kurikuluma da je:

- Otvoren, dinamičan i razvojan – mijenja se i razvija na temelju učenja, istraživanja i

suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa

- Sadržaji djetetova učenja nisu strogo propisani – dijete ima ulogu aktivnog sudionika u

procesu vlastitog učenja i razvoja koji se odvijaju kroz konstrukciju i sukonstrukciju

znanja i iskustava

- Holistički- kvalitetno koncipiran predškolski kurikulum treba skrbiti za sva područja

djetetova razvoja i to objedinjeno, kako bi odgovarao prirodi razvoja djeteta

- Humanistički je i razvojno primjeren- usmjeren na razvoj kapaciteta svakog djeteta,

uvažavanje njegovih interesa, potreba i prava.

1.1 SVRHA I VAŽNOST PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA

Smisao kreiranja kurikuluma je osiguranje jednakih mogućnosti djece i uvjeta koji svakom

djetetu osiguravaju razvoj njegovih potencijala. Pri tome se uvažavaju osobne potrebe djece i

obitelji, zajednice, poželjne vrijednosti i zajamčena prava.

U fokusu odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi je osiguranje dobrobiti

za svako dijete.

4

1.2. STRUKTURA PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA

Kako ne posjedujemo službene naputke za kreiranje ovog bitnog dokumenta ustanove

možemo se osloniti na to da je, prema raspoloživim dokumentima, temeljna struktura

kurikuluma podijeljena na tri velika područja u kojima dijete stječe kompetencije:

- Ja (slika o sebi)

- Ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica)

- Svijet oko mene (prirodno i šire društveno okruženje, kulturna baština, održivi razvoj)

Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednog odgojno-obrazovnog rada

ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni tjelesni, kognitivni, psihofizički, emocionalni,

moralni i duhovni razvoj djeteta.

1.3. PODRUČJA KOMPETENCIJSKIH DIMENZIJA

Nacionalnim kurikulumom zacrtana su osnovna područja kompetencijskih dimenzija:

Temeljna znanja: razvoj vještina i sposobnosti, usvajanje i praktična uporaba pojmova i

predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s drugim

osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se da dijete

usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s

vršnjacima i odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu

prilagodbu trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao

što je, primjerice, polazak u školu.

Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog

mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost propitivanja

vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja;

sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje

inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost razumijevanja

vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i

potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv način; sposobnost

uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima

(sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje različitosti među

ljudima; sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i

5

odraslima); sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i

materijalnom); etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima;

sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i (samo)vođenja aktivnosti;

samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i

odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i

prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promišljanja i

samoprocjene vlastitoga rada i postignuća; inicijativnost, inovativnost i poduzetničke

sposobnosti.

Kurikulumom se predviđa razvoj znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za cjeloživotno

učenja u formi sljedećih kompetencija: komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju

na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju,

inženjerstvu i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti

(osposobljenost za procese učenja, za organizaciju vlastitog i tuđeg vremena, za prikupljanje,

analizu i vrednovanje informacija i sl.), socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i

poduzetnost, njegovanje kulturne svijesti i nacionalnog identiteta, kreativno i umjetničko

izražavanje. Vodit ćemo računa da u svom radu polazimo od najvažnijih načela cjeloživotnog

učenja:

mogućnost usvajanja unapređenja i/ili proširenja znanja, vještina, stavova i vrijednosti

mogućnost i potrebu razvoja osobnih potencijala u različitim razdobljima života

mogućnost pristupa različitim oblicima i sadržajima učenja radi ostvarenja osobnih

želja i razvoja sposobnosti

pravo na priznanje znanja i vještina stečenih u različitim okruženjima i vrstama

učenja.

Predviđa se njegovanje sljedećih vrijednosti i stavova: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje

vrijednosti obitelji, zajednice i društva.

1.4. NAŠA VIZIJA KURIKULUMA VRTIĆA

Prilikom definiranja kurikuluma našeg vrtića polazimo od kulture ustanove. Ako se pod

kulturom nekog vrtića podrazumijeva način na koji ljudi razmišljaju, osjećaju i rade, oblikuju

i podržavaju vlastite i procese učenja djece, način na koji se ustanovom upravlja, na koji se

organizira i osmišljava fizičko okruženje, na koji se zajednički radi i na koji se promišlja

dijete i njegov proces učenja i razvoja, onda bismo za našu ustanovu rekli da se ona, poput

6

djeteta, polako razvija na temelju potencijala koje je odabirom djelatnika dobila. Ta činjenica

u mnogome definira filtar kroz koji prolaze svi procesi u ustanovi. Potrebno je svaku, i

najmanju sitnicu, jasno definirati i dogovoriti što iziskuje dobro dugoročno promišljanje,

pravodobnu i otvorenu komunikaciju i odgovornost koja se od vrha prenosi na sve dionike

procesa. Kako vrijeme prolazi očekujemo da će se vrata polako otvoriti konstrukciji,

sukonstrukciji znanja i iskustava kao i refleksiji prakse. Najvažnije nam je ostvariti krajnji

cilj, a to je dobrobit djece koja su nam povjerena.

Jednostavnije, raščlanjeno, stvari možemo promatrati na sljedeći način

Kulturu DV „Čavlić ” krasi višedesetljetna tradicija njegovanja običaja i tradicije kraja u

kojem se nalazi. Ona je dobar početak jer ostaje nepromjenjiva zadaća, ali nije jedini cilj.

U trenutku kreiranja ovogodišnjeg kurikuluma smjernice koje su nam na raspolaganju

sugeriraju da se vizija ustanove i rada u njoj promatra u odnosu na:

DIJETE

Pa nam je cilj:

- sigurnost svakog djeteta

- samopouzdanje i samopoštovanje djeteta

- sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih

- uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje,

rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima )

- istraživanje i razvijanje kompetencija:

samostalnost u obavljanju aktivnosti – samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i

odlučivanja

usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava

sebe, svoje ponašanje i izbore

stjecanje i razvoj vještina učenja- povezivanje sadržaja, logičkog mišljenja,

argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema

osiguravanje kvalitetne prilagodbe okruženju i kvalitetno osposobljavanje za izazove

koji očekuju dijete poput polaska u školu

sposobnost odgovornog ponašanja u prirodnom i materijalnom okruženju

dobrobit svakog djeteta

7

razvoj svakog djeteta kao budućeg aktivnog građanina našeg društva, što u vrtićkom

kontekstu znači:

- osigurati iskustvo demokratskog življenja i pluralizma

- omogućiti djeci sudjelovanje i odlučivanje o njima važnim stvarima

- uvažavati osobnost svakog djeteta, omogućiti ostvarivanje prava predviđenih zakonima i

Konvencije o pravima djeteta

- osigurati slobodu i poticati odgovorno ponašanje svih sudionika u odgojno-obrazovnom

procesu

- osnaživati djecu da budu poduzetna i imaju inicijativu, poticati ih da iniciraju,

osmišljavaju i organiziraju vlastite aktivnosti i njima suupravljaju.

Bitne OPĆE zadaće vrtićkog programa:

Raditi na poticanju socio – emocionalnog razvoja:

- osiguravanju razvoja pozitivnih osobina ličnosti i emocionalne inteligencije svakog djeteta

- razvijanju svijesti o osobnom identitetu i jačanju samopoštovanja; pozitivnom stavu prema

sebi i drugima, poštivanju vlastitih i prava drugih, samopouzdanju, samostalnosti,

inicijativnosti, stjecanju vještina zauzimanja za sebe, poticanju upornosti i rad na razvijanju

izvršne funkcije

- razvijanju samokontrole i primjerenih oblika interakcije; prihvatljivog izražavanja emocija,

poticanju dogovaranja i pridržavanja pravila, poticanju na sudjelovanje u igri i interakciji s

drugom djecom, stjecanju socijalnih vještina potrebnih za uspješno snalaženje u školi, ali i u

budućem životu, primjerenom nošenju s uspjehom i neuspjehom

- razvijanju socijalnog ponašanja; usvajanju određenih normi ponašanja, poticanju vještina i

razvijanju navika pomaganja i dijeljenja s drugima, razvoju empatije, suradnje i vještina

pregovaranja dogovaranja, primjeni usvojenih vještina nenasilnog rješavanja konflikata,

ohrabrivanju na preuzimanje odgovornosti, ukazivanju na ravnopravnost spolova i uočavanje i

uvažavanje različitosti

- razvoju odgovornog ponašanja; prepoznavanju i primjerenom reagiranju u situacijama koje se

prepoznaju kao opasne.

Kada govorimo o poticanju spoznajnog razvoja planiramo raditi na :

- ovladavanju komunikacijom na materinjem jeziku (slušanje pročitanog i izgovorenog s

razumijevanjem, korištenje govora tako da bude razumljiv slušateljima, izražavanje misli i

8

osjećaja govorom, eksperimentiranje s riječima i glasovima, pričanje priče u slijedu,

prepoznavanje povezanosti između govornog i pisanog teksta, poticanje interesa za pisanje)

- ohrabrivanju djece i njihovom poticanju na rješavanje problema - promatranje i istraživanje,

poticanje znatiželje i interesa za rješavanje problema: pretpostavljanje, planiranje,

zaključivanje, razvoj kritičkog mišljenja uz uporabu tehnike transformativnog dijaloga, razvoj

stvaralačkog mišljenja

- razvoju logičko- matematičkog mišljenja (grupiranje predmete prema različitim osobinama,

rekonstruiranje i uočavanje slijeda događanja, rješavanje logičkog niza, razumijevanje

količinskih, prostornih odnosa i vremenskih pojmova, prepoznavanje i imenovanje

geometrijskih oblika, boja)

- vježbanju predmatematičkih vještina i vještina predčitanja i predpisanja

- stjecanju iskustava i spoznaja o prirodnoj (svijet biljaka i životinja, godišnja doba) i

društvenoj sredini (moje mjesto Čavle, moj zavičaj, snalaženje u prometu, kulturno-higijenske

navike, zanimanja ljudi, povijesna i kulturna baština).

Poticanje tjelesnog razvoja planirano ostvariti tako što ćemo poticati:

- razvijanje navika zdrave prehrane, uočavanje i jačanje svijesti o važnosti kretanja i bavljenja

sportskim aktivnostima; aktivno bavljenje nekim od sportova prema prostornim mogućnostima

( nogomet, košarka, badminton, tenis, atletika)

- svakodnevno uvježbavanje samostalnog održavanja osobne higijene i obavljanja fizioloških

potreba, poticanje samostalnosti u oblačenju i svlačenju i održavanju higijene prostora

- da će se svakodnevnim tjelesnim vježbanjem jačati opća psihofizičku kondiciju i osnovne

motoričke vještine, poticati pravilan rast i razvoj djeteta, te razvijati koordinaciju oka i ruke i

finu motoriku prstiju.

Poticanje kreativnog izražavanja i stvaralaštva realizirat će se kroz:

- svakodnevno poticanje radoznalosti i aktivnog stvaralačkog odnosa

- razvijanje kreativnosti i poticanje mašte

- poticanje različitih oblika izražavanja i stvaranja: govorno, glazbeno, scensko, likovno,

tjelesno...

- uočavanje ljepote umjetničkih djela i različitih oblika stvaralaštva.

9

Za djecu jasličke dobi ( u našoj ustanovi se radi o djeci od 1. -3. godine života), planirani

sadržaji u odgojno- obrazovnom radu s djecom realizirat će se kroz:

- dnevne rutine poput hranjenja i njege,

- aktivnosti namijenjenih tjelesnom i psihomotornom razvoju poput razvoja koordinacije i

preciznosti baratanja predmetima, razvoja koordinacije i preciznosti pokreta, razvoja

koordinacije i ravnoteže pri pokretima i kretanju, razvoju fine motorike šake,

- aktivnosti namijenjenih socio-emocionalnom razvoju i razvoju ličnosti poput razvoja

pozitivnih emocionalnih stanja, razvoja sposobnosti postepenog prepoznavanja i izražavanja

emocija, postupnog razvoja pojma o sebi, razvoja kompetentnosti u socijalnim odnosima,

početka rada na reguliranju emocija, samostalnosti i neovisnosti u zadovoljavanju potreba,

razvoju odnosa s vršnjacima, upoznavanje s pravilima i granicama i sl.

- spoznajni razvoj će ići kroz razvoj taktilne percepcije i stjecanje iskustva dodirom, razvoj

vizualne percepcije i stjecanje iskustva vidom, sluhom, njuhom i kretanjem, stjecanje iskustava

i spoznaja o predmetima u okruženju, stjecanje iskustava istraživanjem odnosa i veza među

predmetima, razvoj sposobnosti prilagođavanja novim situacijama i sl.

- početni razvoj govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva koji će se ostvarivati kroz

aktivnosti poput slušanja i razumijevanja govora, razvoja artikulacije glasova, razvoja jezika i

govornih vještina, razvoja sposobnosti percepcije glazbenih elemenata, doživljavanja i

stvaranja glazbe i sl.

- razvoja jezika kao osnovnog komunikacijskog sredstva pojedinca s okolinom.

- kontinuiranim utjecajima u pravcu razvoja jezičnih sposobnosti doprinosit će se razvoju

verbalnog izražavanja.

RODITELJE

Pa nam je cilj:

- podrška obitelji u realizaciji roditeljske uloge

- izgrađivanje partnerskih odnosa s članovima obitelji.

PROSTORNO-MATERIJALNO OKRUŽENJE I ODNOS PREMA VREMENU

Cilj nam je:

- organizacija prostora tako da bude siguran, funkcionalan, da potiče na susretanje,

komunikaciju i interakciju, osigurava pravo na privatnost djeteta

- bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiču

aktivnu konstrukciju znanja

10

- postizanje i njegovanje estetskih standarda okruženja pri čemu se uvijek mora vidjeti dijete

koje je u vrtiću

- fleksibilan dnevni ritam temeljen na poznavanju i uvažavanju djetetovih potreba

- imati okruženje u kojem je jasna kompetencijska dimenzija odgajatelja te njihovo poimanje i

odnos prema djeci.

Organizacija vremenskog konteksta je fleksibilna u smislu usklađivanja djetetovih potreba,

interesa, njegovog biološkog ritma i rutine koju zahtjeva organizacija rada u vrtiću. U

promišljanju vremenskog konteksta osnovno je načelo da svaki trenutak življenja djeteta u

vrtiću ima jednaku važnost i jednak odgojno-obrazovni potencijal.

Prostori soba dnevnog boravka bit će podijeljeni u centre aktivnosti: centar za likovno

izražavanje, za obiteljske i dramske igre, za početno čitanje i pisanje, za matematiku i

manipulativne igre, za građenje, za igre pijeskom i vodom, za glazbu i istraživanje prirode i

dodatne centre prema interesima djece. Predviđaju se materijali koji potiču djecu na aktivnost

i istraživanje u svim centrima:

U centru za likovno izražavanje mogu se naći materijali koji djecu potiču na razvijanje i

istraživanje vlastite kreativnosti, istraživanje novih materijala te razvijanje taktilnih

sposobnosti; boje, papiri raznih vrsta, škare, različite vrste boja i bojica, krede u boji, različite

vrste ljepila, konac i vuna, štapići, kistovi, materijali za kolaž, materijali koji se mogu reciklirati

kao što su žica, ljepljiva traka, spajalice, glina, glinamol, plastelin, različite vrste tijesta,

slikarski stalak, zaštitne kute itd. U centru će stajati i različiti prirodni materijali kao što su

drvo, lišće i pijesak, kamenčići i obluci i sl.

U centru za građenje mogu biti kocke različitih veličina i oblika, cilindri, duge i kraće daske,

polukrugovi, trokuti, kartoni različitih debljina i veličina, automobili igračke, kamioni,

životinje, ljudi, avioni, čamci i brodovi, različite figurice itd.

U obiteljskom centru- kuhinjski dio se predviđaju pećnica, štednjak, stol i stolice, pribor za jelo,

kuhalo, mikser, plitka posuda za pečenje kruha, lonci s poklopcima (veliki i mali), kuhinjska

vaga, tava, cjediljka i sito, lijevak, zaimača, sokovnik, lopatica, mjerne šalice, mjerne žlice,

pjenjača, zdjele, kuhače, drobilica za krumpir, valjak za tijesto, tanjuri, šalice, čaše, ručni

mikser za jaja i šlag i sl.

U centru dramske i obiteljske igre se trebaju naći: razne lutke, krune, stara auto truba, stari

volan, stari telefon, zvona, kocke, gumbi, karton, papir u boji, odjeća za preoblačenje, haljine,

bubnjevi, lijevak, rukavice, ljepilo, šeširi, glazbeni instrumenti, kuhinjske potrepštine i pribor,

11

veliko ogledalo, velike prazne kocke, kozmetika, maske, prostirači, stari nakit, papirnati tanjuri

i vrećice, papirnati ubrusi, slike životinja, pjesme, lonci i zdjele, snimke životinjskog glasa,

šalovi, kutije od cipela, stara obuća, čarape za izradu lutaka, štapovi, karton ambalaža, knjige,

kravate, alati, crijevo za vodu, perike, papir za omatanje, konac, predivo, naočale, rekviziti za

igre sa životinjama (repovi, uši, nosovi), lažni brkovi, štap, značke i zviždaljke, stetoskop, gaza,

zavoji, boce, vata, lažni novac, blagajna, košare, ambalaža , voštano voće i povrće, metle,

spužve, krpe, ubrusi itd.

U centru za početno čitanje i pisanje trebaju biti: prostor za pisanje, stol za izrađivanje knjiga,

centar za slušanje, olovke, flomasteri i bojice, papire s i bez crta, slikovnice, priče,

enciklopedije, spajalice, bušilica za papir, plakati, brošure, reklamni leci, pisma – sve različite

veličine, debljine i oblika slova

U centru za matematiku i manipulativne igre mogu se naći: jedinične kocke, brojevi na podu,

oprema za mjerenje, brojevni nizovi, parket, kocke s tri obilježja (atributne kocke), kovanice,

sat, puzzle i slagalice, umetaljke s čavlićima, Lego i Duplo kocke, domino, perlice u boji,

magneti u boji i sl.

U centru za glazbu predviđamo: prazne plastične posude s poklopcima, konzerve, kutije s

rižom, grahom, gumbima i sl., prirodni materijali, sjemenke i tikvice, gumene trake, kutije,

cijevi, žica, kocke, brusni papir, sve što lupa, plastične boce, cijevi i sl, glazbeni instrumenti,

note i crtovlje od drveta, CD player, radio aparat, snimke poznatih melodija i zvukova iz

prirode, glazbeni memory itd.

U centru za istraživanje prirode predviđamo: mali akvarij, vagu, barometar, baterije, sjemenke,

kantice, svijeće, satove, limenke, kompas, ambalaže, boje za hranu, lijevak, oruđe za vrt, ljepilo,

čekić, povećalo, zmaja, deterdžent, ključeve i brave, magnete, mjerne šalice, čavle, stare

časopisi, plastične vrećice i šalice, kliješta, zemlju za lončanice, prizmu, koloture, kamenje,

gumene trake, odvijače, vijke, kutije za cipele, spužve, stetoskop, konopac, termometar, kanticu

za zalijevanje, konac, gumbe itd.

Centar za igru s pijeskom i vodom će imati: mjerne šalice, kalupe, pjenjače, deterdžent, pluto,

spužve, čamce i brodiće, pribor za gradnju splavova od različitih materijala, kamenje, lopatice,

četke, kantice, posuđe, lutke, lijevke, vage, štapiće, cjediljke, sita itd.

Svi navedeni materijali će biti logički grupirani i smješteni u odgovarajućim centrima koji su

jasno odvojeni. Police, tepisi, ormari, pregrade, stolovi i sl. će se koristiti za razdvajanje

12

prostora. U centrima gdje se sluša glazba, čita i razmišlja postojat će jastuci i mekani namještaj,

a na podu tepih. Soba dnevnog boravka organizirat će se tako da odgajatelj može vidjeti centre

aktivnosti i djecu u njima. Materijali i dječji radovi bit će izloženi na posebnim panoima.

Osigurat će se mjesto gdje djeca mogu držati osobne stvari, a što je svakako ne manje bitno je

da će se voditi računa da djeci bude omogućeno slobodno kretanje po prostoru. To je sadržajno

i smisleno u skladu sa sigurnosno- zaštitnim i preventivnim programom vrtića.

ZA OZRAČJE

Cilj nam je:

- postići atmosferu skladnog življenja uz poštovanje prava djece, roditelja, djelatnika i

članova lokalne zajednice

- potencijalni utjecaj rizičnih čimbenika svesti na minimum uporabom zaštitnih mjera i

postupaka

- prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva.

ZA DJELATNIKE VRTIĆA

Cilj nam je:

- osnaživati osobnih i profesionalnih kompetencije svih i poticati primjereno, funkcionalno

djelovanje u međusobnom odnosu, prema djeci i članovima obitelji

- razvijanje svijesti o osobnoj odgovornosti za dobrobit djece i njihov cjelovit razvoj

- osiguranje prilika za refleksiju prakse

- promocija humanih vrijednosti

- razvijanje odgovornosti u vlastitoj praksi i međusobnim odnosima s drugim djelatnicima

- razvijanje svijesti o mjestu i ulozi svakog djelatnika u procesu rada ustanove i promocije

kvalitetne prakse.

1.5. KURIKULUM VRTIĆA

Kada pogledamo postavke Nove paradigme djetinjstva vidjet ćemo da na djetinjstvo

pokušavamo gledati ozbiljnim i uvažavajućim očima svjesni da je to važno razdoblje

čovjekovog života te da su naša osnovna opredjeljenja u radu usmjerena na djetetovu osobnost,

njeno razumijevanje i uvažavanje.

Program rada naše ustanove i kurikulum temeljimo na:

13

• načelima konstruktivizma prema kojem je učenje interaktivni proces u kojem je dijete

aktivno biće, a uključuje i odrasle osobe, drugu djecu i cjelokupno okruženje

• oslonjen je na razvojno primjerenu praksu, dakle temeljen je na poznavanju dječjeg razvoja,

na spoznaji da sva djeca u svom razvoju prolaze kroz zajedničke razvojne faze, ali da je pri

tome svako dijete jedinstveno individualno biće

• potrebi za individualizacijom kako prostora tako i plana i programa interakcije odraslih s

djecom jer tek kada je iskustvo individualizirano dijete se može razvijati i napredovati vlastitim

tempom

• učenju kroz igru s obzirom da igra i razvoj teku u ranoj i predškolskoj dobi paralelno

• sudjelovanju obitelji- jer je za djecu u predškolske dobi sudjelovanje članova njihovih

obitelji u programu važno stoga što modelira odnos koji se od njih očekuje i u školi.

• okruženju usmjerenom na dijete koje se promišlja imajući na umu dva načela: važnost

vlastite interakcije djeteta sa svijetom oko sebe i poticaja koje kroz nadogradnju znanja,

interesa, potreba i sposobnosti ono pruža.

• prepoznavanju i praćenju darovite djece i djece s teškoćama u učenju i ponašanju

• pružanju pomoći djeci s teškoćama i senzibiliziranju ostale djece za njihove potrebe,

pružanje pomoći i suradnju.

Bitne zadaće su definirane djelovanjem sljedećih čimbenika:

- djetetovim specifičnim razvojnim potrebama

- interesima i sposobnostima djeteta rane i predškolske dobi

- potrebama spoznajnog razumijevanja svijeta u kojem dijete živi

- individualnim razlikama u svim važnim razvojnim područjima

- različitim obiteljskim kulturama djece

- potrebom za početnim razvojem stvaralačkih i izražajnih potencijala djeteta.

2. PROGRAMI

Ove godine rad se odvija u novom matičnom objektu u kojem postoji 4 jasličke i 6 mješovitih

vrtićkih skupine i u dva područna objekta: u Čavlima (tri mješovite odgojne skupine) i Gradu

Grobniku ( jedna mješovita odgojna skupina). U podružnicu u Čavlima upisano je 44 djece u

14

dobi od 3 – 6 godina u dvije mješovite odgojne skupine. U matičnom vrtiću ,,Čavlić” u Čavlima

je u rujnu upisano 139 djece u dobi od 3. do 6. godine u šest vrtićkih mješovitih odgojnih

skupina i 54 dijete u dobi od 1 do 3 godine u 4 jasličkih skupina.

U podružnici „Petešić“ u Čavlima upisano je 52 djece u dobi od 3 – 6 godina u tri mješovite

odgojne skupine.

U podružnici „Grad Grobnik“ u jednu mješovitu skupinu upisano je 14 djece u dobi od 3

do 6 godina.

Za korisnike je organiziran 10 satni program odgoja i obrazovanja. Za ovu godinu nije

predviđen rad u večernjim satima, niti drugačiji oblik kraćeg boravka djeteta u vrtiću jer se za

takvu vrstu usluge nismo dobili dovoljan broj upita zainteresiranih korisnika. Planira se

roditeljima ponuditi kraći likovni program i uvodni tečaj učenja engleskog jezika te radionica

za darovite.

U DV „Čavlić” se radi prema koncepciji Korak po korak i Reggio pedagogije, a tamo gdje

se može prema koncepciji Vrtić kao dječja kuća. Pokušat ćemo se toga i dalje držati prilikom

planiranja i realizacije rada u vrtićkom i jasličkom programu te ga organizirati tako da najbolje

elemente spomenutih pedagoških koncepcija učinkovito kombiniramo stvarajući

prepoznatljivu kulturu ustanove.

U konačnici cilj nam je cjelovit razvoj, odgoj i učenje svakog djeteta i razvoj njegovih

kompetencija. Pri tome bi se trebalo voditi računa da bi trebalo svakom djetetu osigurati

iskustvo autonomnog ponašanja vodeći računa da se pri tome zadrži okvir funkcioniranja

ustanove u cjelini i njenih dijelova. Autonomija će se ostvarivati u procesima usmjerenim

razvoju samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja djeteta, neovisnosti, kritičke

sposobnosti, samopouzdanja i racionalnog pristupa životu

Potrebno je osigurati uvjete za usvajanje novih znanja, vještina, vrijednosti i stavova, a

prema članku 3 stavak 4 Državnog pedagoškog standarda i preporukama Vijeća EU-a i

Europskog parlamenta iz 2006. to je definirano kao potreba i obveza da se kod djece razvijaju

ključne kompetencija za cjeloživotno učenje i funkcioniranje u društvu. Cilj će se ostvarivati

putem različitih oblika i načina učenja u kojima će dijete imati ulogu aktivnog sudionika u

procesu vlastitog učenja i razvoja koji se odvijaju kroz konstrukciju i sukonstrukciju znanja i

iskustava− s naglaskom na igri koja je u ovoj dobi prirodan oblik učenja.

Kurikularni pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži promjene metoda i oblika rada.

Predviđeni su otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji djeci i odgajateljima pružaju

mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi

15

se o interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odlučivanju

te omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja. U planu predviđamo ove

metode, oblike i načine rada: istraživačka rad, rad temeljen na djetetovom iskustvu, projektni

pristup, multimedijska proučavanje sadržaja, individualizirani pristup djetetu, interdisciplinarni

pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti,

problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično. Prednost se daje

socijalnomu konstruktivizmu u kojemu dijete, uz podršku odgajatelja, često kroz igru, samo

istražuje i konstruira svoje znanje.

Važno je na umu imati da ishodi cjeloživotnog učenja trebaju ponajprije voditi ka

ostvarivanju i razvoju osobnih potencijala i u konačnici ka tome da svako dijete postane aktivni

građanin našega društva. Ono što moramo stalno imati na umu su vrijednosti koje bismo u

našem svakodnevnom radu trebali promicati poput znanja, identiteta, humanizma i tolerancije,

odgovornosti, autonomije i kreativnosti.

2.1. REDOVITI PROGRAM

Uvjeti za razvoj i učenje kroz igru planiraju se unaprijed, a usmjereni su na:

raznovrsnost poticaja kroz integracijski pristup, aktivnu uključenost djece, razvojnu

primjerenost i poticajnost, kreativnost i izražavanje, mogućnost izražavanja osjećaja,

mogućnost izbora itd. Kroz bogatu ponudu konkretnih i djetetu zanimljivih materijala potiče

se aktivno konstruiranje znanja i iskustava odnosno učenje činjenjem. Raznovrsnost,

dostupnost, količina i način ponude materijala promovira neovisnost i autonomiju učenja i

razvoja djeteta.

Imat ćemo na umu preporučene tematske oblasti unutar kojih dijete stječe navedene

kompetencije, a koje su prema kurikulumu:

Ja – slika o sebi:

Kroz različite aktivnosti i poticaje planira se raditi na:

poticanju samostalnosti djece (aktivno sudjelovanje djeteta u aktivnosti svlačenja,

oblačenja, obuvanja, uvježbavanja kulturno-higijenskih navika, pozitivnog odnosa prema

osobnim stvarima, kulture uzimanja obroka, usvajanja radnih navika)

poticanju i usavršavanju prirodnih oblika kretanja kroz elementarne igre i druge oblike

tjelesnih aktivnosti

16

razvoju samopouzdanja svakog djeteta

razvoju grafomotorike (pravilan hvat olovke, orijentacija na papiru, percepcija,

koncentracija pažnje sukladno razvojnim sposobnostima i individualnim razlikama djece i

njihovim interesima)

uvažavanjem individualnih stilova i strategija učenja djece osigurat će se uvjeti za osobne,

autentične doživljaje i iskustva o sebi, drugima i svijetu

Ja i drugi (obitelj, druga djeca, vrtić i lokalna zajednica)


dječjem samostalnom istraživanju podataka o sebi i obitelji, imenima roditelja,

rodbinskim odnosima, mjestom stanovanja i ostalim činjenicama relevantnim za dijete

razvijanju vještina snalaženja u prometu

upoznavanju sa školom, pojmom učitelja i razreda

obilježavanju važnih datuma i događanja u obitelji i vrtićkoj skupini

poticanju upotrebe govora u opisivanju, pričanju, prepričavanju, objašnjavanju

doživljenog, željenog, predviđenog, zamišljenog

stvaranju uvjeta za različite oblike izražavanje djece (govorno, glazbeno, likovno,

scensko)

razvijanju socijalnih vještina (poticanje primjerenog izražavanja potreba, osjećaja,

mišljenja i stavova, uvažavanje, tolerancija, poštivanje zajedničkih pravila, rješavanje

konflikata, suradnja)

upoznavanju dječjih prava, ali i obveza te njihovog ostvarivanja u konkretnim životnim

situacijama

Svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj)


razvoju sposobnosti uočavanja veza i odnosa među stvarima i pojavama: prirodne pojave,

društvena zbivanja, fizičke pojave, stvari

17

osiguranju uvjeta za razvoj osnovnih (prepoznavanje i imenovanje) i viših misaonih

procesa: klasifikacija, uspoređivanje, povezivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih odnosa,

otkrivanje i istraživanje zakonitosti

osiguranju prilika za doživljaj različitih umjetničkih djela (glazbenih, likovnih, scenskih,

književnih i dr.)

stvaranju uvjeta za razvoj predčitačkih i predmatematičkih vještina

poticanju pravilnog književnog govora, bogaćenje dječjeg rječnika i strukture rečenice

njegovanju grobničke čakavštine

organiziranju što češćeg boravaka i kretanja u prirodi

razvijanju pozitivnog odnosa prema prirodi i okruženju

poticanju usvajanja zdravog načina života i s njim povezanih navika

poticanju prepoznavanja i njegovanja vrijednosti održivog razvoja

istraživanju i manipuliranju novim materijalima i njihovoj uporabi na različite načine

prepoznavanju mogućih opasnosti u različitim situacijama: na ulici, vrtiću i roditeljskom

domu.

Vrijednosti kojima kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost, identitet te

odgovornost.

Znanje– znanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje su temeljni pokretači razvoja društva i

svakoga pojedinca. Omogućuju mu bolje razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i

svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama te uspjeh u životu i radu.

Solidarnost – pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece da budu osjetljivi za druge, za

obitelj, za slabe, siromašne i obespravljene, za međugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za

cjelokupno životno okružje.

Identitet – odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga

identiteta pojedinca pri čemu bi čovjek trebao postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj

nacionalni identitet, svoju kulturu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu. Odgoj i obrazovanje

18

trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujući s poštivanjem

različitosti.

Odgovornost – odgoj i obrazovanje potiču aktivno sudjelovanje djece u društvenomu životu i

promiču njihovu odgovornost prema općemu društvenomu dobru, prirodi i radu te prema sebi

samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno ponašanje pretpostavlja smislen i

savjestan odnos između osobne slobode i osobne odgovornosti.

Kada promišljamo ishodište odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi jednim

dijelom ono je definirano kao osiguranje dobrobiti za svako dijete. Kada govorimo o dobrobiti

onda mislimo na:

- osobnu i emocionalnu dobrobit ( da se svakom djetetu osigura da bude zdravo, sigurno

prihvaćeno i zaštićeno i da se dobro osjeća)

- obrazovnu dobrobit ( da svako dijete u vrtiću/jaslicama uspješno funkcionira i u punoj mjeri

razvije svoje potencijale − spoznajne, kreativne, motoričke)

- socijalnu dobrobit ( uspješna socijalna interakcija i postavljanje temelja za postupan razvoj

socijalnih kompetencija.

Za ovu pedagošku godinu planiramo raditi na sljedećim zadaćama i područjima:

Zadaća 1.: Nastaviti rad na praćenju i bilježenju razvoja i procesa učenja djece u svrhu

njihovog boljeg razumijevanja

Tijekom cijele godine raditi ćemo na tome da mape postanu što jasnija slika razvojnog

procesa svakog pojedinog djeteta. S vremenom će one postati jedan od važnih oslonaca u

planiranju odgojno-obrazovnog rada. Roditelji ih mogu nositi kući i skupa s djecom

razgledavati i komentirati, a otvorit ćemo i mogućnost nadopune mapa materijalima skupljenim

od kuće.

Sadržaj:

- svakodnevno brinuti o adekvatnoj strukturi prostora u sobama dnevnog boravka djece kao i

o zajedničkim vrtićkim prostorima uvažavajući aktualne potrebe i interese djece kao i njihove

različitosti

- osigurati bogato, raznovrsno i poticajno materijalno okruženje, odnosno okruženje puno

mogućnosti za igru i učenje

19

- i dalje razvijati vještine promatranja djece u različitim aktivnostima kao i uvježbavati tehnike

dokumentiranja i bilježenja opaženog

Dokumentiranje aktivnosti djece vršit će se putem:

a) individualnih dječjih mapa

b) uradaka djece (crteži, knjižice, zapisi); verbalnih zapisa djece (hipoteze, rasprave, pitanja)

c) različitim zabilješkama o dječjim dramskim, glazbenim i izričajima pokretom- snimke,

fotografije, diktafonski zapis, izložbe trodimenzionalnih radova u prostoru SDB ili zajedničkim

prostorima vrtića

d) anegdotskim zabilješkama

e) foto i video zapisima

f) mapama grupnih aktivnosti

g) bilješkama odgajateljica u mapama, dnevnicima rada, izvješćima, putem PPP i video

snimaka koje će popratiti svojim komentarima.

- razvijati komunikacijske vještine odgajateljica i djece

- nastaviti rad na stvaranju uvjeta za integrirano i suradničko učenje djece, odgajateljica i drugih

sudionika odgojno-obrazovnog procesa

- raditi na održavanju dosadašnjih kvaliteta vrtićkog ozračja; povjerenje, prihvaćanje i podrška

u procesu učenja i istraživanja su od prioritetne važnosti

- koristiti postojeću i novu dokumentaciju za informiranje roditelja o načinima učenja djece u

vrtiću kao i njihovom napredovanju (razvojne mape, dosjei na nivou skupine, plakati sa

stručnim komentarima odgajateljica)

- u procesu učenja odgajateljica i djece koristiti samorefleksiju i samoevaluaciju kao vid meta-

kognitivnih procesa

Nositelji: odgajateljice, pedagoginja

Vrijeme provedbe: tijekom godine

20

Zadaća 2. : Projektni pristupi u radu i unapređenje suvremenih procesa učenja predškolske

djece- tema za cijelu godinu razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje

Na posredan način ćemo poticati spoznajni razvoja jer planiramo raditi na :

- ovladavanju komunikacije na materinjem jeziku (slušanje pročitanog i izgovorenog s

razumijevanjem, korištenje govora tako da bude razumljiv slušateljima, izražavanje misli i

osjećaja govorom, eksperimentiranje s riječima i glasovima, pričanje priče u slijedu,

prepoznavanje povezanosti između govornog i pisanog teksta, poticanje interesa za pisanje)

- ohrabrivanju djece i njihovom poticanju na rješavanje problema - promatranje i istraživanje,

poticanje znatiželje i interesa za rješavanje problema: pretpostavljanje, planiranje,

zaključivanje, razvoj kritičkog mišljenja uz uporabu tehnike transformativnog dijaloga, razvoj

stvaralačkog mišljenja

- razvoju logičko- matematičkog mišljenja (grupiranje predmeta prema različitim osobinama,

rekonstruiranje i uočavanje slijeda događanja, rješavanje logičkog niza, razumijevanje

količinskih, prostornih odnosa i vremenskih pojmova, prepoznavanje i imenovanje

geometrijskih oblika, boja)

- vježbanju predmatematičkih vještina i vještina predčitanja i predpisanja

- stjecanju iskustava i spoznaja o prirodnoj (svijet biljaka i životinja, godišnja doba) i

društvenoj sredini (moje mjesto Čavle, moj zavičaj, snalaženje u prometu, kulturno-higijenske

navike, zanimanja ljudi, povijesna i kulturna baština)

Sadržaji:

- osigurati da se rad na projektu odvija uz jasan prethodan plan i uvažavanje faza koje takav

rad predviđa kako se on ne bi pretvorio u rascjepkanu, nasumičnu obradu pojedinih tema

- ukoliko se tema projekta obrađuje na razini ustanove ili podružnice potrebno je zajedničko

planiranje svih odgajateljica

- poticati odgajateljice da na primjeren način organiziraju, podržavaju i razvijaju projekte kao

najprirodniji oblik integriranog učenja

- koncipirati projekte (pratiti dječje interese i ideje) kao sklop istraživačkih aktivnosti (tijekom

godine raditi pod projekte s različitom tematikom koju iniciraju djeca)

- na što različitije načine dokumentirati sve etape rada na projektu: bilježenje dječjih izjava,

fotografiranje, prisjećanje na ključne događaje povezane s projektom, bilježenje rasprava, video

dokumentacija i objedinjavanje podataka u obliku panoa ili razvojne radne mape skupine

21

- osposobljavati djecu da samostalno uče i tragaju za novim spoznajama (stvarati uvjete za

to)

- rješavati eventualne probleme tijekom rada po načelu: suradnja, a ne sukob

- prezentirati projekte zainteresiranim osobama: roditeljima, djeci, lokalnoj zajednici; na webu,

u časopisu Gmajna i ljetopisu, kao i po pozivu- na stručnim skupovima za što će biti zadužena

posebna interesna skupina odgajateljica.

Nositelji: odgojiteljice, pedagoginja, ravnateljica (osiguranje potrebnih materijala)

Vrijeme provedbe: kontinuirano, tijekom cijele godine

Zadaća 3.: Raditi na razvijanju navika svakodnevne komunikacije odgajateljica-djeca i dijete-

dijete kao dijela dnevnog rituala s naglaskom na proces transformativnog dijaloga, rasprave i

debate – komunikacijske vještine djece i odgajateljica

Kao dio dnevnog rituala potrebno je razvijati naviku svakodnevnog razgovora i dogovora

između djece i na relaciji dijete-odgajateljica. Ovako se može njegovati dobra radna atmosfera

u skupinama i vrtiću kao cjelini, djeca se osjećaju uvaženo i prepoznato, a proces planiranja

odgojno-obrazovnog rada postaje usklađeniji sa sposobnostima i sklonostima kao i aktualnim

potrebama i interesima djece. Proces transformativnog dijaloga koji su 'stare' odgajateljice

upoznale tijekom jedne od prošlih pedagoških godina, prepoznat je kao veoma koristan.

Sadržaji:

- pokušati u svim vrtićkim skupinama uvesti redovito vrijeme tijekom kojeg će se svakoga

dana razgovarati s djecom

- u svakodnevni rad uvesti transformativni dijalog

Nositelji : odgajateljice, pedagoginja

Vrijeme provedbe : tijekom godine

Zadaća 4.: Nastaviti rad na personaliziranju odgojno-obrazovnog rada: brinuti o višestrukim

inteligencijama i različitim stilovima učenja djece s naglaskom na osmišljavanje poticaja i

aktivnosti koje uvažavaju različitosti

22

Različiti stilovi učenja i višestruke inteligencije djece moraju se uvažiti kroz ponuđene

materijale i sadržaje u svakoj skupini i vrtiću kao cjelini. Tako će vrtić postati mjesto gdje se

dijete osjeća prepoznato, priznato i prihvaćeno.

Sadržaji:

- prilikom rada na nekim zadacima potrebno je imati na umu koncept višestruke inteligencije

i njen utjecaj na aktivnosti, učenje i ponašanje djece

- različite stilove učenja primijeniti na materijalno okruženje u vrtiću

- kontinuirano dokumentirati zapažanja o djeci iz skupine kako bismo saznali njihove

karakteristike (vezane za ova dva prethodno navedena pitanja) i upotpunjavati dječji

dosje/razvojnu mapu

- dobivene podatke koristiti u radu s roditeljima (informacije, edukacija kako bi što bolje za

svoje dijete odabrali aktivnosti u slobodnom vremenu, igračku i sl).

Nositelji : odgajateljice, pedagoginja

Vrijeme provedbe : tijekom godine

Zadaća 5.:_U narednoj pedagoškoj godini nastavit ćemo posebnu pozornost posvećivati

čitanju, pričanju priča, predstavama za djecu i s djecom i komunikaciji nakon pročitanog i

pogledanog

Poticanje kreativnog izražavanja i stvaralaštva realizirat će se kroz:

- svakodnevno poticanje radoznalosti i aktivnog stvaralačkog odnosa

- razvijanje kreativnosti i poticanje mašte

- poticanje različitih oblika izražavanja i stvaranje: govorno, glazbeno, scensko, likovno,

tjelesno...

- uočavanje ljepote umjetničkih djela i različitih oblika stvaralaštva

Prema dogovoru ove godine postoji interesna skupina odgajateljica koja će pojačano raditi na

ovim temama i ostalima predlagati sadržaje i metode rada. Sa svima ostalima treba raditi na

daljnjem razvoju njihovih kompetencija. Neki od mogućih pravaca djelovanja su:

- pregledati postojeću literaturu i odabrati najbolje i najprikladnije priče

- preći tekst i vidjeti je li razumljiv tj. trebamo li neke njegove dijelove preformulirati….

- uvježbati tečno čitanje uz dramatizaciju

- pregledati dosje s igrokazima i označiti one koji bi bili zgodni za djecu-glumce

23

- izdvojiti najbolje za izvedbu u ovoj godini

- pogledati koje priče u slikama postoje u našoj arhivi i razmisliti koje bismo priče mogli

s djecom ilustrirati

- objediniti priče koje smo po zadatku pripremili prema tehnici transformativnog dijaloga

i spremiti u zaseban spremnik

- razmisliti o kazalištu u vrtiću: osmisliti scenu i planirati mjesto gdje će se nalaziti

- raditi na izradi lutaka kada god imamo vremena

- s knjižničarkom gđom Jadrankom Fućak dogovoriti nabavku preporučenih slikovnica i

knjiga za djecu predškolske dobi (imamo preporuke iz DVO)

- s roditeljima dogovoriti da kao čitači priča gostuju u skupini

- uvesti razgovor kao dio obveznog dnevnog rituala

Za djecu jasličke dobi potrebno je, kao i protekle godine izvoditi interne predstave kako bi se

navikla na drugačije okruženje i poticaje.

Zadaća 6.: Raditi na osmišljavanju novih sadržaja i aktivnosti koje se nude na vanjskom

prostoru vrtića i u dvorani / integrirano poučavanje

Kada govorimo o cjelokupnom vanjskom prostoru vrtića (poticaji, centri, aktivnosti,

integracija sadržaja) ove godine je za njih pojačano zadužena interesna skupina koja će se baviti

sportskim aktivnostima. U obzir može uzeti neke od ranijih prijedloga odgajateljica:

- razmotriti mogućnost kreiranja malog eko vrta u prednjem dijelu novog vrtića jer je

neiskorišten, a sunčan

- osmisliti izradu poticaja i didaktičkih igara- loptice, obruči, tunel za provlačenje i

izvlačenje

- uvesti u upotrebu još prirodnih materijala: grede, štapovi, drveni obluci, špaga,

drvene palete

- ukoliko se budemo bavili plesom (tradicionalnim i modernim) vanjski prostor nam

može dobro poslužiti za vježbu

- možemo čitati i pričati priče na vanjskom prostoru

- glazbeni kutići s udaraljkama i šuškalicama (koje možda mogu i ostati vani)

- izvoditi igrokaze na vanjskom prostoru

Kada govorimo o radu s djecom rane dobi vodit ćemo se sljedećim standardima kvalitetne

prakse:

* kroz odnose sa svakim djetetom prepoznaju se i cijene djetetova jedinstvenost, potencijali,

kompetencije, sklonosti i osobni stil komunikacije i djelovanja.

24

* odnosi se njeguju kroz usklađene interakcije koje stvaraju sigurnu privrženost

* odnosi se njeguju kroz strategije kojima se potiče dijalog.

* njeguju se odnosi s djecom i djece međusobno

* podržavajući odnosi s djecom rane dobi olakšavaju rutinske i ne rutinske prijelaze među

aktivnostima

2.2 KRAĆI LIKOVNI PROGRAM

Našim korisnicima i stanovnicima lokalne zajednice, posebno djeci, se planira ponuditi i kraći

likovni program. Namijenjen je djeci predškolske dobi koja su polaznici vrtića kao i onoj koja to

nisu, a žive u lokalnoj zajednici. Ukoliko bude dovoljan broj zainteresiranih odvijao bi se

paralelno u dvije grupe od 15 polaznika. Predviđen raspored likovnih radionica bio bi dva puta

tjedno (za obje grupe), u trajanju od po 90 minuta u popodnevnim satima od 17.30 do 19.00 h.

Cilj programa je da se kroz ponuđene aktivnosti i poticaje (različite oblike likovnog stvaralaštva)

osiguraju prilike za interpretaciju djetetovog iskustva, tj. njegovog osobnog doživljaja i spoznaje

sebe, drugih i svijeta oko sebe kao i ostvarivanje i razvoj osobnih potencijala svakog djeteta.

Provedbom programa realiziralo bi se pravo i zadovoljilo potrebe većeg broja djece i roditelja iz

lokalne zajednice za uključivanjem u neki od oblika organiziranog izvan obiteljskog ranog

odgoja i obrazovanja. Voditeljice programa su Branka Dupor Hasanović, odgajateljica

predškolske djece sa srednjoškolskom diplomom: likovna umjetnosti dizajn, kiparski dizajn i

Gorana Repka, odgajateljica predškolske djece .

Osnovne zadaće programa bi bile:

- zadovoljavanje razvojnih potreba djece, korisnika programa

- pružanje prilike za dječje autentično likovno izražavanje, njegovo uvažavanje i prihvaćanje

- razvoj taktilne percepcije, stjecanje iskustva dodirom (dodir, osjeti, oblici, osobine, veličine,

strukture, teksture, predmeti, materijali, prirodna sredina, oblikovanje)

- razvoj prirodne osjetljivosti i sposobnosti doživljavanja, primanja, razumijevanja, izražavanja i

stvaranja raznovrsnim tehnikama i likovnim materijalima,

- razvoj osjetljivosti oblikovanja na plohi ( na papiru, kartonu, pijesku; točka , crta, mrlja, ploha,

tekstura, boja, ton, slučajni oblici, oblici za prikaz, simboli; sklad, kontrast, niz, ritam, dinamika)

- razvoj osjetljivosti za oblikovanje (volumen, ploha, površina, boja, prostor, modeliranje,

građenje, konstrukcije, odljevi; cjelina, dijelovi, detalji)

25

- razvoj osjetljivosti za oblikovanje prostora ( konstrukcije, kompozicije, cjeline, detalji, nizovi,

ritam, dinamika, grupe, odnosi prostora i volumena, uređenje, organizacija prostora)

- razvoj vještina svladavanja različitih tehnika oblikovanja (jednostavno i složeno oblikovanje,

rješavanje problema, kako slikati kistom, koncem, komušinom; kako slikati na mokrom ili suhom

papiru, mozaici od papira, sjemenki, komadića keramičkih pločica, tkanje, oblikovanje slamom)

- razvoj osjetljivosti za kombinacije (spajanje, sastavljanje, slaganje; nizanje, grupiranje, ritam-

izmjena elemenata: boja, linija, oblika, veličina, materijala; raspored na plohi, u prostoru;

osjetljivost za odnose likovnih elemenata i materijala, estetski izgled)

- razvoj likovne imaginacije i kreativne apsorpcije ( sposobnost zamišljanja, iskazivanja slikovnog

dojma osjetilnoga i emotivnoga, doživljenog, mašte, oblikovanje na plohi i u prostoru)

- razvoj likovne invencije (domišljatost u izražavanju: različitim ili točno određenim materijalima,

ali na drugačije načine)

- kroz zajedničke aktivnosti i druženje poticati upoznavanje i međusobno uvažavanje sve djece

korisnika programa

- koristiti likovnu radionicu kao mjesto promoviranja vrtića u cjelini, njegovog rada, kulture i

načina na koji promatra partnerstvo sa korisnicima njegovih usluga, ali i stanovnicima lokalne

zajednice.

Programom se predviđa upoznavanje i korištenje sljedećih tehnika:

1. crtačke: ugljen, olovka, flomasteri, lavirani tuš, tuš-pero,

2. slikarske: akvarel (mokro na mokro), akvarel, gvaš, tempera, akvarel na zrnastoj podlozi,

slikanje staklenim ili drvenim kuglicama, batik, pastel, grataž, kolaž,

3. grafičke: kolažni tisak, monotipija, pečatni tisak, otiskivanje pločicama od stiropora,

4. kiparske: kaširanje, plastelin, glina, kaširana papir-plastika, glina,, oblikovanje žicom, rad s

kamenom,

5. arhitektonske tehnike: izrada maketa,

6. primijenjena umjetnost: slikanje na svili, filcanje vune, tkanica, mozaik, izrada scenografije,

oblikovanje spužvom, izrada ginjol lutaka, izrada marionete od papirne ambalaže ili drugih

materijala, šivanje i izrada lutke zijevalice, izrada nakita, oblikovanje papirne pulpe i sl.

Programom se planira individualni, grupni rad, rad u parovima ili manjim grupama.

Uloga voditelja radionica biti će upoznati korisnike s novim tehnikama i materijalima, pratiti

njihove potrebe i interese, utvrđivati partnerske odnose s roditeljima djece koja pohađaju vrtić,

a ostalim korisnicima prezentirati način rada ustanove i sve što ona nudi.

Zbivanja i tijek aktivnosti voditeljice će dokumentirati fotografskim zapisima i video

snimkama koje se mogu upotrijebiti u svrhu promocije programa, ali i ustanove u cjelini.

26

Korisnici programa mogu izrađivati nove i korisne predmete i poticaje koji imaju uporabnu

vrijednost kod kuće i u vrtiću.

KRATKI PROGRAM UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Na početku pedagoške godine anketirat ćemo roditelje kako bismo utvrdili koji broj

djece bi ove godine bio uključen u uvodni tečaj učenja engleskog jezika. Već šestu godinu

planiramo surađivati sa školom za strane jezike ,,Linguae'' iz Rijeke koja je po načinu rada i

filozofiji odnosa prema djeci predškolske dobi najusuglašenija s našim radom. Program je

namijenjen uzrastu djece od 4 do 7 godina. Pored ovako organiziranog rada na učenju stranog

jezika pokušavamo uspostaviti naviku situacijskog učenja koji je, prema Nacionalnom

kurikulumu, učinkovitiji i djeci ove dobi primjereniji.

2.3. PROGRAM PREDŠKOLE

Tijekom listopada planiraju se upisi djece u program predškole. Očekujemo oko 20 prijava.

Program će trajati 250 sati u razdoblju od 1. veljače do kraja svibnja. Odvijat će se u

popodnevnim satima u matičnom objektu vrtića jer ove pedagoške godine nemamo drugačijih

prostornih mogućnosti. Voditeljica programa bit će naknadno određena natječajem s ugovorom

na pola radnog vremena. Ona se vidi kao kreator izvedbenog programa i njegov neposredan

izvršitelj.

U radu predškole bit će uključeni pedagoginja i viša medicinska sestra vrtića. Pedagoginja

će sudjelovati u planiranju i praćenju neposrednog rada s djecom, organizirati stručno

usavršavanje odgajatelja i različite oblike suradnje s roditeljima i lokalnom zajednicom. Viša

medicinska sestra nadzirat će higijensko stanje i održavanje čistoće prostora, provoditi

higijensko epidemiološke mjere, mjere profilakse i primarne prevencije, sudjelovati u edukaciji

odgajatelja, djece i roditelja na temu zdravlja i zdravstvene zaštite.

Osnovni cilj programa predškole je završna priprema djeteta za polazak u školu,

poticanje njegova cjelovitog razvoja i socijalizacija u skupini vršnjaka. Osim razvijanja

vještina poput grafomotorike, predčitalačkih i predmatematičkih vještina, naglasak je na

razvoju djetetovih umijeća i znanja u svim razvojnim područjima (tjelesnom,

emocionalnom, socijalnom i intelektualnom) za što će se osigurati sigurno i podržavajuće

okruženje. Zadaća nam je da se kod djece razvijaju ključne kompetencije za cjeloživotno

27

učenje i funkcioniranje u društvu. Važno je na umu imati da ishodi cjeloživotnog učenja trebaju

ponajprije voditi ka ostvarivanju i razvoju osobnih potencijala i u konačnici ka tome da svako

dijete postane aktivni građanin našega društva. Ono što moramo stalno imati na umu su

vrijednosti koje bismo u našem svakodnevnom radu trebali promicati poput znanja, identiteta,

humanizma i tolerancije, odgovornosti, autonomije i kreativnosti. Cilj i zadaće će se ostvarivati

putem različitih oblika i načina učenja kroz igru, koja je za djecu predškolske dobi prirodan

vid učenja, u kojima će dijete imati ulogu aktivnog sudionika u procesu vlastitog učenja i

razvoja. U tu svrhu predviđeni su fleksibilni didaktičko-metodički sustavi koji djeci i

odgajateljima pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje

programskih ciljeva. Ključne kompetencije na kojima ćemo raditi su komunikacija na

materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima (u našem slučaju radilo bi se i na

grobničkoj čakavštini koja za mnogu djecu predstavlja ''drugi jezik''), matematička

kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, u tehnologiji, digitalna kompetenciju,

kao i osposobljenost za procese učenja, za organizaciju vlastitog i tuđeg vremena, za

prikupljanje, analizu i vrednovanje informacija i sl., potom socijalna i građanska kompetencija,

inicijativnost i poduzetnost, njegovanje kulturne svijesti i nacionalnog identiteta, kreativno i

umjetničko izražavanje.

Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole definirao je osnovnu zadaću

programa predškole kao razvijanje i unaprjeđivanje tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i

spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za nove oblike

učenja.

Kompetencije koje dijete u godini dana prije polaska u osnovnu školu će se realizirati

kroz tri područja:

• osnovna znanja

• vještine i sposobnosti

• vrijednosti i stavovi

2.4. SURADNJA S RODITELJIMA

Otvorena, podržavajuća i ravnopravna komunikacija članova djetetove obitelji i djelatnika

vrtića potrebna je zbog toga što se jedino na taj način može osigurati primjeren odgovor na

28

individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potpora njegovom cjelovitom razvoju. Želja

nam je kroz kontinuiranu komunikaciju saznati nešto više o podrijetlu djeteta, njegovim jakim

stranama i potrebama i s tim podacima uskladiti okruženje vrtića.

Bitna zadaća je unaprijediti načine i kvalitetu informiranja roditelja o životu i radu u našoj

ustanovi. Roditelj, kao primarni odgajatelj ima potrebu i pravo biti dobro informiran o tome

kako njegovo dijete živi i razvija se u vrtićkim/jasličkim uvjetima, što se sve čini u cilju

poticanja tog razvoja, te koliko je dijete u vrtiću/jaslicama uistinu sretno i zadovoljno. Kroz

razne oblike suradnje pokušat ćemo ostvarivati partnerski odnos. Planiramo sljedeće zadaće i

poslove:

- unapređenje kvalitete individualnog informiranja roditelja o djetetu putem sadržaja iz

individualnih dosjea/razvojnih mapa, plakata i PP prezentacija i web stranice vrtića

- komunikacijski sastanci s roditeljima kao oblik suradnje i edukacije ( odgajateljice uz

konsultaciju s pedagogom)

- unapređenje suradničkih i partnerskih odnosa s obiteljima putem roditeljskih sastanaka,

kutića roditelji za roditelje; termina savjetovališta za roditelje i tematskih tekstova koje se

bave zanimljivim i aktualnim temama

- otvoren poziv roditeljima da sudjeluju u projektu PRIČOPRIČAONICA

- aktivno učešće roditelja i članova obitelji i obilježavanje Dana vrtića 25. svibnja

- upoznavanje s obiteljskom kulturom djece, tradicijom i običajima i traganje za načinima

njihove implementacije u svakodnevni rad i okruženje u vrtiću

- svakodnevna komunikacija prema roditeljima putem pismenog izvješća o tome što se

danas zbivalo u grupi; slikovni način praćenja usvojenih vještina….

UPOZNAVANJE RODITELJA S ORGANIZACIJOM ŽIVOTA I RADA U VRTIĆU

- inicijalni razgovori s roditeljima pri upisu djeteta u vrtić- pedagoginja

- roditeljski sastanak s roditeljima novoupisane djece- ravnateljica

- dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa te prezentacija roditeljima (panoi,

prezentacije preko lcd projektora)

- uređenje oglasnih ploča za roditelje; kutak roditelji za roditelje na razini grupe dodatak u

općinskom listu Gmajna

- web stranica vrtića

29

Nositelji: odgajateljice, pedagoginja, ravnateljica


UKLJUČIVANJE RODITELJA U PROCES NJEGE I ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

- aktivno uključivanje roditelja u postupno prilagođavanje djeteta na vrtić

- poticanje roditelja na sudjelovanje u prikupljanju i nabavi materijala i sredstava za rad i

igru djece

- uključivanje roditelja u neposredan odgojno-obrazovni rad i posjete izvan vrtića

- uključivanje roditelja u realizaciju različitih programa i projekata

( predstavljanje hobija ili profesije kojom se bave)

- Dan vrtića ( sudjelovanje roditelja na otvorenim vratima vrtića koji je sastavni dio

obilježavanja Dana vrtića)

- prema rezultatima ankete- uključiti zainteresirane roditelje u održavanje prostora vrtića

- otvoren poziv roditeljima za sudjelovanje u PRIČOPRIČAONICI

Nositelji: odgajateljice, pedagoginja, ravnateljica


OBLICI: Komunikacijski roditeljski sastanak po skupinama ili po određenoj problematici

više skupina

Sadržaji / teme ( prema rezultatima ankete za roditelje)

Nositelji: odgajateljice skupine, po potrebi pedagog,


Pedagoginja vrtića prisustvuje roditeljskom sastanku svake skupine po pozivu

odgajateljica i sudjeluje u razgovoru na unaprijed dogovorenu temu. Temu određuju pokazani

interesi roditelja.

Ankete, upitnici, intervjui:

- intervju roditelja novoupisane djece na početku radne godine

30

- ankete po potrebi- ukoliko nam tijekom godine bude bilo potrebno dobiti mišljenje roditelja

o nekoj temi ili ispitati njihovo mišljenje o sudjelovanju u nekim aktivnostima

Druženja , izleti, zajedničke aktivnosti, natjecanja, svečanosti:

Sadržaji:

- druženja vezana uz blagdane i svečanosti

- suradnja vezana uz sudjelovanje na Olimpijadi (postoji mogućnost da mi budemo

domaćini sljedeće Olimpijade)

- zajednički izlet -za odobrenje destinacije koja u potpunosti mora biti usklađena s

trenutnim interesima djece u skupini potrebno je ispuniti protokol koji ide u razmatranje

- sudjelovanje u maškarama

- kreativne radionice za roditelje

Nositelj: ravnateljica, odgajateljice, stručni tim


Individualni razgovori:

Svakodnevno s roditeljima razmjenjivati informacije o djeci, nuditi jednom mjesečno

termine za individualne informacije, a povremeno - po procjeni odgajatelja ili prema potrebi

roditelja ostvariti planski individualni razgovor i dogovoriti suradnju u rješavanju tekućih

problema. Po potrebi konzultirati stručnog suradnika.

Nositelji: odgajateljice skupina, pedagoginja


OSTALI OBLICI SURADNJE

Sadržaj:

- Dan vrtića 25. svibnja

- roditelj u funkciji izvođenja odgojno-obraz. rada –gostovanje- hobi, profesija, o mojoj

obitelji, čitanje priča

- uključivanje roditelja u oblikovanju i održavanju prostora vrtića

- roditelj u pripremi svečanosti, maskiranju tijekom zime, druženjima , svečanostima

31

- ogledna prezentacija rada s djecom pred roditeljima/ filmski zapis

Kutići za roditelje, leci, plakati, web stranica vrtića:

- kroz cijelu godinu putem kutića za roditelje informirati o aktualnim zbivanjima u skupini, o

razvitku i napredovanju djece i dogovoriti zajedničke strategije u odgoju djece

- u za to određene prostore ponuditi pisane materijale s različitim aktualnim temama

- za roditelje novoupisane djece pripremiti letke s osnovnim informacijama i savjetima o što

lakšem prolasku adaptacijskog perioda u vrtiću

Nositelji: ravnateljica, pedagoginja, odgajateljice


3. JOŠ NEKI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI

USTANOVE

3.1. RAZVIJANJE EKOLOŠKE SVIJESTI KOD DJECE

Ukoliko bude interesa djece uvest ćemo pojačan rad na eko temama. Cilj takvog programa

bi bio :

- uvrstiti eko sadržaje u odgojno-obrazovni rad

- usmjeravati djecu na odgovorno ponašanje prema prirodi

- ukazati na važnost brige za okoliš i očuvanje okoliša

- razviti vještine očuvanja okoliša u djeci bliskim situacijama

Eko aktivnosti u vrtiću:

- istražujemo kako očuvati biljni i životinjski svijet

- uzgajanje sadnica, sađenje cvijeća

- neoblikovani materijal koristiti u kreativnim radionicama

- skupljanje, selektiranje i zbrinjavanje papirne i PET ambalaže

- korištenje recikliranog materijala

- učenje racionalnog korištenja pitke vode

- obilježavanje eko datuma prigodnim prezentacijama

- provođenje projekata iz područja ekologije u suradnji s roditeljima

32

Eko projektima nastalim suradnjom djece i odraslih, nastojimo prenijeti eko poruke i

djelovati na razvoj ekološke svijesti i pozitivnog stava prema prirodi i široj društvenoj zajednici.

U sklopu eko programa provodit će se različiti projekti, u kojima su dječjim idejama i

timskim radom dogovorene eko zadaće kao što su praćenje ponašanja ljudi u prirodi,

upoznavanje djece s prirodnim okruženjem, upoznavanje problema okruženja, upoznavanje

uzročno-posljedičnih odnosa u okruženju, razvijanje poželjnih navika ponašanja, poticanje

istraživačkih ponašanja djece. Rad na projektu pridonijet će je razvoju ekološke svijesti i

pozitivnog stava prema prirodi i široj društvenoj zajednici.

3.2. OBOGAĆIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

BLAGDANIMA, PROSLAVAMA, SVEČANOSTIMA I IZLETIMA

Prema kalendaru značajnih datuma i zbivanja organizirat će se njihovo obilježavanje na razini

ustanove i pojedinačno po skupinama.

Prije odlaska iz vrtića odgajateljice skupina moraju popuniti posebno kreiran protokol koji ide

na razmatranje i odobrenje.

VRTIĆ ,,Čavlićˮ

Čavja 49, Čavle

PLANIRANJE ODLASKA VAN VRTIĆA

SKUPINA:________________________________________

DATUM :___________________________________

DESTINACIJA: ___________________________________________________________

PLANIRANO TRAJANJE:

a) za roditelja: _________________________________

b) za vrtić: ____________________________________

CILJEVI odlaska van vrtića U ODNOSU NA:

a) DIJETE:

1. mlađa

djeca:______________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

2. starija

djeca:______________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

3. skupina:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

b) ODGAJATELJE:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________

33

C) VRTIĆ KAO

USTANOVU:________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

OBRAZLOŽITE ODABIR LOKACIJE ( dijelovi vašeg tromjesečnog plana koji su temelj

za odabir lokacije):

___________________________________________________________________________

NAVEDITE ŠTO JE SVE PRETHODILO OVOM ODLASKU DJECE VAN VRTIĆA (

aktivnosti, poticaji, teme razgovora, debate, istraživačke aktivnosti- ŠTO? KADA? GDJE?

KAKO?):

__________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

PLANIRANI TIJEK ODLASKA DJECE VAN VRTIĆA ___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

NAČIN PRAĆENJA TIJEKA I OSTVRENJA PLANIRANIH ZADAĆA:

___________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

ŠTO ĆE USLIJEDITI NAKON ODLASKA DJECE VAN VRTIĆA (aktivnosti, poticaji,

dalja istraživanja. Što? Kako? Gdje?):

___________________________________________________________________________

NAČIN VREDNOVANAJ KAVALITETE OSTVARENOG I RAZINE POSTIGNUTIH

CILJEVA:

___________________________________________________________________________

NAČIN PREZENTIRANAJ ZAINTERESIRANIM ČIMBENICIMA:

___________________________________________________________________________

34

MJESEC AKTIVNOSTI VREMENSKI

OKVIR

NOSITELJI i

CILJANA

SKUPINA

RUJAN prve šetnje izvan

vrtića

LISTOPAD pozdrav jeseni –

posjet voćnjacima

izlet u Feštinsko

kraljevstvo

lutkarska predstava u

GKL dani kruha, dan

pješačenja, dan

jabuka, izlet u bližu

okolicu (zanimanja ),

tijekom mjeseca

tijekom mjeseca

starije jasličke i

vrtićke skupine

Zečići i Sovice

STUDENI Revija lutkarskih

predstava HKD

Sušak, GKL Rijeka

prema odabiru Vrtićke skupine

PROSINAC Sv Nikola, Božić,

predstava u izvedbi

djece i odgajateljica

6.XII kraj XII mj.

Vrtićke i starije

jasličke skupine

SIJEČANJ maškare, izlet na

Platak (zimske

radosti)

Tijekom mjeseca Vrtićke skupine

35

VELJAČA rasplesano

Valentinovo u Domu

Čavle

14.II Vrtićke i jasličke

skupine, roditelji

OŽUJAK dan očeva, Dan žena Prema datumu

TRAVANJ Uskrs, Dan planete

Zemlje

Prema datumu Vrtićke skupine

SVIBANJ završna svečanost za

predškolce po

skupinama

završni izlet

Krajem mjeseca

Najkasnije

početkom mjeseca

Vrtićke skupine

predškolci

36

3.3. OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE

Poznati po višedesetljetnoj tradiciji njegovanja običaja i povijesnih znamenitosti kraja

(uključujući jezik) cilj nam je uvijek bio:

- upoznavanje glavnih karakteristika, običaja i povijesti kraja • aktivno sudjelovanje u

običajima • upoznavanje grobničkih pjesama i tradicijskih plesova

I ove godine ćemo nastaviti s tim radom s očekivanjem sljedećih rezultata:

- prezentiran rad široj društvenoj zajednici (medijska popraćenost – po potrebi, prezentacije

projekata i stvaralaštva djece) • sudjelovanje u javnim i kulturnim aktivnostima u

organizaciji Općine Čavle • sudjelovanje u aktivnostima Katedre Čakavskog sabora Grad

Grobnik• eventualno sudjelovanje na Čakavskim susretima u Kostreni i Matuljima

Bitne zadaće u okviru ovog poglavlja bit će ostvariti nastavak dosadašnje dobre suradnje

sa svim bitnim institucijama i pojedincima u zajednici. Osnovni motiv i dalje je očuvanje

kulturne baštine i tradicije našega kraja kao i obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada novim

sadržajima.

Kontinuirana cjelogodišnja suradnja planira se s: Gradskim kazalištem lutaka, Agencijom za

odgoj i obrazovanje, OŠ Čavle, ljekarnom u Čavlima, Općinom Čavle, TZ Čavle, Čakavskom

katedrom, knjižnicom Čavle, Udrugom Vidov san (izložba gljiva), MINERALOM, Foto

Kurtijem, postolarom u Čavlima, cvjetarnom u Čavlima, studentima Stomatološkog fakulteta,

Zavičajnim muzejom u Jelenju, pekarom Liščevica, knjižnicom Stribor, RI dance studiom,

Autotransom i drugim prijevoznicima, voćarnom Biž u Čavlima, gospodinom Šimićem koji na

Kukuljanovu ima obrt za preradu drveta, Plesnim studiom Sirius, pjesnikinjom N. Kralj, gosp.

Marinom Marković, Prirodoslovnim muzejom u Rijeci, DV u gradu Rijeci, DV Zlatna ribica,

Mesopusnom kumpanijom Grada Grobnika, DV ,,Grobnički tići”, raznim kazališnim grupama,

vatrogascima iz Čavala.

OBLIK: Suradnja, dogovor, informacije:

- Osnivač Općina Čavle

- Susjedni dječji vrtić: „Grobnički tići“

- Centar primarne zdravstvene zaštite Čavle

- Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

Suradnja sa udrugama i društvima:

37

- Turistička zajednica Čavle

- Čakavska katedra Gromišćine

- Osnovna škola Čavle

- KUD „Zvir“ Jelenje

- Turistička zajednica Jelenje

- Glasilo Općine Čavle „Gmajna”

Istraživanje u okruženju i druženje:

- prema potrebi organizacija posjeta raznim obrtnicima

- posjeta knjižnici u Čavlima

- organizacija susreta sa lokalnim kulturnim radnicima, umjetnicima

- posjet nekom muzeju u Rijeci / ili nekim prikladnim izložbama ili manifestacijama

Nositelj: odgajateljice, pedagoginja, ravnateljica


4. ETIČKI KODEKS VRTIĆA

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Etički kodeks ( u nastavku dokumenta Kodeks) svojim sadržajem definira osnovna pravila i

načela moralnog i etičnog djelovanja kojih bi se svi djelatnici DV „Čavlić ″ ( u nastavku

teksta Vrtića ) u svojoj profesionalnoj i javnoj domeni funkcioniranja trebali pridržavati. Na

određen način se načela Kodeksa odnose i na sve ostale osobe koje nisu djelatnici Vrtića i to u

situacijama kada se njihovo djelovanje može dovesti u izravnu vezu s ustanovom.

Članak 2.

Kodeks se oslanja na neke temeljne odrednice rada Vrtića koje su, između ostalih

općepriznatih dokumenata, definirane Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1948.),

Konvencijom UN o pravima djeteta (1995.) i psihološkim pravima djeteta koja su prije svega

standard ponašanja odraslih prema djeci i to standard koji izvire iz subjektiviteta djeteta.

Polazište je definiranje djetinjstva kao izuzetno važnog razdoblja u životu svakog čovjeka.

Kako bi se ostvario primarni cilj odgojno-obrazovnog rada, a to je dobrobit svakog djeteta,

važno je osigurati uvjete za ostvarivanje njegovih potencijala, osjećanja prihvaćenosti,

38

uvažavanja i osjećaja sigurnosti u vrtiću. Stoga je važno voditi računa o njegovim

individualnim i razvojnim karakteristikama, višestrukim identitetima kao i obiteljskoj kulturi

kojoj pripada. Načela Kodeksa su temelj za preispitivanje svakodnevne prakse i načina

suradnje s roditeljima. Krajnji cilj Kodeksa, kao i ostalih sličnih dokumenata je, uz ostalo,

podizanje kvalitete odgojno obrazovnog rada Vrtića.

Članak 3.

Postupci propisani Kodeksom ne uređuju prava, obveze i odgovornosti osoba koje u njima

sudjeluju na način da služe kao alternativa građanskim, kaznenim, upravnim ili disciplinskim

postupcima uređenim zakonima i/ ili drugim propisima i aktima Vrtića.

Kodeks djeluje tako da svojim autoritetom služi definiranju, tumačenju i promociji etičkog

ponašanja u Vrtiću. On ne veže druga tijela i nije upravni akt.

SADRŽAJ KODEKSA

Članak 4.

Kodeksom se propisuju temeljna etička pravila ponašanja i odgovornosti svih djelatnika koji

na posredan ili neposredan način rade s djecom. Ona impliciraju postojanje odgovornosti

prema:

radu i obavljanju radnih zadataka

postupanju prema djeci

roditeljima odnosno članovima obitelji

ustanovi i suradnicima

osnivaču i široj zajednici

Kodeks propisuje i :

odgovornost ravnatelja

nadzor primjene i poštivanja Kodeksa

određuje prijelazne i završne odredbe.

ETIČKA NAČELA I VRIJEDNOSTI PRI OBAVLJANJU RADNIH ZADATAKA

Članak 5.

Kompetentnost, profesionalno postupanje, objektivnost i nepristranost su etičke vrijednosti

koje bi svakom djelatniku trebale biti osnovni radni postulati. Njihovu prisutnost i razinu

treba neprekidno vrednovati i samovrednovati. Življenje ovih etičkih vrijednosti na radnom

mjestu i njihova primjena pri svakom obavljanju ugovorenih radnih obveza preduvjet je

ostvarenja ostalih etičkih načela.

Članak 6.

39

Pravodobno i učinkovito obavljanje radnih zadataka je temeljna radna obveza propisana

ugovorom o radu sukladno općim aktima ustanove. Izvršavanjem radnih obveza zaposlenik

afirmira etičke vrijednosti poput odgovornosti, poštovanja, požrtvovnosti i uvažavanja.

Članak 7.

Poticati izvrsnost je osnova svakog afirmativnog odnosa prema radu pa djelatnici koji svojim

radnim rezultatima pokazuju iznimne doprinose u podizanju razine kvalitete time iskazuju

važnost kako odgojno-obrazovnog rada i radnih rezultata tako i etičkih vrijednosti poput

razvoja potencijala (osobnih i ustanove), požrtvovnosti, uvažavanja i pozitivnog pristupa.

Članak 8.

Kolegijalnost i podrška je važno etičko načelo temeljeno na brojnim etičkim vrijednostima

poput uvažavanja, tolerancije, empatije, uzajamnog pomaganja, ravnopravnosti i otvorenog

odnosa.

Članak 9.

S obzirom na promjene koje se događaju na razini pojedine struke, ali i ne promjene u

društvenom okruženju od iznimne je važnosti neprekidno unapređivati svoje radne postupke.

Obveza i pravo svakog pojedinca je dodatno se educirati i usavršavati. To usavršavanje može

se odvijati kako na inicijativu ustanove, tako i na osobnu inicijativu. Time se promoviraju

etičke vrijednosti poput uvažavanja potreba, pozitivnog pristupa, prilagodljivosti i

unapređenja osobnih i potencijala ustanove.

Članak 10.

Primjereno komuniciranje i međusobno uvažavanje je etičko načelo čija primjena utječe na

oživotvorenje ostalih načela. Kroz primjereno verbalno i neverbalno komuniciranje s djecom i

djelatnika međusobno, kao i djelatnika s ostalim osobama s kojima dolaze u kontakt, skreće se

pozornost na važnost svih njihovih postupaka u svakom trenutku tijekom radnog vremena, a

konačan učinak je izgrađivanje, održavanje i modeliranje dobrih međusobnih odnosa.

Primjenom ovog načela afirmiraju se etičke vrijednosti poput poštovanja, uvažavanja,

empatije, ravnopravnosti, otvorenog odnosa i prilagodljivosti.

Članak 11.

Potrebno je izbjegavati situacije u kojima postoji mogućnost sukoba interesa i pogodovanja.

To je etično načelo koje ima za cilj osvijestiti da osobni interesi i potrebe koje nisu vezane za

obavljanje ugovornih obveza, moraju biti strogo odvojeni od radnih obveza i zadataka, te se

na osobnoj razini ne smije ni na koji način pogodovati nikome od zaposlenika, roditelja, djece

ili članova zajednice. Time se afirmiraju etičke vrijednosti poput poštovanja, objektivnosti,

nepristranosti, iskrenosti i uvažavanja.

Članak 12.

40

Zabrana svakog oblika diskriminacije ili uznemiravanja je nužna posljedica primjene više

zakona koji reguliraju ovo područje. Međutim to je i važno etičko načelo koje ima za

posljedicu življenje etičkih vrijednosti poput ravnopravnosti, uvažavanja različitosti i

tolerancije.

Članak 13.

Vrtić je ustanova od javnog interesa te podliježe primjeni Zakona o pravu na pristup

informacijama. Sukladno primjeni ovog zakona i Pravilnika o pravu na pristup informacijama

Vrtić je dužan, prema predviđenoj proceduri, na zahtjev svakog građanina dostaviti dostupnu

informaciju. Kod primjene ovog načela izuzetno je važno pridržavati se etičkih vrijednosti

poput profesionalnosti, odgovornosti, povjerenja i sigurnosti.

Članak 14.

Povjerljivost i zaštita osobnih podataka građana je načelo kojeg se svi zaposleni, pogotovo

oni koji posjeduju povjerljivu informaciju, moraju pridržavati. Navedene informacije je strogo

zabranjeno iznositi iz Vrtića. Način na koji se koriste neki od ovih podataka je pod strogo

određenim postupkom i za njih mogu odgovarati samo ravnatelji ili, u dogovoru s

ravnateljem, osoba zadužena za informiranje. Svi drugi zaposlenici ne smiju ni na koji način

iznositi bilo kakve informacije, a posebno su zaštićene informacije o djeci. Razmjena

informacija s roditeljima, za što je na razini ustanove određeno u čijoj se odgovornosti nalazi,

treba se s pažnjom i osjetljivošću odvijati na profesionalan, odgovoran i povjerljiv način.

POSTUPANJE I ODGOVORNOST PREMA DJECI

Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:

posjedovati osnovna znanja o njezi, odgoju i obrazovanju djece u razdoblju ranog djetinjstva,

te se dalje cjeloživotno obrazovati,

program rada temeljiti na suvremenim znanjima o razdoblju ranog djetinjstva i na određenim

spoznajama karakterističnim za svako pojedino dijete,

prepoznati i cijeniti jedinstvenost i potencijal svakoga pojedinog djeteta,

stvarati i održavati sigurno i zdravo okruženje koje će poticati dječji socijalni, emocionalni,

intelektualni i fizički razvoj; koje će poštovati njihov dignitet i pružati priliku za aktivan

doprinos njegovom osmišljavanju i kreiranju,

podržavati pravo svakog djeteta na igru i učenje u okviru predloženog programa za razdoblje

ranog djetinjstva, a koji uključuje najbolje interese za sve,

integrirati djecu s poteškoćama u ista okruženja u kojima bi boravila kada ne bi imala

poteškoće,

41

osigurati da sva djeca s poteškoćama imaju mogućnost dobivanja prikladne podrške okoline te

pribaviti sredstva koja su neophodna za stvaranje odgovarajućeg okruženja za svu djecu,

poštovati djetetov pogled na svijet, njegovo razumijevanje stvari i događaja i ne pobijati

njegovo mišljenje kao neutemeljeno ili nepravilno,

upozoravati dijete na neprimjereno ponašanje sukladno djetetovom-ljudskom dostojanstvu.

Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela:

nećemo ni na koji način štetiti djeci,

nećemo koristiti riječi ili mjere koje dijete mogu povrijediti, poniziti, ismijati ili zastrašiti.

nećemo sudjelovati u aktivnostima koje diskriminiraju djecu, bilo da im uskraćuju prava,

daju posebne privilegije ili ih isključuju iz programa ili aktivnosti s obzirom na

rasu, etičku pripadnost, religiju, spol, nacionalno podrijetlo, jezik, sposobnosti, društveni

status, ponašanje ili uvjerenja njihovih roditelja,

brinut ćemo o zadovoljavanju tjelesnih potreba djece za hranom, održavanjem higijene,

kretanjem i odmorom,

osigurat ćemo prostor, vrijeme i sredstva za spontanu igru,

brinut ćemo za sigurnost prostora u kojemu borave djeca te sprava i igračaka na vanjskom

prostoru,

stvarat ćemo uvjete kako bi djeca razvijala sposobnosti razumijevanja sebe i drugih, razvijala

samokontrolu i sposobnost razlikovanja primjerenog od neprimjerenog ponašanja prema

ljudima, stvarima i prirodi,

svakom ćemo djetetu prilagoditi strategije poučavanja i učenja, okruženje u kojem uči, te

kurikulum, konzultirati se s obitelji te zatražiti mišljenje stručnjaka u cilju maksimalnog

razvoja njegovog potencijala,

ukoliko postoje osnovane sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta, prijavit ćemo to

odgovarajućoj instituciji unutar zajednice.

ODGOVORNOST PREMA RODITELJIMA ODNOSNO OBITELJI


poštivati i uvažavati roditelja kao partnera,

uvažavati prava roditelja da budu informirani o programu Vrtića kao i prava na aktivno

sudjelovanje u realizaciji programa, ne zadirući pritom u stručnu kompetenciju Vrtića,

pružati stručne pomoći roditeljima u odgoju njihove djece,

42

poštivati posebnosti svake obitelji.

Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela :

upoznavat ćemo roditelje s ciljevima kojima Vrtić teži, sadržajima, metodama te sredstvima

odgojno-obrazovnog rada,

poticat ćemo roditelje na aktivno uključivanje u planiranje i realizaciju raznih aktivnosti,

upoznavat ćemo roditelje o specifičnostima predškolskog odgoja i značaju pravilnih odgojnih

postupaka prema djeci,

njegovat ćemo otvoreni dijalog i pružati mogućnosti suodlučivanja u značajnim pitanjima

koja su vezana za njihovo dijete,

uvažavat ćemo različita uvjerenja u vezi odgoja djece,

uvažavat ćemo opažanja i prijedloge koje roditelji daju o svojoj djeci prilikom planiranja i

provođenja odgojno-obrazovnog rada,

u slučajevima kada se uvjerenja roditelja u potpunosti razilaze s usmjerenjem Vrtića, nastojat

ćemo pronaći najprihvatljivija rješenja za dijete,

s informacijama o djetetu i obitelji koje nam roditelji ili djeca povjere, postupat ćemo

odgovorno i pohraniti ih kao povjerljive.

ODGOVORNOST RUKOVODEĆEG KADRA


oblikovati i stvarati radne uvjete koji kod zaposlenika njeguju kompetenciju,

samopoštovanje i samopouzdanje, kao i uvjete za razvijeno socijalno partnerstvo

unutar ustanove.


rukovoditelj će ostvarivati radno ozračje i odnositi se prema ostalim djelatnicima

stručno, objektivno i s poštovanjem,

motivirat će osoblje i omogućavati im stvaralački rad, slobodno izražavanje stavova,

mišljenja i ideja,

rukovoditelj će pri vrednovanju rada svih djelatnika davati povratne informacije,

pružati stručnu pomoć te davati potporu u rješavanju mogućih problema ili poteškoća,

43

svaka ocjena, preporuka ili prijekor rukovoditelja prema djelatniku(ici) temeljit će se

na stručnim argumentima s pozicija interesa djeteta, njegovih roditelja i programa

Vrtića,

upoznavat će nove djelatnike s kurikulumom Vrtića i svojim očekivanjima od

djelatnika,

ODGOVORNOST DJELATNIKA PREMA USTANOVI I SURADNICIMA


poštivati i savjesno provoditi program rada Vrtića,

razvijati poštovanje i povjerenje među suradnicima.


poštivat ćemo stručnu autonomiju, kompetencije te inicijative među suradnicima, kao i

redovitu poslovnu hijerarhiju,

njegovat ćemo dobre međuljudske odnose među djelatnicima bez predrasuda u

pogledu rase, vjere, nacionalne pripadnosti, spola, starosti, političkih uvjerenja,

socijalnog i materijalnog statusa,

nećemo svjesno iznositi neistine,

službene stavove iznosit ćemo samo u skladu s ovlastima,

prilikom pribavljanja službenih informacija potrebno je pridržavati se redovitog puta

komuniciranja s nadređenima odnosno ovlaštenima za njihovo iznošenje,

ako primijetimo da se djelatnik neetički ili nekompetentno ponaša dužni smo ga

upozoriti,

njegovat ćemo timski oblik rada,

sa suradnicima ćemo izmjenjivati stručnu literaturu, iskustvo i informacije iz struke,

sudjelovat ćemo u planiranju i provođenju zajedničkih zadaća odnosno projekata

Vrtića.

ODGOVORNOST PREMA OSNIVAČU I ŠIROJ ZAJEDNICI


44

doprinositi stvaranju uvjeta za kvalitetno djetinjstvo u sredini u kojoj Vrtić djeluje raznim

aktivnim uključivanjem,

zajednički s osnivačem doprinositi unaprjeđivanju kvalitete života djece u ustanovi.

Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela:

stvarat ćemo kvalitetne programe uvažavajući socijalne i kulturne posebnosti kraja,

poticat ćemo suradnju među institucijama u neposrednoj okolini,

raznim aktivnostima djelovat ćemo na širu zajednicu, na proširivanje svijesti o značaju

razdoblja ranog djetinjstva,

osnivaču jamčimo zakonitost i učinkovitost rada, redovito izvješćivanje i konzultiranje,

ukazivat ćemo na potrebu osiguravanja optimalnih uvjeta za boravak djece u Vrtiću i

provođenje kvalitetnih programa,

podupirat ćemo, u suradnji s osnivačem, razvojnu politiku i propise za dobrobit djece, a

zalagati se za ukidanje onih koji to nisu,

pridonosit ćemo razvoju predškolskog odgoja općenito, zalagati se za realizaciju ciljeva i

načela iz ovog Kodeksa, Opće deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o pravima djeteta

donesenim na najvišim razinama (UN, UNESCO, Vijeće Europe) i prihvaćenim u

nacionalnim okvirima,

bit ćemo otvoreni prema verificiranim oblicima vanjskog vrednovanja i samovrednovanja.

NADZOR POŠTIVANJA ETIČKOG KODEKSA

Poštovanje etičkog kodeksa nadzire Etički odbor kojeg čine predsjednik i dva člana. Etički

odbor imenuje i razrješuje Upravno vijeće.

Predsjednik Etičkog odbora imenuje se iz reda osoba nedvojbenog javnog ugleda u lokalnoj

zajednici. Predsjednika Etičkog odbora imenuje Upravno vijeće, uz prethodnu suglasnost

izvršnog tijela osnivača. Predsjednik Etičkog odbora ne može biti djelatnik ustanove, niti član

Upravnog vijeća. Članove Etičkog odbora imenuje Upravno vijeće iz reda djelatnika ustanove

na prijedlog Odgajateljskog vijeća. Ravnatelj ustanove ne može biti član Etičkog odbora.

Etički odbor izdaje mišljenja, preporuke i upozorenja povodom pritužbe ili na zahtjev

roditelja, djelatnika, upravnog vijeća, predstavničkoga ili izvršnog tijela osnivača ili na

vlastitu inicijativu.

45

O pritužbi na ponašanje koje podnositelj smatra protivnim Kodeksu, Etički odbor upoznaje

djelatnika na kojeg se pritužba odnosi, dajući mu mogućnost da se o pritužbi očituje u roku od

15 dana.

Etički odbor odlučuje većinom glasova u roku od 30 dana od zaprimanja pritužbe ili zahtjeva.

Mišljenja, preporuke i upozorenja Etičkog odbora dostavljaju se Upravnom vijeću,

podnositelju pritužbe ili zahtjeva, osobi na koju se pritužba odnosi te se objavljuju na

oglasnim pločama u svim objektima ustanove.

Kada je potrebno odlučiti o postupanju člana Etičkog odbora, taj član ne sudjeluje u

odlučivanju.

Etički odbor podnosi tromjesečna izvješća o svom radu izvršnom tijelu osnivača, u roku od 30

dana od završetka pojedinog tromjesečja.

Etički odbor podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće o svom radu do kraja mjeseca

kolovoza za prethodnu pedagošku godinu. Prihvaćeno izvješće objavljuje se na oglasnim

pločama u svim objektima ustanove te se dostavlja izvršnom tijelu osnivača.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Poslodavac stvara uvjete i donosi mjere koje omogućuju i olakšavaju ostvarivanje standarda

postavljenih Kodeksom.

Ravnateljica ustanove dužna je s Kodeksom upoznati djelatnika koji se zapošljava u ustanovi.

Kodeks stupa na snagu 15 dana nakon objave na oglasnoj ploči ustanove.

Kodeks se objavljuje i na oglasnim pločama u svim objektima ustanove te na web stranici

Vrtića.

5. SIGURNOSNO-PRVENTIVNI PROGRAM

1. UVOD

Od prvog dana boravka djeteta u DV,, Čavlićˮ (u nastavku teksta: vrtić) roditelji očekuju

da je ono sigurno i zaštićeno dok u njemu boravi. Odgovornost za djetetovu sigurnost dijele

svi djelatnici vrtića. Namjera ovih Mjera i protokola je pojasniti i osvijestiti uloge svih

djelatnika vrtića u osiguravanju sigurnog okruženja za rast i razvoj djece.

Protokolima postupanja definirane su:

- redovite mjere sigurnosti u ustanovi

- obvezni postupci djelatnika ustanove u kriznim situacijama

46

- interna dokumentacija i način čuvanja (pripadajuće izjave koje treba popuniti i čuvati u arhivi

uz svaki protokol i datum postupanja po istom).

Možemo govoriti o sljedećim postavkama cilja ovog programa:

Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i svjesnog

izbjegavanja rizika te osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje. • Afirmacija potencijala

djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i humane vrijednosti. • Sigurnost djece

kao profesionalna obveza zaposlenika regulirat će se funkcionalnim mjerama sigurnosti

usklađenih sa zakonskom regulativom, posebnostima ustanove i programskim okvirom. Bitne

zadaće odgojno-obrazovnog rada će se planirati, ostvarivati i valorizirati sukladno Konvenciji

o dječjim pravima.

Oni će se ostvarivati kroz nekoliko razina:

ODGAJATELJI: • timskom suradnjom odgajatelja i stručnog tima treba utvrditi rizike i

procijeniti postojeću situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću; • u okvirima stručnog

usavršavanja odgajatelja prednost treba dati temama koje su usklađene s ciljevima ovih Mjera

i protokola;

DJECA: • kroz odgojno-obrazovne sadržaje i projekte treba osnaživati dijete u odgovornom i

samozaštitnom ponašanju (razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u smislu

samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima, odgoj za zdrave

stilove života itd.).

RODITELJI: • informiranje roditelja o sigurnosno-zaštitnim programima u dječjem vrtiću,

utvrđivanje prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika; • pružanje podrške i jačanje

roditeljske kompetencije u području odgoja i poticanja dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i

sretnog odrastanja (uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces, edukativni rad s

roditeljima - tematske radionice i predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)

Voditelj programa je ravnatelj vrtića.

Koordinatori programa su članovi stručnog tima - pedagog i zdravstvena voditeljica.

Predviđeno je da se provode kroz stručno usavršavanje na dvije razine:

• stručno usavršavanje svih djelatnika na nivou ustanove i individualno, osobito iz područja

sigurnosti i zaštite djece, kako se nositi u kriznim situacijama i nakon njih, pružanja prve

pomoći • stručno usavršavanje izvan ustanove na ovu tematiku

Predvidjeli smo evaluacija programa i to kao:

47

• stalnu superviziju i praćenje provođenja programa i predviđenih aktivnosti od strane

ravnatelja i stručnog tima • mijenjanje i dorađivanje Mjera i protokola ukoliko se u praksi

pokaže da je to potrebno

Važniji telefonski brojevi- svi važni telefonski brojevi (policije, hitne službe, vatrogasne

službe, Centra za socijalnu skrb Rijeka, ravnatelj, stručni tim, zaposlenici s položenim ispitom

iz prve pomoći) vezani za primjenu ovih Mjera i protokola moraju biti dostupni u svim

skupinama i uredima.

Neizostavan dio programa su zapisnici za koje se predviđa sljedeće:

• Nakon svake rizične situacije u kojoj se postupalo prema odredbama Sigurnosno - zaštitnih

mjera i protokola postupanja u rizičnim situacijama, svi sudionici dužni su sastaviti zapisnik o

događaju. • Zapisnik se dostavlja ravnatelju ili koordinatorima.

Zapisnik koji se dostavlja ravnatelju ili koordinatorima sadržava:

- Datum, vrijeme, objekt, odgojnu skupinu ili prostor odvijanja situacije

- Imena odgajateljica i ostalih uključenih djelatnika

- Imena djece ili korisnika, ovisno o situaciji

- Kraći opis situacije

- Korake postupanja

- Sat i osobu koja je telefonskim putem obaviještena

- Rješenje situacije

- Ime i prezime osobe, potpis osobe koja je sastavila zapisnik, sat predaje i potpis osobe koja je

zapisnik primila.

Zapisnik će se čuvati u sklopu pedagoške dokumentacije odgojne skupine i u arhivi

ravnatelja.

Protokoli su podložni promjenama ukoliko se za to pokaže potreba. Oni su trajno izloženi na

oglasnim pločama u kabinetima objekata vrtića. Ukoliko do izmjena dođe o njima će biti

obaviješteni svi djelatnici istog dana, a oni će svojim potpisom na listi koja se uz promjene

dostavi, potvrditi da su upoznati s tim i da promjene razumiju.

2. REDOVNE MJERE SIGURNOSTI

Ovim mjerama definiramo sljedeće:

48

Radno vrijeme DV ,,Čavlićˮ je od 6.30 do 17.00 h.

U vrtiću se odvija redovni odgojno-obrazovni program u trajanju od 10 sati dnevno. Kraći

programi odvijaju se prema rasporedu i u dogovorenom trajanju za tekući pedagošku godinu.

Vrtić je zaključan u vrijeme trajanja programa osim u terminima dolaska i odlaska djece s

roditeljima.

MJERE POSTUPANJA KOD PREUZIMANJA I PREDAJE DJETETA

RODITELJIMA

1) Prilikom inicijalnog intervjua s roditeljima novoprimljene djece informiraju roditelje o

dogovorenim pravilima naše ustanove i radnjama koje moraju obaviti kod predaje i

preuzimanja djeteta.

2) Odgajateljica preuzima i predaje dijete punoljetnoj osobi opunomoćenoj za to posebnom

potpisanom izjavom roditelja.

3) Ukoliko po dijete dolazi osoba za koju ne postoji potpisana suglasnost roditelja, odgajateljica

traži njene osobne podatke, potpis na izjavu o preuzimanju djeteta (nakon što telefonskim

putem provjeri suglasnost roditelja).

4) Rastavljeni roditelji ili roditelji u postupku rastave ravnateljici dostavljaju rješenje o rastavi i

skrbništvu nad djetetom pri upisu ili u trenutku pokretanja postupka i dobivanja rješenja u bilo

kojem obliku. Rješenje treba kopirati i zadržati u pedagoškoj dokumentaciji.

5) Do izdavanja rješenja o skrbništvu oba roditelja imaju jednako pravo dolaziti po dijete u vrtić

i donositi odluke vezane uz njega.

6) Ako postoji potreba da odgajateljica u određeno doba dana djecu preda odgajateljici druge

skupine, dužna je dostaviti i popis djece s naznakom koja je odgojna skupina i eventualnim

specifičnostima o djetetu.

7) Odgajateljice najmanje dva puta godišnje provjeravaju podatke o telefonskim brojevima

roditelja i ovlaštenih osoba.

8) Za djecu upisanu u kraće programe: odgajateljica predaje djecu voditelju programa, a voditelj

evidentira nazočnost prisutnost preuzete djece.

9) Kada se prilikom prijema djeteta uoči fizička povreda ili simptomi bolesti odgajateljica je

dužna od roditelja zatražiti pojašnjenja o događaju, zapisati to u dnevnik i obavijestiti

zdravstvenu voditeljicu.

49

10) S ovim mjerama odgajateljice moraju upoznati roditelje tijekom prvog roditeljskog sastanka.

MJERE SIGURNOSTI KOD BORAVKA DJECE U SDB I DRUGIM

PROSTORIMAVRTIĆA

1) Osnovna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece

2) Odgajateljice su dužne biti prisutne u prostoru u kojem borave djeca

3) Ako odgajateljica iz bilo kojeg razloga napušta taj prostor mora odgovorno procijeniti

važnost i dužinu izbivanja te za to vrijeme ( ako je to potrebno) osigurati prisutnost druge

odrasle osobe

4) Za vrijeme preklapana radnog vremena odgajateljica obje moraju provoditi odgojno-

obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini.

5) Odgajateljice moraju odgovorno koristiti mobilne telefone, a tijekom napuštanja sobe zbog

poziva s fiksnog telefona moraju osigurati nadzor djece od strane odrasle osobe.

6) Prostorije trebaju biti pregledne- u svakom trenutku dijete treba biti u vidokrugu

odgajateljica

7) Namještaj treba imati zaobljene rubove, a ukoliko se koristi neki komad starog namještaja

on mora stajati uza zid ili u kutu sobe

8) Električne utičnice, kablovi i aparati moraju biti zaštićeni od dohvata djece

9) Materijali namijenjeni djeci moraju biti netoksični i atestirani

10) Prilikom unosa neoblikovanog materijala u sobu odgajateljice procjenjuju potencijalnu

štetnost (konzultirati pedagoginju i zdravstvenu voditeljicu).

11) Tapisoni u sobi moraju imati ne klizajuću podlogu

12) Odgajateljica je dužna pregledavati igračke i odstraniti oštećene

13) Police s igračkama moraju biti stabilne

14) Prozorska stakla i ogledala moraju biti cijela

50

MJERE I POSTUPANJE U VRIJEME DNEVNOG ODMORA DJECE

1) Odgajateljice imaju obvezu dobrog poznavanja općih i posebnih potreba djeteta

2) Takve potrebe za dnevnim odmorom obavezne su zadovoljavati kontinuirano, bez

odlaganja neovisno o dobi djeteta

3) U skupini s različitim potrebama djece za dnevnim odmorom potrebno je planirati i

organizirati aktivnosti za djecu koja se ne odmaraju tako da ne ometaju onu koja spavaju

4) Prostor za odmor mora biti primjereno pripremljen ( dovoljno zraka, topline, bez propuha,

ne posebno zatamnjen, s prikladnom posteljinom, označenim krevetima za svako dijete)

5) Djeca se presvlače u pidžamu prije spavanja

6) Posebnu pozornost treba posvetiti usnoj šupljini i provjeriti je li u njoj ostalo još ne

progutane hrane

7 ) Za vrijeme dnevnog odmora djeca nikada ne smiju ostati bez nadzora odgajateljice

8) Ukoliko se primijeti neuobičajeno ponašanje djeteta tijekom odmora ( promjenu u disanju,

povraćanje i sl.) djetetu treba odmah pružiti pomoć i pozvati zdravstvenu voditeljicu.

SIGURNOSNE MJERE NA VANJSKOM PROSTORU

1. Sva igrališta trebaju biti ograđena, označena kao dječje igralište s oznakom da je to dječje

igralište i informativnom pločom o potrebi čuvanja sprava i okoliša

2. Zelene površine i prilazi vrtiću trebaju se redovito održavati

3. Boravak djeteta na zraku svakodnevna je potreba djeteta i mora se zadovoljavati kad god to

vremenske prilike dozvoljavaju- nadležnost odgajateljica

4. Prije izlaska djece odgajatelji ( ili osoba koju odredi ravnateljica) su dužni unaprijed

provjeriti sigurnost vanjskog prostora i ukloniti opasne predmete

5. Ukoliko su uočeni nedostaci i oštećenja sprava potrebno je o tome obavijestiti odgovornu

osobu

6. Odgajateljice borave na dvorištu prema unaprijed dogovorenom rasporedu. Obavezne su

dnevnim planom predvidjeti poticaje i aktivnosti za dječju igru

7. Prije izlaska odgajateljice upućuju djecu na odlazak u WC , a potom provjeravaju je li

odjeća djece u skladu s vremenskim prilikama

51

8. Prije izlaska na igralište odgajateljice s djecom dogovaraju pravila i granice korištenja

igrališta

9. Odgajateljice moraju biti u blizini svake sprave koju djeca koriste, tj. u svakom trenutku

moraju vidjeti svu djecu radi sprječavanja guranja, padova i sl.

10. Odgajateljice se ne zadržavaju u grupama ukoliko to ne zahtijeva aktivnost koja se

provodi

11. U slučaju manje nezgode potrebno je umiriti dijete, pomoći mu i procijeniti trebate li se

vratiti u vrtić

12. Svaka odgajateljica sa svojom odgojnom skupinom sprema sredstva koja su koristili na

vanjskom prostoru

13. Tijekom šetnje bližom okolicom jedna odgajateljica vodi najviše 12 djece

14. Sve posjete u lokalnoj zajednici se moraju unaprijed planirati

SIGURNOSNE MJERE TIJEKOM SPORTSKIH PROGRAMA IZVAN VRTIĆA

1. Roditelji su dužni dati pismenu suglasnost za sudjelovanje djeteta u takvoj aktivnosti

2. Prijevoz u svrhu programa može biti grupno organiziran autobusom ili djeca dolaze u

pratnji roditelja vlastitim prijevozom

3. U slučajevima grupnog prijevoza autobusom ravnateljica imenuje vođu puta

4. Ako roditelji dovezu dijete predaju ga odgajateljici i nakon programa ga od odgajateljice

ponovno preuzima

5. Ovisno o dogovoru tijekom puta za putnike vrtić (ili roditelj) osigurava piće i hranu

MJERE POSTUPANJA KADA RODITELJ NE DOĐE PO DIJETE NAKON

RADNOG VREMENA

1. Ako roditelj do 17.00 ne dođe po dijete odgajateljica će pokušati telefonski stupiti u kontakt

s roditeljima ili osobama koje je roditelj ovlastio da preuzmu dijete ( na kućnu adresu, radno

mjesto ili mobitel).

2 U takvoj situaciji odgajateljica umirujuće djeluje na dijete

3. Ukoliko je time situacija riješena svi daljnji koraci se ne poduzimaju.

4. Ukoliko se ne uspostavi kontakt s roditeljima ili roditelj ne dođe po dijete, odgajateljica

obavještava ravnateljicu i po potrebi policiju.

5. Cjelokupnu situaciju odgajateljica evidentira u knjigu pedagoške dokumentacije

52

6. Ukoliko roditelji učestalo kasne po dijete, stručni tim će s njima provesti razgovor kako bi

se utvrdili razlozi kašnjenja.

VAŽNI BROJEVI TELEFONA

Žurna pomoć 112

Ravnateljica 091 17 27 815 Pedagoginja 098 50 59 16

POSTUPANJE U SLUČAJU BIJEGA DJETETA IZ VRTIĆA

1. Od trenutka primjećivanja da nema djeteta, slijedi traženje

2. Zabilježiti vrijeme kada je primijećeno da nema djeteta

3. U odgojnu skupinu djeteta kojeg nema ulazi zamjena za odgajateljicu (druga odgajateljica,

pedagoginja)

4. Odgajateljica traži dijete najprije u svim prostorijama vrtića, a zatim na vanjskom prostoru-

neposrednoj okolini

5. U traženje se uključuju svi raspoloživi djelatnici, a jedna osoba dežura na glavnim ulaznim

vratima

6. Ukoliko se dijete pronađe od strane djelatnika vrtića o događaju je potrebno razgovarati s

roditeljima

7. Ukoliko dijete nije pronađeno u roku od cca.15 min formira se krizni tim (ravnateljica,

odgajateljica skupine, pedagoginja) koji po dojavi dolazi u objekt u kojem se dogodio bijeg;

krizni tim obavještava roditelje i policiju)

8. Podnosi se pismeno izviješće o događaju; piše ga odgajateljica i prosljeđuje ravnateljici

9. Komunikaciju s medijima i nadležnim ustanovama obavlja samo i isključivo ravnateljica ili

osoba koja je za to dobila suglasnost ravnateljice

10. Po završetku krizne situacije provodi se kratka krizna intervencija, timska refleksija na

događaj, sastavlja se izviješće i ispunjava zapisnik.

MJERE POSTUPANJA S AGRESIVNIM DJETETOM U DJEČJEM VRTIĆU

53

1. Postupci odgajateljica kada uoče dijete s agresivnim ponašanjem ili kada je dijete van

kontrole emocija (npr. napadaji bijesa) u odgojnoj skupini su sljedeći:

- Ako odgajateljica ne može smiriti dijete u sobi treba ga izvesti van iz sobe uz obvezno

osiguranje druge osobe koja ostaje s djecom

- Potrebno je ukloniti sve predmete kojima se dijete može ozlijediti

- U slučaju nasilja među djecom odgajateljica treba odmah poduzeti sve mjere kako bi se

zaustavilo i prekinulo aktualno nasilno ponašanje, a u slučaju potrebe zatražiti pomoć

stručnog suradnika

- Potrebno je odmah obaviti razgovor s djetetom koje je žrtva nasilja, obavijestiti roditelje (ili

skrbnike), te pružiti pomoć djeci svjedocima nasilja

- Potrebno je što žurnije razgovarati s djetetom koje je počinilo nasilje, isti dan dogovoriti

razgovor s njegovim/njenim roditeljima ili zakonskim skrbnicima i upoznati ih s događajem,

te savjetovati

- Odgajateljice i pedagoginja moraju sročiti službenu zabilješku o događaju

2. Ako uobičajeni postupci ne pomažu i obje odgajateljice odgojne skupine procjenjuju kako

problem zahtijeva uključivanje stručnog suradnika, obavještavaju ga predočujući ''dnevnik''

ponašanja djeteta kojega su prethodno vodili minimum kroz tjedan dana

DNEVNIK

1. Što je prethodilo agresivnom ponašanju

2. Opis ponašanja

3. Kako se situacija razriješila tj. kakve su bile intervencije odgajateljica

4. Pedagoginja zajedno s odgajateljicama donosi plan opservacije i interventnih postupaka s

djetetom

POSLOVI ODGAJTELJICA su da uz podršku pedagoginje izrade plan rada s djetetom koji

uključuje:

- Promjene u organizaciji rada i prostora

54

- Plan individualiziranog rada s djetetom

- Plan odgojno-obrazovnih sadržaja s ciljem suzbijanja agresivnog ponašanja

- Plan suradnje s roditeljima

- Plan edukacije i rada na sebi

POSLOVI PEDAGOGINJE SU:

- S odgajateljicama osmišljavati aktivnosti u grupi kojima bi se prevenirala agresivna ponašanja

djece ( igre relaksacije, razvoja pozitivne slike o sebi, usvajanje socijalno-emocionalnih

vještina) te pratiti njihovo provođenje i učinke

- S odgajateljicama sudjeluje u izradi individualiziranih programa za dijete s agresivnim

ponašanjem te prati njihovo provođenje i učinak

- Pomaže odgajateljicama u praćenju i dokumentiranju svih relevantnih podataka o djetetu

- Edukacija i podrška odgajateljicama i roditeljima

Jednom mjesečno sastanak stručne suradnice i odgajateljica na timskim dogovorima u kojima

razmjenjuju informacije, evaluiraju dosadašnje postupke i dogovaraju nove; po završetku

opservacije donosi se zaključak i preporuke za dalje postupanje (po hodogramu opservacije).

POSTUPANJE U SLUČAJU SUKOBA S RODITELJEM/ RODITELJIMA ILI

MEĐUSOBNI SUKOB RODITELJA

1. Mjere se primjenjuju kod svakog sukoba s roditeljem

2. Odgajateljica će pokušati smiriti roditelje, ali ne pred djecom ili drugim roditeljima, već ga

odvesti na drugo mjesto i osigurati drugu osobu iz ustanove za pomoć kod djece

3. Zavisno o problemu o kojem je riječ može se pozvati i odgovorna osoba ili roditelja uputiti na

razgovor s odgovornom osobom zaduženom za problem (ravnateljica, pedagoginja)

4. U slučaju fizičkog napada roditelja na odgajateljicu ili pomoćno osoblje potrebno je pozvati

policiju- bilo tko iz ustanove na broj 112

5. Odmah po prestanku slučaja, prije odlaska s posla, potrebno je načiniti zapisnik i navesti

očevice

55

6. Tim za potporu u takvim slučajevima čine: ravnateljica, pedagoginja ; bar jedna treba odmah

djelovati po saznanju za događaj

7. Nikad ne komentirati trenutnu situaciju pred djecom ili drugim roditeljima

MJERE POSTUPANJA KADA JE RODITELJ U ALKOHOLIZIRANOM ILI

NEKOM DRUGOM NEPROMJERENOM PRIHOFIZIČKOM STANJU

Ako odgajateljica procijeni da je osoba u takvom psihofizičkom stanju da nije u stanju odvesti

dijete doma iz vrtića, treba poduzeti sljedeće mjere:

1. Osigurati osobu koja će ostati u odgojnoj skupini s djecom

2. Telefonski kontaktirati drugog roditelja i izvijestiti ga o situaciji, te zamoliti da druga osoba

dođe po dijete

3. Ako se ne uspije dobiti drugi roditelj kontaktirati s ostalim osobama za koje postoje izjave da

mogu doći po dijete

4. U slučaju da se ne može nikoga dobiti, kontaktirati policiju 112, te ih informirati o slučaju

5. Odgajateljica ostaje s djetetom do okončanja situacije na prethodni poziv

6. Ukoliko je roditelj agresivan ili ne surađujući, ne ulaziti s njim u konflikt, već o svemu

obavijestiti policiju, ravnateljicu, pedagoginju

7. U pedagošku dokumentaciju unijeti kratak opis situacije

8. Pedagoginja drugog dana obavezno treba pozvati oba roditelja na razgovor ( prisustvuju i

odgajateljice)

MJERE POSTUPANJA U SLUČAJU SUKOBA RADNIKA

1) Rješavanje konflikata među radnicima verbalnom ili fizičkom agresijom nije dozvoljeno i

regulirano je odredbama povrede Zakona o radu i Pravilnikom o radu.

2) Nazočni najbliži radnik dužan je sukobljene strane udaljiti od djece i roditelja te sukob na

vlastitu procjenu prijaviti ravnateljici.

3) Ravnateljica određuje daljnje mjere postupanja.

56

MJERE POSTUPANJA I NADZORA KRETANJA OSOBA PO VRTIĆU

1. Svi djelatnici vrtića dužni su voditi brigu o kretanju osoba unutar i oko vrtića, osobito ako iste

nisu korisnici usluga vrtića

2. Ni jedna nepoznata osoba ne smije se kretati vrtićem bez pratnje nekog od djelatnika vrtića, te

svaku takvu osobu koja se zatekne u vrtiću treba upitati o njezinim namjerama i službenim

dopuštenjem

3. Ukoliko vam se kretanje osobe učini sumnjivim o tome obavijestiti ravnateljicu ili

pedagoginju te dotičnu osobu ispratiti do izlaza

4. Ako nepoznata osoba postupa protuzakonito, odmah se obavijesti policija

5. Ovlaštene osobe redovito (na kraju radnog vremena) provjeravaju sva vrata i prozore, kako bi

se spriječio neovlašten ulaz, odnosno provala u vrijeme kada u ustanovi nema nikoga

MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE DJETETOVG ZDRAVLJA

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA

POSTUPCI U SLUČAJU POVREDA I PRUŽANJA PRVE POMOĆI

1. Prvu pomoć treba pružiti primjenjujući stečena znanja o pružanju prve pomoći (povišene

temperature, povraćanja, proljeva, boli, malih nezgoda i povreda, gubitka svijesti, febrilnih

konvulzija, epi - napadaja, gušenja stranim tijelom, većih tjelesnih povreda, stranog tijela u

nosu, uhu, oku, grlu, alergijskih reakcija...).

2. Ponašanje u slučaju da se dijete ozlijedi:

- Ostati miran i sabran

- Dijete ni u kom slučaju ne ostavljati samo, bez nadzora odrasle osobe

- Umiriti dijete

- Procijeniti težinu povrede i postupiti prema procjeni:

a) Kod lakše ozljede djetetu pružamo prvu pomoć u vrtiću, a odgajatelj koji je bio nazočan

obavještava roditelja.

57

b) Kod ozljeda koje zahtijevaju pregled ili intervenciju liječnika, pružamo prvu pomoć i zovemo

roditelja, a odgajatelj ili zdravstveni voditelj roditelju nudi svoju pratnju.

c) Kod težih ozljeda ili pogoršanja zdravstvenih stanja zovemo Hitnu medicinsku pomoć. Dijete

odlazi u bolnicu u pratnji odgajatelja ili zdravstvenog voditelja. Odmah obavještavamo

roditelja.

- Odgajatelj će pozvati najbližu odgajateljicu ili dostupnu odraslu osobu da brine o djeci

odgojne skupine i pozvati zdravstvenu voditeljicu ili člana stručnog tima.

3. Ako je dijete potrebno prevesti u Dječju bolnicu Kantrida, prijevoz obavlja roditelj uz

pratnju odgajatelja. Ako roditelj nije dostupan, nije u mogućnosti doći ili nema prijevoz, dijete

se prevozi taxi službom u pratnji odgajatelja.

4. U svim objektima Dječjeg vrtića nalaze se ormarići Prve pomoći koje zdravstvena

voditeljica redovito popunjava potrebnim materijalom.

5. U svim situacijama pružanja hitne pomoći treba paziti na osobnu zaštitu (obavezno koristiti

lateks rukavice kada se pruža prva pomoć djetetu koje krvari, osobito ako imate otvorenu ranu

na rukama).

6. Odgajatelj je dužan povredu evidentirati u knjigu evidencije povreda i ispuniti obrazac

izvješća o povredi.

PRVA POMOĆ U VRTIĆU – NAPUTAK O POSTUPANJU I NAJEŠĆE SITUACIJE :

1. Povišena temperatura (više od 37 C, mjereno ispod pazuha). Djeci starijoj od jedne godine

temperaturu mjerimo ispod pazuha.

2. Povraćanje (dva ili više puta).

3. Proljev (više od 2 proljevaste stolice za redom ili primjese krvi u stolici)

4. Bol koja ne prolazi – traje duže od pola sata (zubić, glava, trbuh, grlo, uho i ostalo).

5. Manje nezgode (čvoruge, masnice).

6. Manje ozljede (ogrebotine, posjekotine, krvarenja iz takvih ozljeda, krvarenja iz nosa).

7. Blaži udarci o podlogu pri padu.

8. Promjene po koži (osip, svrbež, promjene boje kože,...).

9. Svrbež vlasišta.

10. Sumnja na neku dječju zaraznu bolest (vodene kozice, šarlah,...).

ŠTO UČINITI?


– ne paničariti

- umiriti dijete

58

- pomoći – primijeniti stečeno znanje

- pozvati-zatražiti savjet i pomoć –zdravstvene voditeljice, ravnateljice, liječnika, iskusnije

kolegice, članove stručnog tima ustanove

- obavijestiti roditelje.

a) ODMAH :

- kod povišene temperature (svaka temperatura 37-38,5*C je povišena a iznad 38,5*C je visoka

tjelesna temperatura)

- povraćanja više od dva puta

- proljev (više od 2 proljevaste stolice za redom)

- bol koja ne prolazi (traje duže od pola sata)

- sumnja na zarazne bolesti (vodene kozice, šarlah,...)

b) PRILIKOM DOLASKA RODITELJA PO DIJETE U VRTIĆ - roditelja obavještava

odgajatelj ili zdravstvena voditeljica

OZBILJNE SITUACIJE :

1. Gubitak svijesti

2. Febrilne konvulzije (temperaturni grčevi)

3. Epileptični napadaj

4. Gušenje stranim tijelom

5. Jače krvarenje, veće tjelesne ozljede

6. Strano tijelo u uhu, oku, nosu

7. Alergijske reakcije na ubode kukaca

8. Toplinski udar.

ŠTO UČINITI –OPĆE RADNJE :


– Ne paničariti

- Umiriti dijete

- Pomoći – primijeniti stečeno znanje u koje ste sigurni

- Pozvati (ako su dostupni): zdravstvenu voditeljicu, iskusniju kolegicu odgajateljicu, pozvati

hitnu pomoć na broj telefona: 112 (zovu: odgajatelj, ravnatelj, zdravstvena voditeljica)

obavijestiti roditelje odmah – obavještava odgajatelj.

NE OSTAVLJATI DIJETE SAMO, BEZ PRISUTNOSTI ODRASLE OSOBE

1. Ako hitna pomoć nema raspoloživ prijevoz, dijete vozi UZ SUGLASNOST DEŽURNOG

LIJEČNIKA HITNE POMOĆI (redoslijedom dostupnosti) - ravnatelj, radnik vrtića – taxijem

59

2. U pratnji djeteta ide (redoslijedom dostupnosti) – ravnatelj, odgajatelj (skupina djece ne

ostavlja se sama, provjerava ih drugom odgojitelju u skupini).

3. Kad god možete, treba koristit lateks rukavice kad se pruža prva pomoć djetetu koje krvari

ikad god postoji mogućnost doticaja s krvlju, osobito ako imate otvorenu ranu na rukama.

POSTUPCI KOD POJAVE BOLESTI

1. Pri upisu djeteta u dječji vrtić, roditelj treba dostaviti potvrdu o obavljenom liječničkom

pregledu. Potvrda treba sadržavati podatke o obaveznom cijepljenju, kroničnim bolestima i

sve što može biti važno za zdravlje djeteta.

2. Zdravstvena voditeljica (i stručni suradnici) upoznaju odgajatelje s važnim činjenicama o

zdravlju djece, upućuju ih u situacije na koje treba obratiti posebnu pažnju, a tijekom godine

prate stanje i razmjenjuju informacije.

3. Dječji je vrtić ustanova u kojoj borave isključivo zdrava djeca, odnosno kada je dijete

bolesno ostaje kod kuće na roditeljskoj skrbi dok ne ozdravi. Bolesno dijete je izvor zaraze pa

se povećava rizik većeg pobolijevanja u grupi, ono zahtijeva više pažnje i njege koja mu u

dječjem vrtiću ne može biti pružena.

4. U bolesna stanja najčešće se ubrajaju: povišena temperatura, povraćanje, proljev, akutne

zarazne bolesti (vodene kozice, šarlah, mononukleoza), razni osipi po koži, bol u trbuhu,

angina, konjunktivitis, dječje gliste, uši u kosi, veće imobilizacije i sl.

5. U slučaju sumnje na jednu od ovih bolesti ili stanja, odmah se pozivaju roditelji, kako bi se

dijete zbrinulo na kućnu njegu.

6. Roditelj je dužan obavijestiti vrtić o izostanku i razlozima izostanka djeteta.

7. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti roditelj je dužan donijeti valjanu liječničku

potvrdu.

8. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti ili nekog drugog razloga u trajanju duljem od

60 dana, potrebno je da roditelj predoči liječničku potvrdu da dijete može boraviti u vrtiću.

9. Ukoliko dijete mora primati terapiju (lijekove), roditelji trebaju voditi računa da se terapija

daje u vrijeme kada je dijete kod kuće jer se lijekovi u dječjem vrtiću ne daju. U iznimnim

situacijama, kada roditelji nisu dostupni ili su spriječeni, a lijek treba dati hitno (npr. kod jako

visoke temperature), može ga dati zdravstvena voditeljica ili odgojitelj (uz suglasnost roditelja

koji potpisuje obrazac.)

10. Roditelji su dužni obavijestiti odgajatelje ili zdravstvenu voditeljicu ukoliko dijete uzima

neki lijek.

60

11.U slučaju kroničnih bolesti (npr. dijabetes, opstruktivni bronhitis, epilepsija…) u stabilnoj

fazi, uz dopuštenje liječnika dijete može boraviti u Dječjem vrtiću. Ako dijete treba primati

lijekove, njih daje isključivo roditelj, a samo iznimno u hitnim slučajevima zdravstvena

voditeljica ili educirani odgajatelji uz pismeno dopuštenje roditelja i uputu nadležnog

liječnika koje mora sadržavati sve važne podatke, dijagnozu, naziv lijeka, način primjene i

doziranje lijeka te što učiniti u slučaju pogoršanja.

12. Ponašanje u slučaju pogoršanja stanja kronične bolesti:

- ostati miran i sabran

- pozvati najbližu odgojiteljicu ili drugu odraslu osobu da se brine o ostatku skupine

- pružiti djetetu pomoć u skladu sa znanjem i liječničkom uputom o djetetovoj kroničnoj

bolesti

- pozvati zdravstvenu voditeljicu ili nekog od članova stručnog tima

- obavijestiti roditelje

- ni u kom slučaju ne ostavljati dijete samo, bez nadzora odrasle osobe

POSTUPANJA PRI EPIDEMIOLOŠKOJ INDIKACIJI

Primjenjuje se kod svake pojave zarazne bolesti.

ODGAJATELJ:

1. Kod prvih simptoma dijete izolirati i pozvati roditelja.

2. Svaku pojavu bolesti dojaviti zdravstvenoj voditeljici.

3. Pratiti zdravstveno stanje druge djece.

4. Redovito provoditi mjere dezinfekcije i ostale protuepidemijske mjere (ovisno o vrsti

bolesti.)

ZDRAVSTVENI VODITELJ:

1. Po dojavi odmah dati prijedlog protuepidemijskih postupaka.

2. Obavijestiti dežurnog epidemiologa.

3. Stupiti u kontakt s pedijatrom.

4. Nadzirati primjenu protuepidemijskih mjera.

5. Pratiti pobol u skupini.

6. Po potrebi organizirati roditeljski sastanak u suradnji s epidemiologom

POSTUPAK U SLUČAJU KADA DIJETE IMA ŠEĆERNU BOLEST

1. Zdravstvena voditeljica pri upisu djeteta u vrtić provodi individualni razgovor s roditeljima.

61

2. Zdravstvena voditeljica upoznaje ostale članove stručnog tima i voditeljicu Centra sa

zdravstvenom dokumentacijom i stanjem djeteta.

3. Stručni tim provodi individualni razgovor s roditeljima.

4. Prije dolaska djeteta u skupinu zdravstvena voditeljica organizira individualni razgovor s

odgajateljima i roditeljima.

5. Zdravstvena voditeljica izrađuje individualizirani zdravstveni plan djeteta. U suradnji s

roditeljima vrtićki jelovnik se prilagođava potrebama djeteta, jelovnik se prosljeđuje kuhinji i

ulaže se u zdravstveni karton djeteta).

6. Zdravstvena voditeljica nabavlja stručnu literaturu i organizira edukaciju (svih odgajatelja,

stručnih suradnika i kuharica) koja uključuje skrb o djetetu (odgovarajuća prehrana, mjerenje i

praćenje GUK –a, prepoznavanje znakova i postupaka kod hipo i hiperglikemije).

7. Odgajatelji u suradnji sa zdravstvenom voditeljicom pripremaju djecu odgojne skupine na

dolazak djeteta s dijabetesom.

8. Ostvaruje se dnevna izmjena informacija na relaciji zdravstvena voditeljica - odgajatelji -

roditelji.

PROTOKOL POSTUPANJA KOD ALERGIJE ILI INTOLERANCIJE NA HRANU

1. Zdravstvena voditeljica provodi razgovor s roditeljima djeteta nakon dobivene informacije

od liječnika (liječnička potvrda) i roditelja. Dogovara s roditeljima promjene u jelovniku.

Dogovara dostavljanje lijeka koji je eventualno propisan od strane odabranog liječnika, a

preporuke dostavlja odgajateljima uz upute o davanju, mogućim simptomima kod djeteta i o

načinu spremanja lijeka. Roditelj potpisuje obrazac o suglasnosti za primjenu lijeka.

2. Pisane preporuke o promjenama u jelovniku i po potrebi izrađen prilagođeni jelovnik

zdravstvena voditeljica prosljeđuje odgajateljima i kuharicama.

3. Odgajatelji spremaju preporuke o prehrani i eventualnoj terapiji koji propisuje odabrani

liječnik uz imenik djeteta i obvezno prenose podatke u slučaju zamjena, promjena sobe ili

objekta. Zdravstvena voditeljica podatke pohranjuje u zdravstvenom kartonu djeteta.

4. Kuhar koji je zadužen za pripremu obroka djeci s alergijama ili intolerancijom na

hranu,zdravstveni voditelj te odgajatelji (u slučaju donošenja namirnica u skupinu) moraju

provjeriti sastav u svakoj gotovoj namirnici.

5. Svi kuhari uključeni u proces pripreme hrane zaduženi su za provjeru svakog

pripremljenog obroka.

6. Svi uključeni u proces pripreme, transporta i podjele obroka moraju se pridržavati

higijenskih propisa (križna kontaminacija).

62

7. Kuhari i ekonom odgovorni su da transport obroka bude u posebnim posudama označenima

imenom i prezimenom djeteta.

8. Odgajatelj provjerava obrok kod dolaska u skupinu i daje obrok određenom djetetu.

9. Zdravstveni voditelj i odgajatelji dužni su od roditelja dobiti informaciju o reakcijama

djeteta na alergene i saznati postupke u slučaju reakcije.

10. U slučaju alergijske reakcije djeteta, odgajatelji postupaju po preporukama, obavještavaju

zdravstvenu voditeljicu, roditelje i po završenom događaju pišu izvješće.

11. Svaku promjenu u preporukama liječnika svi sudionici u procesu dužni su proslijediti

ostalim sudionicima u najkraćem mogućem roku.

MJERE SIGURNOSTI U PREHRANI

1. Mjere sigurnosti u prehrani djece za koje su odgovorni odgajatelji:

- U vrtić nije dozvoljeno unošenje hrane pripremljene u obitelji niti hrane koja nema

deklaraciju proizvođača, ali niti kremastih kolača koji imaju deklaraciju.

- Odgajatelji su odgovorni za unošenje i podjelu hrane koja može izazvati gušenje (žvakaće

gume, bomboni, grickalice) ili teže alergijske reakcije.

- Prije obroka odgajatelj je dužan potaknuti djecu na pranje ruku, pomoći djeci kojoj je pomoć

potrebna i provjeriti jesu li sva djeca oprala ruke.

- Odgajatelji su odgovorni za osiguravanje dovoljne količine tekućine (vode) tijekom dana.

- Odgajatelji imaju stalni nadzor nad djecom za vrijeme uzimanja obroka.

2. Mjere sigurnosti u prehrani djece za koje je odgovorno ostalo osoblje:

- Spremište hrane mora udovoljavati propisima: lako čišćenje, provjetravanje i pranje, mreža

na prozoru kao zaštita od kukaca i glodavaca, svakodnevno održavanje čistoće u skladu s

važećim mjerama pranja i dezinfekcije.

- Prijenos hrane mora biti organiziran da ne može doći do križne kontaminacije i za to je

zadužena glavna kuharica.

- Posuđe korišteno u procesu pripreme hrane treba prati odvojeno od posuđa iz kojeg su djeca

jela.

- Čišćenje, pranje i dezinfekcija prostorija za pripremu hrane obavlja se svakodnevno nakon

što su završeni svi poslovi pripreme i raspodjele hrane, kao i pranje i spremanje posuđa.

- Spremišta, sve radne prostorije za pripremanje hrane moraju biti zaštićeni od glodavaca i

zato treba ukloniti sve otpatke hrane, održavati opću higijenu i zaštitu.

- Žlice za provjeru pripremljenih obroka ne smiju se više vraćati u hranu.

63

- Kuhinja se ne smije koristiti kao prolaz u vrtić.

- U kuhinju ulazi samo kuhinjsko osoblje i zdravstvena voditeljica u propisanoj odjeći.

- Zabranjeno je kroz kuhinju pronositi prljavo rublje.

- Tekućine za pranje, čišćenje i dezinfekciju treba držati na posebnom mjestu označenom

jasnom, čitljivom i vidljivom etiketom o sadržaju bez drugih natpisa na boci. Čuvati u bocama

koje se jasno razlikuju od boca sa sokom, uljem i sl. te na mjestu udaljenom od boca sa

sokom, uljem i sl., odnosno u zasebnom prostoru (prostoriji).

- Zaposlenici koji spremaju, prevoze i preuzimaju hranu moraju dva puta godišnje izvršiti

sistematski sanitarni pregled, a oni koji poslužuju jedanput godišnje, a to im se upisuje u

zdravstvenu knjižicu

- Osobe koje rukuju hranom ne smiju do ozdravljenja raditi u kuhinji ako su oboljele od

prehlade, angine, upale grla i dušnika, bronhitisa, imaju proljev, povraćaju ili imaju visoku

temperaturu, te rane ili ozljede na koži.

- Evidenciju i provjeru rokova tečajeva i zdravstvenih knjižica obavlja zdravstvena

voditeljica.

- Zaposlenici koji rukuju s hranom moraju pažljivo održavati osobnu higijenu, a posebno

čistoću treba posvetiti čistoći ruku i noktiju – nije dozvoljen nakit, dugi nokti i lak, te

nepokrivena kosa.

- Zaposlenici moraju imati čistu odjeću tijekom rada s hranom koja se održava iskuhavanjem.

- Prilikom rukovanja s hranom ne smije se jesti, piti ili žvakati žvakaća guma.

- Za mjere sigurnosti u prehrani odgovara glavna kuharica uz ostalo osoblje prema zaduženju,

a vozač za prijevoz hrane i održavanje vozila što dokumentiraju listama praćenja.

PSIHOSOCIJALNE MJERE ZAŠTITE

POSTUPAK DJELOVANJA U SLUČAJU SUMNJE NA ZANEMARIVANJE I/ILI

ZLOSTAVLJANJE DJETETA OD STRANE RODITELJA ILI OSTALIH ČLANOVA

OBITELJI

Prema članku 108 st. 1 Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03) „svatko je

dužan obavijestiti CZSS o kršenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima

tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja ili nehajnog

postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.“

64

POSTUPAK :

Odgajatelj ili stručni suradnik koji uoči kod djeteta znakove zlostavljanja i/ili zanemarivanja,

dužan je odmah obavijestiti stručni tim vrtića :

1. Ako je kod djeteta evidentna tjelesna povreda, odgajatelj odmah o tome traži

informaciju/objašnjenje od roditelja. Ako povredu otkrije kasnije, u trenutku otkrivanja,

kontaktira roditelja, obavještava stručni tim i pravi bilješku o viđenom.

2. Ako je dijete povrijeđeno u stanju koja zahtijeva liječničku intervenciju ili pregled,

potrebno je odmah pozvati službu hitne medicinske pomoći ili osigurati pratnju djeteta

liječniku te pričekati liječničku preporuku o daljnjem postupanju.

3. Ako kod djeteta ne postoje jasni znakovi zlostavljanja/zanemarivanja, no odgajatelj

procijeni da je potrebno pomnije pratiti dijete kako bi se isključila ili potvrdila sumnja na

zlostavljanje/zanemarivanje, u suradnji sa stručnim timom provodi se opservacija djeteta (u

trajanju prema potrebi, a najduže 1 mjesec). Ukoliko je potvrđena sumnja, postupa se prema

protokolu:

- Stručni tim među sobom bira osobu za kontakt s vanjskim ustanovama.

- Osoba za kontakt pisanim putem izvještava ravnateljicu (dopis 1) o potrebi podnošenja

prijave nadležnim tijelima od strane Ustanove.

- Ravnateljica vrši službenu prijavu sumnje na zlostavljanje i/ili zanemarivanje nadležnim

tijelima, uz priloženo mišljenje stručnih djelatnika (dopis 2).

- O svim poduzetim mjerama sastavlja se službena bilješka. Svi relevantni podaci, kao i

preslike dopisa spremaju se u dosje djeteta.

- Stručni tim dogovara s oba odgajatelja suradnju i daljnje postupanje prema djetetu i

roditeljima. Ako se radi o težem obliku, intenzitetu ili duljem trajanju nasilja koje je izazvalo

traumu, potrebno je djetetu osigurati psihosocijalnu pomoć, uključujući rad stručne službe

ustanove te suradnju s vanjskim institucijama.

- Odgajatelji i stručni tim i dalje prate dijete u skupini uz obvezno unošenje podataka u dosje

djeteta.

- Osoba za kontakt prema potrebi dogovara sastanak stručnog tima s predstavnicima CZSS i o

tome obavještava ravnateljicu (usmeno).

- Ako druga osoba izrazi sumnju na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta, tu ćemo osobu

upoznati sa zakonskom obvezom o poduzimanju koraka s ciljem zaštite djeteta.

POSTUPAK KOD ZANEMARIVANJA DJETETA :

65

1. Ukoliko odgajatelj zamjećuje zanemarivanje primarnih potreba djeteta: fizički neuredno,

prljavo dijete, pothranjeno, često bolesno (kao i kad je dijete bolesno, a roditelj ne dolazi u

vrtić po pozivu više od jednog sata), sve to bez mjera odgovornog ponašanja od strane

roditelja, kao nadalje i ponašanje koje upućuje na emocionalno i psihičko zanemarivanje

(izraziti strah, povučenost, samookrivljavanje,...), pozvat će ravnatelja ili odgovornog

odgajatelja na uvid, ovisno o području.

2. Oni će s roditeljima obaviti razgovor i istražiti moguće uzroke.

3. Ukoliko se situacija ponovi, a roditelji ne poduzimaju mjere zaštite i otklanjanja uočeni

problema, ravnatelj / stručni suradnici ustanove izvijestit će CZSS, a sve bilješke o

konkretnom slučaju voditi u pedagoškoj dokumentaciji.

4. Svaku sumnju odgajatelj će evidentirati u pedagoškoj dokumentaciji, također i o mjerama

poduzetim prema roditeljima ili u suradnji sa stručnim suradnicima ustanove. Svi uključeni

dužni su sastaviti zapisnik o konkretnom slučaju i poduzetim mjerama, shodno svom

djelokrugu rada.

PRIMJER:

Dopis 1

DJEČJI VRTIĆ ''ČAVLIĆ''

Predmet: Obavijest ravnateljici o sumnji na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta

Na temelju zapažanja stručnih djelatnika/opservacije djeteta (Ime i prezime djeteta;

adresa; imena roditelja; godina i mjesto rođenja) stručni tim utvrdio je da postoji

osnovana sumnja o zanemarivanju i/ili zlostavljanju djeteta, te smatra potrebnim

dostaviti prijavu CZSS. Svi relevantni podaci nalaze se u dosjeu djeteta.

Osoba za kontakt

____________________________________________________________________

Datum

___________________

Dopis 2

DJEČJI VRTIĆ ''ČAVLIĆ''

66

Prijava:

Temeljem članka 108 st. 1 Obiteljskog zakona te zapažanja stručnih djelatnika/provedene

opservacije djeteta

(Ime i prezime djeteta; adresa; imena roditelja; godina i mjesto rođenja), a u svezi sumnje na

zlostavljanje i/ili zanemarivanje molimo Vas da poduzmete mjere i postupke zaštite djeteta u

skladu s vašom nadležnošću.

Osoba za kontakt u Centru predškolskog odgoja ____________________________ .

Telefon _________________

Ravnateljica

____________________

Datum

_______________

Mišljenje o djetetu

Ime i prezime djeteta; rođ. __________________________________________________

Mišljenje treba sadržavati sljedeće elemente:

- djevojčica/dječak

- objekt (adresa); skupina

- razdoblje boravka u vrtiću (pedagoška godina upisa)

- učestalost dolazaka u vrtić (navesti ako je uočen značajno kraći ili duži boravak od

uobičajenog i razlog tome)

- zapažanja o psihofizičkom razvoju djeteta s naglaskom na uključenost djeteta u vrtićke

aktivnosti i prihvaćenost među vršnjacima (u skladu s očekivanjima/ uočena odstupanja)

- tko skrbi o djetetu, dojam o kvaliteti skrbi (zdravlje, prehrana, higijena)

- suradnja roditelja s vrtićem (uključivanje i odazivanje u različite oblike suradnje i

eventualne poteškoće u suradnji)

- osoba za kontakt u vrtiću (voditelj/član stručnog tima)

- zaključno napomenuti da se mišljenje temelji na zapažanjima, praćenju i dokumentaciji

odgajatelja i stručnog tima

Odgajatelji:

Stručni tim:

67

HODOGRAM PEDAGOŠKE OPSERVACIJE U DV ČAVLIĆ

o Pedagoška opservacija se provodi kada se kod upisa ili tijekom djetetovog pohađanja

vrtića pojavi sumnja ili zapažanje o njegovoj razvojnoj poteškoći

o U pokretanju opservacije pedagoginja obavještava ravnateljicu i roditelje djeteta koje

po potrebi upućuje na potrebne specijalističko-medicinske pretrage (prikupljanje

potrebne dokumentacije)

o Pedagoginja planira i izrađuje plan opservacije ( što, tko, kada, način vođenja

bilježaka/protokola …)

o Opservaciju provode odgajateljice djeteta i stručna suradnica

o Kod pokretanja opservacije pedagoginja pomaže odgajateljicama na način da zajedno

sastavljaju kriterije praćenja djeteta, preporučuje stručnu literaturu i nudi konsultacije

o Zabilješke praćenja djeteta (odgajateljica i pedagoginje) dio su dosjea o djetetu

o Pri kraju razdoblja opservacije ( 3 mjeseca) pedagoginja izrađuje mišljenje i daje

prijedlog za upis u odgovarajuću grupu ili program

o Mogući prijedlozi nakon opservacije su:

- da dijete ostaje gdje je upisano uz argumentaciju

-premještanje djeteta u drugu skupinu

-prijedlog boravka djeteta u skupini uz asistenta

Prijedlog za ispis djeteta daje se samo u slučaju kada vrtić nema uvjeta u kojima se

može osigurati dobrobit djeteta.

o Pismeno mišljenje koje pri kraju opservacije sastavlja pedagoginja sadrži sljedeće

podatke:

- Tko je sudjelovao u opservaciji (ime, prezime, zvanje)

- Vrijeme trajanja opservacije

- Sažetak opservacije

- Prijedlog

68

Pismeno mišljenje potpisuje ravnateljica.

Ukoliko je prijedlog da se angažira asistent potrebno je dogovoriti sastanak s roditeljima i

provjeriti mogućnost njegovo angažmana i načini financiranja. Ukoliko se ostvari suradnja s

asistentom potrebno je precizirati njegove zadaće, način vođenja dnevnika rada i termine

sastanaka s odgajateljicama i pedagoginjom radi razmjene zapažanja i eventualnog planiranja.

IZJAVA DJELATNIKA U SLUČAJU PROVALE ILI NEOVLAŠTENOG ULASKA U

PROSTORIJE USTANOVE

DATUM I SAT UOČENOG ULASKA:

___________________________________________________________________________

OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA ILI PROSTOR:

___________________________________________________________________________

PODUZETE MJERE I RADNJE ZA SIGURNOST DJECE, IMENA OSOBA KOJE SU

IZVIJEŠTENE O DOGAĐAJU, VRIJEME PRIJAVE, TKO JE IZVRŠIO PREGLED SOBA

ZA UOČAVANJE POTENCIJALNO OPASNIH PREDMETA ZA DJECU:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

PODUZETE MJERE I RADNJE ZA EVIDENCIJU ŠTETE (NEDOSTACI ILI ŠTETE) :

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

ULAZAK DJECE U SOBU ODOBRIO:

__________________________________________________________________________

TKO UPUTIO POZIV POLICIJI I

KADA:____________________________________________________________________

JE LI OBAVLJEN OČEVID, VRIJEME DOLASKA POLICIJE:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

OSTALE

RADNJE:_____________________________________________________________

DATUM I SAT PREDAJE IZJAVE IME, PREZIME I POTPIS

ZAPOSLENIKA

RODITELJSKO DOPUŠTENJE ZA PRIMJENU LIJEKA

69

Ovim potvrđujem da se mom djetetu _____________________________________________

u hitnom slučaju može primijeniti

lijek_________________________________________________, a prema

priloženom liječničkom nalazu sa propisanim uputama za primjenu istog.

Suglasan/sna sam i u potpunosti preuzimam osobnu odgovornost za primjenu lijeka te

dopuštam da odgajatelj ili zdravstvena voditeljica u hitnom slučaju ili u vrijeme predviđeno za

dobivanje kronične terapije primjeni lijek prema priloženom liječničkom nalazu sa

propisanim uputama za primjenu istog.

Obvezujem se dostaviti lijek u izvornom pakiranju i s urednim rokom trajanja.

Obvezujem se da ću pravovremeno izvijestiti o svakoj promjeni zdravstvenog stanja

djeteta, o promjeni terapije ili prestanku potrebe za primjenu iste.

Izjavljujem da za bilo koju posljedicu primjene lijeka ne odgovara Ustanova niti njeni

zaposlenici te ih neću pravno ni materijalno teretiti.

U vrtić ću dostaviti:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Roditelj/skrbnik/udomitelj:

__________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Zdravstvena voditeljica

___________________________________________________________________________

Čavle, ____________________

RODITELJSKO DOPUŠTENJE ZA PRIMJENU LIJEKA

Ovim potvrđujem da se mom djetetu _____________________________________________

u hitnom

slučaju može primijeniti lijek _________________________________________________,a

prema priloženim propisanim uputama za primjenu istog.

Suglasan/sna sam i u potpunosti preuzimam osobnu odgovornost za primjenu lijeka te dopuštam

da odgojitelj ili zdravstvena voditeljica u hitnom slučaju primjeni lijek prema priloženim

propisanim uputama za primjenu istog.

70

Obvezujem se dostaviti lijek u izvornom pakiranju i s urednim rokom trajanja.

Izjavljujem da za bilo koju posljedicu primjene lijeka ne odgovara Ustanova niti njeni

zaposlenici te ih neću pravno ni materijalno teretiti.

U vrtić ću dostaviti:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Roditelj/skrbnik/udomitelj:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Zdravstvena voditeljica

___________________________________________________________________________

Čavle, ____________________

IZVJEŠĆE O POVREDI

Ime i prezime:

______________________________________________________________________

Datum rođenja:

_____________________________________________________________________

Skupina:

___________________________________________________________________________

Datum i vrijeme nastanka povrede:

__________________________________________________________________________

Vrsta povrede:

__________________________________________________________________________

Kako je nastala i gdje:

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

71

Mjere poduzete u vrtiću:

__________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Način prijevoza(roditelj, odgajatelj):

_____________________________________________________

Obrada u zdravstvenoj ustanovi:

_______________________________________________________

Tretman:

___________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

Odgajatelj: -

_________________________________________________________________________

Zdravstveni

voditelj:_________________________________________________________________

IZVIJEŠĆE PO PROTOKOLU POSTUPANJA U SLUČAJU BIJEGA DJETETA IZ

VRTIĆA

VRTIĆ, OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA:

___________________________________________________________________________

ODGAJATELJI:

________________________________________________________________

IZVIJEŠĆE PROTOKOLA POSTUPANJA:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

BIJEG DJETETA:

IME I

PREZIME

DJETETA

DATUM I

SAT

OVLAŠTENA

KONTAKT

OSOBA

KRIZNI

TIM

RODITELJ

MOBITEL

KONTAKT

POLICAJAC

(ime, prezime,

mobitel)

72

ODGAJATELJ:

ZAPISNIK O POSTUPANJU U KRIZNIM SITUACIJAMA

DATUM: ____________________________________________________________

OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA ILI PROSTOR:

_____________________________________________________________________

IMENA ODGAJATELJICA I OSTALIH UKLJUČENIH OSOBA

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

IME DJETETA ILI KORISNIKA:

_________________________________________________

KRAĆI OPIS SITUACIJE:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

KORACI

POSTUPANJA:______________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

SAT I IME OSOBE KOJA JE TELEFONSKI IZVJEŠTENA

___________________________________________________________________________

RJEŠENJE

SITUACIJE:_________________________________________________________

73

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

ZAPISNIK SASTAVILA ČLAN STRUČNOG TIMA

DJEČJI VRTIĆ ,,ČAVLIĆˮ

ČAVLE 51219

Čavja 49

IZJAVA

Ja, roditelj djeteta ________________________________________(ime djeteta) suglasan

sam da dolje navedene tri punoljetne osobe mogu u pedagoškoj godini 201 ./1 .dovoditi i

odvoditi moje dijete iz vrtića ,, Čavlić ˮ .

IME I PREZIME OSOBE BROJ TELEFONA TE OSOBE

Čavle, rujan 201 . godine potpis roditelja

__________________________________

Suglasnost za odlaske djece van vrtića i prijevoz autobusom

Suglasna/na sam da moje dijete u pratnji odgajateljica odlazi u razne posjete van vrtića i da se

po potrebi prijevoz obavlja autobusom.

Ime djeteta Potpis roditelja

1._______________________________________________________

74

2._______________________________________________________

3._______________________________________________________

4._______________________________________________________

SUGLASNOST

Suglasna/san sam da se u svrhu dokumentiranja odgojno obrazovnog rada, procesa učenja i

razvoja mog djeteta tijekom boravka u vrtiću ono, snima audio-vizualnim sredstvima (

kamera, fotoaparat, diktafon).

Zapisi će biti korišteni isključivo u svrhu dokumentiranja rada vrtića.

IME I PREZIME DJETETA POTPIS RODITELJA

1.___________________________________________________________________

2.___________________________________________________________________

3.___________________________________________________________________

4.___________________________________________________________________

5.___________________________________________________________________

6.___________________________________________________________________

DJEČJI VRTIĆ ,,Čavlić''

List za evidentiranje razgovora s roditeljem

Stručni suradnik:______________________________

Datum:______________________________________

Vrijeme:_____________________________________

Razgovor inicirao:_____________________________

Razlog/svrha:________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Dijete (ime i prezime, dob, odgojna skupina):

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

BILJEŠKE:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

__________________

75

ZAKLJUČAK/ plan djelovanja:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Potpis stručnog suradnika:________________________

Upravno vijeće vrtića je, temeljem članka 50. Statuta Dječjeg vrtića "Čavlić", Čavja 49, 51219

Čavle (u daljnjem tekstu Vrtić), na sjednici održanoj 06.09.2017. godine usvojilo

PRAVILNIK O KUĆNOM REDU

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o kućnom redu (u daljnjem tekstu Pravilnik) uređuju se pravila ponašanja u Vrtiću.

Članak 2.

Odredbe Pravilnika se primjenjuju na sve djelatnike Vrtića, na roditelje- korisnike usluga i sve

druge osobe tijekom njihovog boravka u ustanovi.

Članak 3.

Ravnatelj i odgojitelji će na prikladan način (putem roditeljskih sastanaka, individualnih

razgovora u skupini, internet stranice vrtića, odnosno oglasnih ploča) upoznati korisnike usluge

s odredbama Pravilnika.

Izvadak iz Pravilnika nalazi se na vidljivom mjestu u ustanovi.

76

2. PEDAGOŠKA GODINA I ODMORI

Članak 4.

Pedagoška godina u Vrtiću počinje 1. rujna i traje do 31. kolovoza.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora tijekom ljeta (od sredine lipnja do kraja kolovoza.)

Vrtić zadržava pravo utvrđivanja optimalne organizacije rada.

Za vrijeme vjerskih i državnih blagdana tijekom godine, a prema potrebama roditelja, Vrtić će

posebnim odlukama prilagoditi organizaciju rada, odnosno godišnje odmore djelatnika.

3. TJEDNO- DNEVNO RADNO VRIJEME

Članak 5.

Tjedno radno vrijeme vrtića je raspoređeno u pet radnih dana (ponedjeljak- petak).

Dnevno radno vrijeme u centralnom objektu "Čavlić" i podružnicama "Petešić" i „Grad

Grobnik“ započinje u 6.30 h i traje do 17.00 h pri čemu se vodi računa da dijete u ustanovi ne

boravi duže od 10 h dnevno.

U 9.00 h se zaključavaju vanjska vrata i ona ostaju zatvorena do 15.00 h. Otvaranje istih

regulirat će se putem zvona. Ukoliko kašnjenje djeteta ili nedolazak nije unaprijed najavljen

(telefonski, mailom ili usmeno odgojitelju ili nekom drugom nadležnom djelatniku Vrtića)

odgojitelj nije dužan primiti dijete u skupinu.

4. BORAVAK U PROSTORIMA VRTIĆA

Članak 6.

Roditelji- korisnici usluga, djelatnici i povremeno neke druge osobe po službenoj dužnosti

mogu boraviti u prostoru Vrtića samo tijekom radnog vremena ustanove. Ukoliko se dogodi da

navedene osobe trebaju boraviti u ustanovi izvan službenog radnog vremena njihov boravak

mora biti najavljen, obrazložen i odobren od strane ravnatelja.

77

Članak 7.

U prostoru Vrtića zabranjeno je:

– pušenje

– nošenje oružja (izuzev službenih osoba MUP-a)

– unošenje i konzumiranje alkohola, opijata i drugih narkotika,

– unošenje sredstava, opreme i uređaja koji mogu izazvati požar i eksploziju,

– obavljanje bilo koje druge opasne radnje.

Članak 8.

Dužnost je djelatnika, roditelja- korisnika usluga i drugih osoba koje borave u Vrtiću skrbiti se

o imovini Vrtića prema načelu dobrog gospodara tj. s istom pažnjom i odgovornošću kao prema

osobnoj imovini. Korištenje telefona je dozvoljeno samo za potrebe Vrtića.

Članak 9.

Djelatnici Vrtića moraju racionalno koristiti sredstva Vrtića koja su im stavljena na

raspolaganje. Svaki uočeni kvar i štetu na imovini bilo koje vrste u unutarnjim i vanjskim

prostorima obvezni su, u skladu sa sigurnosnim programima Vrtića, prijaviti nadležnoj službi.

Članak 10.

Djelatnici Vrtića obvezni su nositi propisanu i zaduženu radnu odjeću i obuću.

Članak 11.

Djelatnici Vrtića dužni su se, u skladu s normama ponašanja u odgojno-obrazovnim

ustanovama, uljudno i profesionalno odnositi prema roditeljima i drugim osobama koje borave

u Vrtiću, dok se od roditelja i ostalih osoba u Vrtiću očekuje to isto.

4. MEĐUSOBNI ODNOSI RODITELJ- VRTIĆ

78

Članak 12.

Prijem djece u Vrtić reguliran je odredbama članka 20. Zakona o predškolskom odgoju i

naobrazbi, aktima Osnivača i općim aktima Vrtića.

Članak 13.

Za prijem djeteta u Vrtić potrebno je priložiti pristupni zahtjev za upis (ispunjava ga roditelj ili

skrbnik) i dokumentaciju navedenu na obrascu zahtjeva.

Članak 14.

Međusobni odnosi Vrtić- roditelj definirani su Ugovorom o međusobnim pravima i obvezama

davatelja i korisnika usluge predškolskog odgoja, obrazovanja i skrbi.

Članak 15.

Prema članku 14. ovog Pravilnika prilikom sklapanja ugovora Vrtić je obvezan upoznati

roditelje s općim pedagoškim načelima i programima koji se provode u ustanovi, radnom

vremenu, sigurnosnim mjerama te organizacijom rada Vrtića kao javne ustanove. Roditelj ima

pravo na podnošenje zahtjeva za prijem djeteta u ustanovu te na predlaganje i izbor svog

predstavnika u Upravnom vijeću.

Prema važećem Obiteljskom zakonu roditelj je dužan ispuniti i potpisati izjavu o punoljetnim

osobama koje mogu dovoditi i odvoditi dijete iz Vrtića.

Kod dolaska djeteta u skupinu obavezno je javiti se osobno odgojitelju skupine i predati dijete.

Isto je obvezno učiniti prilikom odlaska djeteta kući.

Roditelj je dužan osigurati djetetu adekvatnu odjeću i obuću, zaštitna sredstva za boravak na

zraku, kao i rezervnu odjeću. Natikače bilo koje vrste ugrožavaju sigurnost djeteta i nisu

prihvatljive.

Roditelji su dužni pratiti informacije objavljene na oglasnim pločama skupina ili na web stranici

Vrtića. Oni imaju priliku sudjelovati u nekim segmentima provedbe odgojno-obrazovnog plana

skupine ili Vrtića kroz prisustvo na radionicama, gostovanje u skupini kao čitač ili pripovjedač,

kroz predstavljanje svog zanimanja ili hobija, prikupljanje pedagoški neoblikovanog materijala,

kao pratnja na izletima, sudjelovanje na roditeljskim sastancima, akcijama koje se organiziraju

79

u vrtiću i sl.

Pred vratima odgojnih skupina ili putem telefona dopušteno je razmijeniti samo najnužnije

informacije. Za detaljan razgovor o djetetu i drugim bitnim temama predviđeno je vrijeme

tijekom termina individualnih informacija.

Članak 16.

Za ostvarenje dobrobiti djeteta u vrtićkom okruženju roditelji su obavezni surađivati s Vrtićem

na sljedeći način:

- pridržavati se pravila o radnom vremenu ustanove

- ne dovoditi dijete u vrtić/jaslice s povišenom temperaturom, ušima glave, proljevom ili u bilo

kojem drugom zdravstvenom stanju koje narušava njegov siguran boravak u vrtiću i sigurnost

druge djece

- na dan povratka djeteta u vrtić/jaslice, potrebno je donijeti liječničku ispričnicu

- ukoliko se bolovanje nastavlja idućeg mjeseca obaveza roditelja je postupiti kao s doznakama

za bolovanje

- ukoliko dijete nije na vrijeme procijepljeno, potrebno je priložiti potvrdu i obrazloženje

izabranog pedijatra

- ukoliko roditelj ne želi cijepiti dijete iz osobnih ili nekih drugih uvjerenja, ono neće biti

primljeno u vrtić iz sigurnosnih razloga

- najkasnije 5 dana prije željenog termina potrebno je obavijestiti Vrtić o ispisu djeteta

- u trenutku kada roditelj ili osoba koja je navedena u izjavi (osoba od povjerenja) preda dijete

odgojitelju skupine Vrtić preuzima odgovornost za dijete koja traje do trenutka predaje djeteta

roditelju (ili osobi navedenoj u izjavi). Ako se roditelj ostane igrati s djetetom na vanjskom

prostoru Vrtić za njega ne preuzima odgovornost.

- prilikom aktivnosti koje se odvijaju za vrijeme boravka u Vrtiću, ali van vrtićkih prostora,

odgovornost vrijedi kao da se dijete nalazi u zgradi

- zbrinjavanje eventualnih povreda ili oboljenja djeteta u Vrtiću isključuje davanje

farmakoterapije,

- u slučaju da su roditelji u procesu rastave braka, roditelj s pravom skrbništva određuje tko

može dovoditi i odvoditi dijete. Vrtić kao ustanova kojoj je dobrobit djeteta na prvom mjestu

ne može i neće biti treća strana u roditeljskim sporovima.

- o svakoj promjeni adrese prebivališta i / ili broja telefona/mobitela, roditelj/skrbnik obavezan

je izvijestiti odgojitelja (po potrebi i stručnog suradnika ili ravnatelja)

80

- ukoliko je roditelj nezadovoljan radom Vrtića, obraća se odgojitelju ili stručnom timu kako bi

se u što kraćem roku riješila problematična situacija. Ukoliko roditelj nije zadovoljan rješenjem,

tada pismenim putem upućuje žalbu ravnatelju i/ili Etičkom povjerenstvu Dječjeg vrtića

„Čavlić“.

- Pravilnikom o kućnom redu DV ''Čavlić'' i Etičkim kodeksom jasno je definirano pravo na

iznošenje primjedbi na rad pojedinih djelatnika ili ustanove u cjelini kao i predviđene procedure

kojima se ono primjereno realizira. Svako kršenje navedene procedure (čl. 16. Pravilnika) u

vidu komentara na javnim mrežama, na mjestima ili u situacijama koje za to nisu primjerene

smatrat će se zlonamjernim jer izravno narušava ugled pojedinca, ustanove u cjelini i dignitet

struke. Takve osobe bit će pozvane na očitovanje od strane nadležnih tijela i/ ili Etičkog

povjerenstva

Članak 17.

Pravilnik o kućnom redu Vrtića podliježe dopunama i izmjenama prema potrebama djece,

djelatnika i korisnika usluga, te mjerama sigurnosti, novim zakonskim odredbama ili po nalogu

osnivača.

5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Vrtića.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika isti će se nalaziti na oglasnoj ploči Vrtića, a izvadak

iz Pravilnika bit će postavljen na vidno mjesto na uvid roditeljima i ostalima.

81

Documents

KURIKULUM DV ,,Čavlić” · - Ja (slika o sebi) - Ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica) - Svijet oko mene (prirodno i šire društveno