KURIKULUM ZA VRTIĆE

Djeca se suočavaju sa fenomenom promjene: Društvene

Političke

Promjene okruženja

Znanstvene

Tehnološke

Industrijske (utječu na ponudu radnih mjesta)

-potreba za razvijanjem želje i razumijevanjem potrebe za cijeloživotnim učenjem

-djeca se najbolje razvijaju kad su uključena u vlastito učenje

PAŽLJIVO I KVALITETNO ISPLANIRAN PROSTOR SDB:- potiče djecu na istraživanje, inicijativu,

kreativnost

ODGAJATELJ:- poznaje značajke dječjeg razvoja, stvara

okruženje i materijale potrebne za učenje, poštuje individualne sposobnosti i potrebe svakog djeteta, zadovoljuje dječju prirodnu radoznalost

PRISTUPI ODGOJU I OBRAZOVANJU U RANOM DJETINJSTVU-dva osnovna pristupa poučavanju djece:

1. BIHEVIORISTIČKI PRISTUP

pojmovi se djetetu trebaju nametnuti, dijete će ih upiti,

dijete se “fila” uputama od strane odgajatelja,

infromacija koju daje odgajatelj je rascjepkana u zadatke i djetetu prenesena u djelovima,

dijete zadatak mora savladati prisilnim ponavljanjem

točnost odgovora postiže se prisilnim ponavljanjem i sustavom nagrađivanja

2. RAZVOJNI PRISTUP:

- razvojni pristup kojim se postiže razumijevanje i poštivanje prirodnog razvoja djeteta

Stajalište razvojnog pristupa:

djeca su aktivna i kroz igru neprestano usvajaju nove informacije o svijetu

djeca napreduju kroz predvidive stupnjeve razvoja

djeca se emocionalno i spoznajno razvijaju u socijalnoj interakciji s drugima

Jedinstveni su individualci koji se razvijaju i rastu različitim tempom

POLAZIŠNE OSNOVE PLANIRANJA SUVREMENOG KURIKULUMA3 glavne inicijative:

1. konstruktivizam

2. razvojno-primjerena praksa

3. progresivni odgoj i obrazovanje

KONSTRUKTIVIZAM: Djeca grade vlastito razumijevanje

svijeta kroz interaktivni proces s okolinom

Odrasla osoba je pomagač i posrednik

Odgajatelj osigurava sredstva, materijale, podršku, smjernice i interes

RAZVOJNA PRIMJERENOST:Sva djeca napreduju u njima zajedničkim

razvojnim fazama, ali je istovremeno svako dijete jedinstveno i individualno biće.

-sluh za razlike u vještinama i za posebne interese djece iste dobi

Kurikulum je planiran na način da djeci pomaže da sama odgovore na vlastita pitanja.

PROGRESIVNI ODGOJ I OBRAZOVANJEZačetnik John Dewey.

- odgoj i obrazovanje treba smatrati procesom življenja a ne pripremanjem za budući život

- razvijanje vještina i interesa djeteta, priznavanje važnosti učenja među vršnjacima i učenja u malim grupama

INDIVIDUALIZIRANO UČENJE:- poštivanje trenutne razvojne faze svakog

djeteta

- planiranje odgovarajućih aktivnosti koje će svakom djetetu omogučiti uspješno iskustvo

Usklađivanje razvojnog stupnja s djetetovim sposobnostima, potrebama, interesima i načinom učenja.

Oprema, materijali, raspored u skupini unapređuju razvoj

svakog djeteta.

Planiranje aktivnosti u kojima će se svako dijete osjetiti

izazvanim i uspješnim.

Mijenjanje i prilagođavanje materijala i aktivnosti po

potrebi.

Dnevni raspored treba biti usklađen s potrebama

svakog djeteta za aktivnostima i odmorom.

CENTRI AKTIVNOSTI: omogućuju djeci da biraju aktivnost

prema vlastitim interesima

igru u manjim skupinam,

kvalitetnu komunikaciju i interakciju

1. centar za likovno izražavanje

2. centar za građenje

3. centar za obiteljske i dramske igre

4. centar za matematiku i manipulativne igre

5. centar za početno čitanje i pisanje

6. centar za glazbu

7. centar za igre pijeskom i vodom

8. centar za istraživanje prirode

9. prostor za igre na otvorenom

SUDJELOVANJE OBITELJI:

- roditelji su prvenstveni odgajatelji djece

- mora im se omogućiti ključna uloga u odgojno-obrazovnom procesu vlastite djece

- roditelji su uvijek dobrodošli u vrtiću

- roditelji mogu slobodno ući u SDB i sudjelovati u aktivnostima

Razvojno-primjerene aktivnosti:1. dobna primjerenost

2. individualna primjerenost

DOBNA PRIMJERENOSTPoznavanje tipičnog dječjeg razvoja pruža okvir

unutar kojeg odgajatelji pripremaju prostor za

učenje i planiraju odgovarajuća iskustva.

- predvidive faze razvoja ne nastupaju kod djece u isto vrijeme

Aktivnosti koje se planiraju trebaju biti izazovne i

na razvojnoj razini svakog djeteta.

U suprotnom djeca doživljavaju neuspjeh i

frustraciju. (nepoželjna ponašanja)

INDIVIDUALNA PRIMJERENOSTSvako dijete ima individualan način učenja, tempo

razvoja, sposobnosti.

Učenje male djece rezultat je međusobnog

djelovanja dječjih misli i iskustava s materijalima,

idejama i ljudima. Ta iskustva moraju odgovarati

djetetovim razvojnim sposobnostima i

istovremeno biti izazov koji pobuđuje njihov

interes i razumijevanje.

-promatranje djece, njihovih sposobnosti,potreba, interesa, temperamenta, stila učenja

Izazov koji odgovara djetetovom razvojnom

stupnju – djeca se osjećaju i o sebi misle

pozitivno, istražuju nove ideje i aktivnosti.

Očekivanja koja su iznad ili ispod djetetovog

razvojnog stupnja – gubi se interes, dosadno

im je, nemirna su, frustrirana.

Individualiziranje kroz igru:Igra i razvoj teku paralelno pa prostor u

kojem

malo dijete živi treba pružiti beskrajne

mogućnosti za slobodnu igru.

Kroz igru djeca:- razvijaju spoznajne sposobnosti i motoričke

vještine

- uče o društvu i svom mjestu u njemu

- razvijaju društvene vještine družeći se s vršnjacima, mlađom i starijom djecom, odraslima

-uče sto su pravila, pravda i pravednost,

- uče surađivati i dijeliti, razvijaju samopoštovanje uspješnim

rješavanjem izazova, družeći se

Druženje na podu:Stanley Greenspan (dječji psiholog)

- odgajatelji i roditelji se trebaju s djecom igrati na podu, uključuju se u međuodnos primanja i davanja, u kojem je djeci omogućeno da vode igru

MATERIJAL:- treba poticati djecu da eksperimentiraju,

istražuju, otkrivaju, provjeravaju ideje i uče na svoj osobni način

- razvija se navika otkrivanja, rješavanja problema, kritičkog razmišljanja, biranja, razvijanja različitih pojmovaODGAJATELJ – POMAGAČ

- zna proširiti i unaprijediti igru, postavlja pitanja koja potiču djecu na razmišljanje

SDB usmjerena na dijete – 2 uvjerenja:1. djeca stvaraju vlastito znanje

2. odgajatelji potiču razvoj i napredak djece nadograđujući se na njihove potrebe, interese i sposobnosti

Odgajatelj:- cijeni dječje ideje i koristi ih prilikom

oblikovanja kurikuluma

- predstavljaja model brižnog ponašanja punog podrške

- promatra i sluša djecu

- bilježi i procjenjuje ono što primijeti

- potiče dijete da slijedi svoje interese

Odgajatelji se moraju znati zabavljati.

Odgajatelji koji vlastitu rados prenose na

dijete čine učenje uzbudljivim i važnim.

Odgajatelji koji su distancirani i autoritarni mogu

uplašiti djecu i sputavati njihovu radoznalost.

ODGAJATELJ SE MORA ZNATI IGRATI I UŽIVATI ZAJEDNO SA DJECOM!

Djecu se ne smije prisiljavati da se bave temama i projektima koji ih ne zanimaju.

U SDB usmjerenoj na dijete, djeca: biraju

aktivno se igraju

koriste materijale koji pružaju mogućnost kreativnog izražavanja

zajedno rade

preuzimaju odgovornosti

Odgajatelj:- koristi dječji interes i igru za usmjeravanje

daljnjeg razmišljanja i učenja

- pruža prilike za direktni doticaj s ljudima, materijalima, iskustvima iz stvarnog života

- unapređuje dječji intelektualni razvoj

Pružaju Centri aktivnosti: niz različitih materijala i područja za

učenje.

CILJEVI I RAZVOJNE SMJERNICE U svakom aspektu života dolazi do vrlo naglih

promjena

Djeci sutrašnjice neće koristiti vještine i činjenice predtehnološke ere

Brzina primjena zajtijeva trajnu i inteligentnu promjenu

Kako bismo djecu pripremili na buduće izazove moramo ih pripremiti na to da trebaju čitavog života učiti

Dijete treba poticati da:- bude kreativno, maštovito, domišljato

- kritički razmišlja i zna birati i izabrati

- otkrije problem i uspješno ga riješi

- brine o zajednici, svojoj zemlji i okolišu

o Odgajatelj treba istovremeno poticati sve aspekte djetetovog razvoja (tjelesni, društveni, emocionalni, spoznajni).

Djeca moraju imati: dovoljno vremena za istraživanje

mogućnost učenja na mnogobrojnim područjima

mogućnost slobodnog izražavanja osjećaja, griješiti i rješavati konflikte

odabrati aktivnost u kojoj žele sudjelovati

mjesto gdje mogu izložiti svoje radove

Odgajatelji trebaju: razumjeti razvoj djeteta

promatrati djecu

planirati grupne i individualne ciljeve i zadaće prema interesima i potrebama djece

osigurati promljenjiv, prilagodljiv prostor

poštivati djecu i cijeniti njihove ideje

ohrabrivati djecu da rješavaju vlastite probleme i poštuju jedni druge

postavljati problemska pitanja kojima potiču razmišljanje,

omogučiti roditeljma aktivno sudjelovanje

SUDJELOVANJE OBITELJI

roditelji i odgajatelji – uzajamno poštivanje i zajedništvo djeca se odgajaju u obiteljima i događaji koji se

tamo odigravaju utječu na djecu

kominikacija, mešusobno poštivanje, prihvaćanje

razlika i interes djece temelj je dobrog odnosa

roditelji su dobrodošli u posjet SDB u bilo koje doba. Oni su pozvani da pokažu svoje posebne interese ili vještine Komunikacija: odgajatelji se trebaju izražavati jasno i

razumljivo pružiti roditeljma mogućnosti da im postavljaju pitanja

Smjernice za komunikaciju s roditeljima: osigurati vrijeme, stvoriti priliku i ohrabriti

roditelje da izraze svoje ideje, radosti, ciljeve i brige

ponuditi mjesto gdje će u diskreciji moći razgovarati a dobivena informacija se smatra povjerljivom

različita gledišta ili očekivanja mogu dovesti do

nesporazuma ili rupa u komunikaciji

važno je saznati od roditelja što očekuju od vrtića

Oblici neformalne komunikacije s roditeljima: vrijeme dovođenja i odvođenja djeteta

poruke i bilježnice

oglasne ploče

bilteni

Oblici formalne komunikacije: individualni razgovori

radionica

roditeljski sastanak

Uvođenje roditelja u grupu: omogućavanje roditeljima da obiđu sve

centre aktivnosti kako bi im bilo jasno što će njihova djeca raditi u vrtiću

IZGRAĐIVANJE ZAJEDNICE

• Kako pripremiti djecu da postanu uspješni članovi

budućih zajednica?

• Koje su to zajednice?

• U kakvom društvu/zajednici živimo?

Paulo Freire (brazilski aktivist) “Odgajatelje trebaju voditi snovi i utopije.

Ne mogu cijeniti učitelja koji ne sanja o društvu u

kakvom bi želio živjeti.”

• Poštovanje – ključna komponenta zdrave zajednice• Odgajatelj – uzor razumijevanja, poštovanja i brige koju očekuje od djece

• Kvaliteta poštovanja koju djeca iskuse ključni je

čimbenik njihovog tek rastućeg samopoštovanja!

• Kad odgajatelj pokazuje da poštuje svu djecu,

djeca uče da treba prihvatiti svu djecu

• Pohvala za dječji rad treba biti individualna i iskrena; međusobno ponašanje tada će biti prirodno i nenametnuto

Odgajatelj se ne mora bojati da će izgubiti

kontrolu u SDB bude li se smijao i šalio s

djecom.

Zajednički smijeh učvršćuje toplinu i

prijateljstvo odgajatelja i djeteta i promiče

suradnju u grupi.

Učenje o odgovornosti: djeca su kompetentnija nego što to odrasli

misle

djeci treba omogućiti razvoj sposobnosti, vještina, samopouzdanja

odgajatelj ne treba za djecu raditi ono što ona mogu sama za sebe

djeca su ponosna i osjećaju se uspješnima kada uspiju sama nešto napraviti

Promatranje – proces praćenja djece u radu i igri,

bez uplitanja u njihovu aktivnost

Bilježenje – proces dokumentiranja promatrane

aktivnosti ili ponašanja:

otkriva uzroke dječjeg ponašanja

dječje sklonosti

način učenja

svladavanje vještina i razvojni napredak

Objektivno promatranje ne uključuje

odgajateljevo mišljenje ili osjećaj o onome što

se dogodilo; objektivno promatranje znači

opisivanje onoga što je dijete zaista reklo ili

učinilo.

Metode bilježenja:• anegdostke bilješke

• promatranje putem lista za procjenu razvoja djece

• bilježenje učestalosti ili trajanja određene aktivnosti

• mapa s uzorcima djačjih radova

• razgovor

• fotografiranje

• snimanje

PLANIRANJE INTEGRIRANOG KURIKULUMA Sadržaji proizlaze iz: promatranja djece i ciljeva koje je odgajatelj

za njih postavio

odgajateljevog razumijevanja grupe kao cjeline

odgajateljevog znanja o djeci i njihovom razvoju uopće

Kratkoročno planiranje:

• Odgajatelji razgovaraju o interesima i

individualnim problemima djece, donose odluke o

projektima koji će se poduzimati i o eventualnim

promjenama koje će se obaviti u centrima

aktivnosti.

Planiranje dnevnog rasporeda:• strukturiranje aktivnosti, rada, igre

• fleksibilnost

• djeca se ne smiju prekidati usred zanimljive igre

• ravnoteža tihih i glasnih aktivnosti

Potreba djeteta za snom je individualna. Nekoj

je djeci potrebno dugo spavanje, neka se

trebaju samo odmoriti, dok je nekoj potreban

kratak san.

PLANIRANJE TEMATSKIH PROJEKATA• Razvoj i učenje su integrirani

• Sva razvojna područja se razvijaju paralelno i međusobno su povezana.

• Kad dijete slijedi svoje interese, ono uči činjenice i izvodi zaključke o novostečenim informacijama

• Učenje je povezano i integrirano

Integrirano učenje:• različiti materijali i aktivnosti koji potiču

kreativnost

• spoznajno povezivanje kroz projekte i teme

• visoka motivacija djece

• učenje s razumijevanjem

• primjena znanja u praksi

Projekti se trebaju zasnivati na jakom interesu jednog djeteta ili grupe djece. Djeca će biti motivirana na istraživanje teme samo ako su njihova pitanja osnova takvog istraživanja3 pitanja:

1. što znam

2. što želim znati

3. što sam naučio

STVARANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE• Dobro osmišljeno okruženje potiče složenu

igru, samostalnost, socijalizaciju i rješavanje problema

• Djeca su uzbuđena i izazvana na učenje,

istraživanje materijala i otkrivanje novih

informacija

“dječji vrtić” - za djecu

Odgajatelj treba djeci pokazati tehniku korištenja određenog materijala! Cilj:• kreativno izražavanje, a ne izrada predmeta i

ukrasa po uzoru na ono što je napravio odgajatelj

• djeca mogu stvarati dvodimenzionalna i

trodimenzionalna djela

• gledanje umjetničkih djela

CENTAR ZA LIKOVNO IZRAŽAVANJESvrha: poticanje dječje kreativnosti, radoznalosti,

mašte, inicijative, istraživanje materijala, otkrivanje, provjeravanje ideja, razvoj sposobnosti, vještina, znanja…Materijal:

-bojice, flomasteri, pastele, vodene boje, tempere, tuš, plastelin, glina, kolaž, škare, ljepilo, kistovi, pedagoški neoblikovan materijal, ljepljive trake...

• djecu uzbuđuje ono što rade iako možda odrasla osoba neće prepoznati što dječje djelo predstavlja

Faze slikanja i crtanja:• u ranim fazama dječja mišična aktivnost

vodi do šaranja (2-3 god.)

• između 2. i 4. god. djeca počinju crtati oblike kao što su krugovi, kvadrati i trokuti

• kasnije počinju stvarati namjerne oblike

Mapa:• dokumentiranje napretka dječjeg likovnog

izražavanja

Nametanjem uzoraka i modela sputava se

dječja kreativnost, što kod djeteta izaziva

frustraciju, budući da koordinacija između

očiju i ruke i okretnost ruke male djece nisu u

potpunosti razvijene.

UTJECAJ NA RAZVOJNA PODRUČJA Emocionalni razvoj:• nudi mogućnosti za komuniciranje bez riječi

• omogućuje izražavanje emocija

• služi kao ventil za rješavanje emocionalnih pritisaka

• daje osjećaj moći

• stvaranje vlastitog djela djeci pruža osjećaj vlastite vrijednosti

Tjelesni razvoj:• razvija kontrolu fine motorike

• razvija osjet opipa i dodira

• potiče na tjelesno kretanje

• pruža djeci mogućnost za koordinaciju oko-ruka

Društveni razvoj:• poticanje na donošenje odluka i rješavanje

problema

• razvijanje samostalnosti

• prilika za rad s drugima i izmjenjivanje

• preuzimanje odgovornosti za materijale

• poticanje na poštivanje tuđih ideja

Intelektualni razvoj:• obogaćuje se rječnik

• učenje uzročno-posljedičnih veza

• učenje o crti, boji, obliku i sastavu

• prepoznavanje vlastitog i tuđeg imena (odgajatelji potpisuju djecu, kasnije to ona sama rade)

• produljuje se razdoblje koncentracije

• učenje o planiranju, redosljedu i organizaciji

Razvoj kreativnosti:• poticanje različitog razmišljanja kroz

otvorena rješenja

• izgradnja ljubavi prema kulturnom i umjetničkom nasljeđu

Sav potreban materijal treba biti ponuđen i

uvijek dostupan!

PEDAGOŠKI NEOBLIKOVAN MATERIJAL

CENTAR ZA GRAĐENJE• ne postoji pravi ili pogrešni način gradnje

• pomoću kocaka djeca razvijaju i grade jednostavne strukture, koje će kasnije pretvoriti u složenije

Faze u gradnji kockama: 1. nošenje

2. redovi (djeca slažu vodoravne ili okomite nizove kocaka)

3. premošćivanje (djeca povezuju dvije kocke trećom, ostavljajući prolaz između njih)

4. zatvoreni oblici (djeca slažu kocke na takav način da one zatvaraju neki prostor)

5. ukrasni uzorci (simetrični, nemaju imena)

6. imenovanje građevina

7. imenovanje građevina i njihovo korištenje za igru

Utjecaj na razvojna područja Razvoj govora:• djeca grade strukturu, daju joj ime, opisuju

veličine i oblike kocaka, razgovaraju s drugom djecom i odgajateljem

Razvoj društvenih vještina:• djeca se igraju paralelno, promatraju što

drugo dijete radi

• djeca grade zajedno, dogovaraju se

• uče poštivati napore drugih• kad dosegnu cilj koji su si sama zadala

razvijaju osjećaj vlastite kompetencije• suradničko učenje

Razvoj vještina vezanih uz prirodu i matematiku: -straživanje slijedećih pojmova:• veličina, oblik, masa, površina, prostor,

smjer, uzorak• promatranje, razvrstavanje, slaganje u niz,

predviđanje

• različito korištenje istih predmeta

• ravnoteža, izjednačenost, stabilnost

• mjerenje i brojenje

• sličnost i razlika

• jednakost (dvije jedinične kocke=jedna dupla kocka)

• slaganje po veličini i obliku

• rješavanje problema

• kreativno i maštovito razmišljanje

• stabilnost, sila teža, međudjelovanje sila, pokušaj, pogreška

Razvoj motoričkih vještina:• razvoj malih i velikih mišića,• razvoj koordinacije ruku i očiju te preciznost

Uređivanje centra za građenje:• dio sobe koji nije prometan• samo ima svrhu građenja, što omogućuje

kontinuiranu gradnju, bez potrebe za rušenjem

• dodatni probor za igru s kockama (životinje, figurice, prijevozna sredstva)

• pedagoški neoblikovan materijal

Uloga odgajatelja: materijale treba dodavati, uklanjati, mijenjati,

ovisno o aktivnostima i interesu djece

promatranje djece, bilježenje, dokumetiranje, poticanje na složeniju igru

postavljanje pitanja kojima pomažu djeci da riješe problem

sudjelovanje i razgovaranje s djecom

Ako će djeca baš uvijek morati pospremiti svoje građevine, to će umanjiti vrijednost njihovog rada.

Aktivnosti i projekti: aktivnosti u centru građenja također su

tema za projekt

igra kockama uključuje i druge centre aktivnosti (namještaj, lutkice.....)

Djeca se trebaju potaknuti da nacrtaju

nacrt građevine, kao i gotovu građevinu prije

spremanja.

CENTAR KUHANJA kroz iskustva s hranom djeca uče o

drugim

ljudima i drugim zemljama

stjecanje zdravih navika prehrane,

vrste hrane, podrijetlo, način prireme

Utjecaj na razvojna područja Pismenost: čitanje i prepisivanje recepata

upute za pripremanje jela po koracima-redosljed

proširivanje riječnika novim pojmovima

Matematičko razmišljanje: učenje o količini i mjerenju

shvaćanje pojma vremena

Znanja o prirodi: kuhanje se zasniva na kemiji i fizici

djelovanje kvasca, topline

okusi, mirisi, tvrdoća

podrijetlo hrane, način pripreme

Tjelesni razvoj: grabljenje, guljenje, sijanje, nalijevanje

izgrađuju motoričku koordinaciju i povečavaju kontrolu malih mišića

koordinacija pokreta oko-ruka

CENTAR ZA DRAMSKE I OBITELJSKE IGREDramska igra, simbolička igra, igra pretvaranja: oživljavanje mjesta i scena koje su im

poznate

imitiranje ponašanja ljudi kojima su okruženi

reproduciraju svijet onako kako ga razumiju ili kako ih zbunjuje i plaši

igra je kreativna (smišljanje, interpretiranje situacija)

Utjecaj na razvojna područja pozornica na kojoj se odvija uzbudljivo i

značajno učenje

razvoj koncentracije, mašte, isprobavanje novih ideja, ponašanja, spoznaja o svijetu

Društveni razvoj: suradnja, rješavanje konfliktnih situacija

Emocionalni razvoj: djeca u igru unose svoje nade, strahove,

uspomene, razumijevanje društveih uloga i odnosa

unose znanja o različitim zanimanjima

portretiraju osobe i događaje na način kakvi oni jesu, ali i na onaj koji odražava njihove želje, frustracije i strahove

izražavanje negativnih osjećaja koje nisu u stanju oblikovati riječima

Intelektualni razvoj: učenje povezivanja, razumijevanja i

organiziranja informacija

provjeravanje ideja i učenje na osnovi pokušaja i pogrešaka

formuliranje i izvršavanje planova

razvijanje ideje o prošlosti, sadašnjosti, budućnosti

maštovito korištenje materijala i igračaka

Uloga dramske igre u predškolskom kurikulumu: usvajanje sadržaja koji su sastavni dio

kurikuluma

Matematički pojmovi: kategoriziranje materijala i opreme (npr.

da li ima dovoljno stolaca za svaku osobu)

dovoljno, premalo, previše, jednako, manji, širi, uži, viši, niži, teži, lakši,…

Uređenje centra za dramske igre: intiman, poluograđen prostor

prilagodljiv promjenama

Materijali: lutke

namještaj

kostimi

materijali za čišćenje

pedagoški neoblikovan materijal

Uloga odgajatelja: oblikuje prostor, oprema s materijalima,

dodaje potrebne materijale

promatra, dokumetira, produbljuje složenost igre, igra se s djecom ako je pozvan

proučava da li je igra konstruktivna ili nije

produbljivanje igre uz pomoć knjiga, izleta, posjeta

Tematski centri: centri aktivnosti posvećeni određenoj temi:

• Aerodrom

• Pekarnica

• Banka

• Trgovina odjećom

• Parfumerija

• Vatrogasna stanica

• Cjećarnica

• Beznzinska stanica

CENTAR ZA POČETNO ČITANJE I PISANJE Materijal: igre sa slovima

olovke, bojice, flomasteri

papiri različitih veličina

papiri sa i bez crta, s kockicama

bušilica za papir, spajalice

blokići

Knjižnica: udobna, različite vrste knjiga

mogućnost izrade knjiga

Uloga odgajatelja: otkriti što dijete zna, poticati proširivanje

znanja

Stalna izloženost različitim oblicima usmenog

i pisanog jezika i stjecanja novih iskustava

pomoći će djeci da iskonstruiraju vlastitu

spoznaju o tome što znači biti pismen.

Papir i olovke se trebaju nalaziti u svakom centru.

CENTAR ZA MATEMATIKU I MANUPULATIVNE IGRE matematički pojmovi se koriste u

svakodnoevnom životu

matematika je apstraktni sustav organiziranja iskustva

Mala djeca misle vrlo konkretno.

da bi shvatili količinu i poredak trebaju im konkretni predmeti s kojima će manipulirati

-djeci trebaju prilike za isprobavanje matematičkih odnosa manipuliranjem konkretnim predmetima, igranjem predmetima koje mogu zbrajati, sortirati, mjeriti, uspoređivati, vagati, spajati u niz, brojitiUređenje centra za matematičke imanipulativne igre: igre s brojevima

jedinične kocke za brojenje

i mjerenje

oprema za mjerenje i geometriju

puzzle, slagalice

umetaljke, loto, domino, perlice

magneti u boji

pedagoški neoblikovan materijal

Uloga odgajatelja: opremiti prostor materijalima

osmisliti igre i aktivnosti

promatrati, dokumetirati

Matematičke aktivnosti i projekti: brojenje

nizanje

računanje

klasificiranje

uspoređivanje, mjerenje

vrijeme

geometrija

CENTAR ZA GLAZBU Materijali: različita sredstva za istraživanje zvuka

različite vrste glazbe (kvalitetne)

pedagoški neoblikovan materijal

note, slike instrumenata, knjige

zvečke

žičani instrumenti (gumene trake, kutije, cijevi, žica)

puhački instrumenti

Utjecaj na razvojna područja Emocionalni razvoj: roditelji pjevaju uspavanke da umire i utješe dijete

djeca izmišljavaju vlastite plesove uz veselu glazbu

Razvoj govora: djeca se priodno igraju riječima na ritmičan i melo-

melodija pomaže pamćenju, glazba širi riječnik

melodija pomaže pamćenju, glazba širi riječnik

Društveni razvoj: pjesme u kojima sva djeca istovremeno

rade iste stvari, naročito su uspješne kod angažiranja djece koja u drugim situacijama sa strane promatraju ostalu djecu

Motorički razvoj: dramske igre prstima- koordinacija oko/ruka

plesanje (koordinacija)

Uloga odgajatelja: puštati djeci glazbu, pjevati

Ne tjerati djecu da napamet uče pjesmice!

IGRE NA OTVORENOM djeca vole izlaziti po kiši i snijegu

odrasli su ti koji ne vole izlaziti po lošem vremenu

Utjecaj na razvojna područja Tjelesni razvoj: razvoj velikih mišića, ali I finih motoričkih

vještina (kopanje, nalijevanje vode, skupljanje...)

Svakodnevnim vježbanjem razvija se djetetova

tjelesna snaga, koordinacija, ravnoteža i

izdržljivost.

Razvoj društvenih vještina: međusobno druženje djece i odraslih

prilika za glasno izražavanje

vještine pregovaranja

čekanje na red

međusobna suradnja

IGRE PIJESKOM I VODOM djeca uživaju u igri vodom i pijeskom

Utjecaj na razvojna područja:Matematika i priroda: istraživanje odnosa količine, topivosti

mjerenje težine

što pluta a što tone

Emocionalni razvoj: djeca počinju shvaćati što sve njihova tijela

mogu, kako mogu kontrolirati pokrete

stjecanje sve boljeg mišljenja o sebi

Intelektualni razvoj: učenje novih pojmova iz prirode

učenje putem osjetila

djeca se trebaju osjećati sigurno

Tjelesni razvoj: koordinacija oko/ruka

svladavanje koordinacije prstiju

Razvoj socijalnih i kulturnih vještina: suradnički rad u malim grupama

pregovaranje i dogovaranje oko materijala

dijeljenje

Uloga odgajatelja: oprema prostor

mijenja i dodaje materijale po potrebi

promatra, dokumentira, razgovara s djecom

priprema istraživačke aktivnosti prema interesima djece

CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE PRIRODE djeca su prirodni istraživači u aktivnoj

potrazi za informacijama o svom okruženju

promatranjem i eksperimetiranjem pokušavaju razumjeti svijet oko sebe

urođena znatiželja vodi k učenju

promatranje, uspoređivanje, opisivanje, predviđanje, kominuciranje, klasificiranje, mjerenje

Materijali: prirodan pedagoški neoblikovan materijal

(prirodnine)

alati, posudice potrebne ua istraživanje

Faze istraživanja: 1. Razdoblje eksperimentiranja (dijete istražuje

koristeći sva svoja osjetila)

2. Uvođenje potrebnog riječnika (usvajanje noviH riječi uz korištenje materijala)

3. Identificiranje problema (dijete traži odgovor na pitanje koje je samo postavilo)

HVALA NA PAŽNJI