Kvadrat mKvadrat za pregled.pdfAmar danas živi i radi kao Project Architect u glavnom gradu Katara, a u tu daleku zemlju je otišao prije par godina kako bi stekao iskustvo u svom

1

-vadrat

mK

m Kvadrat-Stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu ■ Broj 109 ■ Februar/ Veljača 2018. Cijena 10 KM, 7 Eura

Stru

čni č

asop

is za

gra

đevi

nars

tvo i

arhi

tekt

uru

■ B

roj1

09 ■

Febr

uar/V

elja

ča 2

018

2

-va

drat

mK

3

-vadrat

mK

4

-va

drat

mK

5

-vadrat

mK

6

-va

drat

mK

Časopis “M-Kvadrat” ima najbolju pokrivenost u građevinskoj industriji Bosne i Heregovine.

m Kvadrat-

REDAKCIJA

DIREKTORICA I GLAVNA UREDNICA

Naida Memić

UREDNIŠTVO

Mirna ŠaćirovićNaida Ćenan Čevra

MARKETING

Elvira Marić

IZDAVAČ

Sfera d.o.o. MostarČevrina 9a, Mostar

tel/fax: +387 36 557 990+387 36 578 29

e-mail: [email protected]@sfera.ba

[email protected]@[email protected]

www.m-kvadrat.ba

POsLOVNI MAGAZIN O GRAđEVINARsTVU I ARhITEKTURI

Časopis „M-Kvadrat„ već devetu godinu na najdirektniji i najadekvatniji način pruža neophodne informacije svim preduzećima i svim profesionalcima koji posluju u domenu građevinske industrije.

Časopis izlazi jedanput mjesečno. Distribuira se direktno putem pošte firmama na području BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Ukoliko ste zainteresirani i želite se pretplatiti na časopis „M-Kvadrat“, kontaktirajte nas na naše telefone: 036/578-259, 036/557-990 ili na e-mail adresu [email protected]

Godišnja pretplata na časopis iznosi 100,00 KM

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da skupa sa nama učestvujete u kreiranju časopisa na način da objavljujete naučne članke kao i Vaše projekte iz područja koja časopis obrađuje.

m Kvadrat-

1

-vadrat

mK

m Kvadrat-Stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu ■ Broj 96 ■ Oktobar / Listopad 2016. Cijena 7 KM, 5 Eura

Stru

čni č

asop

is za

gra

đevi

nars

tvo i

arhi

tekt

uru

■ B

roj 9

6 ■ O

ktob

ar/ L

istop

ad 2

016

Časopis “M-Kvadrat” je jedini časopis o građevinarstvu koji ne čeka da bude kupljen. On direktno stiže na Vašu adresu.

1

-vadrat

mK

m Kvadrat-Stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu ■ Broj 98 ■ Decembar / Prosinac 2016. Cijena 7 KM, 5 Eura

Stru

čni č

asop

is za

gra

đevi

nars

tvo i

arhi

tekt

uru

■ B

roj 9

8 ■ D

ecem

bar/S

tude

ni 2

016

1

-vadrat

mK

m Kvadrat-Stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu ■ Broj 97 ■ Novembar / Studeni 2016. Cijena 7 KM, 5 Eura

Stru

čni č

asop

is za

gra

đevi

nars

tvo i

arhi

tekt

uru

■ B

roj 9

7 ■ N

ovem

bar/

Stud

eni 2

016

7

-vadrat

mK

VAŽNOsT ULAZNOG PROsTORA ZA VAŠU ZGRADU

3M profesionalni otirači Razni oblici prljavštine i vlage svakog dana se unose u objekte ostavljajući pri tome vidljive mrlje na podu što ne samo da stvara loš utisak na posjetioca nego utječe i na sigurnost i uvelike povećava troškove čišćenja i održavanja.

Kvalitetno opremljen ulazni prostor sa odgovarajućim profesionalnim otiračima pruža zaštitu od klizanja a pri tome igra važnu ulogu u smanjenju troškova održavanja.

Profesionalni otirači u ponudi firme Eurosan su otirači svjetski poznatog proizvođača 3M i karakterizira ih visok kvalitet, atraktivan dizajn, efikasnost u otklanjanju nečistoća i zadržavanje vlage.

3M Nomad™ otirači – podne prostirke imaju višegodišnju tradiciju i razvijeni su u jedan sustav koji će efikasno i pouzdano zaštititi objekat od nečistoće. Svaki sustav treba se sastojati od jednog vanjskog otirača koji će ukloniti grube nečistoće dok će unutrašnji otirač efikasno uklanjati finu prljavštinu i vlagu.

Istraživanja su dovela do zaključka da je idealna konstrukcija otirača spiralna omča (trodimenzionalna struktura), koja na najpouzdaniji način može izvršiti tri glavne funkcije otirača kako bi on bio efikasan:

1. Prihvatanje prljavštine2. skrivanje prljavštine3. Zadržavanje prljavštine

M-ova ponuda profesionalnih otirača nudi idealna riješenja za sve veličine i vrste objekata komercijalnog tipa. Važno pri izboru otirača je odrediti gdje se otirač postavlja (unutarnji prostor ili vanjski) i koliki je dnevni pješački promet u objektu.

Već u projektnoj fazi izgradnje ili u fazama renoviranja 3M će vam pomoći da stvorite veoma efektan ulazni prostor, istovremeno nudeći jednostavno uklapanje u arhitekturu interijera. Višegodišnje iskustvo na svim kontinentima i proizvođač koji je poznat po visokim standardima i kvaliteti daje vam sigurnost da će proizvod koji ste odabrali ispuniti vaša očekivanja. 3M nudi garanciju 5 godina od dana kada kupite 3M Nomad™ profesionalni otirač.

NOMAD™ TERRA

Zahvaljujući postojanoj otvorenoj strukturi ovi otirači prihvaćaju većinu grube nečistoće i time spriječavaju unos u zgradu. V i n i l n a struktura m o ž e poslužiti i kao mop koji upija vlagu.

NOMAD™ AQUA

Tekstilne podne prostirke s patentiranom tehnologijom dvostrukih vlakana koje skupljaju finu prljavštinu i zadržavaju vlagu, za primjenu u unutarnjim prostorima. Ovaj otirač ima sposobnost da upije do 5.5 litara tečnosti po m².

NOMAD™ OPTIMAAluminijski otirači sa tekstilnim, gumenim i četkastim umetcima za istovremenu zaštitu od prljavštine i vlage.

NOMAD™ MODULAR

Novi Nomad Modular sustav otirača kombinira visoke performanse sa fleksibilnim dizajnom i jednostavnom instalacijom. Sustav se sastoji od dvije vrste modula koji se slaže u udubljenja u podu. Modular otirač može biti potpuno plastični,a može biti i sa tekstilnom ispunom u sredini u više boja.

[email protected] besplatni telefon 080 080 080.

8

-va

drat

mK

m Kvadrat-

9

-vadrat

mK

10

-va

drat

mK

Biskupa Čule bb, 88000 Mostar+ 387 (0)36 326 [email protected]

11

-vadrat

mK

Radićeva br. 14/IV, sarajevo, BihTel/Fax: +387 33 205 463Mob: +387 61 130 677E-mail: [email protected]

Nexe beton d.o.o. sarajevo Alipašina 22a, 71000 sarajevo, Bih +387 33 565 276 +387 33 565 264 www.nexe.ba

TRGOMETAL d.o.o. je proizvodno trgovinsko poduzeće sa sjedištem u Posušju. Proizvodnja proizvoda od lima, kao i trgovina limom, metalom i metalnim proizvodima na tržištu Bosne i Hercegovine, Hrvatske i susjednih zemalja.

Trgometal d.o.o. PosušjeKovači b.b. 88240 Posušje [email protected] 387 39 680 904

Ugarak-Produkt d.o.o. VisokoDobrinje bb, 71300 Visoko, BihTelefon: +387 32 748 500Fax: +387 32 748 [email protected]

Vinjani bb 88240 Posušje+387 39/693-001+387 39/[email protected]

Keramika, sanitarije, centralno grijanje, vodomaterijal, klimatizacija, parketi i laminati.

71210 Ilidža, BlažujMratnjevače br. 2

Tel +387 33 762 915Fax +387 33 762 916

e-mail: [email protected]

S Vama od 1991. godine NADZOR I KONsALTING GRAđEVINsKIh RADOVA

12

-va

drat

mK

A 3 d.o.o. Fra Didaka Buntića br.74 88200 Široki Brijeg

Gradnja stambenih i nestambenih zgrada Visokogradnja i izgradnja objekata niskogradnje

AX-SOLING d.o.o. Grude Elić Luka bb, 88340 Grude, BiH Telefon: +387 39 660 130 Fax: +387 39 663 012 E-mail: [email protected]

Tržišni lider u prodaji i distribuciji ručnog i električnog alata, opreme za zavarivanje, zaštitne opreme i pribora.

Bajsik d.o.o. SarajevoKolodvorska 1071000 SarajevoTelefon: +387 33 641 141Fax: +387 33 642 244E-mail: [email protected]

Elektro Frigo Lerić Šehovina 2688 104 Mostar+387 36 577 [email protected]

Usluge koje nudimo:• projektovanje, izrada i održavanje rashladnih komora,• prodaja, ugradnja i servis klima uređaja u stambenim i poslovnim objektima,• servis rashladnih uređaja na vozilima.

ENSA d.o.o.Mostarska do br. 9 Jablanica88420, BiH+387 (0)36 554 825+387 36 554 826http://www.ensa.ba

ENSA d.o.o. se bavi izradom arhitektonskih projekata različitih nivoa i mjerila, projekata enterijera, te konsaltingom i nadzorom pri realizaciji objekata.

Ćoralići bb77220 Cazin+387 37 539 150 [email protected]

13

-vadrat

mK

"INTEGRA" d.o.o. Mostar

Poduzeće za projektiranje i nadzor u niskogradnji

Dr. Ante Starčevića bb88000 Mostar, BiHtel: +387 36 397 531fax: +387 36 397 532e-mail: [email protected]: www.integra.ba

Regionalni lider u oblasti niskogradnje i hidrogradnje

Adresa: Omladinska 44, 78250 LaktašiTelefon: +387 (0)51 337 401Faks: +387 (0)51 337 491Email: [email protected]: www.integralinzenjering.com

Specijalizirani smo za izradu i montažu svih vrsta ALU i PVC stolarije.

Ljubotići bbVisoka Glavica88220 Široki Brijeg, BiHTel/Fax: + 387 (0) 39 711 183E-mail: [email protected]

P.M. Nenadovića bb Prijedor, 79101, BiH+387 52 211 840

Proizvodnja liftova svjetski renomiranih proizvođača

Steg d.o.o. Mostar

Zrinskog Frankopana 588000 Mostar+387 36 342 [email protected]

Tehno-beton d.o.o.

Donja Lohinja bb75320 Gračanica+387 35 714 [email protected]

Proizvodnja proizvoda od betona za građevinske svrhe

FEF Export- Import d.o.o. Sarajevo

Uredski namještaj Uredske stolice Ugostiteljski namještaj

Azize Šaćirbegović bb, 71000 SarajevoT: +387 33 657-892, F: +387 33 [email protected], www.fef.ba

14

-va

drat

mK

Bosansko ime u svijetu: Amar Hromo, arhitekta zavidnog znanja i iskustva djeluje i radi u Dohi

Intervju: Amar Hromo, arhitekta

Iako je Amar bio mnogo aktivan na poslovnom planu u matičnoj zemlji vremenom su se angažmani počeli širiti i na druge zemlje. Između ostalog, dobio je priliku raditi na nekim projektima u zemljama kao što su Austrija, Švicarska, Njemačka, Libija pa sve do Indije.

Intervju: Amar Hromo, arhitekta

Amar Hromo rođen 1989. godine u Sarajevu u kojem je odrastao i završio fakultet. Amar danas živi i radi kao Project Architect u glavnom gradu Katara, a u tu daleku zemlju je otišao prije par godina kako bi stekao iskustvo u svom poslu.

Danas radi na projektima vrijednim više milijardi dolara. U slobodno vrijeme voli da putuje, a rado se vraća u Sarajevo.Za čitaoce mKvadrata Amar govori o svom dosadašnjem iskustvo i projektima, te planovima za budućnost.

15

-vadrat

mK

Ko je Amar Hromo?

Vrlo jednostavno, arhitekta, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Sarajlija. Radim i živim u Kataru već oko tri godine, i dalje dosta vezan za svoju zemlju koju često posjećujem. U isto vrijeme neko ko svijet vidi kao jednu cijelnu bez granica i prepreka za putovanja, karijeru te život naposljetku. Osim arhitekta, odnedavno i Ambasador Kulture za Qatar Museums, sportista, ljubitelj prirode, i još mnogo toga.

Iako ste rođeni Sarajlija, danas živite i radite u glavnom gradu Qatara, Dohi. Kako ste dobili tu priliku?

Mogu slobodno reći da sam uvijek vrijedno radio na ostvarivanju svih svojih ciljeva i ambicija. Iako sam bio mnogo aktivan na poslovnom planu u matičnoj zemlji vremenom su se angažmani počeli širiti i na druge zemlje. Između ostalih dobio sam priliku raditi na nekim projektima u zemljama kao što su Austrija, Švicarska, Njemačka, Libija pa sve do Indije. Kako su se granala poslovna poznanstva tako sam odlučio zakoračiti na slijedeću stepenicu i probati otići u neku od tih zemalja i steći dodatno iskustvo u svojoj struci. Mislim da sam već u tom trenutku odlučio prerasti iz lokalnong u internacionalno aktivnog arhitektu. Prilika za poslom u Zaljevu je došla na preporuku prijatelja iz Austrije, a pukom slučajnošću ja sam odabrao Katar, iako je bilo interesantnih ponuda i iz drugih zemalja.

Kakav je osjećaj projektovati u takvoj sredini?

Kad je u pitanju građevinski sektor, Katar je zemlja u ubrzanom razvoju, mnoge stvari se po prvi put grade u ovoj zemlji ali u nekim segmentima vec preuzimaju lidersku

ulogu. Kako u regionu tako i šire Qatar postaje prepoznatljiv po svojim investicijama i projektima. Upravo zbog svega navedenog u ovoj zemlji vam se svakodnevno ukazuju prilike za učešće na velikim projektima. A kakav je osjećaj raditi u ovoj sredini? Za sebe mogu reci da je uzbudljivo ali i stresno. S obzirom da je Katar zemlja sa skoro 90% useljenika iz drugih zemalja svaki projekat ima dozu internacionalnosti. Što je projekat zahtjevniji veći je broj angažiranih kompanija na njemu a samim tim i ljudi iz različitih krajeva svijeta među kojima treba održavati zdravu koordinaaciju. Velika prednost rada ovdje jeste to što se svakodnevno susrećete sa poznatim imenima iz industrije sa svih krajeva svijeta i što na jednom mjestu i u kratkom periodu možete izgraditi veliku mrežu svojih poslovnih kontakata.

U toku studija bili ste dio tima nekoliko arhitektonskih biroa, a po završetku master studija radili ste kao asistent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Koliko Vam je značilo ovo iskustvo za poslove koje danas obavljate?

Svako iskustvo mnogo znači, kako u gradnji karijere tako i u pronalasku poslodavaca i klijenata. Bez svog angažmana kojeg sam imao u biroima kao što su A3 Biro, Normal, NPA Studio, A Projekt ne bih imao iza sebe referencu projekata koju imam sad. A bez te reference još ne bih bio ovdje gdje sam sada. S toga stalno aludiram mlađim kolegama da grade svoju karijeru jos za vrijeme studija i da ne budu previse izbirljivi sa angažmanima. Naravno nikad ne treba ići ispod časti, ali ne treba sebe ni precjenjivati, pogotovo ne na startu karijere. Koliko iskustvo znači u pronalasku posla potvrdiće vam činjenica da sam na nekoliko poziva prolazio i dobijao ponude na pozicijama gdje se zahtjevalo minimalno deset godina iskustva a u tom trenutku sam imao manje od pet godina.

16

-va

drat

mK

Možete li nam reći nešto više o Vašoj praksi i načinu rada?

S obzirom da u mojoj kompaniji radimo na velikim projektima kao konsultant to zahtjeva primjenu naprednih softwera za izradu projekata i projektne dokumentacije. Baziramo se na BIM tehnologiju i pristup izradi projekta koji je obavezan za sve kapitalne projekte. BIM pristup primjenjujemo kroz sve faze od koncept dizajna pa do nadzora izgradnje. Kao arhitekta težim što većoj upotrebi 3D softvera te projekte pokušavam primaknuti što je više moguće „real time“ modeliranju i izradi. Vjerujem da na taj način možemo olakšati koordinaciju, ubrzati predaju dokumentacije ali i klijente približiti finalnom proizvodu već u ranoj fazi projekta kroz VR tehnologiju.

Bili ste uključeni u dosta projekata. Kada bi mogli istaknuti jedan koji je ostavio poseban utjecaj na Vas, koji bi to bio?

Jedan od projekata zbog kojeg sam i došao u Qatar jeste National Health Laboratory za Ministartsvo Zdravstva i Ashghal-Public Works Authority. U pitanju je veliki laboratorijski kompleks koji se sastoji od preko 150 individualnih laboratorija a prostire se na oko 35.000m2.

Upravo kroz ovaj projekat sam uvidio značaj dobre koordinacije te upotrebe BIM tehnologije za planiranje. Mislim da bi bilo nemoguće uraditi projekat ove veličine kroz 2D tehnologiju i bez informacija ugrađenih u model, pogotovo kada se radi o hiljadama komada medicinske opreme rasprostranjene na ovoliku površinu objekta.

Radite i sa svjetskim brendovima na izradi interijera u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj. Možete li za naše čitatelje reći nešto više o tome?

Bez obzira na moj dolazak ovdje ni u jednom trenutku nisam prestao da sarađujem sa svojim klijentima u drugim zemljama. Tako se vremenom i paralelno sa poslom koji obavljam ovdje razvijao i moj privatni angažman. A kako se šire poznanstva tako se šire i poslovi. Odnedavno eksluzivno radim za kompaniju iz Beča na izradi interijera. Surađujem i sa Francuskim brendvima te jednom grupacijom iz Indije

koja ima nekoliko svjetskih brendova u svom vlasništvu na području Azije.

Mnogo putujete..U kojem gradu se osjećate najbolje?

Uvijek je kod kuće najljepše, tamo gdje ste odrasli i gdje poznajete svaku ulicu. Volim da kazem da sam Sarajevo dovoljno iskusio stoga pokušavam što češće putovati na nove destinacije. Mislim da čovjek najviše uči kroz putovanja i susretanje drugih kultura i naroda. Na taj način osim što učimo nešto novo mi razvijamo i sebe kao osobu, otvaramo sebi nove vidike i postajemo tolerantniji prema drugom i drugačijem.

Prema Vašem mišljenju, šta je danas potrebno za uspješnu međunarodnu karijeru arhitekte?

Za bilo koju karijeru potrebno je jako samopouzdanje i upornost. Kada imate to dvoje sve ostalo dolazi mnogo lakše. A ako želite da budete aktivni na međunarodnom planu onda morate sebe psihički odvojiti od lokacije i imati mnogo otvorenije poglede na svijet oko sebe.

S obzirom na Vaše iskustvo, imate li savjete ili preporuke za mlade arhitekte koji svoju karijeru tek počinju?

Uvijek naglasim mlađim kolegama da se trud i rad najviše isplate. Da nikada ne treba da odustaju od svojih ideja i vizija. A još je važno kroz sve to ostati ponizan i zahvalan na svemu onom što već imate.

I na kraju, ko su Vaši uzori, profesori od kojih ste najviše naučili, koga slijedite?

Od svakoga se može naućiti ponešto, počevši od čovjeka za kasom u prodavnici do slavnih poduzetnika iz Silikonske doline. Na nama samima je šta ćemo naučiti i šta je to što ćemo primjeniti na sebi. Radio sam sa mnogim ljudima, arhitektima, političarima, predavačima i nemam nikog konkretnog kao uzor. Uzor su mi uvijek bile lične osobine i kvalitete koje želim da vidim na sebi a prepoznajem u drugima.

17

-vadrat

mK

Predstavljamo

Naš moto je: Uslov kvalitetne gradnje!Naša misija je kontinuirano unaprijeđenje uslova života i stanovanja, proizvodnjom i izgradnjom, te prometom najkvalitetnijih i najekonomičnijih proizvoda i usluga

Industrija građevinskog materijala IGM Visoko danas posluje kao društvo ograničene odgovornosti. Posjedujemo stogodišnju tradiciju u prozvodnji ciglarskih proizvoda, stečeno iskustvo i prepoznatljivi kvalitet primjenili smo i na naše ostale glavne djelatnosti: proizvodnju EPS izolacije, proizvodnju AL-PVC stolarije, pogon za preradu i obradu drveta, prodajne centre građevinskim materijalima i stanogradnju. Društvo je u vlasništvu domaćih fizičkih lica.

NAŠA MISIJANaša misija je kontinuirano unaprijeđenje uslova života i stanovanja, proizvodnjom i izgradnjom, te prometom najkvalitetnijih i najekonomičnijih, te međunarodnim standardima certificiranih građevinskih i njima srodnih proizvoda kao i usluga, radi maksimalnog zadovoljstva kupaca i uposlenika te zajednice.

NAŠA VIZIJAOsnovi naše vizije su opstajanje na putu razvoja i budućnosti, na putu egzistencije uposlenih u Društvu i onih koji ga podržavaju te brinu o njegovom opstanku, cijene stečeno iskustvo i tradiciju, čuvaju ugled društva, stalno nastojeći da isto ostane među najboljim. Dosljedno i kvalitetno sprovodeći misiju, ostati ćemo ugledna i respektabilna građevinska firma, u regionu i šire, firma koja će se isticati kvalitetom procesa i odnosa, te kvalitetom proizvoda, zapravo kvalitetom

ostvarenih rezultata i najzad kvalitetom povjerenja klijenata i zajednice.

Sedam divizija čine osnove naše djelatnosti. - Proizvodnja cigle,- Proizvodnja EPS izolacije,- Proizvodnja aluminijske i PVC stolarije,- Proizvodnja sigurnosnih vrata,- Obrada drveta, - Trgovina vlastitim i svim drugim proizvodima za gradnju, opremanje, održavanje i uređenje,- Gradnja i prodaja stanova i poslovnih prostora.

Ciglanska bb, 71305 Donje MoštreTel: +387 32 740 527

Fax: +387 32 460 164 E-mail: [email protected]

18

-va

drat

mK

Dešavanja

Na temelju tradicionalne konstrukcije zvane ‘cabaña pasiega’ (seljačka koliba), izgrašena je Villa Slow - kamena kućica sa savremenim vijencem. Svi materijali koji su korišteni za izgradnju Villa Slow ponovno se koriste iz stare kamene kuće ili dolaze s područja Cantabria. Grube vanjske kamene zidove i krov razdvaja svijetlo bijelo drvo.

Na temelju tradicionalne konstrukcije zvane ‘cabaña pasiega’ (seljačka koliba), izgrašena je Villa Slow - kamena kućica sa savremenim vijencem. Svi materijali koji su korišteni za izgradnju ove vile ponovno se koriste iz stare kamene kuće ili dolaze s područja Cantabria. Grube vanjske kamene zidove i krov razdvaja svijetlo bijelo drvo.

Glavno područje vikendice s dnevnim boravkom, blagovaonicom i kuhinjom ima dva velika panoramska prozora koja imaju suprotne smjernice. S jedne strane, nalazi se mali vrt s prostranim pogledom na planine i doline u daljini. Unutrašnjost ima dosta drvenih elemenata koji daju topao osjećaj, a kombinacija klasičnog sjedećeg namještaja, minimalističkih elemenata i kamina stvaraju vrlo mirno i opuštajuće mjesto.

Kamena kuća sa savremenim interijerom s bijelim zidovima i svijetlim drvetom

19

-vadrat

mK

Na drugoj strani dnevne sobe nalazi se otvoreni blagovaonica koja otvara travnato polje. Velika drvena i čelična vrata mogu biti zatvorena kako bi zaštitili kućicu, i po potrebi pružaju privatnost. Vikendica ima dvije spavaće sobe smještene niz male hodnike na obje strane dnevnog boravka.

Stropovi u kući su iznimno visoki. Na vrhu kupaonske jezgre nalazi se polukrug kako bi se otvorio prostor za dodatnu sobu pogodnu za par ili djecu. Svaka spavaća soba ima svoju potpuno opremljenu kupaonicu s tušem s pogledom na spavaću sobu.

Spavaće sobe dizajnirane su kao dvije slike reflektivane u ogledalu, s visokim stropovima i minimalnim namještajem. Obje spavaće soba također se otvaraju ka travnatim prostorima na kraju vikendice, a zbog položaja vikendice dobivaju dovoljnu količinu jutarnjeg svjetla. Među fotografijama je i tlocrt koji prikazuje izgled interijera.

20

-va

drat

mK

21

-vadrat

mK

Novitet u Alumilovoj ponudi

22

-va

drat

mK

23

-vadrat

mK

24

-va

drat

mK Predstavljamo

Najveća vrijednost firme jesu zaposleni koji najviše doprinose uspjehu i prosperitetu firme Amitea d.o.o. Mostar

Amitea je danas gigant u svojoj oblasti, a o uspješnom poslovanju svjedoče i mnogobrojna priznanja i nagrade u BiH i svijetu

AMITEA d.o.o. osnovana je 2000. godine sa sjedištem u Mostaru, a osnovnu djelatnost ove firme predstavlja izvođenje građevinskih radova u oblastima niskogradnje, visokogradnje i hidrogradnje.

Amitea trenutno zapošljava 120-150 radnika svih profila koji su u stalnom radnom odnosu i to: inžinjera, ekonomista, geometara, saobraćajnih tehničara, asfaltera, pravnika, knjigovođa, vozača, rukovalaca građevinskih mašina, mehaničara, električara, zavarivača, te ostalih građevinskih stručnjaka i stručnjaka ostalih profila.

Otvaranjem firme Amitea d.o.o. direktor Senad Husnić je ujedno utemeljio svoje višegodišnje iskustvo i znanje koje je stekao godinama.

Najveća vrijednost firme jesu zapravo zaposleni koji najviše doprinose uspjehu i prosperitetu Amitee. Različitim stimulansima i nagradama Amitea brine o sopstvenom kadru, te ulaže u edukaciju za određene sektore u firmi. Kolektivnim i timskim radom, poslovno orjentisani i pozitivno motivisani, zaposleni se stručno i profesionalno ponašaju, te grade korektan odnos sa klijentima.

25

-vadrat

mK

Amitea je danas gigant u svojoj oblasti, a o uspješnom poslovanju svjedoče i mnogobrojna priznanja i nagrade u BiH i svijetu.Povjerenje u poslovnom smislu stičemo, jer sadašnjim i budućim klijentima možemo sa sigurnošću iskazati spremnost da sve radove, iz oblasti kojom se bavimo, izvodimo kvalitetno i na vrijeme, a uz poštovanje zakona i propisa. Naši planovi su vezani za budući razvoj preduzeća i učešće na javnim tenderima u zemljama regiona i šire.U današnjem tržišno-ekonomskom okruženju, prateći savremena dostignuća u nauci i tehnologiji, Amitea d.o.o. ima tendenciju razvoja novih poslovnih ideja i inovativnih projekata, zapošljava iskusni tim stručnih inžinjera i

tehničkih kadrova i otvorena je za saradnju.Stalno ispitivanje tržišta i praćenje svjetskih standarda, donosi odgovor na zahtjev kupaca i dovodi do sljedećih koraka u razvoju firme: savremena organizacija i sticanje referenci u oblasti građevinske operative. Ono što Amiteu kao građevinsku firmu čini posebnom je činjenica da i bez angažovanja trećih lica – kooperanata dovodi posao do završnih radova u predviđenom roku.

Bišće polje b.b. 88000 MostarTel: +387 36 557 900E-mail: [email protected]

26

-va

drat

mK

27

-vadrat

mK

28

-va

drat

mK

29

-vadrat

mK

30

-va

drat

mK

Projekat

Arhitektonski tim Dvougao Arhitektura se potrudio da stvori neobičan i drugačiji ambijent, a upotrebom dizajnerskih trikova i efektnih detalja da oformi moderan enterijer evropskog šarma.

Projekat inspirisan talijanskim stilom: Stan Milano

Prilikom dizajniranja jednog stambenog prostora, čitaoci uvijek očekuju da vide nešto neuobičajno i drugačije. Medjutim, taj isti prostor treba prilagoditi potrebama jedne četvoročlane porodice i formirati jedan ugodan i topao ambijent za život.

Arhitektonski tim Dvougao Arhitektura se potrudio da stvori upravo takav ambijent, a upotrebom dizajnerskih trikova i efektnih detalja da oformi moderan enterijer evropskog šarma.

Italijani su u svijetu prepoznatljivi po izuzetnom dizajnu i istančanom ukusu, stoga smo u dizajniranju ovog prostora bili inspirisani njihovim stilom.

Osnova stana poslije korekcija

Osnova stana prije korekcija

31

-vadrat

mK

FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA I GRUBI RADOVI

Stan se nalazi u Banjoj Luci u novoizgradjenoj zgradi i ima ukupno 80 m2. Samim projektom predvidjene su dvije spavaće sobe, toalet, kupatilo, dnevni boravak sa trpezarijom, kuhinja i radna soba. Mi smo neznatno izmijenili funkcionalnu organizaciju tako što smo uklonili zid izmedju kuhinje i trpezarije i na taj način povezali dnevnu zonu u jednu skladu cjelinu, a radnu sobu smo pretvorili u dječiju sobu. Kako bismo izvršili adaptaciju električnih instalacija spustili smo strop za 10 cm upotrebom gips kartonskih ploča na podkonstruciji, što je bilo dovoljno da provučemo indirektnu rasvjetu, sakrijemo karniše od zavjesa i paravana i napravimo jedan interesantan detalj u vidu „crnog kanala“ u kojem je smještena spot rasvjeta. Ovaj detalj je dao karakter prostoru dnevne zone i naglasio njen neobičan oblik. U spavaćoj sobi smo pomoću skrivača od gips kartonskih ploča stvorili „okvir“ oko kreveta i provukli indirektnu rasvjetu koja daje posebnu atmosferu.

DIZAJN ENTERIJERA

Prvi korak u dizajniranju ovog prostora je svakako odabir podnih obloga, boje zidova i plafona. Odlučili smo se za upotrebu parketa i toplih boja zidova, a monotonija je razbijena neobičnim detaljima na stropu, razigranim bojama dekoracija i dinamičnom strukturom zidnih tehnika. U dnevnoj zoni smo se odlučili za zidnu tehniku „meteore cemento“ koja oponaša strukturu natur betona. Ova dekorativna tehnika je obogatila zidove dnevnog boravka koji postaje dinamičan i jedinstven. S druge strane, u spavaćoj sobi smo se odlučili za tehniku „sabulador“ koja prostoru daje prefinjenu eleganciju. Uz pomoć metaliziranih čestica ovaj dekorativni premaz stvara promjenjive i prijatne igre refleksije svjetlosti i boje,

čemu doprinosi i indirektna rasvjeta.Zavjese i dekori su vrlo važan detalj u svakom enterijeru, jer upotpunjuju, ukrašavaju prostor i daju mu toplu i ugodnu atmosferu. Odlučili smo se za kombinaciju prozračnih žoržet zavjesa i teških dekora koji prostoru daju šarm i toplinu. Tome svakako doprinose i prefinjene teksture namještaja, ali i moderan izbor rasvjete koja upotpunjuje izgled stropa.Pored namještaja italijanskog dizajna, veći dio namještaja je dizajniran po mjeri. To uključuje kuhinju, tv komodu, dječije sobe i plakare. Namještaj po mjeri je idealno rješenje ukoliko želite da namještaj bude idealno uklopljen sa dimenzijama vašeg prostora i ukoliko želite da izrazite svoju kreativnost. U projektovanju kuhinje najveći izazov je bila sama dimenzija prostora koji je trebalo što funkcionalnije osmisliti. Iako mala, kuhinja ima sve što je potrebno, prvenstveno mnogo skladišnog prostora i šank za brzo ručavanje. Pored funkcije, akcenat je stavljen na odabir boja i materijalizacije, što je rezultiralo elegantnim dizajnom i ravnim linijama.

U dječijim sobama smo koristili svedene forme namještaja po mjeri. Pored osnovnih boja, odlučili smo se i za jarke boje- plavu i žutu koje definišu atmosferu sobe. Da bi dječija soba bila lijepa, potrebno je i da bude fukcionalna, da sadrži mnogo skladišnog prostora za knjige, igračke i odjeću i da ima osiguranu kvalitetnu zaštitu od sunca. Pored rješenja koja štede prostor, sobe imaju bogat kolorit, funkcionalan namještaj, kutak za učenje, kutak za igru i detalje koji doprinose atmosferi. Dizajn kupatila i hodnika izdvaja se upotrebom keramike velikih formata 120x240 cm. Odlučili smo se za svjetlu keramiku jer u navedenim prostorijama nema prirodnog osvjetljenja. Pored toga trendovi o uredjenju prostora sve više plasiraju keramiku velikih formata koja djeluje elegantnije, prefinjenije i manje prostore čini vizuelno većim.

32

-va

drat

mK

Predstavljamo

ESTE TEAM d.o.o. - Vaš ključ uspjehaESTE TEAM d.o.o. svojim klijentima nudi kompletnu saradnju, počevši od konsultantskih usluga pri nabavci mašina, opreme i alata za obradu stakla, Al&PVC-a i metala, pa sve do servisnih usluga u postprodajnoj fazi koje predstavljaju ključ uspeha kod klijenata.

Svedoci smo poslednjih par godina pozitivnih promena i neprekidnog rasta u građevinskom sektoru, koji za sobom vuče i komplementarne sektore kao što su obrada stakla, Al&PVCa i metala.

Ako je pre samo 15 godina prodaja kompjuterizovanih mašina za obradu ovih materijala delovala skoro kao nemoguća misija, danas gotovo da više nema firme na teritoriji Jugoistočne Evrope u čijim pogonima nema vrhunske svetke visoke tehnologije. Pre desetak godina je došlo do napretka po ovom pitanju, zatim je “udarila” kriza, tokom koje nije bilo velikih investicija u nove mašine, opremu i moderne materijale, i posle koje su ostali samo najkvalitetniji i najbolji, kako proizvođači mašina,tako i mi, njihovi distributeri i na kraju, ili, bolje reći, na vrhu –naši klijenti, kompanije koje se bave obradom.

Iz ugla firme koja zastupa vrhunske svetske proizvodjače mašina, opreme, alata i materijala za obradu stakla, Al&PVCa i metala, maksimalno se trudimo da razumemo naše klijente i izađemo im uvek u susret, jer svi zajedno težimo ka uspehu u ovom nadasve dinamičnom okruženju i vremenu.Evo naše priče:

O NAMA

Preduzeće ESTE TEAM d.o.o. posluje u sektoru opreme za obradu stakla od 2005. godine i za vrlo kratko vreme uspelo je da zauzme stabilan položaj na tržištu regiona Jugoistočne Evrope i to najpre zahvaljujući veoma profesionalnom,

PRODAJA

ESTE TEAM d.o.o. uspešno sarađuje sa više renomiranih svetskih proizvođača mašina, alata i opreme za obradu stakla, Al&PVCa i metala,kao što su:

iskusnom i dinamičnom osoblju kao i visokom nivou tehničke obučenosti, odličnom poznavanju stranih jezika i efikasnoj organizaciji radnih procesa. Od kraja 2015. godine, kao odgovor zahtevima rastućeg tržišta,prodajnom asortimanu dodate su mašine i oprema za obradu profila od aluminijuma, PVC-a i čelika.

ESTE TEAM d.o.o. svojim klijentima nudi kompletnu saradnju, počevši od konsultantskih usluga pri nabavci mašina, opreme i alata za obradu stakla, Al&PVC-a i metala, pa sve do servisnih usluga u postprodajnoj fazi koje predstavljaju ključ uspeha kod klijenata. Naša vizija jeste da zajedno sa našim klijentima tržištu Jugoistočne Evrope predstavimo vrhunsku svetsku tehnologiju iz oblasti obrade, čime će se podići standardi kvaliteta i estetike finalnih proizvoda od ovih materijala koji su u sve većoj primeni u svakodnevnom životu. To uspešno postižemo stalnim ulaganjem u tehnološka znanja našeg osoblja, inoviranjem radnih procesa, kao i još bližom saradnjom sa našim klijentima.

33

-vadrat

mK

Lista naših partnera se periodično proširuje, u skladu sa zahtevima i potrebama tržišta, ali uz imperativ kvaliteta, jer tu ne pravimo kompromise. U mogućnosti smo da Vam ponudimo horizontalne i vertikalne CNC obradne centre, WaterJet mašine, mašine i linije za rezanje stakla, dvostrane i četvorostrane brusače, pravolinijske brusilice, linije za izo staklo, ekstrudere i pomoćnu opremu, peskirnice, kompletnu tehnologiju za laminiranje stakla po principu “ključ u ruke”, valjke i linije za sito štampu, digitalne štampače za staklo, utovarne sisteme i magacine, sisteme za tretman vode, softverska rešenja za upravljanje proizvodnjom kao i kompletan asortiman mašina za obradu Al, PVC i čeličnih profila.

SERVIS

Od momenta prodaje prve CNC mašine za obradu stakla, bilo je jasno da se bez lokalne i kvalitetne servisne službe ne mogu zadržati novostečeni klijenti. Prioritet tehničke službe ESTE TEAM d.o.o. je pružanje brzih i kvalitetnih post prodajnih usluga kada i gde je to potrebno. Vršimo instalacije novih mašina, obuku operatera za rad na njima kao i servisne intervencije po potrebi. Ova služba je takođe zadužena i za naručivanje rezervnih delova i telefonsku asistenciju a sve to da bi naši klijenti mogli da neometano obavljaju svoje radne aktivnosti. S ponosom ističemo da je tehnička služba ESTE TEAM d.o.o. angažovana i van našeg regiona, tako da su naši tehničari do sada izvršili više od 200 instalacija i veliki broj servisnih intervencija u skoro 30 zemalja sveta.

Preduzeće ESTE TEAM d.o.o je osnovano 2005. godine kao porodična firma.Nakon skromnih početaka, danas naš tim čini 11 ljudi, koji su na raspolaganju našim klijentima širom ex-JU, Mađarske, Bugarske i Albanije za sva komercijalna i servisna pitanja.

34

-va

drat

mK

Predstavljamo

Proces prešanja aluminijskih profilaPoseban dio naše ponude po kojem je poduzeće prepoznatljivo na tržištu čine: sistemi za graditeljstvo, sistemi koji su razvijani unutar kuće FEAL, a svoju primjenu našli su u različitim izvedbama modernog graditeljstva.

Aluminij – materijal sadašnjosti i budućnosti

Aluminij (Al) je metal koji je poslije kisika i silicija najrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori, gdje ga ima 8%. On je ujedno i jedini laki metal, koji je našao svoju primjenu u nosivim konstrukcijama u građevinarstvu. Mala težina, otpornost na koroziju i široka paleta konstrukcijskih oblika omogućili su mu veliku primjenu u građevinarstvu. Aluminij je danas neizostavan dio svih laganih metalnih konstrukcija i nemoguće je zamisliti suvremeno graditeljstvo bez upotrebe aluminija. Al i Al – legure se koriste kao valjani, prešani i lijevani materijali, poluproizvodi i proizvodi. Svojstva aluminija imaju višestruku iskoristivost i primjenjivosti, jednostavnu obradu i oblikovanje, a s druge

strane kao gotovi proizvodi pružaju čvrstoću, stabilnost i postojanost.

Proces prešanja

Prešanje aluminijskih profila je deformacijski proces koji se koristi za dobivanje dugih ravnih proizvoda čija je dužina značajno veća od dimenzija poprečnog presjeka (šipke, cijevi, trake, i slično). Princip prešanja je jednostavan: uslijed velikog opterećenja materijal trupca se protiskuje kroz alat čime se dobiva željeni oblik profila.Formirani profil se može koristiti u dugačkim komadima ili isječen na kraće komade. Raznovrsnost ovog procesa u pogledu upotrebe različitih legura i proizvodnje različitih oblika profila, daje mogućnost

35

-vadrat

mK

ponuditi korisnicima rješenje za svaku njihovu potrebu. FEAL ima instalirane četiri moderne linije za prešanje aluminijskih profila. Prešanje se izvodi na prešama instalirane snage 14 MN, 18 MN, 25 MN i 35 MN. Linije se razlikuju po snazi instaliranih preša. Dimenzije poprečnog presjeka profila i njegove tražene mehaničke osobine, definiraju materijal (leguru), alat za prešanje i liniju na kojoj će profil biti urađen.

Kao ulazna sirovina za prešanje aluminijskih profila u FEAL-u se koriste aluminijski trupci promjera Ф 152 mm, Ф 178 mm, Ф 203 mm i Ф 254 mm. Aluminijski trupci se dobivaju postupkom lijevanja iz primarnog legiranog aluminija. Vrsta legure i način toplinske obrade nakon prešanja određuju mehaničke osobine profila. Kvalitetu kemijskog sastava legure jamči proizvođač.

Prešani profil izlazi na izlazni stol gdje ga prihvaća sustav pulera, koji svojom konstrukcijom osigurava kontinuirano vođenje profila uzduž izlaznog stola i stola za hlađenje prilikom isprešavanja. Proizvodni ciklus isprešavanja može se podijeliti u nekoliko faza, koje se odvijaju na različitim strojevima, a svi oni skupa čine jednu liniju preše.

Izgled profila ovisi o alatu kroz koji se ispreša. Alati se tijekom prešanja mogu hladiti tekućim dušikom čime se postiže veća brzina prešanja, bolji izgled površine profila i produljenje vijeka trajanja alata.

Aluminijski profili se koriste na poslovnim i stambenim zgradama za prozore i vrata, montažne građevinske konstrukcije, konstrukcije krovova, pregradne zidove. Poseban dio naše ponude po kojem je poduzeće prepoznatljivo na tržištu čine: sistemi za graditeljstvo, sistemi koji su razvijani unutar kuće FEAL, a svoju primjenu našli su u različitim izvedbama modernog graditeljstva.

U okviru svog poslovanja iz segmenta industrijskih profila, fokusirali smo svoj program interesa u oblast automobilske, kamionske te željezničke industrije, brodogradnje, proizvodnje profila za modularne sisteme, proizvodnja namještaja, elektroindustriju, proizvodnju profila za fotonaponske panele itd.

Aluminij je materijal sadašnjosti i budućnosti. Danas predstavlja jedan od važnijih materijala, osim što je idealan za sve industrijske i građevinske potrebe velika prednost je što se svi proizvodi mogu beskonačno reciklirati.

36

-va

drat

mK

37

-vadrat

mK

38

-va

drat

mK Intervju: Željko Kusić, dipl. ing. arh.

Željko Kusić: Arhitektura je inteligentan kompromis koji nastaje izmedju investitora i arhitekteSmatra da je samostalni rad krajnji cilj svakog arhitekte koji želi da na najbolji način ispolji sebe, svoje viđenje i shvatanje arhitekture pri tom gradeći jedinstven arhitektonski izražaj.

Željko Kusić (1984) je arhitekta koji trenutno živi i radi u Banjaluci. Po završetku Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, sa fokusom interesovanja na projektovanju, praktično znanje stiče u nekoliko renomiranih projektantskih biroa kao što su: „ A+B arhitekti“ (2010-2011) i „Ars studio“ (2011-2013), nakon čega se odlučuje za samostalno djelovanje.

Počeli ste samostalnu arhitektonsku praksu. Koji su bili motivi za takvu odluku?

Najveći motiv bila je želja za maskimalnom slobodom u radu, u smislu kreativnosti i same postavke pri rješavanju bilo kog projektantskog zadatka. Koliko god kreativnog prostora imali u firmi ili birou za koji radite, uvijek postoje ograničenja koja vas na neki način sputavaju da date ono najbolje od sebe. Međutim, pozitivna strana rada u takvom kolektivu je ta da možete puno da učite od starijih kolega i steknete znanje neophodno za dalju praksu. Smatram da je samostalni

Željko Kusić, dipl. ing. arh.

39

-vadrat

mK

rad krajnji cilj svakog arhitekte koji želi da na najbolji način ispolji sebe, svoje viđenje i shvatanje arhitekture pri tom gradeći jedinstven arhitektonski izražaj. Kod nas trenutna situacija u struci nije sjajna i istup u tako nešto predstavlja ogroman rizik u smislu egzistencije. Ali uz dozu hraborsti, samopouzdanja i puno rada, takva ideja je ostvariva. Možete li objasniti kako su izgledali Vaši počeci i šta ih je definiralo?

Početak kao i svaki, bio je težak. Nakon fakulteta, bilo je gotovo nemoguće naći posao, jer u periodu kada sam diplomirao doslo je do pojave ekonomske krize koja je nanijela veliki udarac struci i građevinarstvu uopšte. Bio sam isključiv da nađem posao u projektovanju, što je na kraju dalo rezultat i nakon godinu dana iscrpnog traganja uz malo sreće i veliku upornost prvi posao sam dobio u birou A+B arhitekti a nakon toga u Ars studiu. U obe firme sam imao priliku da radim sa kvalitetnim ljudima od kojih sam puno učio i čiji su savjeti i sugestije kasnije bili od velikog značaja.

Obrazovanje ste stekli na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.Da li Vam je isto utjecalo na formiranje pristupa pri projektovanju ili se takva logika razvila kasnije tokom prakse?

Svakako je uticalo u određenoj mjeri. Moja generacija je možda i poslednja koja je imala priliku da sluša ''staru gardu'' mogu slobodno reći najboljih profesora iz regiona, od kojih je moglo dosta da se uči. Međutim, fakultet je jedno dok je praksa i stvarnost drugo. Fakultet vas nauči osnovama ali ono što vas profiliše je definitvno rad u praksi. Danas arhitekta mora da bude odličan menadžer, psiholog i na kraju projektant. Jer jedno bez drugog će vas teško odrzati u samostalnom radu.

Da li projektujete samo u BiH ili Vaši radovi dosežu i van granica države?

Najveći dio posla za sada obavljam u BiH, dok sam radio na par projekata u Srbiji i Hrvatskoj. To su većinom porodične kuće i stambeni objekti. Uskoro krećem sa prvim poslom van naše regije. Radi se o projektu enterijera u Roterdamu.

Objekat Babić, Slatina

Kuća “S” , Slatina

Kuća „C“, Čelinac

40

-va

drat

mK

Kada govorimo o projektima koje ste realizirali, možete li izdvojiti neke koji su za Vas posebni?

Svaka realizacija je posebna za sebe i svaka ima priču kroz koju prodjete zajedno. U takvom odnosnu se emotivno vežete za objekat, koliko god to čudno zvučalo. Tako da sve neplanirane intervencije i promjene koje zadese projekat, ne ostavljaju vas ravnodušnim. Izdvojio bih par objekata, a to su stambeno poslovni objekat u Banja Luci kao i prvu samostalnu realizaciju porodične kuće u Slatini. Pomenuo bih i jos jedan meni jako drag projekat, vikend kuća u Banja Luci koja nažalost nije dobila planirani izgled i gdje je u jednom momentu došlo do razlaza sa investitorom. Ali i takve stvari su nepredvidive, i koliko god se trudili da spasite projekat, nekad to jednostavno izlazi iz okvira vasih mogucnosti.

Pri dogovoru projekta sa određenim investitorom, jeste li imali nekih nesuglasica ili određenih stavki koje je teško uvrstiti u projekat? Zapravo, kakvo je stanje na terenu?

Takve stvari su sastavni dio struke. Ne bih to nazvao nesuglasicama, već konstruktivnim kritikama s jedne i druge strane. Neprestana borba koja se odvija izmđu arhitekte i investitora upravo daje krajnju arhitekturu. Možda grubo zvuči, ali arhitektura u suštini predstavlja kompromis koji se dešava između onog ko plaća i onog ko stvara. Često ne dobijete zeleno svjetlo za svaku ideju, nekad opravdano nekad ne. Na vama je koliko strpljenja imate da edukujete investitora i svoju ideju agrumentovano opravdate. Da bi objekat dobio formu kakvu ste zamislili, proces od ideje do realizacije zahtjeva mnogo rada i truda, posvečenosti i istrajnosti gdje arhitekta mora da bude maksimalno prisutan u svakom detalju. U suprotnom, svaki propust plaćate neželjenim finalim ishodom.

Kako posmatrate arhitektonsku scenu Bosne i Hercegovine?

Koliko mogu da primjetim, arhitektonska scena se dešva jedino u Sarajevu. Nažalost, u Banja Luci gotovo da i ne

postoji. Na sceni djeluje nekolicina kvalitetnih arhitektonskih praksi koje su se na neki način izdvojile i koje konstatno rade. Većinom su to mladi biroi koji sa puno entuzijazma u radu ostvaruju sjajne rezultate. Tu su i starije kolege koje su već etablirane arhitekte u državi i regionu i čiji rad se itekako cijeni. Veliku pohvalu za rad uputio bih kolegama iz AABH koji uznazad godinu ili dve upravo rade na formiranju scene i vraćanju struke na mjesto gdje bi trebala da bude.

Koji je Vaš izbor među vodećim svjetskim arhitektima današnjice?

Teško je napraviti izbor, jer puno je dobre arhitekture. Definitvno vrijeme starchitect-a je prošlo, i više se cijene racionalne i dobre arhitekture od narcisoidnih koje se dešavaju u cilju slavljenja jednog arhitekte. U poslednje vijeme, vodeću ulogu su preuzeli arhitekte sa sjevera Evrope. Njihova filozofija arhitekture je sveopšte prihvaćena u cijelom svijetu. Imena koja bih izdvojio i ciji rad cijenm su Marcio Kogan, Alejandro Aravena i Bjarke Ingels, koji su u svom radu unijeli jedan nov pristup u percepciji prostornih i oblikovnih formi. Od starijih kolega to su Peter Zhumtor, Rem Koolhas, Frank Gehry i Richard Meier koji su već decenijama u vrhu i kojima ni godine ne prestavajaju problem da budu inovativni i drugaciji.

Možete li nam otkriti kakvi su Vam poslovni planovi za budućnost?

Za sada jedini cilj je da posao ne ostane na lokalnom nivou, već da se što više širi regionalno ukoliko se za to i dalje budu stvarale prilike i mogućnosti.

Zar kraj, imate li neku poruku za naše čitaoce?

Za kolege, da vjeruju u sebe i da stoje iza toga što rade i predstavljaju. A za ljude van struke, da uvijek angažuju stučno lice za bilo koji posao vezan za arhitekturu jer će napraviti sebi veliku uštedu na vremenu, živcima i novcu.

Kuća „M“, Slatina

41

-vadrat

mK

42

-va

drat

mK

Predstavljamo

Niskoenergetski i pasivni objektiZašto je izolacija Knauf Insulation pravi izbor za niskoenergetske i pasivne kuće?

Više izolacije

Niskoenergetske kuće moraju imati odgovarajući arhitektonski koncept, dubinsku analizu energetske bilanse objekta i odgovarajući sistem strojne opreme. Ovi objekti morajuimati vrlo niske toplinske gubitke, njihova ovojnica mora biti vrlo dobro toplinski izolirana. Ako niskoenergetsku kuću nadogradimo za još jedan stepen u svim energetskobitnim segmentima možemo postaviti tzv. pasivnu kuću. Pasivna kuća mora se održavati bez fosilnih goriva.

NISKOENERGETSKE KUĆETeoretski izračunata potrošnja između 15 i 30 kWh/m2.Kod gradnje ili renoviranja s ciljem izgradnje niskoenergetskog

objekta potrebno je uzeti u obzir sljedeće smjernice:• dostatna toplinska izolacija,• kontrolisano prozračivanje,• iskorištavanje topline odvojenog – istrošenog zraka,• optimalan odabir sistema grijanja, priprema tople sanitarne vode i prozračivanja.

IZOLACIJA NISKOENERGETSKE KUĆEIzolacija je bitan element postizanja niskoenergetskog režima objekata. Pritom je bitna kako debljina izolacije, kao i vrsta odabranog materijala, jer određeni materijali objektu omogućavaju bolji protok vodene pare, odnosno „disanje“, što je od odlučujućeg značaja za postizanje odgovarajuće stambene mikroklime u objektu. Vrlo bitan aspekt je i

43

-vadrat

mK

negorivost izolacije jer takva izolacija objekt čini bitnobolje požarno sigurnim.Kod niskoenergetskih kuća preporučujemo sljedeće debljine izolacija:• vanjski zid: 16 - 20 cm toplinske izolacije: (Knauf Insulation FKD-N, FKD-S ili FKL),• kosi krov: 30 - 40 cm toplinske izolacije:(Knauf Insulation Unifit 035 ili Unifit 032),• pod na tlu: 12 - 20 cm toplinske izolacije: (Knauf Insulation TPT).

Opći zahtjevi za U-vrijednosti u niskoenergetskim kućama su:• za vanjski zid: U<=0,20 (W/m2K),• za krov: U<=0,15 (W/m2K),• za pod na tlu U<=0,15 (W/m2K).

PASIVNE KUĆETeoretski izračunata potrošnja do 15 kWh/m2.Za postizanje režima pasivne kuće od bitnog je značenja da:• upotrijebimo dostatne količine izolacije,• upotrijebimo trostruka ostakljenja staklenih površina,• gradimo bez toplinskih mostova,• objekt optimalno orijentiramo s obzirom na dobitke od sunca,• ugradimo niskoenergetske naprave,• iskorištavamo obnovljive izvore energije.

IZOLACIJA PASIVNE KUĆEKada govorimo o toplinskoj izolaciji vanjske ovojnice zgrade pasivne kuće, ista mora imati dobra toplinsko-izolacijska svojstva koja postižemo tako da svi građevni elementi imaju faktor toplinske vodljivosti U manji od 0,15W//m2K. Kod porodičnih kuća za jednu porodicu preporučaju se čak i niže

vrijednosti U, manje ili jednake 0,1 W/m2K.Debljine izolacije kod pasivnih kuća kreću se u sljedećim područjima:

• vanjski zid: 20 - 30 cm toplinske izolacije (Knauf Insulation FKD-N, FKD-S ili FKL),• kosi krov: 35 - 40 cm toplinske izolacije (Knauf Insulation Unifit 035 ili Unifit 032),• podovi na tlu: 14 - 20 cm toplinske izolacije (Knauf Insulation TPT).

Zahtjevi za postizanjem U vrijednosti u pasivnim kućama su:• za vanjski zid: U<=0,15 (W/m2K),• za krov: U<=0,10 (W/m2K),• za pod na tlu U<=0,10 (W/m2K).

ZAŠTO JE IZOLACIJA KNAUF INSULATION PRAVI IZBOR ZA NISKOENERGETSKE I PASIVNE KUĆE?• zbog iznimnih toplinsko-izolacijskih svojstava izolacije uštedjet ćete velike količine energije,• osigurat ćete idealne mikroklimatske uslove za ugodan boravak u prostoru,• objekat ćete požarno zaštiti jer je izolacija Knauf Insulation negoriva,• odabrat ćete prirodni izolacijski materijal koji će vašoj kući omogućiti stvarno „disanje“ bez toplinskih gubitaka,• objekat ćete i zvučno zaštititi jer mineralna vuna ima zbog svoje vlaknaste strukture vrlo dobre zvučno izolacijske sposobnosti,• osigurat ćete trajnost vašeg objekta.

Ukoliko trebate tehničko savjetovanje kako izolirati niskoenergetske i pasivne objekte, pišite nam na našu e-mail adresu [email protected]

44

-va

drat

mK

SIMPROLIT MONOLIT – ELEMENAT SIMPROLIT SISTEMA ® Simprolit monolit spada u grupu lakih betona - polistirolbetona.

Simprolit monolit spada u grupu lakih betona - polistirolbetona. Zahvaljujući svojim izuzetnim termo-fizičkim i fizičko-mehaničkim karakteristikama Simprolit polistirolbeton svoju primenu nalazi svuda gde su termoizolacijske karakteristike, lakoća konstrukcije, otpornost na vlagu, mraz i požar, paropropusnost, velika čvrstoća na pritisak, površinska čvrstoća i dugovečnost opredeljujući faktori u izboru materijala.Simprolit monolit je patentirani kapsulirani Simprolit polistirolbeton izliven direktno na gradilištu, pri čemu je ugrađena Simprolit masa, površinski gletovana cementnim malterom ili lepkom na cementnoj osnovi debljine 5 – 10 mm.Zapreminske težine Simprolit monolita, zavisno od zahtevanih karakteristika termoizolacije ili nosivosti na pritisak, definišu njegovu „marku“ koja se deklariše saD 250, D 300, D 350, D 400(250 kg/m3 - 400 kg/m3 , odnosno od 4 do 2,5 puta lakši od vode).Analizom svojstava Simprolit monolita i njegovog ponašanja pri eksploataciji definišu se njegove sledeće karakteristike:o izuzetna lakoća o dobra paropropusnost, o ekološka čistoća i dobri sanitarno-epidemiološki parametri,o maksimalna dugovečnost o otpornost na ekstremne temperaturne uslove Čvrstoća na pritisak izolacionog sloja od Simprolita kreće se u rasponu od 12 tona/m2 do 110 tona/m2, dok prekoračenje

graničnog opterećenja ne izaziva lom, već samo ulegnuće - deformaciju do nekoliko milimetara,- Simprolit monolit i konstrukcije od njega su negorive: A2s1d0, klasa gorivosti NG – negoriv.Primena Simprolit monolita u svojstvu zamene cementnih košuljica i sloja za pad kod ravnih krovova - za 17% - 22% smanjuje potrebnu količinu armature konstruktivnih elemenata, a - zajedno sa Simprolit međuspratnim konstrukcijama DUPLO povećava otpornost konstrukcije i sigurnost objekta na dejstvo zemljotresa.

RAZNOVRSNOST PRIMENE SIMPROLIT MONOLITAU visokogradnji, Simprolit monolit se najviše primenjuje:- za utopljavanje temeljnih ploča i zidova;- umesto cementne košuljice međuspratnih ploča, usvojstvu ne samo ravnajućeg, već i termoizolacionog i zvukoizolacionog sloja;- kao element fasadnih zidova sa nosećom metalnom konstrukcijom, ujedno i kao termička i protivpožarna obloga metalne konstrukcije;- pri izgradnji novih i utopljavanju starih ravnih krovova;- pri termičkoj zaštiti ravnih krovova od rebrastog lima, pri čemu Simprolit® ima ne samo izolacionu, već i jedinstvenu protivpožarnu funkciju;- pri izvođenju ravnih krovova, gde Simprolit® monolit ima višestruku funkciju – kao sloj za pad, kao sloj za utopljavanje,

45

-vadrat

mK

kao osnova za postavljanje hidroizolacije i kao sloj za zaštitu hidroizolacije.U odnosu na materijale koji se standardno primenjuju za rešavanje termoizolacije ravnih krovova, Simprolit monolit se izdvaja najboljim odnosom čvrstoće, otpornosti na vlagu, otpornosti na mraz, otpornosti na požar i termofizičkih karakteristika;- Sposobnošću da obavlja više funkcija istovremeno: kao mehanička zaštita hidro-izolacije, kao termički sloj i kao sloj za pad (sloj Simprolit monolita debljine 35cm lakši je od cementne košuljice debljine 5cm!);- Jedinstvenom sposobnošću povećanja požarne sigurnosti krovova od profilisanih limova.

Posebno treba istaći dugovečnost ravnih krovova izvedenih Simprolit monolitom. Naime, ukoliko se kao termoizolacioni sloj upotrebljava kamena vuna ili stiropor, njihova nosivost je definisana pri deformaciji 10%, što znači da se slegnu oko 1,5 cm - 2,0 cm pri dejstvu punog opterećenja. Takvo sleganje ne može da izdrži hidroizolacija iznad, posebno kod nadzidaka, ventilacionih kanala, liftovskih kućica i sl. što je osnovni uzrok da izvođač na ravan krov ne daje garanciju veću od 5 godina.Ravan krov od Simprolit monolita sa izolacijom „Germokrov“ ima atest na dugovečnost „ne manje od 25 godina“ za teritoriju Rusije, pri čemu Simprolit monolit čini istovremeno sloj za pad i termoizolaciju.

Aerodrom „Domadedovo“ – najveći aerodrom u Ruskoj Federaciji: Simprolit monolit za međuspratne i krovnu ploču

Beograd, petlja „Autokomanda“ – tramvajski i pešački most. Umesto saniranja armature koja je korodirala 10% olakšani mostovi Simprolit monolitom za 18%, bez sanacije armature

Beograd „Eagle Hills“ – Simprolit monolit iznad podzemnih garaža

Beograd, Simprolit monolit nad podzemnim salonom nameštaja, nosivosti 110 tona/m2 za prilaz požarnih vozila

46

-va

drat

mK

„Simprolit“ doo, Beograd+381 11 397 67 70„Simprolit NG“ doo, Novi Grad+387 65 809 158www.simprolit.comwww.simprolit.rs

Beograd „Eagle Hills“ – Simprolit monolit iznad podzemnih garaža Sanacija krova, bazen i heliodrom na krovu bolnice u Moskvi

Sanacija olimpijskog bazena „25. Maj“, Beograd Simprolit monolitom

47

-vadrat

mK

48

-va

drat

mK

Riječ stručnjaka

Modeli građanske energije i prilika za lokalne zajednice u oblasti obnovljivih izvora energije - energetske zadruge Razvoj projekata iz oblasti energije iz obnovljivih izvora (OIE) brže napreduje u državama u kojima je lokalno stanovništvo, na nivou pojedinca ili grupa, osposobljeno za provođenje vlastitih građanskih energetskih inicijativa.

Piše: Nihad HARBAŠ, Stručnjak za EE i OIE - nLogic Advisory Sarajevo

Razvoj projekata iz oblasti energije iz obnovljivih izvora (OIE) brže napreduje u državama u kojima je lokalno stanovništvo, na nivou pojedinca ili grupa, osposobljeno za provođenje vlastitih građanskih energetskih inicijativa.Lokalna zajednica na neki način posjeduje prirodni resurs i ona treba da uvidi svoju korist pri eksploataciji određenog resursa kao što je voda, sunce, vjetar, biomasa, itd. Te koristi su mnogobrojne i ogledaju se u promovisanju lokalnog tržišta rada kroz stvaranje novih radnih mjesta (npr. za izgradnju postrojenja, za isporuke ili usluge roba i dobara, itd.), unaprjeđenje lokalne infrastrukture, mogućnosti formalnih i neformalnih obuka, ulaganja u energetske projekte, niže cijene za energiju (električnu i toplotnu), mjere energijske efikasnosti (EE) u domaćinstvima, javnoj upravi, javnoj rasvjeti, unaprjeđenju stanja okoline (ozelenjivanje površina, parkova, itd.), te uključivanje javnosti i zainteresiranih građana u investiranje.Modeli finansiranja projekata OIE i EE mogu biti različiti, a nešto inovativniji su modeli zajedničkokg investiranja, odnosno modeli građanske energije.

Organizovanje građana može biti neformalno ili formalno kroz, na primjer, energetske zadruge ili slična udruženja. Na takvim modelima bazira se oko 50 % instalisanih OIE kapaciteta za proizvodnju električne energije u Njemačkoj, što znači da je u vlasništvu građana oko 50 % obnovljive električne energije i da na taj način građani imaju korist, te se ne pravi jak otklon prema investiranju u OIE projekte kao što je to slučaj u BiH. Brojna domaćinstva imaju solarne fotonaponske panel na krovu, putem kojeg proizvode, koriste i/ili prodaju električnu energiju.

Značaj uklučivanja stanovništva u vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije

Snaga lokalne zajednice i njenih ključnih igrača da sudjeluju u projektima u kojima građani investiraju ili učestvuje u proizvodnji i/ili korištenju održive energije, predstavlja razvojnu polugu svake lokalne zajednice.

Vodilja za učešće lokalne zajednice i građana/stanovništva u energetski sektor leži u ostvarivanju određenih vrsta koristi od razvoja energetskih projekata za građana, kao potrošače i/ili proizvođače energije iz obnovljivih izvora energije (OIE). Uz uobičajeno veliku investiciju u energetskom sektoru, jednakost običnih građana i malih poduzetnika, može se iskoristiti za pristup finansiranju, dok istovremeno usmjeravanje dobiti prema široj lokalnoj zajednici povećava društvenu prihvatljivost održivog razvoja i obnovljivih izvora energije. Ovaj način uključivanja šire lokalne zajednice od posebnog je značaja za ruralne sredine, ne samo finansijski, kroz izvoz električne energije u urbane i industrijske centre, nego i sudjelovanje u donošenju odluka i ostvarivanju profita, kao i transparentnosti, koji su preduvjet za lokalno prihvatanje infrastrukturnih projekata obnovljivih izvora energije. Osim toga, sredstva usmjerava u zajednice mogu biti od koristi u društvenom i kulturnom životu. Uključivanje lokalne zajednice također može ojačati lokalni ekonomski razvoj,

49

-vadrat

mK

Slika 1. Primjer uključenosti šire lokalne zajednice u projekte obnovljivih izvora energije

Kako bi se omogućilo uključivanje ključnih igrača u lokalnoj zajednici, potrebno je ispoštovati određene kriterije i kreirati modele za razvoj projekata OIE baziranih na lokalnoj zajednici. Ti kriteriji ogledaju se u:

1) Otvorenosti prema vaninstitucionalnim, vanjskim investicijama Kapital ili kredit može biti sredstvo za unaprijeđenje novih oblika financiranja i omogućavanje pojedincima da imaju finansijke koristi od projekata obnoviljvih izvora energije: ovaj kriterij prvenstveno se odnosi na investitore koji dolaze van lokalne zajednice u nedostatku lokalnih investicija.

2) Kreiranju benefita široj društvenoj zajednici Ukoliko se kreira što više koristi za širu lokalnu zajednice, lakše će se unaprijediti klima za prihvatanje OIE projekata u lokalnoj zajednici

3) Otvorenosti ili aktivnoj mobilizaciji vaninstitucionalnih lokalnih investicija Omogućuje se svih zainteresovanim u lokalnoj zajednici da sudjeluju u OIE projektima, te na taj način se olakšava klima za prihvatanje OIE projekata, ali i obezbjeđuje povoljan udio od eksploatacije prirodnih resursa lokalne zajednice

4) Donošenju odluka na lokalnom nivou Obezbjeđuje pravednu dobrobit lokalnoj zajednici kroz razne koristi od OIE projekata za jačanje lokalne jedinice koja preuzima glavnu ulogu u razvoju projekata u svom području. Dobit ostaje u okviru zajednice i osigurava dodatnu vrijednost lokalnoj zajednici.

Razvoj projekata OIE može biti baziran na osnovu nekoliko modela i to:

• Model samostalnog investiranja (pojedinci ili preduzeća razvijaju ili finansiraju OIE projekte)• Kompenzacioni model (šira društvena zajednica dobiva određeni oblik koristi od OIE projekata)• Partnerski model (partnerstvo između institucionalnih investitora kao što su komercijalni investitori, javna komunalnih preduzeća) • Model sa fokusom na lokalnoj zajednici (lokalna zajednica ima najmanje 50% u procesu odlučivanja)

Kroz uključivanje građana i svih relevantnih igrača u razvoj i realizaciju projekta OIE, šira društvena zajednica dobiva određene oblike koristi koji se, između ostalog, odnose na: - Promovisanje lokalnog tržišta rada kroz stvaranje novih radnih mjesta (npr. za izgradnju postrojenja, za isporuke ili usluge roba i dobara, itd.),- Unaprijeđenje lokalne infrastrukture, - Mogućnosti formalnih i neformalnih obuka, - Ulaganja u buduće energetske projekte (npr. preko lokalne fondacije), - Niže cijene za energiju (električnu i toplotnu), - Mjere energijske efikasnosti domaćinstva, - Unaprijeđenje stanja okoline (ozeljenjavanje površina, parkova, itd.), - Obejzbjeđivanje sredstava lokalnim institucijama za razvijanje novih okolinskih projekata i dr.

Primjer uključivanja lokalne zajednice kroz jedan od navedenih modela na razvoju i implementaciji projekta sistema daljinskog grijanja kroz kogenerativno postrojenje na biomasu, dat je na slici 2.

Slika 2. Uključenost šire lokalne zajednice u projekte biomase

Električna energija iz vode, sunca, vjetra i biomase, potiče se iz fonda kojeg pune krajnji potrošači, odnosno prvenstveno građani putem sistema naknade za obnovljive izvore energije plaćanjem računa za električnu energiju. Obzirom da građani pune taj fond, njima se treba omogućiti i da povuku određena sredstva iz tog fonda.

Pored toga, građanima je potrebno omogućiti i sistem proizvodnje i potrošnje električne energije na licu mjesta, neto mjerenja ili slično. Budućnost je u tzv „prosumage“ korisnicima, odnosno onima koji proizvode, koriste i skladište energiju.

te kreirati održivi ciklus investiranja. OIE projekti mogu stvoriti privremene ili, ponekad, dugoročne aktivnosti i profit lokalnih investitora za reinvestiranje i dalji lokalni razvoj. To se posebno odnosi ukoliko ključni igrači u zajednicama preuzimu ključnu ulogu u projektu, te tako razvijaju važne kooperativni vještine i osnažujući sebe i zajednicu.

Postoji mnogo različitih oblika uključivanja zajednice u OIE projektima, u odnosu na broj i vrstu koristi, kao i stepen učešća. Primjer nekih od uključenih u OIE projekte na nivou lokalne zajednice dat je na slici 1.

50

-va

drat

mK

Investiranje kroz energetske zadruge

Jedan od modela investiranja u OIE jesu i energetske zadruge. Energetske zadruge razvijaju projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, a članovi zadruge su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu. Članove zadruge u najvećoj mjeri čini zajednica na području implementacije određenog projekta. Na ovaj način se lokalno prisutni energetski potencijali poput biomase, vjetra, prostora za izgradnju solarnih sistema, geotermalne energije i dr. iskorištavaju, a članovi lokalne zajednica (građani) kao članovi energetske zadruge ulažu u investiciju. Ulaganje članova zadruge može biti u finansijskom, ali i materijalnom smislu. Osnovna odlika energetskih zadruga je solidarnost i transparentnost, tako da jedan član zadruge ima i jedan glas bez obzira ne visinu ulaganja u projekat. Na taj način se stavljaju u prvi plan druge vrijednosti kao što su društvene i okolinske koristi projekta, prije nego samo finansijske koristi.

Generalno može se reći da energetske zadruge za lokalnu zajednicu donose više koristi koje se mogu podijeliti u tri osnovne grupe:1. Okolinske koristi (smanjenje emisije stakleničkih gasova, rješavanje okolinskih problema zajednice – efikasno upravljanje gnojivom i/ili otpadom, ostacima iz poljoprivrede i šumarstva, smanjenje emisije zagađujućih materija u zrak i dr.).2. Društvene koristi (podjela rizika investicije među članovima zadruge, investiranje u projekte koji razvijaju lokalnu zajednicu, suzbijanje i/ili eliminisanje NIMBY efekta, smanjenje protivljenja lokalnog stanovništva projektima, stvaranje novih prilika za lokalna preduzeća, otvaranja novih radnih mjesta, doprinos održivom razvoju lokalne zajednice, i dr.).3. Ekonomske koristi (stvaranje menadžerskih i tehničkih znanja u lokalnoj zajednici, stvaranje novih radnih mjesta, stvaranje jačeg osjećaja zajedništva lokalne zajednice, ušteda na troškovima energije,).

U tabeli 1. je prikazano poređenje energetskih zadruge sa privrednim društvima.

Pojam zadrugarstva u BiH je odavno poznat. Zadruge na prostoru BiH su djelovale u prošlosti u punom jeku, te su do dan danas ostale kao spona između poduzetnika, tržišta i krajnjih kupaca. Najčešće su to bile zemljoradničke, poljoprivredne i druge zadruge koje su okupljale mnoštvo članova za zajedničkim ciljevima.

U BiH je registrovano oko 800 zadruge, od kojih 100 aktivno djeluje, a od toga 50% bilježi pozitivno poslovanje svake godine. Razlozi zbog kojih zadruge ne djeluje kao u prošlosti su mnogobrojni, od samog oktupa pojedinih sirovina, preko

njihovog plasmana, nekonkurentnosti domaće proizvodnje, nedostatke adekvatnih poticaja, pa do nemogućnosti plasmana za EU tržište. I pored toga, zadrugarstvo je i dalje aktuelno i zaokret u samom interesu udruživanja proizilazi iz zahtjeva tržišta.

S obzirom da drvna industrija predstavlja značajan potencijal u BiH, regije istočne i srednje Bosne, romanijska i kupreška regija, samo su neke od područja BiH sa značajnim potencijalom za djelovanje kroz energetske zadruge. Pored toga, poljoprivredne regije predstavljaju ogroman potencijal za združivanje, zbrinjavanje svog otpada na jedno mjesto, te daljnje procesuiranje. Udruživanje farmera u energetsku zadruge u proizvodnju energije iz biogasa npr. omogućilo bi farmerima efikasniju i konkurentniju proizvodnju krajnjih produkata. Regija Semberije je jedna od najpogodnijih za tako nešto u BiH, kao i ona područja sa uzgojem stoke u većem ili manjem obimu.

Primjer - Energetska zadruga "Otok Krk"

Osnovalo ju je, na osnivačkoj skupštini, 19 osnivača 31. jula 2012. u prostorijama Grada Krka. Članovi energetske zadruge na otoku Krku koji su zainteresirani za realizaciju projekata fotonaponskih elektrana zajedničkim nastupom preko zadruge uspjeli su izboriti i do 40% povoljniju cijenu fotonaponske opreme, te spustiti cijenu projektne dokumentacije za čak tri puta. Osim toga, realizacijom brojnih projekata osigurano je i zapošljavanje određenog broja ljudi na održavanju velikog broja fotonaponskih sistema. Ovakav oblik interesnog udruživanja može se smatrati potrošačkom zadrugom gdje ona zadovoljava zajednički interes samih potrošača, a moguća je realizacija obrtničko - uslužnih zadruga radi zajedničkog nastupa na tržištu i osiguranja finansiranja projekata obnovljivih izvora energije.

Energetska zadruga je efikasan način kako lokalna zajednica može preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora koji svojim projektima mogu uticati na cijene energije u nekom gradu, ali i devastirati okoliš do razine neprihvatljive za lokalnu zajednicu. Energetske zadruge mogu ponuditi djelomičan odgovor na pitanje održivog razvoja, obzirom da počivaju i u praksi ispunjavaju osnovne postulate održivog razvoja (društvo, okolina i ekonomija).

Zajednički pravni subjekti koji se mogu uključiti u projekte obnovljivih izvora energije su preduzetnici, partnerstva civilnog društva, udruženja, fondacije, zadruge, i javna preduzeća . Razvojne agencije igraju veoma važnu ulogu kroz podršku ili kao partneri projekata u zajednici. Izbor pravnog okvira ovisi o trajanju i dugoročnoj strategije projekta, poslovnom riziku, pristupu finansijakim institucijama, kao i vrsti participacije i demokratskog odlučivanja između partnera, te zahtjevima administracije i izvještavanje. Uključenost što više članova šire lokalne zajednice doprinijeće ostvarivanju većih koristi i lakšem prihvatanju projekata OIE.

Bosna i Hercegovina, ali i zemlje iz regije, trebaju se strateški opredijeliti za osnaživanje energetskih zadruga, jer one su od većeg značaja upravo za zemlje u razvoju nego razvijene zemlje. One doprinose zapošljavanju, smanjenju energijskog siromaštva, doprinose energijskoj demokratiji i promjeni opštih životnih navika.

51

-vadrat

mK

52

-va

drat

mK

Predstavljamo

SikaMur®-InjectoCreamMasa za injektiranje na bazi silana (DPC) za prekid kapilarne vlageCvjetanje zidova, odlijepljene tapete, zidovi s kojih otpada boja, trulež drva i težak miris vlage nije baš okoliš za ugodno življenje.

Međutim, takav je slučaj u mnogim (pogotovo starim) objektima, a najčešći razlog je kapilarna vlaga. Sanacija takvih zidova zahtijevala je složene mašinske postupke i angažman specijaliziranih firmi. Sa proizvodom SikaMur® – InjectoCreamto više nije slučaj.Sika Mur® Injecto-Cream je vodoodbojna, kremasta masa kojom se puni niz rupa izbušenih u fugama zida, na jednostavan način pomoću aplikacijskog pištolja. Nisu potrebne specijalne injekcijske pumpe. Jednom injektiran u fuge zida, Sika Mur® InjectoCream će se razliti unutar vlažnog i bolesnog zida kako bi formirao vodoodbojnu barijeru i spriječio budući dotok vlage.SikaMur®-InjectoCream-100 je novo sistemsko rješenje za blokadu i neutralisanje kapilarne vlage. Nanosi se ubrizgavanjem u prethodno izbušene rupe (otvore) na zidu, korištenjem SikaAvon ručnog pištolja (600ml). Koristiti se za blokadu kapilarne vlage u skoro svim vrstama zidova: Čvrsti zidovi od opeke, Zidovi sa šupljinama, Zidovi zidani kamenom, zidovi ispunjeni šljunkom, itd. Brza ugradnja ne zahtjeva upotrebu skupih i komplikovanih pumpi. Mali je rizik (opasnost) u radu jer je materijal na vodenoj bazi-nije kaustičan, nije zapaljiv, ne injektira se pod pritiskom! Bez rizika od pojave „cvjetanja“ (kao kod tretmana kapilarne vlage silikonatima).

SikaMur® InjectoCream se primjenjuje u 5 koraka:1. PripremaGdje je potrebno, uklonite obloge i/ili malterkako bi prepoznali i otvorili izvorni zid. Izmjerite debljinu svakog zida koji će se tretirati. Koristite mjerač dubine rupe ili postavite oznaku (traku) na svrdlo kako bi mogli kontrolirati ispravnu dubinu bušenja.Ukoliko je zid bio zahvaćen solima i/ili je bio oštećen kapilarnom vlagom, mora biti kompletno odstranjen malter najmanje do visine gornje granice oštećenog područja + 2-3 debljine zida koji se tretira.

2. Bušenje rupaZa djelotvoran postupak, mora se upotrijebiti tačanvolumen SikaMur®-InjectoCream-a. Sistemzahtijeva rupe 12 mm promjera koje trebaju biti horizontalno izbušene, na razmacima centara nevećim od 120 mm. Zahtijevana dubina rupa, ovisna o debljinama zida, pokazana je u donjojtablici. Za sve druge debljine zidova, dubina rupa treba biti unutar 40 mm od suprotne strane zida. U svim situacijama, najefikasniji postupak je horizontalno bušenje kroz fugu pri dnu zida od opeke/kamena (obratiti pažnju na donju skicu za oba načina zidanja: mješoviti ili uzdužni vez). Nakon što je rupa izbušena, neophodno je temeljito očistiti komprimiranim zrakom.Zahtijevane dubine za SikaMur®-InjectoCream, za rupe promjera 12 mm u ovisnosti o različitim debljinama zida:

53

-vadrat

mK

3. Tipovi zidaČvrsti zidovi od opeke:Čvrsti zidovi od opeke mogu biti tretirani sa jedne strane u jednom koraku.To će ovisiti o dužini svrdla koje nam je dostupno.Izbušite odabranu fugu u zidu na propisnom razmaku do odgovarajuće dubine u skladu sa gornjom tablicom.„sendvič“ zidovi:Sendvič zidovi mogu biti tretirani sa jedne strane u jednom radnom koraku, ili svaka strana zida može biti obrađena posebno. Kada poduzimate tretman sa jedne strane, probušite skroz do kraja kroz odabranu fugu, dozvoljavajući svrdlu da prođe preko praznog prostora između sendviča zida i tada probušite kroz drugi opečni zid do udaljenosti od 40mm od suprotnog kraja zida. Viskozitet SikaMur®-InjectoCream-a je takav da je moguće tretirati obje strane zida jednim postupkom bušenja. Uvijek provjeriteda je rupa čista prije postupka.Ukoliko je svaka strana tretirana posebno, tada postupak treba izvesti za svaku stranu pojedinačno, kao za individualni čvrsti zid od opeke.složeni kameni zidovi i zidovi ispunjeni miješanim materijalom:Slijedite fugu na odgovarajuće odabranom nivou. Ukoliko je kamen porozan, npr. pješčani kamen, bušiti se može izravno kroz porozni kamen.Promjenjiva debljina kamenih zidova i mogućnost pada loše ispune i blokiranja injekcionih rupa uzrokuje teškoće svakom injekcijskom sistemu. Ukoliko se pojave ovakvi problemi, svakako izbušite duž 50% debljine zida, sa obje strane, na prikladnoj visini ili izbušite dodatne rupe odmah uzzačepljene rupe, kako bi osigurali da propisna količina SikaMur®-InjectoCream-a može biti injektirana, kako bi formirala kontinuirani prekid kapilarne vlage (VNS).

4. Injektiranje (ubrizgavanje)Umetnite kraj SikaMur®-InjectoCream aplikacijskog pištolja u punu dubinu prethodno izbušene rupe. Stisnite okidač na pištolju i povlačeći ga unatrag popunjavajte svaku rupu potpuno sa SikaMur®-InjectoCream-om do 1 cm od površine. Povremeno čistite vanjsku stranu duge cijevi brisanjem krpom. Kada tretiramo sendvič zidove sa jedne strane popunite rupe potpuno u oba zida. Kako bi spriječili nepotrebno rasipanje materijala, preporučljivo je označiti potrebnu dužinu injektiranja, samoljepljivom trakom na injekcionoj cijevi, kao i razmjernu širinu rupe.Odložite iskorištene porcije u plastične vreće u skladu sa lokalnim propisima.

5. Zatvaranja izbušenih rupaUnutrašnje rupe mogu ostati nepokrivene. Vanjske izbušene rupe treba zatvoriti ili ispuniti i prekriti otvor koristeći odgovarajući Sika malter.

54

-va

drat

mK

7. Vertikalna izolacijaGdje susjedni/dodirni zidovi nisu predmet zahvata (sanacije), mora se izvesti vertikalni vlagonepropusni sloj (VNS). To treba izvesti barem do 1,2 m visine i produžiti za barem 0,5 m od zadnjeg traga pojave vlage/soli.Vertikalna izolacija nema sposobnost otpora prema stalnom hidrostatskom tlaku koji se može pojaviti zbog novih uzroka, povećanog nivoa vanjske kote tla, itd.

Rizik od truljenja drvene građe (X):Gdje su krajevi grede/drveni zidovi ugrađeni u vlažni zid, mora se prekontrolirati da ne postoji u blizini neka vrsta truljenja. Idealno bi bilo fizičko odvajanje drvene građe od zida sa vlagonepropusnom (VNS) membranom ili prikladnim nosačima.Gdje ovo nije moguće i gdje je drvena građa navlažena, a nije trula, ili je samo ugrađena u zid, krajeve treba temeljito zaštititi nanošenjem odgovarajućeg sredstva zaštite za drvo. Bilo koji preostali dio vlažne drvene građe uvijek ostaje kao rizičan za smrzavanje i truljenje, a pravilan tretman će smanjiti rizik od propadanja.Treba li VNS biti iznad podnih drvenih obloga tada moraju biti poduzete mjere koje će osigurati da drvena obloga neće biti izložena truljenju izazvanim gljivicama. Treba poduzeti mjere opreza, kao što je prethodno navedeno, nanošenjem odgovarajućeg sredstva za zaštitu drveta.

8. Završavanje zahvata (sanacije)Unesena hemijska barijera protiv kapilarne vlage neće odmah isušiti vlažne zidove;ona samo kontrolira (sprječava) vertikalno kretanje vlage od tla. Zato, ako je to moguće odgodite daljnje radove koliko god je praktički moguće, da omogućite maksimalan period sušenja, posebno prije ponovne završne obrade.Prije nego se poduzmu prikladne mjere (koristeći SikaMur specifikaciju za odvlaživanje zidova), vlažnom zidu treba period vremena za isušivanje. Općenito, ako nije korištena specijalna žbuka, period isušivanja se uzima po 1 mjesec za svakih 25 mm debljine zida (BRE Digest 163, “DryingoutBuildings”). Za zid debljine 230 mm sušenje otprilike traje 9 mjeseci. Kakogod, proces isušivanja ovisi o vremenu i izloženosti uvjetima, stupnju ventilacije (provjetravanja) i o vrsti zidanja , tako da isušivanje može trajati duže ili kraće.Da se ubrza postupak sanacije, savjetuje se i preporučuje da se postupak do kraja izvede sa kompletnim SikaMur® sistemom.

Sika BH d.o.o.DžemalaBijedića 299 - 71000 SarajevoTel: +387 33 788 390 Fax: +387 33 788 391e-mail: [email protected], www.sika.ba

6. Mjesta injektiranja (ubrizgavanja)Na slijedećim slikama su navedene pravilne pozicije za injektiranje u zidove od opeke. Isti princip se također primjenjuje i na kamene zidove.

55

-vadrat

mK

56

-va

drat

mK

Predstavljanje svjetskog arhitekte: Sir Norman Foster

Spotlight

Njegov prijelomni uspjeh bio je provokativni projekat Zgrade Willis u Ipswichu, monumentalne građevine eksperimentalnih konstrukcija i novih materijala, izgrađene 1975. godine. U tom duhu je u svojim projektima nastavio kombinovati elemente visoke industrije i tehnologije, te se smatra jednim od pionira High-tech arhitekture

Norman Foster je rođen u gradiću Stockportu u Manchesterskoj grofoviji i odrastao je u radničkoj porodici. Još kao mladić pokazao je zanimanje za dizajn i inženjerstvo, a godine proučavanja i crtanja manchesterske arhitekture dok je radio kao činovnik u gradskoj vijećnici podstaknule su ga da studira arhitekturu. Prije nego što se uspio upisati na Fakultet arhitekture Manchesterskog sveučilišta zahvaljujući svojoj prezentacijskoj mapi, stažirao je u uredu lokalnog arhitekte gdje je nastavio raditi dok je studirao. 1961. godine diplomirao je na Fakultetu arhitekture i urbanizma Sveučilišta u Manchesteru (Manchester University School of Architecture and City Planning). Nakon toga otišao je na dodatno akademsko usavršavanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta Yale (Yale School of Architecture) u SAD-u. Po povratku, 1963. godine, osnovao je ured Team 4, koji će naposljetku postati slavna kompanija Fosters + Partners.

Njegov prijelomni uspjeh bio je provokativni projekat Zgrade Willis u Ipswichu, monumentalne građevine eksperimentalnih konstrukcija i novih materijala, izgrađene 1975. godine. U tom duhu je u svojim projektima nastavio kombinovati elemente visoke industrije i tehnologije, te se smatra jednim od pionira High-tech arhitekture. 1990. godine

Norman Foster je proglašen vitezom na ceremoniji kraljičinog rođendana, a 1999. godine je počašćen titulom životnog plemstva, postavši Lord Foster of Thames Bank. Od 2016. godine dopisni je član HAZU. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih se ističu Zlatna medalja AIA 1994., Pritzkerova nagrada (koju mnogi smatraju „Nobelovom nagradom za arhitekturu”) 1999., Nagrada princa Asturije za umjetnost 2009. god., te britanska Stirling nagrada za arhitekturu (koju je osvojio dva puta, 1998. i 2004.).Tokom protekle četiri decenije kompanija Foster + Partners je bila odgovorna za izrazito širok raspon radova, od urbanističkih planova, javne infrastrukture, zračnih luka, gradskih i kulturnih objekata, ureda, privatnih kuća i dizajna proizvoda.

Foster je stekao međunarodni ugled raznovrsnim projektima kao što su:

Kupola Reichstaga u Berlinu, Internacionalna zračna luka Chek Lap Kok,Zgrada HSBC u Hong Kongu i Šangajska banka, Sjedište Commerzbank u Frankfurtu, Sjedište tvrtke Willis Faber & Dumas u Ipswichu i Centar za likovne umjetnosti “Sainsbury” u Norwichu.

Od svog osnivanja, Foster + Partners osvojio je više od 400 nagrada i certifikata, te pobijedio na brojnim međunarodnim i nacionalnim takmičenjima. Danas nastavlja kombinovati komplikovane kompjuterske sisteme sa osnovnim zakonima fizike stvarajući inteligentna i učinkovita rješenja poput sjedišta Swiss Re u Londonu, zgrade 30 St Mary Axe (nadimka Gherkin, krastavac) iz 2004. god. Ona je ekološki učinkovita i štedi do 40% energije godišnje, što je maksimum ostvaren na građevini te veličine u svijetu.

57

-vadrat

mK

Zgrada HSBC u Hong Kongu i Šangajska banka

Zahtjev za izgradnjom više od milijun kvadratnih metara u kratkom vremenskom roku ukazuje na visoki stepen prefabrikacije, uključujući tvornički proizvedene module, dok je potreba za izgradnjom prema dole i prema gore istovremeno dovela do usvajanja ovješenih konstrukcija. Kao rezultat, građevinski oblik je artikulisan u stepenastom profilu od tri pojedinačne kule, odnosno visoke dvadeset i devet, trideset i šest, četrdeset i četiri sprata, koje stvaraju podove različite širine i dubine i omogućavaju vrtne terase.

Stockley Park

Dva stupenasta bloka koja se dižu na sedam spratova označavaju prijelaz između niskog stambenog nivoa na Woodfield Roadu i industrijama većih razmjera sjeverno od kanala. Svaki je blok presavijen oko visokog i uskog ulaznog dvorišta, koji sadrži sve vertikalne cirkulacije u obliku otvorenih stepenica, lifta i galerija koje vode do prednjih vrata stanova.

Sjedište kompanije Willis Faber & Dumas u Ipswichu

Solarni stakleni paneli, svaki po 2 kvadratna metra, formiraju tri sprata visoku zidnu zavjesu. Danju staklo je gotovo crno i odražava eklektični, fragmentirani kolaž Ipswichovih starih građevina; dok se noću dramatično rastvara kako bi se otkrila aktivnost unutar objekta.

58

-va

drat

mK

Predstavljamo

Mostarska kompanija SINKROMO d.o.o. organizuje Prvi regionalni sajam gastronomije i ugostiteljstva u BiHSarajevo će u periodu od 15. do 17. marta tekuće godine biti domaćin renomirane manifestacije, Prvog reginalnog sajma gastronomije i ugostiteljstva u BiH koja će okupiti veliki broj izlagača, a za koji vlada ogromna zainteresiranost.

Mostarska kompanija Sinkromo d.o.o. koja kroz svoje poslovanje bilježi kontinuiran rast i razvoj, svoju uspješnost odlučila je okušati i u organizaciji Prvog regionalnog sajma gastronomije i ugostiteljstva u BiH. Bit će to izuzetna prilika za sve ugostitelje za upoznavanje sa širokim dijapazonom djelatnosti koji će se prezentirati na sajmu, uspostavljanje domaće i međunarodne saradnje, edukacija kroz razne panel diskusije i prezentacije, degustacije, cooking show i takmičenja u kuhanju.

GAST FEST sajam powered by Perutnina Ptuj Sarajevo će u periodu od 15. do 17. marta tekuće godine biti domaćin renomirane manifestacije, Prvog reginalnog sajma gastronomije i ugostiteljstva u BiH. U Domu Mladih/Skenderiji predstavit će se 50-tak izlagača iz 4 zemlje regije (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Srbije). No, osim ovih zemalja, sajam će okupiti i mnoge druge zemlje regiona.Program sajma je raznolik i nudi širok dijapozon djelatnosti. Između ostalog, bit će predstavljeni svi noviteti iz horeca,

59

-vadrat

mK

prehrambenog, tehničkog i tekstilnog sektora koji su isključivo namijenjeni ugostiteljima, hotelijerima i somelijerima. Očekuju Vas mnogbrojne prezentacije izlagača i cooking show-ovi. Sadržaj i program sajma dodatno će obogatiti poznata kuharska lica regiona i šire, kao što su: njemački kuhar Robert Koch, Domagoj Žulj i Morana Mijač – pobjednici najpopularnijeg kulinarskog showa u Hrvatskoj i okruženju ''Tri, dva, jedan – Kuhaj'', kao i poznato kulinarsko lice BiH Adnan Hamzić, te renomirana bosanskohercegovačka imena kulinarstva i gastronomije.

U sklopu organizovanih cooking shoowa Perutnina Ptuj BiH organizira i takmičenje kuhara u pripremi raznih specijaliteta od piletine, a najbolji među njima će imati priliku da osvoji i posebnu nagradu za učešće.

Zabavni dio programa je neizostavni sadržaj koji će sve posjetioce dodatno opustiti i pružiti im ugodnu atmosferu na sajmu. Za taj dio programa bit će zaduženi Dj-evi iz okruženja kao što su Amir Groove, Nazzif i Dave Hudson, kao i muzički band na završnoj večeri sajma.

Zlatni sponzori sajma su: Coca Cola, Coca Cola Taste, Olimpija, Porsche Sarajevo, Volkswagen, Privredna vozila.srebrni sponzori: Mesna industrija Vimar.VIP sponzori: Hotel Radon Plaza, Hotel, Sarajevsko pivo, GastroID & TOFI i Master-H d.o.o.Medijski pokrovitelji: RSG Radio, Radio Mix i Antena Sarajevo.Više informacija potrazite na: www.gast-fest.com; ili na faceook profilu:https://www.facebook.com/gastfest1/

Kontakt osoba:Direktor GAST FEST sajma, Hanis Plosko+ 387 61 250 486

''SINKROMO'' d.o.o.Kralja Tvrtka br.6 88000 MOSTAR, Bosna i Hercegovina.Tel: + 387 61 250 486 IDB: 227434650002 www.sinkromo.co.ba

60

-va

drat

mK

Projekat: Umjetnički centar GuardianProjekat

U središtu Umjetničkog centra Guardian, izložbeni prostor od 1700 kvadratnih metara omogućava maksimalnu eksplozivnost i svestranost, dok ekspanzivni izložbeni prostori na drugom mjestu dodatno proširuju muzej

Arhitektonski studio: Büro Ole ScheerenLokacija objekta: Peking, Kina Partneri: Eric Chang, Dan Cheong Godina projekta: 2017.g.Institut za dizajn lokaliteta: Institut za arhitekturu Joseph Tang u Pekingu Konstrukcijski inženjer: Thornton Tomasetti (New York); Inženjerstvo Arup, Peking (koncept) Građevinske usluge: WSP, Hong Kong / Šangaj Konsultant za fasade: Front Inc., New York / Hong Kong; Dizajn interijera: Buro Ole Scheeren, MQ-Studio, Šangaj (Hotel)Konsultant za rasvjetu: ZDP, Peking

Kulturni centar

Aukcijska kuća je hibrid između muzeja, galerije, tržišne kulture i trgovine. Aukcijska kuća povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost. Konačno, aukcijska kuća slavi i prenosi svijest o historiji i tradiciji; ona pruža pozornicu za kulturne vrijednosti: poštovanje i odgovornost, vrednovanje i predviđanje, ljepotu i značenje. Aukcijska kuća privlači i okuplja ljude i aukcije su društvena događanja za uvažavanje umjetnosti i kulture. Zgrada djeluje kao društveni katalizator kulturne razmjene i predstavlja dom za umjetnost u širem smislu - dom za svoje stvaratelje (umjetnike) i svoje čuvare (kolekcionare).

Muzej

U središtu Umjetničkog centra Guardian, izložbeni prostor od 1700 kvadratnih metara omogućava maksimalnu eksplozivnost i svestranost, dok ekspanzivni izložbeni prostori na drugom mjestu dodatno proširuju muzej. Dvije velike aukcijske / izložbene dvorane u podrumu pružaju specifičnije i formalnije postavke, popunjavajući tipološku raznolikost prostora. Okolna matrica manjih, međusobno povezanih soba ubraja se u funkcije podrške i oslobađa središnje dvorane zgrade od sekundarnih obveza.Faze izgradnje i smještaj aukcija / izložbi većinu godine proširuju kulturno programiranje u posebne izložbe, simpozije i događaje različite prirode - javni / privatni muzej s kulturnom i obrazovnom misijom. Okruženje središnjih dvorana je prošireno područje manjih galerijskih prostora i dodatnih funkcija podrške. Zgrada je u svojoj srži mašina za izložbe i događaje. Dva glavna prostora stvaraju dvorište

61

-vadrat

mK

unutar zgrade u mjerilu hangara - prostor toliko velik da se tu može održati svaka manifestacija.

Hibridni umjetnički prostor

Umjetnički centar Guardian predstavlja novi hibridni koncept kulturne institucije koja nadilazi tradicionalne odrednice savremenog umjetničkog prostora. Spajanjem prikaza i prezentacije umjetnosti u muzejskim prostorima s višenamjenskim kapacitetima omogućava gotovo bilo koji oblik korištenja i događaja. Besprijekornu integraciju nekoliko restorana i 116 hotelskig soba u prstenu zgrade s pogledom na Zabranjeni grad stvara sveobuhvatni koncept lifestyle-a usredotočen na iskustvo umjetnosti i kulture. Dodavanjem obrazovnih ustanova u središnjem “klupskom tornju”, Guardian Umjetnički centar dodatno očituje svoju poziciju kao glavni svjetski ured za aukcijske kuće.

Lokacija objekta

Smješten je u neposrednoj blizini Zabranjenog grada na prvoj ulici Wangfujing, na raskrižju s Avenijom Wusi. Ova zgrada stvara novu instituciju između muzeja, izložbenog prostora i središta kulturne životne sredine.

Historija i savremenost

Kako riješiti vječnu napetost između starog i novog, historijskog i modernog, kontrasta arhitektonskih vaga i jezika? Ovaj je projekt usredotočen na pitanje kako sintetizirati prisutnost i vrijednosti prošlosti s potencijalima i stvarnostima savremenosti. Dizajn pažljivo upisuje zgradu u okolni kontekst, u osjetljivom arhitektonskom tumačenju koji spaja historiju i tradiciju sa savremenom vizijom za budućnost kulturnog umjetničkog prostora. “Pikselizirani” volumeni donjeg dijela zgrade suptilno se odnose na historijsku urbanu tkaninu. Gornji dio zgrade odgovara većoj mjeri suvremenom gradu u obliku “prstena” koji stvara unutrašnje dvorište zgrade.

Kineski-ness

Fasade zgrade imaju specifičnu ulogu u kulturnom izražavanju i kineskoj integraciji: materijalnost, boja i tekstura uspostavljaju apstraktnu i suptilnu korespondenciju s kineskim simbolima i značenjem. Gornji prsten hotela izrađen je od prekomjerne staklene opeke. Za razliku od carskih motiva obližnjeg Zabranjenog grada, opeka predstavlja civilno društvo i vrijednosti - skromni simbol kineske kulture. Sivi kameni pikseli donjeg dijela zgrade su probušeni s nekoliko hiljada kružnih otvora. Umjetnički centar Guardian stvara novu građansku destinaciju za umjetnost i kulturu koja potiče razmjenu, proučavanje i uvažavanje kulturnih artefakata i aktivnosti - sredstvo za kulturno širenje i prikupljanje, novi centar za umjetnost, u središtu Pekinga.

62

-va

drat

mK Predstavljamo

Dimaničnost firme Wool lineFirma bilježi kontinuiran uspjeh još od svoga osnivanja

Jedna od ključnih osobina dobrih poduzetnika jeste prepoznavanje poslovne prilike. Tamo gdje većina vidi sasvim normalne i uobičajene aktivnosti, poduzetnici mogu naslutiti profit. Isto tako su i vlasnici firme Wool Line došli na ideju o pokretanju, kasnije će se ispostaviti, uspješnog biznisa. Naime, mnogo je ovaca u BiH, a time i mnogo vune, no problem koji se stočarima javlja nakon šišanja ovaca jeste – šta uraditi sa vunom. Upravo to se pitao i Bahrudin Bojčić, direktor firme Wool Line.Wool Line je firma koja se ispočetka bavila otkupom i izvozom vune u Tursku, a vremenom je u svoju djelatnost uključila preradu domaće vune i proizvodnju vunene krevetnine. Proizvodni asortiman firme uključuje jastuke, jorgane, madrace, nadmadrace, prekrivače, vunenu izolaciju, te ugostiteljski i kućni tekstil. Firma bilježi kontinuiran uspjeh

još od svoga osnivanja.„Vizija naše firme je da kroz kvalitetno i odgovorno poslovanje dostignemo najbolje svjetske firme iz naše djelatnosti, te da dokažemo da smo u stanju zadovoljiti sve potrebe naših poslovnih saradnika kao i potrebe svakog našeg kupca“, izjavio je Bahrudin Bojčić, direktor kompanije.Sna se sjete kad ih glava zaboliIndustrija u kojoj učestvuje Wool Line izuzetno je dinamična. Posebno tu treba imati na umu veliki broj uvezene robe sumnjivog kvaliteta koja ima povoljniju cijenu i stoga je primamljivija kupcima. No, i pored konkurencije, Wool Line je uspio proširiti asortiman proizvoda i poboljšati ponudu. „Imajući u vidu da smo u početku proizvodnje proizvodili 6 osnovnih proizvoda, a da danas naša paleta proizvoda broji preko 30 artikala i da je taj rast gotovih proizvoda isključivo

63

-vadrat

mK

rezultat prepoznavanja potrebe tržišta. Naša prednost u svemu ovome je višegodišnje iskustvo poznavanja izvora sirovina i zaokružen proizvodni ciklus od prerade vune do gotovog proizvoda“, prokomentarisao je Bojčić.Na domaćemtržištu, Wool Line obavlja dostavu svojihproizvoda u vlastitom aranžmanu. ‘’Svima onima koji žele kupiti naše proizvode na teritoriji BiH omogućena je dostava na kućna vrata.Također, naši proizvodi su našli svoje mjesto i na tržištima Srbije i Švicarske. ‘’

San čini dobar dio našeg života. Međutim, i pored njegove važnosti za ispravno obavljanje naših svakodnevnih aktivnosti, malo je onih koji primjenjuju savjete stručnjaka za dobar san. „Nažalost, većina ljudi počne razmišljati o snu kad osjeti neke zdravstvene probleme. Imajući u vidu da trećinu svog života provedemo spavajući, očigledna je potreba za zdravim snom bez kojeg nema zdravog života“, prokomentarisao je Bojčić.

Proizvodi iz firme Wool Line su, što se tiče kvaliteta i koristi po zdrav san, izrađeni od 100% prirodnih materijala u kombinaciji pamuk – vuna. Prirodna vlakna su nezamjenjiva bilo kakvim drugim sintetičkim vlaknima, tvrdi Bojčić. Iz kolekcije u ponudi firme Wool Line, direktor izdvaja jorgane i jastuke iz serije Lux.

Cijene proizvoda ove kompanije su dostupne za prosječnog bh. potrošača. Da su klijenti zadovoljni kako firma posluje, govori i rast poslovanja Wool Linea iz godine u godinu. „U narednoj godini planiramo nove investicije u proširenje i pokretanje novih prozvodnih pogona, tako da ćemo ljetni period, u kojem smo do sada radili smanjenim intezitetom, popuniti u punom kapacitetu“, komentarišeBojčić.Aktivni dani traže dobru pripremu, a malo je boljih priprema od kvalitetnog sna. Posao, stres, te mnogobrojne aktivnosti nekada se najboljeriješe „s jastukom pod glavom“. Još kada je jastuk vuneni, ljepše je zaspati.

64

-va

drat

mK Intervju: Vanja Ilić, dipl. ing. arh.

Vanja Ilić: Višestruko nagrađivana arhitektica koja vjeruje da ne postoje veliki i mali projekti i da i najmanji zadatak može rezultirati izvrsnom arhitekturomPrvi projekt koji je izveden radila je još kao studentica. Bio je to interijer prodajnog prostora A-part za modnu dizajnericu Nadu Došen. Prema riječima arhitektice Ilić. kad projekat gleda s vremenske distance od 20 godina, djeluje gotovo nevjerojatno da je uspjela potpuno samostalno izvesti projekat od ideje do realizacije uključujući i nadzor na gradilištu

Vanja Ilić, dipl. ing. arh.

Rođena je u Zagrebu 1973, gdje je završila klasičnu gimnaziju i diplomirala 1998. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Arhitektonski studio Capsula osniva s partnerima 2000. godine, a u kojem djeluje do 2003. Od 2003 otvara samostalni ured. Aktivno je prisutna na arhitektonskoj sceni od 1998. godine, s nizom realizacija, natječaja, izložbi i projekata iz područja arhitekture, javnog prostora i produkt dizajna. Radovi joj se učestalo objavljuju u stručnoj periodici, te periodičnom i dnevnom tisku. Značajnije realizacije su: Trg kralja Tomislava u Samoboru, višestambena zgrada POS-a u Cresu, interijeri: serija Eronet, TeoP, A Part, postavi izložbi: Zgraf 9, Zgraf10, Stefan Sagmeister, Donassy otvoreni atelier, stalni postav Muzeja vučedolske kulture, soba Apoksiomena u Muzeju Apoksiomena. Dobitnica je brojnih strukovnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, te je višestruko nagrađivana na urbanističko – arhitektonskim natječajima.

Radi kao vanjski suradnik izvanredni profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu na katedri za arhitektonsko projektiranje na predmetima Arhitektonsko projektiranje i Arhitektonska prezentacija.

65

-vadrat

mK

Otkud ljubav prema arhitekturi? Kako je sve počelo?

Odrastala sam u obitelji umjetnika, intelektualaca, pa sam tako od najranije dobi bila okružena svim granama umjetnosti, znanosti, ali i otvorena prema kritičkom stavu i analitičnosti. Pohađala sam klasičnu i osnovnu školu i gimnaziju koja je stvorila odličan temelj za kasnije izbore jer je uključivala jednako i prirodne i društvene predmete, kao i klasične jezike kroz učenje kojih smo stekli velika znanja o antičkoj kulturi i arhitekturi. Za arhitekta smatram da je bitno da, poput redatelja, ima širinu obrazovanja. Oduvijek sam osjećala da ću se baviti kreativnim radom, čak sam u jedno doba dvojila između izvedbenih i vizualnih umjetnosti. Pred završetak klasične gimnazije odlučila sam se za arhitekturu, jer me u toj dobi najviše zaintrigirao prostor i mogućnost njegova oblikovanja, posebice konačna uporabna namjena. Činilo mi se da studij arhitekture omogućava široki spektar kasnijeg djelovanja, što se pokazalo točnim.

Koji je Vaš prvi projekt na kojem ste radili, i kako danas gledate na taj projekt?

Prvi projekt koji je izveden radila sam još kao studentica. Bio je to interijer prodajnog prostora A-part za modnu dizajnericu Nadu Došen. Kad gledam s vremenske distance od 20 godina, izgleda mi gotovo nevjerojatno da sam uspjela potpuno samostalno izvesti projekt od ideje do realizacije uključujući i nadzor na gradilištu. To je zaista bilo neprocjenjivo iskustvo čak i pomalo sulud potez jer sam sve učila doslovno u hodu. S druge strane čini mi se da je na neki način pokazalo smjer mog daljnjeg djelovanja, a to je da u temelju mora postojati jasna prostorna zamisao koja se u izvedbi treba provesti

konzistentno i u smislu total designa. I danas mogu bilo gdje pokazati taj projekt.

Prisutni ste na arhitektonskoj sceni od 1997. godine s nizom realizacija, izložbi i projekata iz područja arhitekture, interijera, te javnog prostora. Možete li nam izdvojiti neke od Vaših omiljenih projekata?

Projekte koje bih izdvojila su projekti različitog mjerila i tipologija i zato su svaki na svoj način zanimljivi jer su predstavljali istraživanje i eksperimente kako u projektantskom tako i u izvedbenom smislu. Trg Kralja Tomislava u Samoboru je prva veća realizacija nastala nakon odmah nakon diplome i to pobjedom na javnom natječaju s kolegama I. Ergić, Z. Petrićem i V. Milutin. Ovdje smo imali priliku djelovati suvremenim jezikom u povijesnom kontekstu i pritom projektirati i razvijati posebno popločenje betonskim opločnicima u suradnji s lokalnom industrijom. Višestambena zgrada 'društveno poticanje gradnje' u Cresu također je rezultat pobjede na javnom natječaju, s kolegicama I. Ergić i V. Milutin. Rad je suvremena interpretacija mediteranskog otočkog načina života i svojevrsni je hibrid tipologija niza, individualne kuće i višestambene zgrade. Donassy otvoreni atelier je projekt za koji sam posebno emotivno vezana jer je nastao za moju majku modnu dizajnericu Branku Donassy, a cijela realizacija izvedena je u suradnji s njezinim atelierom. Otvoreni atelier Donassy nastao je kao privremeni, fleksibilni izložbeno-prodajni prostor. Postojeći lokal u historicističkoj građevini bačvastog svoda, trebalo je transformirati minimalnim sredstvima i bez građevinskih zahvata, a najbitniji njezin zahtjev bio

DONASSY ATELIER, fotografisao: FOTO BERNFEST

66

-va

drat

mK

je za nenametljivomm difuznom svjetlošću, kako bi se vidio svaki detalj odjevnog predmeta, doživjela tekstura materijala. Traženjem odgovora na ovaj zadatak pokazalo se da translucentni tekstil iza kojeg se smještaju rasvjetna tijela omogućuje izvrsnu difuziju, a ujedno i dematerjalizira prostor do te mjere da se odjevni predmeti dodatno ističu, tako da se odabir bijelog tekstila proširio na artikulaciju cijelog prostora.Znala sam da se u razradi projekta i realizaciji mogu osloniti na dizajnerska znanja i izvrsno poznavanje krojačkih tehnika i modne konstrukcije Donassy ateliera. Inicijalni koncept za optimalnom rasvjetom razvio se tako u cjelovitu prostornu intervenciju u čijoj se realizaciji preklapaju mediji arhitekture, mode i tehnologije preuzete iz modnog dizajna, spojene u jedinstvenu konceptualnu cjelinu. Primarno sredstvo oblikovanja prostora je elastična translucentna tkanina koja je krojena i sašivena prema couture principima, bez podkonstrukcije, montirana isključivo točkastim sidrenjem u postojeću strukutru, čime je postignuta autonomna voluminozna struktura. Koncepcija se referira na istraživanje avangardnih formi, konstrukcije i perfekciju izvedbe Donassy dizajna. Nakon realizacije Donassy otvorenog ateliera bile smo pozvane primijeniti taj princip na Bijelu sobu u Muzeju Apoksiomena, u kojoj je izložena sama antička skulptura.Muzej Vučedolske kulture s Radionicom arhitekture zasigurno je medijski najeksponiraniji projekt u kojemu sam sudjelovala. Unutar iznimne građevine, koja se poput serpentine urezala u teren, izložbeni postav projektiran je tako da čini kao sastavni dio cijele zgrade Muzeja. Izložba prikazuje arheološka nalazišta prapovijesne vučedolske kulture originalnim predmetima, rekonstrukcijama i multimedijalnim sadržajima, naglašavajući linearni pokret kroz muzejsku priču. Izložbeni elementi plutaju u prostoru, vodeći posjetitelja kroz muzej tako da se ujedinjuje s eksponatima.

Pored toga, dobitnica ste različitih prestižnih nagrada i priznanja. O kakvim priznanjima i nagradama je riječ?

Osim nagrada na natječajnima kroz godine rada sakupilo se i prestižnih strukovnih priznanja odnosno čak dva puta najveće nagrade u Hrvatskoj za područje kulture (Vladimir Nazor Ministarstva kulture), nekoliko nagrada na Salonima i godišnjih nagrada Udružena arhitekata, kao i nekoliko međunarodnih. Posebno me veseli kada je moj rad prepoznat izvan sredine u kojoj djelujem. Krenemo li nabrajati, to su godišnja nagrada Vladimir Nazor za 2004 i 2015, Srebrna plaketa European Architecture Award Luigi Cosenza 2004, treća nagrada 41. Zagrebačkog salona arhitekture, priznanje Piranesi, godišnja nagrada ULUPUH-a, nagrada 36. Zagrebačkog salona arhitekture, posebno priznanje 47. zagrebačkog salona –arhitektura i urbanizam, Nagrada Bernardo Bernardi UHA-e 2012. Architizer Awards , finalist (1/5) za nagradu 2012 za najbolji interijer, East Centric Arhitext Awards 2013, tijenale nagrada u kategoriji interijer.S Radionicom arhitekture za ‘Muzej vučedolske kulture’: Nominacija za Mies van der Rohe Award 2017, East Centric Arhitext Awards 2016, Bukurešt, trijenale, 1. nagrada u kategoriji javne zgrade. Godišnja nagrada Viktor Kovačić 2015, Velika nagrada 40. Zagrebačkog salona arhitekture…. Ova prestižna priznanja samo mi daju poticaja za daljni rad.

Soba APOKSIOMENA, fotografisao: BOSNIĆ/DOROTIĆ

Trg u Samoboru, fotografisao: ŠOLIN

67

-vadrat

mK

Ono što nam je posebno zanimljivo je i Vaš projekt unutar Muzeja Apoksiomena odnosno Bijela soba koju ste projektirali. Možete li za naše čitatelje približiti koncept oblikovanja tekstilnom opnom?

Inicijalno je koncept 'odjevenog prostora' nastao za uređenje prostora „Donassy otvoreni atelier“. Na poziv arhitekta Idisa Turata, jednog od autora Muzeja Apoksiomena, nakon što je posjetio Atelier, inicijalna se koncepcija primijenila na sobu Apoksiomena, kako bi se postigla difuzna, nenametljiva rasvjeta i neutralna pozadina za prezentaciju antičkog kipa. Čitav prostor koji je izvorno poligonalnih oblika, oblikovan je u opnu od translucentog elastičnog tekstila, potpuno mekih i tečnih, apstraktno skluplturanlih formi. Sami proces izvedbe uključivao je brojna istraživanja postupka izrade s obzirom na rasvjetna tijela i ostalu zadanu tehničku infrastrukturu i vizualne prodore iz drugih prostorija. Osim arhitektonskih nacrta, makete, proračuna tekstilne konstrukcije s uključenim faktorom rastezljivosti materijala, razvijen je sustav načina pričvršćenja, budući da je čitavu opnu trebalo izvesti savršenom preciznošću u jednom komadu prije postavljanja. Sitne prilagodbe, poput „oka“ u prostoru krovnog prozora, rađene su in situ, baš poput savršenog odijela krojenog i sašivenog po mjeri. Opna je fizički odvojena od okolnog prostora, ne dodiruje ga, te je pričvršćena točkastim sidrenjem.

Koje su sve struke učestvovale u izradi Bijele sobe?

U projektiranju i realizaciji sobe Apoksiomena sudjelovale su različite struke i stručnjaci: arhitektica, modna dizajnerica, konstruktorica odjeće, krojačica. U izradi bravarskih pričvrsnih i ostalih elemenata surađivalo se sa strojarskim inžinjerima i bravarskom radionicom. Tu su naravno i električari, kao i svi mogući instalateri koji su morali napraviti određene izmjene u odnosu na izvorno projektirano i izvedeno stanje. Čitav postupak rađen je u vrlo preciznoj koordinaciji. U samom postavljanju tekstila, timu iz Ateliera Donassy priključili su se i pomoćni radnici koji su sudjelovali u montaži. Zanimljivo je s koliko su se pažnje i poštovanja odnosili prema cijelom procesu realizacije.U konačnici je postignuta potpuna dematerijalizacija prostora koja zajedno sa svijetlećim podom čini optimalno osvjetljenje, tako da čitavim prostorom upravo dominira statua. Okolni prostor gotovo da nestaje u apstraktnom oblaku, dok posjetelju ostaje samo vizualna komunikacija sa skulpturom.

Šta Vas inspiriše pri radu?

Najviše me motivira sam zadatak, kontekst: fizički i društveni, i mogućnost da ga poboljšamo ili da ga barem našom intervencijom ne pokvarimo. Arhitektura treba dati odgovore na niz konkretnih pitanja i zadataka, i upravo me istraživanje teme i programa inspirira za adekvatne odgovore. Teško je definirati inspiraciju poput pjesničke, jer se mi najčešće bavimo konkretnim zadatkom, mogu reći i problemom. U rješavanju zadatka kao pomoćni alat u pronalaženju konačnog rješenja može poslužiti zaista sve: od atmosfere u filmu, knjiga koje čitam, likovne umjetnosti, glazbe, ali i sasvim banalnih stvari poput načina na koji se zatvara neki poklopac od kutije ili način na koji svjetlo prolazi kroz tkaninu. Također inspirativno može biti saznanje kako se izrađuje modna kolekcija ili tradicionalno savijanje papira

u Japanu. Inspirativna može biti vernakularna arhitektura, jednako kao i konceptualna umjetnost. Uvijek se treba čuvati zamke površne, doslovne vizualne interpretacije. Inspiriraju me meni bliski i dragi ljudi s kojima mogu voditi konstruktivne razgovore.

Za kraj, možete li nam reći imate li najavljenih projekata u skorijoj budućnosti, i ako imate koji su to projekti?

Trenutno u uredu radimo nekoliko projekata, uglavnom iz područja javnog prostora i kulture, što nas posebno veseli. U pripremi je stalni postav i rekonstrukcija Hrvatskog prirodoslovnog Muzeja u suradnji s Radionicom arhitekture, Muzej vinogradarstva na otoku Hvaru, stalni postav Dvora Veliki Tabor....

Imate li možda neku poruku za mlade arhitekte koji se tek upuštaju u taj posao?

Budući da radim kao izvanredni profesor na FGAG u Splitu, uključena sam u edukaciju budućih arhitekata na predmetima arhitektonsko projektiranje i arhitektonska prezentacija i nastojim im prenijeti svoja praktična iskustva ali i potaknuti istraživački i stvaralački žar. Za one koji započinju profesionalno djelovati mogla bih samo reći da ne postoje veliki i mali projekti i da i najmanji zadatak može rezultirati izvrsnom arhitekturom.

VUČEDOL, fotografisao: BERNFEST

VUČEDOL, fotografisao: BERNFEST

68

-va

drat

mK

Novosti

Novi pristup poboljšava sposobnost predviđanja reakcije metala s vodomKorozija, globalni problem, može se znatno smanjiti zahvaljujući novom, boljem pristupu za predviđanje kako metali reaguju u dodiru s vodom

Istraživači na državnom univerzitetu u Oregonu i Kalifornijskog univerziteta Berkeley razvili su novu računsku metodu koja kombinuje dvije tehnike kako bi predviđanja postala brža, jeftinija i učinkovitija.

Rezultati istraživanja mogu imati širok raspon primjena, uključujući projektovanje mostova i avionskih motora, koji su oba osjetljivi na koroziju.

Svaki metal osim plemenitih metala poput zlata i srebra reaguje s vodom. Cilj je predvidjeti specifične reakcije metala i kombinacija metala s vodom i koji su proizvodi tih reakcija,koristeći se prvo računskim postupcima. Kad gledamo na metale rastvorene u vodi, hemijska pretpostavka

je da se metal otapa da bi formirao jednostavnu sol. Međutim, slučaj nije uvijek takav. U mnogim slučajevima, prvo se otapa da bi stvorio složeni skup koji sadrži mnogo metalnih atoma.Ovim istraživanjem žele se predvidjeti grupacije koje predstavljaju rješenje, i tako unaprijediti razumijevanje metalnog otapanja s računskog stajališta. Istraživanje vodenih metalnih oksida i hidroksidnih skupina iz elemenata skupine 13 – aluminija, galija, indija i talijuma – naučnici su povezali kvantno mehaničke proračune s pristupom “grupne aditivnosti” kako bi se stvorili Pourbaix dijagrami, zlatni standard za opisivanje otopljenih metalnih vrsta u vodi.

Primjenom ovog novog pristupa stižemo na kvantitativnu procjenu stabilnosti ovih metalnih grupacija kao pH

69

-vadrat

mK

funkcije i koncentracije. Razumijevanje ove grupacije je krucijalno zbog uloge koju igraju u hemijskim procesima, od biomineralizacije do otopine-taloženja tankog filma za elektroničke aplikacije. A karakterizacija korozije proizlazi iz mogućnosti prikazivanja stabilnih faza metala u vodi.

Ako se, na primjer, projetkuje novi čelični most, želite uključiti potencijal za koroziju u računskom procesu dizajna. Ili ukoliko postoji poteba za novom metalnom napravom za avio motore, htjeli bi biti u stanju utvrditi hoće li taj metal korodirati. Ovi primjeri nisu samo hipotetični. Prošlog ljeta,

japanska avio kompanija morala je obnoviti svih 100 Rolls-Royce motora na svom Boeing 787 Dreamliners nakon niza kvarova motora uzrokovanih korozijom i pucanja lopatica turbina. Motori se prodaju po 20 miliona dolara svaki.

Većina Pourbaixovih dijagrama ne uključuje te metalne grupacije, pa stoga nedostaje razumijevanja o otapanju i reakcijama metala s vodom. Ovim istraživanjem otkriven je brz i precizan formalizam za simulaciju tih klastera u kompjuteru, koji će promijeniti naše sposobnosti predviđanja kako metali reaguju u vodi.

70

-va

drat

mK

Produktivno razmišljanje u arhitekturi

Riječ stručnjaka

Razlika između dizajna i proizvodnje dovela je do povećanja kašnjenja i troškova te umanjenja kvalitete i održivosti zgrade, jer koncepcija (arhitektura), optimizacija (inženjering) i proizvodnja (gradnja) nisu integrisani. Kao odgovor na tu neučinkovitost pojavljuju se prefabrikacija kao idealna metoda učinkovite proizvodnje.

Piše: Ryan E. Smith, direktor Integrisane tehnologije u arhitektonskom centru Univerziteta Utah, Fakultet Arhitekture i Planiranja.

Ključne riječi: : proizvodn orazmišljanje, proizvodnja, prefabrikacija, praksa, modularnost, proizvodnja, izgradnja, poslovno upravljanje. Prefabrikacija kao jedan od najranije korištenih sistema ponovo je u upotrebi u izgradnji. Građevinska industrija puna je neučinkovitosti i otpada. Dizajn i izgradnja zgrade su zasebni akti koji su ucrtani ugovornim i zakonskim identifikacijama i posmatranjem. Razlika između dizajna i proizvodnje dovela je do povećanja kašnjenja i troškova te umanjenja kvalitete i održivosti zgrade, jer koncepcija (arhitektura), optimizacija (inženjering) i proizvodnja (gradnja) nisu integrisani. Kao odgovor na tu neučinkovitost pojavljuju se prefabrikacija kao idealna metoda učinkovite proizvodnje.

71

-vadrat

mK

Iako je ideologija prefabrikacije-iskoristiti smanjenje radne snage, arhitektama nedostaje struktura za određivanje gdje i kada je ovakva izgradnja prikladna. Arhitekti moraju razumjeti raspon izbora, prilika i izazova povezanih s montažnim materijalom kako bi ga učinkovito iskoristili. Prefabrikacija zahtijeva preispitivanje dizajna tokom procesa gradnje. Naime, arhitekti moraju uzeti u obzir proizvodno razmišljanje kao mjeru s dodanom vrijednošću za oblikovanje, obuhvatajući pojmove teorije proizvoda i dizajna proizvoda u fazi koncepcije razvoja. Na sljedeće stavke treba obratiti pažnju prilikom izrade montažnih proizvoda:

1. Odvojite proizvodnju od montaže.Konceptualno podijelite gradilišne i van-gradilišne aktivnosti. Prefabrikacija poduzima operacije ugradnje dijelova od gradilišta do tvorničkog tla, naročito dugotrajnog završnog i detaljanog rada.

2. Dizajn za zamjenjivost.Jedna proizvodna učinkovitost povezana s industrijskom revolucijom bila je realizacija zamjenjivosti dijelova za određeni proizvod. Ova mogućnost biranja komada i brzog sastavljanja stvara mnoge izlaze. Korištenje više izmjenjivih dijelova i povećanje brzine proizvodnje favoriziranjem direktne montaže na licu mjesta nasuprot montažni dijelovia na licu mjesta povećava produktivnost.

3. Smanjenje operacija.Ova lekcija ima dva načela. Prvo, smanjite broj operacija montaže na licu mjesta što dovodi do potencijalnih smanjenja vremena montaže, pogrešaka, rizika i troškova. Drugo, smanjite broj dijelova u podskupini i broj podsklopova unutar konstrukcije. Međutim, dizajneri i građevinski stručnjaci oslanjaju se na konvencije, koje mogu biti konzistentne od dizajna do dizajna, ali nisu u skladu sa razvojem proizvodnje. Kada dio ili podskupina nije funkcionalna ili ne koristi dobro integrisanu cjelinu, može se potencijalno integrisati u drugi dio ili potpuno ukloniti.

4. Prepoznajte vage prilagodbe.Izgradnja objekta može biti standardizovana ili prilagođena. Ovi izrazi, međutim, ne obuhvataju složenost industrije

proizvodnje i izgradnje. Glavni problemi u proizvodnom razmišljanju su troškovi, vrijeme isporuke i fleksibilnost koja okružuje prilagođene proizvode. Općenito, kako se povećava prilagodba i fleksibilnost, tako i trošak i vrijeme dovršetka isporuke proizvoda. Masovna prilagodba sugeriše da je digitalna automatizacija zamaglila ekonomiju razmjera; međutim, to nije ostvareno u cijelosti. Umjesto toga, digitalna izrada omogućuje veću predvidivost (jednako korisno) povećanja troškova po stepenu varijacije.

Iako potpuno integrisan model za prilagodbu nije u potpunosti moguć u okviru sadašnjih metoda proizvodnje, nekoliko modela industrijskog dizajna može se prenijeti na arhitekturu, uključujući sljedeće, ilustrirano primjerom vanjske obloge kao građevinskog proizvoda:Modularnost dijeljenja komponenti: iste osnovne komponente s promjenljivosti pojavljivanja unutar svakog pojedinačnog proizvoda (mijenjanje opcija obloge u početku od projekta do projekta)Modularnost prilagođavanja: promjena dužine, širine ili visine proizvoda rezanjem po veličini na temelju fiksnog modela (standardizirana obloga koja se može povećati ili smanjiti po veličini u proizvodnji)Mješavina modularnosti: varijacija se postiže miješanjem proizvoda (obloge u kojima se višestruki slojevi mogu dodati ili oduzeti u izradi)„Bus“ Modularnost: osnovna struktura koja podržava nekoliko priključaka (osnovni okvir s kojim se mogu pričvrstiti brojni materijali i sistemi za oblaganje)Sekcijska modularnost: dijelovi su različiti, ali dijele zajedničku metodu povezivanja (ploče za oblaganje mogu varirati, ali veza sa okvirom uvijek je ista)Arhitektonska se produkcija jasno razlikuje od ostalih vrsta proizvodnje: Svaki je projekat jedinstven, i koristi privremenu radnu snagu. Prefabrikacija u arhitekturi radi na rješenju tih specifičnosti. Da bi građevina napredovala i iskoristila prednost fabričke proizvodnje, montaža mora biti ubrzana. Sazrijevanje i tržišno prihvatanje modeliranja građevinskih informacija (BIM) i integrisane isporuke projekata (IPD) predlažu da alati i strategije organizacije mogu u isto vrijeme funkcionisati sa prefabrikacijom kako bi se ostvarila troškovno učinkovita arhitektura.

72

-va

drat

mK

Riječ stručnjaka

Rezultati zasjedanja članica Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama u BonnuPariški sporazum o klimatskim promjenama kao platforma za pregovaranje o smanjenju emisije stakleničkih gasova

Autori:Nejra Spahić, MSc dipl.ing.maš.CETEOR doo SarajevoAdna Šovšić Kurešepi, MSc dipl.ing.el.CETEOR doo Sarajevo

Dvadest i treća po redu konferencija Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama (COP 23) održana je od 6. do 17. novembra u Bonnu, Njemačka. Ovo je druga „Konferencija stranaka“ („Conference of the Parties“) od postizanja Pariškog Sporazuma o klimatskim promjenama. Prve sedmice su se održavali tehnički sastanci, a u drugoj sedmici održani su događaji i sastanci ministara na visokom nivou. Skupu je prisustvovalo 22.000 delegata iz 195 zemalja svijeta – predstavnika vlada, privatnog sektora, civilnog društva, aktivista i medija, koji su diskutovali o najznačajnijim pitanjima u vezi sa klimatskim promjenama, u kontekstu primjene Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. U skladu sa postojećim rezultatima naučnih istraživanja u Jugoistočnoj Evropi, negativne posljedice klimatskih promjena se trebaju očekivati zbog daljeg povećanja temperature vazduha, smanjenja padavina u

zonama vegetacije i učestalnijim pojavama, kao što su suša ,grad, poplave, toplotni talasi, snježne oluje i lavine. Štetne posljedice klimatskih promjena mogu biti naročito očigledne u proizvodnji hrane, energiji, šumarstvu, upravljanju vodama, turizmu i drugim industrijskim granama. Svi ovi faktori, mada u manjoj mjeri, naveli su međunarodnu zajednicu da 1992. godine odluči da osnuje Okvirnu Konvenciju Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). Konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) stupila je na snagu 1994.godine, i u skladu sa usvojenim procedurama o radu i djelovanju, dosad su održane 23 godišnje konferencije (COP). Osnovni cilj Konvencije jeste da osigura stabilizaciju nivoa gasova staklene bašte (CO2, N2O, CH4, HFCs, PFCs, i SF6) u atmosferi na nivou koji će spriječiti opasne antropogene uticaje na klimatski sistem. Dalje, aktivnosti navedene u Konvenciji osmišljene su sa

73

-vadrat

mK

ciljem smanjenja brzine atmosferskog zagrijavanja, te da time osiguraju uslove za prirodne ekosisteme da se prilagode klimatskim promjenama, spriječe neželjene vremenske uslove za proizvodnju hrane i snabdijevanje vodom i osiguraju budući privredni razvoj. BiH je postala članica Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama 6. decembra 2000.godine. U skladu sa međuentitetskim dogovorom, funkcija kontaktinstitucije BiH prema UNFCCC-u je stavljena na nivo entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Pariški sporazum o klimatskim promjenama kao platforma za pregovaranje o smanjenju emisije stakleničkih gasova

Klimatske promjene nastale kao rezultat antropogenog djelovanja, kao što je poznato prijete životu na planeti Zemlji. To je globalni problem za čije rješenje je potrebno napraviti značajnu promjenu modela razvoja globalne ekonomije. “Konferencija stranaka” („Conference of the Parties“) – COP pruža svjetskim čelnicima, političarima, naučnicima i industrijskim liderima prostor za razmjenu ideja i odlučivanje o tome kako se uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama i generirati globalne promjene.Na COP-u 21 u Parizu, 12. decembra 2015. godine, članice Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama postigle su važan sporazum za borbu protiv klimatskih promjena i za ubrzanje i inteziviranje aktivnosti i investicija za održivu niskokarbonsku budućnost. Pariški Sporazum temelji se na Okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama i po prvi put sakuplja sve nacije oko zajedničkog problema, kako bi se uložili ambicijozni napori u borbi protiv klimatskih promjena i adaptiranju na iste, uz pojačanu podršku zemljama u razvoju da naprave isto. Osnovni cilj Pariškog Sporazuma je osnaživanje globalnih odgovora na pitanje klimatskih promjena kroz ograničavanje porasta globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijski nivo, te kroz ulaganje dodatnih napora u cilju ograničavanja porasta temperature do 1,5°C. Dodatno, Sporazum ima za cilj da poboljša sposobnost zemalja da se nose sa uticajima klimatskih promjena i da poboljša usklađenost finansijskih tokova sa niskim emisijama stakleničkih gasova. Kako bi se postigli ovi ambiciozni ciljevi, moraju se obazbjediti odgovarajuća finansijska sredstva, novi tehnološki okvir i pojačana izgradnja kapaciteta, čime se daje podrška zemljama u razvoju i najranjivijim zemljama za djelovanje u skladu sa vlastitim nacionalnim ciljevima. Sporazum traži doprinos razvijenih, ali i zemalja u razvoju u ograničavanju emisija te obavezuje članice da pripreme, izvjeste i rade na provođenju Intended Nationally Determined Contributions – INDC(definisani doprinos smanjenju emisije države). Sve države treba da naprave INDC i da ga dorađuju svakih pet godina jasno pokazujući napredak u odnosu na prethodni period.Potpisom Pariškog sporazuma, i BiH se obavezala da će izraditi Intended Nationally Determined Contributions – INDC (definisani doprinosi smanjenju emisije države) u cilju smanjena posljedica globalnog zatopljenja i zaustavljanja rasta temperature zraka. Prema INDC-u BiH značajna smanjenja emisija moguće je postići jedino uz pomoć međunarodne finansijske podrške, što bi rezultiralo smanjenjem emisija za oko 3% do 2030. godine u odnosu na emisije iz 1990. godine, odnosno za 23% u odnosu na scenarij kretanja emisija bez

mjera usmjerenih na njihovo smanjenje (Business as usual-BAU). Za BiH energetski zaokret, kao “zahtjev” Pariškog Sporazuma, se sastoji od nekoliko ključnih aspekata:1. postepena decentralizacija energijskog sistema - povećanje udjela postrojenja koja su priključena na distribucijsku mrežu,2. dekarbonizacija – smanjenje energije proizvedene iz fosilnih goriva, a povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora energije,3. vlasništvo lokalne zajednice – lokalna zajednica postaje vlasnik dijelova energijskog sistema,4. subvencioniranje energijske efikasnosti – preusmjeravanje subvencija za potrošnju energije.Pariški Sporazum otvoren je za potpisivanje 22. aprila 2016. godine-na dan planete Zemlje, a do decembra 2017. godine 171 zemlja je ratificirala Sporazum, od ukupno 197 zemalja članica Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama.

Ključna postignuća 23. COP-a održanog u Bonnu

COP23 dominantno se fokusirao na povećanje uključenosti nedržavnih aktera (kao što su gradovi i preduzeća), na načine minimiziranja uticaja klimatskih promjena na ranjive države i korake koji su potrebni za implementaciju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.Nakon opsežnih konzultacija, najavljena je implementacija tzv. Talanoa dijaloga 2018, participativnog procesa koji će omogućiti državama članicama UNFCCC-a i nevladinim organizacijama da podijele iskustva te prezentiraju najbolje prakse. Cilj je urgentno podizanje ciljeva država stranaka što se tiče zasebnih nacionalnih doprinosa u ograničavanju povećanja globalne prosječne temperature na 1,5°C do 2100. godine.Premda predstoji još mnogo posla, po riječima organizatora COP-a 23, ostvaren je značajan napredak u pogledu izrade jasnih i sveobuhuhvatnih implementacijskih smjernica za Pariški sporazum, koje bi ga učinile operativnim. Navedene implementacijske smjernice su od krucijalne važnosti u pomoći državama pri planiranju vlastitih ekonomija te ulijevanju pouzdanja investitorima. Implementacijske smjernice moraju biti dovršene na sljedećoj, 24. Konferenciji stranaka, koja će se održati krajem 2018. godine u Poljskoj.Jedna od tačaka o kojima se govorilo na COP-u 23 je i dugoročno finansiranje klimatskih akcija. Ovdje su zemlje pozdravile napredak, ali su također zagovarale veće napore za postizanje dogovorenih 100 milijardi dolara godišnje, do 2020. godine za podršku zemljama u razvoju za poduzimanje klimatskih akcija. Također, zemlje su postigle historijski sporazum u poljoprivredi koji će pomoći zemljama u razvoju u implementaciji novih strategija za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promjena u okviru sektora poljoprivrede, a sve u cilju smanjenja emisija i izgradnje otpornosti na efekte klimatskih promjena. Ovo je historijski važno jer je ovo prvi put u historiji pregovaranja o klimatskim promjenama da su zemlje postigle sporazum u poljoprivrednom sektoru. U okviru COP-a 23, Norveška vlada, internacionalna kompanija Unilever i drugi partneri najavili su fond od 400 miliona dolara za podršku efikasnoj poljoprivredi, održivom upravljanju šumama i dr. Donešena je i odluka o izradi Akcionogplana spolova kojim će ključna uloga žena u borbi protiv klimatskih promjena biti formalno podržana. Ovaj Plan će učiniti žene dijelom

74

-va

drat

mK

svih projekata i odluka u oblasti klimatskih promjena, internacionalno i nacionalno. Pokrenuto je partnerstvo okeanskog prijelaza („Ocean Pathway Partnership“) kako bi se potaknulo bavljenje odnosom između klimatskih promjena i njihovih uticaja na okeane. U pravom duhu velike koalicije, partnerstvo će također konsolidirati već postojeće radove kako bi kreiralo koordinirani poduhvat između vlada na svim nivoima, postojećih okeanskih saveza i koalicija, udruženja civilnog društva te privatnog sektora. Partnerstvom će zajednički predsjedati Fidži i Švedska.Njemačko federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) uložilo je 110 miliona eura u pokretanje globalnog partnerstva finansijskog rizika („InsuResilience“)i osiguravateljskih rješenja za slučajeve klimatskih i prirodnih katastrofa, kako bi se ostvarilo dostupno osiguranje i druga finansijska zaštita milionima potencijalnih unesrećenih diljem svijeta. Doprinos od strane BMZ-a uslijedio je nakon 30 miliona eura vrijednog ulaganja vlade Ujedinjenog Kraljevstva.Pokretanje nove on-line platforme za prenos rizika („Fiji Clearing House for Risk Transfer“), koja koristi umjetnu inteligenciju kako bi pomogla ranjivim zemljama da pronađu povoljno osiguranje i rješenja za izbjegavanje klimatskih rizika, još je jedna od objava sa COP-a 23. Jedan od zaključaka COP-a 23 je i Američko obećanjekoje okuplja čelnike privatnog i javnog sektora kako bi se osiguralo da SAD ostanu globalni lider u smanjenju emisija i da ispunjavaju klimatske ciljeve zemlje u skladu sa Pariškim Sporazumom.Gradonačelnici iz 25 gradova širom svijeta obećali su nulte emisije (net zero emissions) do 2050. godine kroz ambiciozne Akcione planove u području klime, koji će biti razvijeni uz pomoć Mreže gradova C40. Postojanje vidljivih primjera kako to nulte emisije u gradovima zapravo izgledaju i kako se mogu postići, nadati je se da će ohrabriti i druge gradove za praćenje takvih modela. Novi globalni standard o izvještavanju gradova o emisijama stakleničkih gasova objavljen je od strane Globalnog pakta gradonačelnika za klimu i energiju. Ovaj sistem će omogućiti gradovima da prate svoje doprinose i uticaje koristeći kvantitativne metode. Ovo neće omogućiti samo UNFCCC-u da prati napredak gradova efektivnije, nego će također i rezultirati u prijateljskoj konkurenciji između gradova širom svijeta. Također se očekuje da će svi gradovi imati Strategiju dekarbonizacije do 2020. godine.Veliki događaj na COP-u 23 bio je pokretanje saveza "Powering Past Coal Alliance" kojeg su vodili Velika Britanija i Kanada. Cilj ovog saveza je ubrzanje ukidanja uglja i podrška pogođenim radnicima i zajednicama u tranziciji. U savez se uključilo više od 20 zemalja i drugih subnacionalnih aktera, uključujući Dansku, Finsku, Italiju, Novi Zeland, Etiopiju, Meksiko i Marshallove otoke, kao i američke države Washington i Oregon. Cilj je da do sljedeće godine savez okuplja oko 50 članova. Iako Savez bilježi u svojoj izjavi da: "Analiza pokazuje da je potrebno ukinuti ugalj najkasnije do 2030. u OECD-u i EU28, a najkasnije do 2050. u ostatku svijeta.", kako bi se ispunio Pariški sporazum, on ne obvezuje potpisnice na određeni datum ukidanja uglja. Također Savez ne obavezuje potpisnike da prestanu finansirati elektrane na ugalj, nego ih samo "ograničavaju".Pokrenuta je nova zdravstvena inicijativa za razvoj malih otoka (Small Island Developing State-SIDS) od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a u saradnji sa sekretarijatom

UN-a o klimatskim promjenama i predsjedništvom COP-a 23 (Fijian), s ciljem da zaštiti ljude koji žive u SIDS-u od uticaja klimatskih promjena na zdravlje. Cilj inicijative je da do 2030. godine trostruko poveća nivo međunarodne podrške klimi i zdravlju.Uz toliko zalaganja i inicijativa za klimatske akcije, snažna poruka sa svih strana na COP23 bila je sve veća potreba za koordinacijom napora oko politike, planiranja i ulaganja kako bi se osiguralo da svaki uloženi cent i svaka minuta rada doprinose povećanju ciljevau okviru nacionalnih klimatskih planova. Atmosfera i zaključci s 23. Konferencije stranaka Okvirne Konvencije UN-a o klimatskim promjenama ulijevaju povjerenje u konačan rezultat kolektivnih napora u borbi protiv klimatskih promjena.

Uticaj COP 23 na Bosnu i HercegovinuDelegaciju BiH na ovom najznačajnijem svjetskom skupu posvećenom klimatskim promjenama, predvodila je ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić, kao kontakt osoba za Okvirnu Konvenciju UN o klimatskim promjenama.Predstavnici BiH su u Bonu imali niz bilateralnih sastanaka sa delegacijama iz regiona jugoistočne Evrope, UN agencija i ministrima iz istočnoevropskih zemalja, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Prema riječima ministrice Golić dogovoreno je 850.000 dolara za izradu četvrtog nacionalnog izvještaja i trećeg dvogodišnjeg izvještaja o emisiji gasova sa efektom staklene bašte s ciljem ispunjavanja obaveza koje BiH ima kao potpisnica Okvirne Konvencije UN o klimatskim promjenama. Ministrica je iskazala kako su uporedo sa ovim aktivnostima u toku intenzivni razgovori s ciljem pripreme drugog dokumenta koji se odnosi na nacionalno utvrđene doprinose u skladu sa Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, sektorskih strategija adaptacije na klimatske promjene za čiju izradu je neopdhodno obezbijediti 2,6 miliona dolara. Sredstva bi trebala biti odobrena i operativna do kraja 2018. godine.Kako bi BiH postigla ciljeve Pariškog sporazuma kojeg je i podržala, svoju energetsku strategiju koju bazira na ugljui planove modernizacije postojećih i izgradnje novih postrojenja, mora prilagoditi energetskim politikama zemalja Evropske Unije, da bi u skorijoj budućnosti mogla napraviti značajan pomak po pitanju smanjenja emisija ugljendioksida. Dio planiranih investicija u postrojenja na ugalj neophodno je preusmjeriti u obnovljive izvore energije (koji su do sada samo djelimično iskorišteni), energijsku efikasnost i pametne mreže, što bi proizvelo i više poslova. Prilikom energetskog planiranja u BiH treba uzeti u obzir mjere koje će doprinijeti smanjenju emisija, ali i adaptaciji na klimatske promjene pa tako na primjer izgradnju hidroelektrana treba analizirati i u kontekstu borbe protiv suša i poplava. Druga mjera koja ima veliki potencijal je uzgoj brzorastućih energetskih usjeva na zemljištima niskog kvaliteta kao što su deponije jalovine na rudnicima uglja. Takve mjere vode ka dekarbonizaciji rudnika uglja, novom zapošljavanju i ublažavanju toplotnih otoka (slično kao i efekat zelenog parka u gradskim sredinama). Prema mišljenju stručnjaka koji zagovaraju bolju vladavinu prava, viši kvalitet života i efikasniju upotrebu resursa u Jugoistočnoj Evropi, zaokret termoenergetske politike u ovom smjeru bi BiH koštao isto kao i nastavljanje putem koji uključuje eksploataciju uglja, koji sa sobom donosi zagađenje zraka, bolesti respiratornog sistema i uništavanje okoliša.

75

-vadrat

mK

76

-va

drat

mK

SOHO WINE BAR

Projekat

Soho Wine Bar predstavlja dio prostora koji su arhitekte radile za caffe-restoran Soho Lounge Bar

O arhitektonskom studiju:

Trokut je arhitektonski studio koji se primarno bavi dizajnom enterijera ali to ne isključuje i ostale arhitektonske usluge. S obzrimo da su dio industrijskih pogona za proizvodnju namještaja, pored projektovanja, klijentima nude i usluge organizacije i realizacije projektovanih radova po principu „ključ u ruke“.

Trokut je poslovnica jedne fabrike za proizvodnju stolica koja je dio lanca fabrika za proizvodnju namještaja (sofe, stolovi, pločasti i sl) i pod brendom Sella nude usluge opremanja svojih projekata (svih vrsta) i opremanje drugih projekata (isključivo ugostiteljskog sadržaja).

77

-vadrat

mK

Soho Wine Bar je nazvan dio prostora koji je tim isprojektovao za caffe-restoran Soho Lounge Bar.

Investitor je odlučio proširiti postojeći prostor dogradnjom nove kuhinje pri čemu je prostor stare ostao prazan i obratio se timu sa zahtjevom za uređenje tog prostora. S obzirom da je prostor direkto vezan za jedan separe proširili su obuhvat na račun istog. Pristup je bio sljedeći: Dizajn novog prostora neće pratiti zadane elemente postojećeg, ali da ne bi bilo odudaranja skupa sa investitorom, arhitekti su dogovorili okvirnu podjelu ukupnog prostora na tri funkcionalne zone kako bi to i omogućili. Tako je došlo do podjele na CAFFE dio (postojeći prostor), RESTORANSKI dio (postojeći prostor) i WINE bar (novi prostor), iako je moguća mješovita upotreba svakog od navedenih prostora.

Dizajn enterijera najlakše se može objasniti kroz proces koji se odvijao od početne skice do konačnog rješenja. Tim je cijelo vrijeme imao u vidu šta žele postići u konačnici: a to je originalan, moderan i topao enterijer sa primjesama klasičnih elemanta koji će stvoriti ambijent kakav je tipologijski za vinoteke. Dizajn je podijeljen u više faza:

Prva faza procesa jeste zoning tretiranog dijela enterijera koji je u zatečenoj formi podijeljen na poluotvoreni i otvoreni dio. Arhitektima je to bio ulazni parametar da u poluotvorenom dijelu kreiraju glavne elemente i da se isti postepeno izbuge u otvorenom, te da se prostor poveže sa ostalim funckionalnim cjelinama.

Druga faza je dizajniranje glavnih eneterijerskih elemenata koji su u poluzatvorenom dijelu zbog izoliranosti posvetili posebnu pažnju pozadini kao fokusu i na njemu dizajnirali vinoteku od segmenata drvenih greda u kombinaciji sa žičanim policama. Kompletna forma je dosta razigrana ali i veoma promišljena.

Sve na zidu je modularno i sama organizacija ukazuje na različite vrste slaganja vina ali i ostavlja prostor za postavljanje i drugih dekorativnih elemanata što rezultira razigranošću i šarenilom i na taj način otvara ovaj poluzatvoreni dio prostora.

U otvorenom prostoru prožima se isti dizajn, koji je provučen preko stropa pa sve do ulaznih vrata, zadržavajući samo žičane police koje zbog svoje transparetnosti omogućavaju vizuelni kontakt sa restoranom, caffe-om i šankom. Kako se prostor bliži izlazu tako se i moduli postavlju rjeđe i postepeno se gube čime se ostavruje i fizička veza sa ostatkom enterijera.

Između zatvorenog i otvorenog dijela se postavlja i pregrada od žičanih modula kako bi se u poluzatvorenom dijelu ostvario osjećaj intimnosti za grupe gostiju koji imaju potrebu za privatnošću, ali opet zbog svoje forme pregrada je samo transparentna vizuelna barijera.

78

-va

drat

mK Treća faza obuhvata oblikovanje ostalih

površina koje su trebale biti teksturno tretirane kako bi dale osjećaj toplote i komfora, a istovreneno i neutralno kako bi pažnja ostala na drvenim i žičanim modulima.

Četvrta faza je dizajn rasvjete koja je osmišljena logikom modula. Isprepliće se sa žičanim modulima u kombinaciji sa zelenilom i na prvi pogled izgleda nasumično i razbacano kao i ostatali elementi, ali je svaka lampa na pravom mjestu iznad stola.

Kao konačan rezultat dobijen je savršeno uređeni nered sačinjen od samo dva jednostavna elementa (drvenih elemenata i žičanih modula), a istovremeno je ugodan i topao enterijer.

79

-vadrat

mK

80

-va

drat

mK

Piše: doc.dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.

Najveći dio stanova koji se u Hrvatskoj danas koriste sagrađen je od 1960. do 1970. godine, kada započinje i gradnja novih stambenih naselja južno od Save koja su planirana za više od 250.000 novih stanovnika, sa svim potrebnim novim sadržajima i pripadajućom infrastrukturom. [1] Planiran je i organiziran na način da je izgrađen niz pojedinačnih naselja omeđenih brzim prometnicama, a svako od njih bilo je obilježeno svojim posebnim arhitektonskim izrazom koji se protezao od urbanističke ideje do svake zgrade pojedinačno. Istraživanja vezana uz kvalitetu stanovanja danas, pokazuju da se slabo ili nikako nije ulagalo u njihovo održavanje i modernizaciju, što ozbiljno ukazuje na potrebu sanacije i rekonstrukcije. To, uz postojeću kvalitetu samog stambenog prostora podrazumijeva i kvalitetu šireg i užeg stambenog okruženja, kao i fleksibilnost prostorno - funkcionalne organizacije, kvalitetu orijentacije i insolacije prostora, te dostupnost i primjenu principa održive gradnje.Uz navedeno, svakako je važna i uporabljivost prostora, pa se može dodati i teza da prostor namijenjen stanovanju mora biti projektiran na način da je sposoban prihvatiti različite, ponekad suprotstavljene aktivnosti i namjene, od odmora do rada, odnosno da u određenom trenutku taj i takav prostor može bez značajnog zadiranja u sam projekt dobiti neke nove namjene i sadržaje bez devastiranja postojeće zgrade. Većina arhitektonskih intervencija održiva je isključivo zbog pažljive valorizacije postojećeg i kombiniranja sa novim, modernim pristupom i tehnologijama. Tu je uvijek prisutna i osnovna dilema, čemu se prikloniti, povijesnim značajkama ili onome što je odraz sadašnjeg vremena. Poštivanje postojećeg uz dovoljnu pažnju i senzibilitet u procesu uklapanja novog u postojeći ambijent uvijek je izuzetno težak zadatak. Osmišljena rekonstrukcija i adaptacija vrlo često se u konačnici propituje i najčešće je podvrgnuta nesmiljenim analizama ne samo onog tko priprema program, niti onoga tko projektira već onih koji ocjenjuju gotov projekt. Kreativnost i znanje su na takvim zadacima upućeni na onu tanku nit koju zovemo osjećajem za povezivanjem sa postojećim ambijentom, što

Stambeni blok, Ulica Grada Vukovara 52a-e, Zagreb, autor: Stanko Fabris

Stambene zgrade na Mejama, Split, autor: Ivo Radić,

Riječ stručnjaka

Stambena arhitektura od šezdesetih do početka devedesetih 20. stoljećaIstraživanja vezana uz kvalitetu stanovanja danas, pokazuju da se slabo ili nikako nije ulagalo u njihovo održavanje i modernizaciju, što ozbiljno ukazuje na potrebu sanacije i rekonstrukcije.

81

-vadrat

mK

je na kraju često faktor koji nedostaje mnogim projektima. Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća ustanovljen je model stambene izgradnje pod nazivom Društveno usmjerena stambena izgradnja (DUSI), koji je bio sastavni dio razvojnih planova, a sadržavao je tehničke uvjete i standarde za planiranje naselja i projektiranje zgrada. Pokazao se kao vrlo upotrebljiv budući je na jasan i precizan način definirao razvojne pravce na kojima se temeljila stambena izgradnja sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Težnja da stanovi imaju jasnu dispoziciju i poprečno provjetravanje, čak i kod najmanjih stanova, bila je stepenica kojom se projektiranje i planska gradnja odmaknulo od nužnog prema kvalitetnom. Sve stambene zgrade povišenog standarda koji je utjecao na opće prihvaćeni način pristupa projektiranju stanova, kao i izradu DUSI-ja nastale su u sklopu stambene izgradnje koja je i tada bila normirana i podložna propisanim tehničkim uvjetima, a radilo se o stambenoj izgradnji za pripadnike tadašnje vojske. Već početkom pedesetih godina vojska kao jedan od najvećih organiziranih investitora imala je smjernice za stambenu izgradnju koje su bile jasno određene prema broju i dobi članova obitelji, uz propisanu strukturu prostora prema namjeni i načinu uklapanja u funkcionalnu cjelinu stana. Već tada su bile definirane veličine prostorija, kao i pregled i raspored namještaja. [2]Dobra arhitektura je uvijek dobra arhitektura, i dobri stanovi projektirani pred pedeset godina i danas su jednako uporabljivi kao i u vremenu nastanka. Jedna od prvih u nizu stambenih zgrada koje su obilježile i definirale današnju Ulicu grada Vukovara u Zagrebu, je zgrada na broju 52 a-e, koja je izvedena 1960. godine po projektu Stanka Fabrisa iz 1956. godine. Uz prizemlje, izvedeno je devet katova i potkrovlje sa krovnom terasom poput brodske palube, što je u tome vremenu bila znatna visina za stambenu izgradnju

kod nas. Projektant je otvorio zgradu prema južnom suncu, a kombiniranjem različitih otvora i razigranošću pročelja ponudio je urbanu raznolikost i umanjio dojam izuzetno dugačkog uličnog poteza zgrade. [3] Još jedan primjer iz ovog vremena i istog investitora, ali u potpuno drugačijem okruženju pokazuje uspješno uklapanje u postojeću situaciju uz podizanje kvalitete urbanističkog i arhitektonskog pristupa. Radi se o grupi stambenih zgrada izgrađenih na Mejama u Splitu 1963. godine koje svojim oblikovanjem odaju više karakter vila, nego standardnih stambenih zgrada, a projektirane su kao pojedinačne zgrade visine do tri kata na dosta strmom terenu. „Arhitekt Ivo Radić trebao je prvim objektima ovaj zadatak riješiti, što mu je idealno i uspjelo, postigavši uz kvalitetne tlocrte i plastičnost svoje arhitekture, koja se materijalom i bojom potpuno stopila sa postojećim manjim objektima. To se osjeća pogotovo s mora gdje je apsolutno uočljivo istančano smirivanje s pejsažom. Da li će to isto u nastavku izgradnje postići i drugi, treba samo pričekati.“ [4]Novi Zagreb, planiran je i izgrađen u skladu sa tada uzornim parametrima odnosa izgrađenih i neizgrađenih površina, sa dovoljno zelenila kao i svom potrebnom infrastrukturom. Međutim, ne gradi se samo južno od Save, već se točkasto popunjavaju i područja do tada preskočena i zanemarena, pa tako 1968. godine između Filozofskog fakulteta i Pučkog otvorenog učilišta u Čazmanskoj 2-4 niču dva stambena nebodera Grozdana Kneževića koji stvaraju samostalno stambeno susjedstvo vezano na maleni zeleni trg i niz trgovina smještenih u prve dvije etaže. Istovremeno na Ribnjaku 12-14 neposredno uz recentnu zgradu „Markulin“, Drage Iblera, 1969. godine dovršena je stambena zgrada autora Venčeslava Lončarića, Krešimira Cimperšaka i Vjenceslava Richtera koja poštuje vijenac stare dame, no oblikovanjem

Stambena zgrada u ulici Dinka Šimunovića, Split, autor: Dinko Kovačić

Stambena zgrada, Zamenhoffova 12-16, Zagreb, autori: Ines i Nikola Filipović

82

-va

drat

mK

pokazuje vrijeme u kojem nastaje. Uporaba betona ne samo kao konstruktivnog, već i kao oblikovnog elementa dala je u ovom primjeru izuzetno dinamičnu envelopu pročelja.Neposredno uz liniju Savske ceste, 1974. godine po projektu Slavka Jelineka i Ivana Linardića izgrađena su tri nebodera u Veslačkoj ulici 2-6. Premda imaju visinu samo petnaest katova čine se bitno višima budući su projektanti vetrikalnost naglasili jasnim utorima i izmicanjem volumena što je u konačnici dovelo do povećane vizualne, a naročito stambene kvalitete, budući su svi prostori stana imali prirodno osvjetljenje i ventilaciju. Slična arhitektura stvara se i u drugim velikim središtima, pa tako 1974. godine Dinko Kovačić u ulici Dinka Šimunovića u Splitu dovršava višestambenu zgradu koja spaja sve suvremene oblikovne elemente projektiranja u betonu. Nešto kasnije, u Zamenhoffovoj 12-16, na padini ponad Britanskog trga Ines i Nikola Filipović za potrebe INA Naftaplina projektiraju stambenu zgradu koja je useljena 1976. godine. Mirna ulica, sa vilama utopljenim u zelenilo dobila je snažan volumen koji je napustio ideju zelene ulične fronte. Oblikovanje je u cijelosti slijedilo tadašnje postmoderne trendove.Kad se analizira stambena arhitektura osamdesetih nezaobilazan je projekt stambenog niza Tomislava Odaka izgrađen 1984. godine u ulici Prikrilovoj ulici 1-17, na Jarunu, koji promovira zasebne stambene jedinice sa neposrednim, samostalnim ulazom sa ulice u stan u zgradi. Tim projektom Odak je u vrlo limitiranom oblikovanju stambene arhitekture našao način da bude prepoznatljiv i drugačiji od svega što se u tom trenutku projektira i gradi. Kao i stambena zgrada Branka Kincla u Petrovoj ulici 1, 1983. godine, na kojoj se kao suradnik potpisuje Dražen Juračić. I ovo je derivirani primjer stambenog niza koji raste u visinu, a svaka stambena jedinica ima samostalni ulaz. Pomicanjem grupa volumena stambene jedinice dobile su skrivene vanjske prostore, a otvorile su se prema ozelenjenom prostoru grada. [5] U to vrijeme grade se i prve obiteljske zgrade povećane kvalitete stanovanja, vile, pa je svakako primjer koji valja spomenuti obiteljska kuća „Zrno“, Poljanska cesta 55 u Ičićima koju

1984. godine radi Branko Silađin.U trideset godina krajem prošlog stoljeća, od šezdesetih do početka devedesetih, stambena arhitektura se razvijala na dobro postavljenim temeljima. Bila je planirana i programirana. Ne samo zgrada kao takva, već i stambena naselja koja su u svojoj strukturi imala sve što je potrebno za kvalitetan i zdrav život stanovnika grada. Zadovoljiti samo potrebu za 'krovom nad glavom' bilo je davno završeno vrijeme, a kad ovo konstatiramo, treba imati na umu vrijeme i sva ograničenja koja je donosilo, treba razmišljati o kontekstu. U konačnici, stanovanje u stambenim zgradama imalo je veću kvalitetu od stanovanja u zgradama velikog broja suvremenih projekata koji se često bore sa izmučenim tlocrtima i loše izvedenim zgradama u stambenim naseljima koja su prečesto prevelike gustoće.

Literatura:[1] Jukić, T., Mlinar, I, Smokvina, M., (2011.), Zagreb, Stanovanje u gradu i stambena naselja,Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu i Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Zagreb[2] *** (1964.), Stan I, [Glavni urednik Žanko Aljoša], Odbor za publicističku delatnost vojnog građevinarstva, Beograd[3] Laslo, A., (2011.), Arhitektonski vodič, Zagreb 1898.-2010., Arhitekst d.o.o. i Društvo arhitekata Zagreba, Zagreb[4] Mrkonjić, I., (1967.), Stambeni objekti na Mejama, Čovjek i prostor, XIV[07(172]: 1 i 5, Zagreb[5] V.G., (2011.), Arhitektonski vodič, Zagreb 1898-2010, Arhitekst d.o.o. i Društvo arhitekata Zagreba, ZagrebIzvori fotografija: Br.1. - UHA Br.2. - Mrkonjić, I., (1967.), Stambeni objekti na Mejama, „Čovjek i prostor“, XIV[07(172]: 5, Zagreb Br.3., 5 i 6 - Šegvić, N., (1986.), Stanje stvari, Jedno viđenje 1945-1985, Arhitektura u Hrvatskoj 1945-1985, „Arhitektura“, XXXIX(196-199): 238, 271 i 274, Zagreb Br. 4. - Arhiva Bobovec, B., 2013.

Stambena zgrada, Prikrilova 1-17, Zagreb, autor: Tomislav Odak

Obiteljska kuća „Zrno“, Poljanska cesta 55, Ičići, autor: Branko Silađin

83

-vadrat

mK

84

-va

drat

mK

Tehnološka budućnost svega od automobila, mlaznih motora, pa sve do naftnih platformi, uključujući sprave, uređaje i komunalne usluge koje sadrže internet, zavisit će od mikroskopskih senzora

Dešavanja

Super-jaki metal napravljen za potrebe novih tehnoloških granica

Inženjeri su razvili snažan, izdržljiv novi materijal koji olakšava oblikovanje naprednih MEMS senzora potrebnih za internet.

Problem je što su ovi senzori uglavnom izrađeni od silicijskog materijala, koji ima svoje granice. Naučnici i inženjeri sa razvijaju novi materijal koji obećava da će osigurati da se ti senzori (također poznati kao mikroelektromehanički sistemi) i dalje mogu zadovoljiti zahtjeve novih tehnoloških granica.Cilj je izraditi MEMS senzore iz složenijih materijala koji su otporniji na štetu i bolje provođenje topline i električne

energije. Ovaj projekat je nastao kao rad grupe studenata, istraživača, naučnika, postdoktorskih saradnika i fakulteta u Whitingu. Većina MEMS uređaja ima unutrašnje strukture manje od širine niti ljudske kose koje su oblikovane od silicija.

Ovi uređaji dobro funkcionišu na prosječnim temperaturama, ali količine toplote od nekoliko stotina stepeni uzrokuju gubitak čvrstoće i sposobnosti provođenja elektroničkih signala. Silicij je također vrlo krhak i sklon je lomu. Iz tih razloga, iako je silicij već nekoliko generacija u središtu MEMS tehnologija,kao materijal nije idealan, naročito pod

85

-vadrat

mK

visokim toplinskim i fizičkim pristiskom. Ove aplikacije zahtijevaju razvoj naprednih materijala s većom čvrstoćom, gustinom, električnom i toplinskom vodljivosti, koji drže oblik i mogu biti izrađeni i oblikovani na mikroskopskoj razini. MEMS materijali s ovim paketom osobina trenutno nisu dostupni.

Potraga za novim materijalima dovela je istraživače do ideje da razmotre kombinacije metala koji sadrže nikal, koji se obično koristi u naprednim građevinskim materijalima. Na primjer, superlegure na bazi nikla koriste se za izradu mlaznog motora. S obzirom na potrebu za dimenzijskom stabilnošću, istraživači su eksperimentisali ss dodavanjem metala molibdena i volframa u nadi da će obuzdati stepen do kojeg se čisti nikal širi u toplini. U komadu opreme veličine frižidera, u laboratoriju Johns Hopkins, tim je došao do rješenja u kojem ioni isparavaju legure u atome, postavljajući

ih na površinu ili podlogu. To je stvorilo film koji se može jednostavno otkloniti i kreirajući tako slobodne filmove prosječne debljine 29 mikrona – manje od debljine ljudske kose.Ovi samostalni legirani filmovi pokazali su izvanredna svojstva. Prilikom razvlačenja, pokazali su čvrstoću rastezanja – što znači sposobnost održavanja oblika bez deformisaanja ili lomljenja – tri puta veću od visoke čvrstoće čelika. Dok neki materijali imaju slične prednosti, oni se ne drže pod visokim temperaturama ili se ne mogu lako oblikovati u MEMS komponente. Atomska struktura jača materijal i ima dodanu prednost da ne utiče na sposobnost materijala da provodi električnu energiju.Filmovi mogu izdržati visoke temperature i termički i mehanički su stabilni. Članovi tima su zauzeti planiranje sljedećeg koraka razvoja, koji uključuje oblikovanje filmova u MEMS komponente.

86

-va

drat

mK

Tek se odnedavno pojavila rastuća znatiželja nad plutom kao vanjskim materijalom za zgrade. Unatoč tome što mnogi pretpostavljaju, pluto je iznimno vodootporan materijal, otporan na habanje i djeluje kao usporivač požara i akustični izolator.

Građevinski materijali

Može li pluto biti odgovor prirode na naše potrebe za okolišem i graditeljstvom?

Po svojoj prirodi, pluto se može reciklirati i obnoviti. Pluto već dugi niz godina ulazi u primjenu u zgradarstvu; zbog svojih čvrstih svojstava može se naći, na primjer, u podnici Kongresne knjižnice. Čak ga je i NASA koristila kao izolator za svemirske kapsule, zbog njegove težine i izolacijskih kapaciteta.Tek se odnedavno pojavila rastuća znatiželja nad plutom kao vanjskim materijalom za zgrade. Unatoč tome što mnogi pretpostavljaju, pluto je iznimno vodootporan materijal,

otporan na habanje i djeluje kao usporivač požara i akustični izolator. Također ima i poželjna estetska svojstva, dajući građevinama „smežurane“ zemljane tonove i prirodne uzorke. Portugal je najveći proizvođač pluta u svijetu. Proces kojim se obrađuje pluto je potpuno održiv: dobiva se skidanjem vanjskog sloja kore s drveta koja se ponovno nakuplja na vrijeme za sljedeću žetvu. U tvornici je pluto usitnjeno i komprimirano na visokim temperaturama. Jednom ohlađen, može se rezati

87

-vadrat

mK

na potrebne dimenzije spreman za postavljanje kao obloga. Nijedan od dijelova kore ne otpada u procesu osim prašine u proizvodnom putu. Stabla ne zahtijevaju pesticide, navodnjavanje ili obrezivanje. Ogoljena stabla apsorbiraju velike količine ugljičnog dioksida i otpuštaju više kisika, pa se portugalski montadosi često nazivaju “pluća” okoliša.

Prema World Wildlife Fondaciji, ovaj materijal također igra važnu ulogu u zaštiti biološke raznolikosti u šumi. Povećanje potražnje za plutom bi koristilo okolišu, budući da bi industrija trebala posaditi više stabala koja potiču na njihovo stanište da rastu i konzumiraju više ugljičnog dioksida. Prilagodljivost pluta kao materijala bi značilo da ga mnoge građevine počinju koristiti za vanjsku i unutrašnju upotrebu.

Kada se upotrebljava kao unutrašnja obloga, pluto reguliše vlagu, apsorbira mirise i pruža ugodan zvučni odziv, savršen je za kliničko okruženje koje estetski pogoduje organskoj, toploj atmosferi. Kao vanjska obloga, nepropusni pluto štiti zgradu od elemenata za značajno smanjenje ugljičnog dioksida. Na fotografijama su dati neki od primjera kako se pluto može integrisati u objekat.

88

-va

drat

mK

89

-vadrat

mK

90

-va

drat

mK

91

-vadrat

mK

92

-va

drat

mK

Osam arhitekata čija imena danas predstavljaju arhitektonske stilove

Dešavanja

Neki od tih pionira uveli su toliko revolucionarne ideje da su se morale izmišljati sasvim nove riječi kako bi ih doista opisale

Kroz historiju postojali su neki arhitekti čije su jedinstvene ideje i inovativni stilovi utjecali na sljedeće generacije. Neki od tih pionira uveli su toliko revolucionarne ideje da su se morale izmišljati sasvim nove riječi kako bi ih doista opisale. Bez obzira jesu li postali stil koji je zagrlio cijelo doba ili zarobio maštu miliona ljudi.Evo osam pridjeva izvedenih iz djela arhitekata čija su imena sada u rječniku:

MIESijanizam

Mies Van der Rohe je poznat po izreci "manje je više" i da je "Bog u detaljima." Ovi citati savršeno opisuju značajke MIESijanske arhitekture - pažljivo oblikovan minimalizam. Njegov zagrljaj čeličnih okvira, staklenih zidova i ljepote minimalizma nadahnuo je današnje nebodere i elegantne i spartanske kuhinje.

Mies Van der Rohe

93

-vadrat

mK

RICHARDSONova romanika

Henry Hobson Richardson stvorio je ono što se danas zove Richardsonova romanika, eklektična mješavina francuskog, španjolskog i talijanskog romanskog stila. Koristi teška zidanja kako bi stvorio osjećaj stalnosti, kroz savršene polukružne lukove ispred vrata i prozora, kao i zaobljenim kupastim kulama. Jedinstveni oblici Richardsonove romanike utjecali su na skandinavske arhitekte kao što je Eliel Saarinen.

SULLIVANizam

Pojam Sullivanizam izveden je iz arhitekture Louisa Sullivana. Sullivanov je rad koristio linearne, pravougaone oblike koji su ukrašeni ornamentima. Sullivan je preobrazio horizontalno usmjerene Beaux-Arts stilove u okomite orijentisane dizajne, slijedeći svoje uvjerenje da visoka zgrada mora biti "svaki centimetar ponosana i čvrsta".

GAUDIzam

Rad Antonija Gaudija karakterišu iskrivljeni oblici koji su naizgled izvučeni iz fantazije, a djela Gaudija često ostavljaju osjećaj kao da ste prebačeni u drugačiji svijet. Spojio je složene matematičke geometrije sa zamršenim dekorativnim elementima inspirisanim prirodom kako bi stvorio skulptorska djela koja intrigiraju maštu.

Henry Hobson Richardson

Louis Sullivan

94

-va

drat

mK

PALLADIjska arhitektura

Palladijska arhitektura je stil koji je potekao iz djela Andrea Palladia. Renesansni arhitekt bio je pod utjecajem arhitekture antičkog Rima i načela klasične antike. Palladijanski stil postao je izuzetno popularan u Britaniji 18. stoljeća, kao i širenje na druga područja unutar Europe i Sjeverne Amerike. Palladijanizam koristi simetriju i ravnotežu, te elemente kao što su klasični stubovi, a razlikuje se od druge renesansne arhitekture svojim strogim pridržavanjem matematičkih razmjera i pravilnog dizajna.

CORBUSIjanizam

Pojam Corbusijanizam se odnosi na karakteristike Le Corbusierove arhitekture. Međutim, možda je teže odrediti tačno značenje "Corbusijanizma" u usporedbi s homogenijim stilovima Gaudija i Miesa Van Der Rohea. Rad Le Corbusiera značajno se mijenjao tokom njegove karijere, od glatkih, purističkih oblika do brutalističkog izloženog betona. Korištenje slobodnih fasadnih koncepata temeljenih na Le Corbusierovim "pet tačaka nove arhitekture", kao i sirove materijalnosti, sve su karakteristike koje se mogu opisati kao Corbusijanizam.

RUSKINska arhitektura

Rad John Ruskina utjecao je na generacije pisaca, arhitekata i ekonomista. U svojoj knjizi, „Sedam Svjetiljki Arhitekture“, opisao je svoje uvjerenje da su zanat gradnje, ukrašavanje i iskreni prikaz materijala i konstrukije sastavni dio arhitekture. Ruskinsa arhitektura uglavnom koristi polihromiju, elemente gotičke i ukrasne opeke.

BARRAGANizam

"Barraganizam" opisuje ono što se odnosi na arhitekturu Luisa Barragána. Njegova upotreba čistih linija i oblika uz praske svijetlih boja stvaraju zgrade koje su razigrane i intimne, duhovne i poetske. Pokušao je stvoriti "emocionalnu arhitekturu", a ne racionalnu analizu. Barraganizam se sastoji od kocki i ravnina, svijetlih boja i dramatične upotrebe svjetla.

Andre Palladio

Le Corbusier

John Ruskin

Luis Barragán

95

-vadrat

mK

96

-va

drat

mK Uređenje doma

Pet savjeta za toplo uređenje doma Uređujete dom? Donosimo načine na koje će se grijanje savršeno uklopiti u interijer

Jednom kada dođe vrijeme useljavanja u novi stan ili kuću nakon što ste riješili papire o vlasništvu i prenijeli sve račune na sebe kreće onaj najzabavniji dio - unutarnje uređenje doma.Već sve imate u glavi: koje boje ćete kombinirati u kuhinji, a koje u dječjoj sobi… znate i kako ćete umjesto starih pločica u kupatilu staviti vodootporni laminat baš kao i što točno znate u kojem će kutu dnevne sobe stajati viseća fotelja.I sada vas muči grijanje koje ste naslijedili s kupljenim stanom ili kućom. Bilo da se radi o pećima ili starim uljnim radijatorima iz sustava centralnog grijanja na daljinu, morate ih se nekako riješiti. Ne samo da se tako nećete grijati dobro već i ružno izgledaju (pogotovo ona kalijeva peć koja izgleda kao da je došla s drugog planeta).Kako bi ih sakrili možete izraditi klupe, komode i police koje će biti i funkcionalne i lijepe.Ali čemu sve to kada možete imati grijanje koje dobro izgleda u svakom prostoru, a istovremeno odlično štedi energiju.Možda zvuči smiješno kada kažemo da se radijatori mogu slagati s dnevnom sobom svojim dizajnom i funkcionalnošću,

ali zaista je tako.

Upoznajte konvektor s naprednim senzorima i savršenim dizajnomMislimo naravno na fenomenalni Altis Ecoboost koji ima senzor prisutnosti osoba u prostoriji. On će se savršeno uklopiti u bilo koji prostor, a najbolje je smjestiti ga u dnevnu ili spavaću sobu. Bez obzira na boju prostorije, izgledat će moderno i svježe jer je bijele boje, a njegova debljina svega je 11,4 cm.Ono što je još dobro kod njega jest HD tehnologija zagrijavanja s opcijom Eco+boost koja omogućuje dodatne uštede jer je ovaj konvektor pametan i zna prepoznati ima li koga u prostoriji ili nema.U slučaju da odete iz kuće i zaboravite na grijanje, svakih pola sata provjerit će ima li koga u prostoriji i prema tome smanjiti temperaturu. A ima i sustav od pregrijavanja zato slobodno izađete i ostavite ga uključenim.

Radijator za sušenje kuhinjskih krpaZnate onaj osjećaj kada obrišete suđe i objesite mokru

97

-vadrat

mK

kuhinjsku krpu na vrata pećnice ili rub kuhinjskog ormarića pa se usmrdi, a još k tome je i prljava. Nije baš reprezentativno kada dođu gosti na večeru, zar ne?Tatou bains digital je radijator koji možete postaviti na zid, ali i kuhinjski otok, a da on uopće ne izgleda kao radijator. Istovremeno grije kuhinju i suši više kuhinjskih krpa ili ručnika, a elegantnog je i modernog dizajna.Možete ga postaviti i u kupatilo, a on će jamčiti učinkovito i ravnomjerno raspršivanje topline za idealnu udobnost. Vrlo se brzo zagrijava te ima dvostruku izolaciju i automatsku zaštitu protiv pregrijavanja.

Sakrijte bojler ispod kuhinjskog pultaKada ste promijenili kuhinjsku radnu ploču i dodali novi, moderan radijator, u oči vas bode je još stari, zahrđali bojler u kutu kuhinje.Predlažemo da ga zamijenite prije nego što uopće počnete razmišljati kako ga urediti ili sakriti.Stari bojler, osim što vam može stvarati probleme poput visoke potrošnje i sporog zagrijavanja, ne slaže se baš ni s konceptom kuhinje kakvu ste zamislili.O’Pro bojler idealno je rješenje u ovakvim situacijama jer brzo zagrijava vodu, štedi potrošnju, a možete ga staviti u pretinac iznad sudopera ili ispod i sakriti od pogleda. Emajlirani spremnik od 10 litara lako se instalira i siguran je za rad. Dolazi s mehaničkim termostatom s integriranom zaštitom, a mlaznica ulazne vode izrađena je od nehrđajućeg čelika.

Smjestite radijator u malo kupatiloProblem malih kupatila često se javlja u malim stanovima i ponekad je nemoguće u njih “utrpati” radijator. A sigurno ste poželjeli imati onaj s poprečnim cijevima na koje možete

objesiti i osušiti ručnike i odjeću.2012 kupaonski radijator je klasičan i kompaktan, a istovremeno služi za grijanje i sušenje ručnika. Bijele je boje i idealan je za grijanje za mala kupatila, a dostupan je u čak tri veličine.Neke od osnovnih karakteristika ovog radijatora su još idigitalni termostat, tajmer za sušenje ručnika,i sigurnosni prekidač.Grije i dobro izgleda.

Osjećajte se kao u ureduRadite li od kuće? Sigurno znate kako izgledaju dnevne-radne sobe poznatih blogera i youtubera.Uvijek fantastično. I baš kao da nisu prstom mrdnuli da bi tako izgledalo.Na svim popularnim društvenim mrežama djevojke koje rade od kuće redovito postavljaju fotografije moderno uređenih radnih soba.I vaš dom stvarno dobro izgleda na fotografijama. Sve je kao iz kataloga: namještaj je pomno odabran, kauč prati jedna samostojeća lampa, a iza nje na zidu nalazi se jedna uokvirena motivirajuća poruka.Savršenstvo tog kadra remeti samo radijator koji izgleda kao da je dizajniran 1972. Što je i tačno.To možete lako promijeniti uz konvektor F129, jedan od uređaja Atlantic grijanja modernog dizajna. Savršeno se uklapa u dnevni boravak i radnu ili spavaću sobu. Posjeduje LCD digitalnu upravljačku ploču za kontrolu i 2u1 HD tehnologiju zagrijavanja, čime postiže izvanrednu udobnost i značajne uštede energije. S ovim konvektorom sve vaše fotografije doma izgledat će savršeno.

98

-va

drat

mK

Inovativni dizajn

Kolonije bakterija koje pokreću mikromotore na 3D-printerimaNanostepenski 3D print nije nova stvar, ali njegove se aplikacije još uvijek otkrivaju. Mnoge demonstracije uključuju izradu estetskih modela: mikroskopske utrke automobila, svemirske letjelice, pa čak i antičke rimske skulpture

Istraživači su primijenili ovu tehnologiju i na području medicine. Do sada su rezultati bili ograničeni, s mehaničkog gledišta. Na primjer, jedan tim je izradio 3D-printeve morskih pasa u željezo kako bi vidio njihova gibanja kroz magnetna polja. Drugi timovi su radili na razvoju novih geometrija koje mogu biti korisne u povećanju površine lijekova koji se koriste u ciljanim isporukama. Ove studije pokazuju potencijal nanotehnologije u nekim aplikacijama, ali, na neki način, tiskani predmeti su isti estetski objekti s nekim dodatnim medicinskim pogodnostima.

Mehanički, bilo je nekoliko primjera istinskog mikroprocesuiranja. To jest, sve dok Roberto Di Leonardo, profesor fizike na Sapienza Università di Roma i NANOTEC-CNR u Rimu, razvio niz mikromotora, koji su pogonjeni

bakterijama i običnim LED svjetlom. U eksperimentu kojeg je proveo tim Di Leonardo, možete vidjeti početak onoga što bi moglo biti budućnost mikroprocesora, uključujući i niz 36 mikromotora koji se ujedinjeno okreću.

Mikromotori 3D printera

Di Leonardov laboratorij zapravo je konstruirao vlastiti dvotopni litografski sistem koji koristi laserski pogon koji usmjerava dva fotona blizu infracrvene svjetlosti u ultra kratkim pulsiranjima na foto-izliječivoj smoli. Za razliku od komercijalnih nano 3D print sistema, poput onih iz Nanoscribea, tim Di Leonardo uveo je poseban modulator u postavu, što je omogućilo podjelu snopa kako bi se selektivno izjednačilo više područja paralelno. To u osnovi

99

-vadrat

mK

omogućuje 3D ispis istog objekta u masovnom obliku, kao što je to bio slučaj s 36 print motora u ovoj studiji. 3D ispis nije jedina tehnologija koja se može koristiti za izradu mikroskopskih sklopova; samo ima prednost da bude u stanju proizvesti potpuno sastavljene sisteme, kao što su motori prikazani u ovoj studiji. Za razliku od drugih oblika 3D ispisa, dvodimenzionalna polimerizacija ima prednost 3D print objektima u polukrutoj smoli, što omogućuje stvaranje kompletnih sklopova. Međutim, Di Leonardo je rekao da postoje i drugi alati za montažu, uključujući holografske optičke pincete, koje omogućuju manipulisanje sićušnim objektima sa laserskim svjetlom.

Kolonije bakterija

Mikromotori 3D printera nisu nužno problematičan dio sistema. Teži zadatak za grupu Dia Leonarda bio je pokretanje motora koji su trebali biti printani. Da bi to učinio, okrenuo

se jednom od postojećih produkata prirode: bakterijama. Ideja leži u tome da se bakterije koriste kao sitni propeleri za pokretanje mikroprocesora. Sila generisana od strane bakterija, međutim, je povremena, što bi uzrokovalo da se motori rotiraju samo oko jedne minute u isto vrijeme, a neki rotori se okreću u suprotnom smjeru. Da bi iskoristio plivanje bakterija E. coli – koje je Di Leonardo opisao kao “vodikov atom biologije” jer je tako obimno proučavan – timovi su izgradili mikroskopske motore koji su imali 15 mikrokomora duž rubova, a svaka komorom koja je sadržavala samo jednu bakteriju. Kao sitni organizmi, bakterije imaju svoje plivačke uzorke i ponašanje, tako da su istraživači također izgradili sitne rampe koje su ih povezale u te komore.Istraživači su također željeli kontrolisati kretanje mikromotora. Kad su mikromotori bili izloženi svjetlu, tim bi mogao isključiti i uključiti motore i regulisati njihovu brzinu. Korištenjem algoritma za povratno svjetlo koji upali sistem svakih 10 sekundi, skupina Di Leonardo je dodatno mogla uzrokovati da se motori istovremeno kreću.

100

-va

drat

mK

101

-vadrat

mK

102

-va

drat

mK

Documents

Kvadrat mKvadrat za pregled.pdfAmar danas živi i radi kao Project Architect u glavnom gradu Katara, a u tu daleku zemlju je otišao prije par godina kako bi stekao iskustvo u svom