KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE METODE PRIMIJENJENE

U KOMPARATIVNOM ISTRAŽIVANJU STUDENTSKIH

NAVIKA ČITANJA I KUPOVANJA KNJIGA

Alessandro Gandolfo1, Srećko Jelušić2 i Mate Juric2

1 Sveučilište u Pisi, Italija 2 Sveučilište u Zadru

14. skupština Hrvatskoga čitateljskog društva : : 25. travnja 2014., Gradska knjižnica Zadar

TEORIJSKI OKVIR

Metodološka pitanja

- istraživanja koja primjenjuju višestruke metodološke pristupe će imati vjerodostojnije

rezultate (Leburić, 1997)

- sve učestalije korištenje kvalitativnih istraživanja u društvenim znanostima, tj.

informacijskim znanostima i marketingu

Čitanje

- važnost čitanja za razvoj intelektualaca (LeGoff, 1985)

- čitanje utječe na razvoj ličnosti i intelektualnih sposobnosti (Clark i Rumbold, 2006)

- Silazni trend dobrovoljnog čitanja kod mladih (Alverman et al., 2007, prema Gordon i

Lu, 2008)

- Što internet čini našem mozgu? (Carr 2010)

CILJ

Analizirati glavne aspekte navika:

I. dobrovoljnog čitanja

II. i kupnje knjiga

sveučilišnih studenata,

komparativno u Pisi i Zadru

ISTRAŽIVAČKA PITANJA

1. Tko ili što je imalo odlučujuću ulogu u razvoju interesa za čitanjem

kod studenata?

2. Koji su najvažniji faktori koji utječu na izbor mjesta kupnje knjiga?

3. Koji faktori utječu na izbor naslova knjige pri kupnji?

METODOLOGIJA

Kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih metoda:

1.) online anketni upitnici uzorak: 561 student iz Pise (od ukupno 55.000 studenata)

i 193 studenta iz Zadra (od ukupno 5.500 students).

2.) 4 fokusne grupe 20 studenata iz Pise

14 studenata iz Zadra

A. Grupa A: studenti koji sebe smatraju strastvenim ili jakim čitateljima (10 studenata u Pisi i

10 u Zadru)

B. Grupa B: studenti koji ne vole čitati (10 studenata u Pisi i 4 u Zadru)

- slab odziv za drugu grupu u Zadru (ne-čitanje je društveno neprihvatljivo?)

REZULTATI ANKETA: RAZVOJ INTERESA ZA ČITANJE

Slika 1. Najjači utjecaji na razvoj interesa za dobrovoljno čitanje

REZULTATI FOKUSNIH GRUPA: RAZVOJ ČITATELJSKIH NAVIKA

Razvoj čitateljskih navika

- Pozitivni utjecaji obiteljskog okruženja; barem jedan član obitelji često čita

- među ne-čitateljima, niti jedan roditelj ne čita knjige ili čita vrlo malo

- Studenti koji vole čitati danas čitaju više nego što su čitali dok su pohađali srednju školu

(dobrovoljno čitanje ih opušta)

- ne-čitatelji iz Pise danas čitaju manje nego što su čitali dok su pohađali srednju školu

(„čitanje je zamorna aktivnost”). U Hrvatskoj, obvezna lektira izaziva averziju prema

čitanju.

- Razlozi za ne-čitanje : nedostatak vremena ili želje za čitanjem; visoko opterećenje

obvezama na studiju, drugi interesi koji imaju viši prioritet. Čitanje je usamljena aktivnost

dok TV, radio, internet i izlasci pružaju zabavu, a zahtijevaju manje truda.

REZULTATI ANKETA: IZBOR MJESTA ZA KUPNJU KNJIGA

Najvažniji faktori koji utječu na odluke studenata o mjestu kupnje knjiga:

1. Mogućnost dodira i prelistavanja knjige (27,5% ukupnog uzorka; 28,3%

talijanskog i 24,9% hrvatskog uzorka)

2. Popusti ili rasprodaje (25,5% sveukupno; 26,0% hrvatskog uzorka i 24,9%

talijanskog uzorka)

3. Raznolikost izbora u trgovinama (23,6%)

REZULTATI ANKETA: IZBOR NASLOVA

Slika 2. Važnost faktora koji utječu na izbor knjige

REZULTATI FOKUSNIH GRUPA: MJESTO KUPNJE I IZBOR NASLOVA

Faktori koji utječu na izbor mjesta kupnje

I. Preferirano mjesto za kupnju je knjižara, zbog raznolikosti izbora i ugodne atmosfere.

Studenti ne vole kupovati knjige u supermarketima, a kada tamo kupuju to čine zbog

niskih cijena.

II. Mnogi ne-čitatelji vole posjećivati knjižare, važno im je uređenje interijera. Neki idu u

knjižare radi druženja.

Faktori koji utječu na izbor naslova

I. Pri odabiru knjiga za kupnju studenti u svim fokusnim grupama tvrde da ne čitaju

recenzije na internetu, već da kupuju knjige na temelju privlačnosti naslova i kratkog

sažetka, prelistavanja knjige, savjeta prijatelja i recenzije od strane autora ili novinara

kojeg smatraju autoritetom.

II. Ne-čitatelji, iako ne vole čitati, često vole kupiti knjige i imati ih u svojoj kućnoj biblioteci.

ZAKLJUČCI

1) Studenti razvijaju čitateljske navike najviše sami, međutim talijanski studenti izrijekom

ukazuju na veliki utjecaj uže i šire obitelji, dok su hrvatski studenti priznali važnost

utjecaja prijatelja i obitelji tek tijekom razgovora u fokusnim grupama.

2) Tri faktora su važna pri izobru mjesta kupnje knjige: mogućnost fizičkog kontakta s

knjigom, cijena i raznolikosti izbora. Fokusne grupe su otkrile da studenti preferiraju

kupovati knjige u knjižarama zbog: raznolikosti izbora, ugodne atmosfere i mogućnosti

druženja koje je toliko važno da čak i studenti koji ne vole čitati rado posjećuju knjižare

radi druženja.

3) Faktori važni za izbor naslova za kupnju su dostupnost sadržaja knjige kroz

prelistavanje stranica, a pogotovo informacije na poleđini knjige. Važni su i savjeti

prijatelja i obitelji. Rezultati anketa i fokusnih grupa pokazuju da studenti smatraju

savjete na internetu manje važnima u usporedbi s recenzijama novinara koje smatraju

autoritetima.

4) Korištenjem obje istraživačke metode, kvantitativne i kvalitativne, došli smo do

potpunijih zaključaka nego da smo koristili samo prvu ili drugu metodu.

REFERENCES

Carr, N. (2010). The Shallows, What the Internet is Doing to Our Brains. New York,

London: W.W. Norton and Company

Clark, C. and K. Rumbold. (2006). Reading for pleasure: A research review. London:

National Literacy Trust. Available from

http://www.literacytrust.org.uk/assets/0000/0562/Reading_pleasure_2006.pdf

Gordon, C. & Lu, Y.L. (2008) "I hate to read, or do I?"• Low achievers and their reading.

School Library Media Research, 11. Available from

http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/aasl/aaslpubsandjournals/slmrb/slmrcontents/volume11/gordon_lu.cfm

Leburić, A., Kamber, I. (2000). Perspectives of focus groups as sociological research

methods. // Zbornik radova Sveučilišta u Zadru, Vol.39(16), pp. 210

LeGoff, J. (1985). Les intellectuels au Moyen Age, Paris : Editions du Seuil.