IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewrazlikovati kvalitativne i kvantitativne metode prikupljanja podataka i njihovu primjenu analizirati utjecaj informacijskih usluga prema različitim

IZVEDBENI PLAN NASTAVEJEDNOPREDMETNOGA STUDIJA

INFORMATOLOGIJEDiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEI. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestarPREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIK

Nositelj predmeta ili izvođač dijela nastaveP V S

Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama 2 2 - 6 doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović, VSIstraživačke metode u informacijskim znanostima

2 1 1 6 doc. dr. sc. Boris Badurina

Principi informacijskog pretraživanja 2-

-2

--

6 prof. dr. sc. Kornelija Petr BalogKristina Feldvari, asistentica

IZBORNI PREDMETInformacija u teoriji 2

---

-1

4 doc. dr. sc. Boris Bosančićdr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica

Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstva

2-

--

-2

6 izv. prof. dr. sc. Zoran VelagićTomislav Jakopec, asistent

Engleski jezik za napredne I - 3 - 3 Mirna Varga, viša predavačicaProjektni menadžment 2 1 - 4 izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić

II. ljetni semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SInformacijsko društvo 2 - 2 6 doc. dr. sc. Boris BadurinaVrednovanje informacijskih usluga 2

--2

--

6 prof. dr. sc. Kornelija Petr Balogdr. sc. Kristina Feldvari, poslijedoktorandica

IZBORNI PREDMETEngleski jezik za napredne II - 3 - 3 Mirna Varga, viša predavačicaUpravljanje promjenama u knjižnicama i informacijskim centrima

11

--

11

6 izv. prof. dr. sc. Gordana Dukićdoc. dr. sc. Maja Krtalić

Baze podataka u društvenim i humanističkim znanostima

-1

-2

--

5 doc. dr. sc. Boris Badurina, nositeljdr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica

Upravljanje zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima

1 - 1 3 doc. dr. sc. Maja Krtalić

Inteligentni sustavi -1

--

-2

4 doc. dr. sc. Maja Krtalić, nositeljicadr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica

Napomena: Minimalno 30 ECTS bodova iz ponude izbornih predmeta u Izvedbenom planu nastave diplomskoga studija Informatologije.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SMODUL I. - KNJIŽNIČARSKITeorija i praksa organizacije informacija 2

--2

--

6 prof. dr. sc. Kornelija Petr BalogKristina Feldvari, asistentica

Marketing knjižničnih proizvoda i usluga 2 2 - 6 izv. prof. dr. sc. Gordana DukićPilot projekt - 4 - 8 doc. dr. sc. Maja Krtalić, nositeljica

MODUL II. – NAKADNIČKO-KNJIŽARSKIUpravljanje u nakladništvu i knjižarstvu 2

--2

--

6 izv. prof. dr. sc. Zoran Velagićdr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica

Marketing u nakladništvu i knjižarstvu 2-

-2

--

6 izv. prof. dr. sc. Gordna Dukićdr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica

Pilot projekt - 4 - 8 doc. dr. sc. Maja Krtalić, nositeljica

IZBORNI PREDMETI*Engleski jezik za napredne I - 4 - 3 Mirna Varga, viša predavačicaArhitektura knjižnica 1

--2

-2

6 prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, VSDarko Lacović, asistent

Informacijska politika i tehnološke promjene

-1

--

-2

5 doc. dr. sc. Boris Badurina, nositeljdr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica


2-

--

-2

6 izv. prof. dr. sc. Zoran VelagićTomislav Jakopec, asistent

Čuvanje i zaštita elektroničkih dokumenata 1-

11

--

5 doc. dr. sc. Boris Bosančićdoc. dr. sc. Maja Krtalić

Napomene: Studenti mogu birati i izborne predmete iz ponude na I. godini diplomskoga studijaStudenti odrađuju 4 sata pilot projekta tjedno pod stručnim vodstvom mentora s Odsjeka za Informacijske znanosti u skladu sa Studijskim programom studija informatologije.Minimalno 10 ECTS bodova iz ponude izbornih predmeta u Izvedbenom planu nastave diplomskoga studija Informatologije.

IV. ljetni semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS Nositelj predmeta ili izvođač dijela nastaveP V S

DIPLOMSKI RAD 30

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 6Broj sati nastave (P+V+S) 2+2+0

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović, VS -

prema rasporedu konzultacija u

semestru- -

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović, VS -


semestru- -

OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Teorijsko-metodološka ishodišta izgradnje i upravljanja knjižničnim zbirkama (polazišta, terminološka pitanja, teorije selekcije); utjecaj ICT-a na izgradnju i upravljanje zbirkama; upravljanje zbirkama, planiranje, suradnja i dioba izvora, integracija elektroničkih izvora u programe izgradnje zbirki, upravljanje proračunom, licenciranje, konzorciji; vrednovanje cjelokupna procesa upravljanja zbirkama i njegovih posebnih elemenata; istraživanja potreba korisnika; pristup informacijama, etički aspekti izgradnje i upravljanja zbirkama; usporedne analize upravljanja zbirkama u odnosu na nove pristupe i metode. Suradnja s nakladnicima i dobavljačima knjižne i neknjižne građe; razumijevanje konteksta nakladničke i knjižarske ponude sa stajališta knjižnično-informacijskih stručnjaka; razumijevanje potreba knjižnica i srodnih ustanova prilikom izgradnje zbirki iz motrišta nakladnika i knjižara.

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- primjenjivati kriterije za selekciju raznolikih informacijskih izvora- samostalno primjenjivati kriterije i metode vrednovanja različitih informacijskih izvora- planirati i provoditi pročišćavanje zbirki- samostalno izraditi smjernice za izgradnju zbirki

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -zadaci s vježbi 1 20%završni pismeni ispit 3 70%završni usmeni ispit 0,5 10%

Ukupno 6 100 %Način oblikovanja konačne ocjene

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova (minimalno 55% ocjene na pismenom ispitu).Student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: 140 bodova za završni pismeni ispit i 40 bodova za zadatke na vježbama. Na usmenom ispitu studenti mogu ostvariti maksimalno 20 ocjenskih bodova. Elementi vrednovanja usmenog ispita su sljedeći: poznavanje osnovnih koncepata i literature (maksimalno 4 boda), jasno i koherentno predstavljanje sadržaja (maksimalno 4 boda), razumijevanje sadržaja (maksimalno 4 boda), samostalno zaključivanje (maksimalno 4 boda) te primjena stečenih znanja (maksimalno 4 boda).Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) mora na vrijeme predati sve zadatke s vježbi. Studenti koji to ne učine dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij. Plagiranje zadataka na vježbama kažnjava se s 0 ocjenskih bodova, a prepisivanje tijekom ispita se kažnjava oduzimanjem ispita, dobivanjem 0 ocjenskih bodova te pokretanjem stegovnog postupka.

LITERATURAObvezna literatura

1. Clayton, P. ; G. E. Gorman. Managing information resources in libraries: collection management in theory and practice. London : Library Association Publishing, 2001. (Odabrana poglavlja)

2. Evans, G. E.; Saponaro, M. Z. Developing Library and Information Center Collections. 5th ed. Westport ; London : Libraries Unlimited, 2005. (Odabrana poglavlja)

3. Guide to library user needs assessment for integrated information resource management and collection development. / edited by D. Biblarz, S. Bosch, Ch. Sugnet. Lanham, Md. : Scarecrow Press, 2001.

4. Horvat, A.; D. Živković. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. (Odabrana poglavlja)

5. Johnson, P. Fundamentals of collection development and management. / Chicago : American Library Association, 2004. (Odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

1. Ammerman, J. Collection Development and the value of the library. URL: http://dcommon.bu.edu/xmlui/bitstream/handle/2144/1397/CollectDevPaper.pdf?sequence=1

2. Aparac-Jelušić, T.; M. Dragija. Pristup i metodologija istraživanja kvalitete zbirki u knjižnicama visokih učilišta. // Glasnik društva bibliotekara Split. 7(2000), str. 162-188.

3. Brock Enger, K. Using citation analysis to develop core book collections in academic libraries. // Library & Information Science Research. 31(2009), str. 107-112.

4. CILIP. E-book Acquisition and Lending Briefing: Public, Academic and Research Libraries, 2012. URL: http://www.cilip.org.uk/sites/default/files/documents/Ebook%20Acquisition%20and%20Lending%20Briefing%20July%202013_0.pdf

5. Eblida. Licencing digital resources, 2001. URL: http://www.eblida.org/uploads/Pitfalls_web.pdf 6. Golomb, L. Collecting Poetry for the Academic Library: An Evaluation of Poetry Prizes as Selection

Tools. The journal of academic librarianship. 37, 3(2011), str. 207-214.7. Golubović, V. Međuknjižnična posudba: standardizirani postupci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske.

54, 3(2011), str. 147-165. 8. IFLA. Key Issues for E-Resource Collection Development: A Guide for Libraries, 2012. URL: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ 9. Lee, H. The concept of collection from the users' perspective. // The library quarterly. 75, 1(2005),

str. 67-85.10. Leonhardt, Thomas. The gifts and exchange function in ARL libraries : now and tomorrow.// Library Acquisitions : Practice & Theory. 21, 2(1997), str. 141-149.

http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/

http://www.eblida.org/uploads/Pitfalls_web.pdf

http://www.cilip.org.uk/sites/default/files/documents/Ebook%20Acquisition%20and%20Lending%20Briefing%20July%202013_0.pdf

http://www.cilip.org.uk/sites/default/files/documents/Ebook%20Acquisition%20and%20Lending%20Briefing%20July%202013_0.pdf

http://dcommon.bu.edu/xmlui/bitstream/handle/2144/1397/CollectDevPaper.pdf?sequence=1

11. Lewis, Janice S. An assessment of publisher quality by political science librarians. //College & Research Libraries. 61, 4(2000), str. 313-323. 12. Martek, A. Konzorcijska nabava u Hrvatskoj : stanje i perspektive. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske.

54, 3(2011), str. 79-94. 13. Nebesny, T. Otkup knjiga kao način nabave u knjižnicama. URL:

http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/nebesny_otkup.htm 14. Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe NN 21/02. URL:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308262.html 15. Stojanovski, J. E-časopisi: Izdavači, knjižnice i trendovi. // Kem. Ind. 53, 10 (2004), str. 460-461.

URL: http://www.academia.edu/1045692/E-casopisi_izdavaci_knji_nice_i_trendovi

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Istraživačke metode u informacijskim znanostima





doc. dr. sc. Boris Badurina 81


semestru4696 [email protected]






Upoznavanje s konceptima i terminologijom empirijskih metoda koje se rabe u znanosti, s naglaskom na istraživanjima i primjeni znanstvenih metoda u informacijskim znanostima. Planiranje, oblikovanje i provedba znanstvenog istraživanja općenito, te specifičnosti istraživanja u informacijskim znanostima.Pregled razvoja istraživanja u polju informacijskih znanosti. Uloga Čikaške škole. CRUS-ova istraživanja; Cranfild projekt; finska škola, istraživanja o digitalnim knjižnicama i dr.; rezultati i kritike. Vrste istraživanja u informacijskim znanostima i opis njihovih osobitosti. Istraživačke metode; kvalitativna istraživanja. Predmet istraživanja. Postavljanje istraživanja, odabir odgovarajućih znanstvenih metoda. Obrada i predstavljanje rezultata. Pregled odabranih eksperimentalnih istraživanja, primijenjenog dizajna i kvalitativnih metoda. Kvalitativne znanstvene metode u istraživanjima korisnika i korištenja. Na seminarima se studenti upoznaju s najznačajnijim časopisima koji donose rezultate istraživačkih projekata u informacijskim znanostima, s metodološkim radovima i ponuđenim pristupima, te s temeljnim teorijama na koje se oslanjaju istraživanja u informacijskim znanostima.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznati odgovarajuće znanstvenoistraživačke metode i tehnike,- primijeniti odgovarajuće znanstvenoistraživačke metode i tehnike,- primijeniti odgovarajuće statističke metode obrade podataka- primijeniti statističke programske paketeOblici nastave X predavanja terenska nastava

http://www.academia.edu/1045692/E-casopisi_izdavaci_knji_nice_i_trendovi

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308262.html

http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/nebesny_otkup.htm

X vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij


Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -kontinuirano praćenje 1,35 30%seminarski rad 1,35 30%završni pismeni ispit 1,8 40%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: Kontinuirano praćenje: 60, Seminarski rad: 60, Završni pismeni ispit: 80.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-124 ocjenskih bodova (55%-62,5%) = dovoljan (2), 125-159 ocjenskih bodova (62,5%-80%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-90%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati.


1. Busha. Charles H; Stephen P. Harter. Research methods in librarianship : techniques and interpretation. New York etc. : Academic Press, 1980.

2. Halmi, A. Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima. Zagreb : Alinea, 1999. 3. Patton, M. Q. Qualitative evaluation and research methods. 2nd ed. Newbury Park etc. : Sage

Publications, 1990.4. Powel, R. R. ; L. S. Connaway. Basic research methods for librarians. 4th ed. Westport, Con. :

Libraries Unlimited, 2004.

Dopunska literatura

1. Eldredge J.D. Inventory of research methods for librarianship and informatics. // Journal of the Medical Library Association. 92, 1(2004)

2. Hernon, P. Statistics: a component of the research process. Norwood, N.J. : Ablex, 1994. 3. Leedy, P. D. ; J. Ellis Ormrod. Practical research: Planning and design. 8th ed. Upper

Saddle River, NJ : Merrill Prentice Hall, 2005.4. Library and information science research: perspectives and strategies for improvement. /

eds. McClure, Charles R. ; P. Hernon. Norwood, N. J. : Ablex Publishing Corporation, 1991.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Principi informacijskog pretraživanja





prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog 29







Kristina Feldvari, asistentica 29




Osnovni pojmovi, definicije i povijesne faze razvoja sustava za pretraživanje (information retrieval). Teorijska ishodišta sustava za označivanje i pretraživanje informacija. Lingvistički i semantički aspekti pretraživanja. Semantike – relacijska, referencijalna i dr. Pristupi pretraživanju bibliografskih baza i baza s cjelovitim tekstom. Osnovna obilježja i razvoj prije i poslije koordinantnog označivanja. Sustavi sa slobodnim i kontroliranim označivanjem. Ključne riječi, kontrola rječnika. Metode i postupci kontroliranja rječnika. Deskriptorski sustavi. Normativna kontrola. Evaluacija sustava za označivanje: odaziv, preciznost, relevantnost, pertinentnost. Cranfield testovi. Efektivnost i efikasnost sustava za pretraživanje. Osnovni pojmovi računalnog pretraživanja: pretraživanje i pregledavanje. Konvencionalni računalni sustavi za pretraživanje: pretraživanja s pomoću obrnutih kazala; stop liste; krnjenje pojmova. Automatsko predmetno označivanje. Sustavi za obradu teksta, označivanje i pretraživanje; sustavi temeljeni na bazama znanja iz odgovarajućih područja. Pristupi, metode i tehnike pretraživanja i pronalaženja mrežnih informacija, s posebnim osvrtom na Internet. Razvoj i vrste pretraživača. Postojeci sustavi i pravilnici za predmetno označivanje. Predmetni katalog u računalnom okruženju.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- identificirati i tumačiti faze razvoja sustava za pretraživanje - provoditi složene informacijske intervjue- provoditi napredno pretraživanje- samostalno pretraživati bibliografske baze - samostalno pretraživati baze s cjelovitim tekstom - vrednovati informacijsko pretraživanje sa stajališta informacijskih stručnjaka- vrednovati informacijsko pretraživanje sa stajališta korisnika

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,4 -kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,5 10%zadaci na predavanjima 0,7 15%zadaci na vježbama 1,4 30%kontinuirano provjeravanje znanja 2 45%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 20, zadaci na predavanjima: 30, zadaci na vježbama: 60, kontinuirano provjeravanje znanja: 90..Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje, zadaci na predavanjima i zadaci na vježbama ostvario je minimalno 55 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Principi informacijskog pretraživanja.


1. Baeza-Yates, R. ; Ribeiro_neto, B. Modern information retrieval. New York : ACM Press ; Harlow : Addison-Wesley, 1999.

2. Bates, M. J. Indexing and access for digital libraries and the Internet : human, database, and domain factors. // Journal of American Society for Information Science 49, 13(1998), 1185-1205.

3. Manning, C. D. ; Raghavan, P. ; Schuetze, H. Introduction to information retrieval. New York : CUP, 2008.

4. Resnikoff, H. L.; Dolby, J. L. Access: a study of information storage and retrieval with emphasis on library information systems: final report. Washington, DC: U. S. Department of Health, Education, and Welfare, Office of Education, Bureau of Research, 1972.

5. Rijsbergen, C. J. van. Information retrieval. 1979. 2nd ed. [Dostupno na: http://www.dcs.gla.ac.uk/Keith/Preface.html]

6. Rowley, J. ; Farrow, J. Organizing knowledge : an introduction to managing access to information. Aldershot : Ashgate, 2000.

7. Savolainen, Reijo. Everyday Life Information Seeking. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. CRC Press, 2012. Str. 1780-1789.

8. Wilson, T.D. (2000). Human information behaviour. // Informing Science 3, 2(2000), 49-55. http://inform.nu/Articles/Vol3/v3n2p49-56.pdf

Članci: 1. Bates, M. The design of browsing and berrypicking techniques for the online search interface. //

Online Review 13, 5(1989), 407-424. 2. Bates, M. Toward an integrated model of information seeking and searching : keynote address.

// Fourth international conference on Information Needs, Seeking and Use in Different Contexts, Lisbon, Portugal, September 11, 2002. http://www.gseis.ucla.edu/

http://www.gseis.ucla.edu/

http://inform.nu/Articles/Vol3/v3n2p49-56.pdf

http://www.dcs.gla.ac.uk/Keith/Preface.html

3. Beall, J. The weaknesses of full-text searching. // Journal of Academic Librarianship 34, 5(2008), 438-444.

4. Brophy, J. ; Bawden, D. Is Google enough? : comparison of an internet search engine with academic library resources. // Aslib Proceedings New Information Perspectives 57, 6(2005),498-512.

5. Bush, V. As we may think… // The Atlantic Monthly (July 1945). Dostupno na: http://adammikeal.com/courses/chi/files/jan26.bush.pdf.

6. Devine, J. ; Sider, F. S. Beyond Google: the invisible Web in the academic library. // The Journal of Academic Librarianship 30, 4(2004), 265-269.

7. Dubin, D. The most influental paper Gerard Salton never wrote. // Library Trends 52, 4(Spring 2004), 748-764.

8. Fidel, R. Searcher’s selection of search keys: II. Controlled vocabulary or free-text searching. // Journal of the American Society for Information Science 42, 7(1991), str. 501-514.

9. Greenberg, J. User comprehension and searching with information retrieval thesauri. // Cataloging & Classification Quarterly 37, 3(2004), 103-120.

10. Kuhlthau, C. C. Inside the search process: information seeking from the user’s perspective. // Journal of the American Society for Information Science 42, 5(1990), 361–371.

11. Liddy, L. How a search engine works. // Web of deception: misinformation on the Internet. / A. P. Mintz (Ed.). Medford, NJ: CyberAge Books, 2002. (Ch. 10, pp. 197 --208).

12. Marchionini G. Human–information interaction research and development. // Library & Information Science Research 30, 3(2008), 165–174.

13. Pullum, G. K. Great Eskimo vocabulary hoax. Dostupno na: http://users.utu.fi/freder/Pullum-Eskimo-VocabHoax.pdf

14. Saračević, T. Relevantnost i kako se istraživala. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 1-2 (2007),

1-26.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Informacija u teoriji





doc. dr. sc. Boris Bosančić 81







dr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica

81prema rasporedu

konzultacija u semestru

4695 [email protected]


http://users.utu.fi/freder/Pullum-Eskimo-VocabHoax.pdf









http://adammikeal.com/courses/chi/files/jan26.bush.pdf

1. Povijesni pregled razvoja pojma informacije. Telegraf. Morseova abeceda. Diferencijalni i analitički stroj C. Babbagea. Informatičko doba. Povijesni pregled razvoja informacijskih teorija.

2. Opći pogledi na pojam informacije. Informacija-kao-proces, informacija-kao-znanje i informacija-kao-stvar (M. Buckland). Informacija kao realnost, informacija kao opis realnosti, informacija za potrebe realnosti (L. Floridi). Nemogućnosti definiranja informacije (R. Capurro). Pregled postojećih definicija pojma informacije.

3. Vrste informacija. Informacija u prirodi. Informacija u društvu. Informacija kao realnost ili kao koncept. Informacija kao struktura ili kao svojstvo.

4. Semiotički i strukturalistički aspekti informacije: znakovi, simboli i strukture svijeta.5. Filozofija informacije. Filozofija informacije L. Floridija. Epistemologija i informacija. Koncept

informacije F. Dretskea. 6. Odnos podatka, informacije i znanja. DIKW (Data-Information-Knowledge-Wisdom) hijerarhija. 7. Informacijske teorije. Matematička teorija komunikacije (C. Shannon & W. Weaver) ili statistička

teorija informacije. Semantička teorija informacije. Algoritamska teorija informacije. Dinamička teorija informacije: informacijski tok i relativnost informacije u odnosu na pozadinsko znanje. Pragmatična teorija informacije: informacija u ekonomiji. Biološka teorija informacija: informacija u biologiji. Kvantna teorija informacija: kvantna teorija i kvantna računala. Opća teorija informacije (M. Burgin).

8. Informacijska ontologija: osnovna svojstva informacije u formi ontoloških principa. 9. Informacijska aksiologija: načini mjerenja informacije.10. Pojam informacije u okruženju informacijskih ustanova: primjeri. Operacije s informacijama:

informiranje, procesuiranje informacija, uporaba informacija.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razumjeti teorijske postavke u vezi pojma informacije s povijesnoga, jezičnoga, filozofskoga,

društvenoga i tehničkog aspekta.- definirati pojam informacije i srodne pojmove podatka i znanja- objasniti osnovne postavke postojećih informacijskih teorija.- usvojiti načine razlikovanja pojma informacije i srodnih pojmova podatka i znanja kroz njihovu

odgovarajuću uporabu u okruženju informacijskih ustanova.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeniaktivnost na nastavi 1,10 -seminarski rad 1,10pismeni ispit 1,10usmeni ispit 0,70

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: seminarski rad: 80, pismeni ispit: 80, usmeni ispit: 40.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih

bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).



1. Aparac-Gazivoda, T. Teorijske osnove knjižnične znanosti. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1993.

2. Bates, M. J. Information. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. / ed. M. J. Bates i M. N. Maack. 3rd edition. [s. l.]:Taylor & Francis, 2009. Str. 2347-2361

3. Bawden, D.; Robinson L. Introduction to Information science. London: Facet Publishing, 2012.4. Burgin, M. Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification. New Jersey : World

Scientific, 2010.5. Cappuro, R.; Hjørland, B. The concept of information. // Annual Review of Information Science and

Technology. / ed. B. Cronin, 37 (2003), str. 343-411. URL: http://www.capurro.de/infoconcept.html (2014-02-20)

6. Dretske, F. I. Epistemology and information. // Handbook of the Philosophy of Science. / Philosophy of Information, eds. Pieter Adriaans and Johan van Benthem, 2008.

7. Floridi, L. Information: a very short introduction. Oxford : Oxford University Press, 2010.8. Floridi, L. Semantic conceptions of information. // The Stanford Encyclopedia of Philosophy. / ed.

Edward N. Zalta. URL: http://plato.stanford.edu/archives/spr2011/entries/information-semantic/ (2013-08-25)

9. Tuđman, M. Teorija informacijskih znanosti. Zagreb: Informator, 1986.

Dopunska literatura

1. Adriaans, P. Philosophy of Information: Concepts and History. // Handbook of the Philosophy of Science. / Philosophy of Information, eds. Pieter Adriaans and Johan van Benthem, 2008.

2. Barwise, J.; Seligman, J. Information flow : the logic of distributed systems. Cambridge New York: Cambridge University Press, 1997.

3. Buckland, M. Information and information systems. Westport, Connecticut, London: Praeger, 1991.4. Dretske, F. I. Knowledge and the flow of information. Cambridge: MIT Press, 1981.5. Gleick, James. The information : a history, a theory, a flood. New York: Pantheon Books, 2011.6. Godfrey-Smith, P.; Sterelny, K. Biological Information. // The Stanford Encyclopedia of

Philosophy. / ed. Edward N. Zalta. 2011. URL: http://plato.stanford.edu/archives/spr2011/entries/information-biological/ .

7. Popper, K. Objective knowledge; an evolutionary approach. Oxford: Clarendon Press, 1972.8. Zins, C. Conceptual approaches for defining data, information, and knowledge. // Journal of the

American Society for Information Science and Technology, 58, 4(2007), 479–493.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstva





http://plato.stanford.edu/archives/spr2011/entries/information-biological/

http://plato.stanford.edu/archives/spr2011/entries/information-semantic/

http://www.capurro.de/infoconcept.html

izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić 92




izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić

92 prema rasporedu konzultacija u

semestru


Tomislav Jakopec, asistent


semestru



Ovaj predmet upoznaje studente s idejnim i kulturološkim premisama nakladništva i knjižarstva u zemljama srednje i jugoistočne Europe tijekom 20. i početkom 21. Posebno se obrađuju teme, veze i odnosi Hrvatske i susjednih zemalja, kao tranzicijskih zemalja koje se prilagođuju europskome zakonodavstvu i tržišnoj orijentaciji. Poseban naglasak bit će na suvremenim teorijskim trendovima i aktualnoj praksi u nakladništvu i knjižarstvu, osobito u odnosu na otvorene arhive, ulogu ‘collecting societies’ i sl. Studenti će na osnovi preporučene literature istraživati modele prilagodbe i uspoređivati ih u odnosu na smjernice Međunarodne udruge nakladnika (IPA) i praktična rješenja u dvjema sredinama.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati utjecaj osnovnih ideoloških tendencija, posebice u 20. stoljeću, na nakladništvo i knjižarstvo- definirati društveno-ekonomske promjene koje su utjecale i utječu na ulogu knjige u društvu- analizirati suvremene nakladničke trendove, kao što je internacionalizacija nakladništva, korporativna

prodaja, globalizacija i sl.- opisati i argumentirati kulturološke posljedice elektroničkih inačica knjige- razlikovati primjenu suvremenih tehnologija na različita nakladnička područja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,00kontinuirano praćenje (konzultacije, zadaće)

0,50

kontinuirana provjera znanja 1,50seminarski rad (aktivnost, prezentacija) 1,00završni usmeni ispit 2,00

Ukupno 6Način oblikovanja konačne ocjene

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje


1. Eisenstein, E. The printing press as an agent of change. Cambridge: Cambridge University Press, 1997.

2. Manguel, A. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2001.3. Stipčević, A. Socijalna povijest knjige u Hrvata. Zagreb: Školska knjiga, 2004

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik za napredne I





Mirna Varga, viša predavačica 61








Kolegij omogućuje studentima daljnje sustavno usavršavanje svih jezičnih vještina na naprednom stupnju učenja (C1). Potiče se rad na autentičnim materijalima (ulomci iz književnih djela, dijelovi iz različitih recentnih udžbenika, ulomci iz popularno znanstvenih časopisa, audio i video zapisi te ostali internetski izvori) kako bi se studentima omogućilo razvijanje jezičnih vještina na naprednom stupnju učenja. Vještina slušanja razvija se izlaganjem dužim te često strukturno i jezično zahtjevnijim audio i video zapisima o recentnim svjetskim i lokalnim događajima kao i akademskim temama. Razvijaju se vještine čitanja i kritičkog mišljenja u skladu s interesima studenata i predmetima njihovog studija. Studente se potiče na razvijanje koherentne argumentacije kao i na razvijanje prezentacijskih vještina u akademskom kontekstu. Također se potiče razvijanje vještina pisanja različitih tekstnih vrsta pri čemu se naglasak stavlja na obilježjima različitih registara (službena pisma, kritički osvrt na film, književno djelo i sl.).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- moći razumjeti duži autentični audio i/ili video govor opće i/ili akademske tematike- moći razumjeti duže tekstove koji se odnose na svakodnevnu i/ili akademsku tematiku - znati usmeno i pismeno sažeti duže tekstove- moći se tečno izraziti rabeći vokabular na vrlo visokom stupnju učenja- moći razložiti vlastitu argumentaciju te se spontano uključiti u raspravu- moći napisati dobro strukturiran, logički koherentan i argumentiran tekst o različitim temama na

naprednom stupnju učenja- moći održati izlaganje na odabranu temu

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno × usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75kontinuirana provjera znanja 1,80usmeni ispit 0,45

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneKontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, sustavno praćenje preporučene literature, vlastiti prinos) izvršavanja postavljenih zadataka. Elementi praćenja i provjeravanja uz udio u ocjeni su:

Elementi praćenja i provjeravanja: Udio u ocjeni:o kontinuirano praćenje uz povjeravanje znanja (pismeni kolokviji) 70%o završni usmeni ispit 30%

Iz svih elemenata praćenja student može ostvariti maksimalno 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%-69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80%-89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjea) Studenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati.b) Studenti su obvezni donositi nastavne materijale na nastavu


Nastavni materijali sastoje se od odabranih dijelova iz recentnih stranih udžbenika, književnih ulomaka, gramatičkih vježbenica, vježbenica za razvijanje vokabulara na naprednom stupnju učenja, dnevnog tiska i ostalih relevantnih internetskih izvora.

Dopunska literatura

Odabrani dijelovi u:1. Harrison, Mark, New Proficiency Testbuilder, (Macmillan Publishers, 2002).2. Hewings, Martin, Advanced Grammar in Use, A Self-Study Reference and Practice Book for Advanced Learners of English (Cambridge University Press, 2005).3. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. Advanced Exercises in Practical English Grammar, Bd 1 (Oxford University Press, 1996).4. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. Advanced Exercises in Practical English Grammar, Bd 2 (Oxford University Press, 1998).5. McCarthy, Michael and O'Dell, Felicity, English Vocabulary in Use (Advanced), (Cambridge University Press, 2002).6. McCarthy, Michael and O'Dell, Felicity, English Vocabulary in Use (Upper-intermediate & Advanced), (Cambridge University Press, 1994).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Projektni menadžment





izv. prof. dr. sc. Gordna Dukić 8




izv. prof. dr. sc. Gordna Dukić 8




Uvod u projektni menadžment. Pojam, bitna obilježja i vrste projekta. Pojam i povijest projektnog menadžmenta. Životni ciklus projekta. Projektna okolina. Strategija i projektni menadžment. Projekt u nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti. Projekt u knjižničarskoj djelatnosti. Projekt u arhivskoj i muzejskoj djelatnosti.Sudionici projekta. Projektni menadžer. Projektni tim. Interesno-utjecajne skupine.Projekt i organizacijska struktura. Projekt u funkcijskoj organizacijskoj strukturi. Projektna organizacijska struktura. Projekt u matričnoj organizacijskoj strukturi.Faze projekta. Početna faza. Faza implementacije projekta. Završna faza projekta.Metode i aplikacije za upravljanje projektima. Gantogrami. Metode mrežnog programiranja (CPM i PERT). Microsoft Project.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznati probleme i poslovne aktivnosti koje zahtijevaju projektni pristup,- dizajnirati, implementirati i evaluirati projekt u arhivskoj, muzejskoj, knjižarskoj, knjižničnoj i

nakladničkoj djelatnosti,- koristiti metode i aplikacije mrežnog programiranja

Oblici nastave





Elementi praćenjya i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,08aktivnost u nastavi 0,25projekt 0,75pismeni ispit 1,92

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Na kolegiju student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu potrebno je minimalno 110 ocjenskih bodova, odnosno 55%.Maksimalni broj ocjenskih bodova koje studenti mogu ostvariti za pojedine elemente praćenja i provjeravanja iznosi: kontinuirano provjeravanje znanja (dva kolokvija) ili završni pismeni ispit: 140 bodova, izrada samostalnih zadataka: 60 bodovaPretvaranje ocjenskih bodova u ocjenu vrši se prema sljedećoj skali: 110-124 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 125-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje i aktivnost na nastavi. Polaganje dva kolokvija ili pismenog ispita. Izrada samostalnih zadataka (projekt).


1. Carpenter, Julie: Project Management in Libraries, Archives and Museums: Working with government and other external partners, Chandos Publishing, Witney, 2011.

2. Omazić, M.A., Baljkas, S.: Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura

1. Barković, D.: Operacijska istraživanja, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, 2001.

2. Chatfield, C., Johnson, T.: Microsoft Project 2010 Step by Step, Microsoft Press, Redmond, 2010.3. Hauc, A.: Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb, 2007.4. Zekić, Z.: Projektni menadžment - upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski fakultet u Rijeci,

Rijeka, 2010.5. Wills, K.R.: Essential Project Management Skills, CRC Press, Boca Raton, 2010.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Informacijsko društvo



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar










Sadržaj ovog predmeta treba studentima ponudi teorijski okvir za razumijevanje sustava za prijenos znanja i informacija u društvu. Studentima se ukazuje na različite interpretacije osnovnih pojmova i terminološkog aparata koji se koristi u razmatranjima socioloških aspekata informacijskih znanosti poput: informacija, znanje, pertinentnost, komunikacija, konvergencija i dr. Tumače se teorijski okviri sustava za prijenos znanja u rasponu od oralnog komuniciranja do globalnog informacijskog povezivanja. Predmet je zamišljen tako da studentima omogući razumijevanje razvitka osnovnih trendova koji su temelj promišljanja informacijskog društva poput: digitalne podjele, disintermedijacije, globalnog informacijskog povezivanja, ekonomike informacija, hakerskog pokreta, odnosa različitih nositelja informacija, kompleksa multimedije i slično. Na seminarima studenti se upoznaju s radovima najznačajnijih teoretičara poput Bella, Neisbitta, McLuhana, Castellsa, F. Webbera, Lessinga i dr.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- tumačiti uzroke i posljedice promjena u obrascima komuniciranja - kritički ocjenjivati utjecaja tehnologije na razvoj komuniciranja u društvu - samostalno analizirati osnovna obilježja značajnijih razdoblja u razvoju informacijskog društva u

drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća- kritički ocjenjivati prednosti i nedostatke uporabe raznih medija i pomagala u komunikacijskim

procesima- analizirati i argumentirano interpretirati odabranu literaturu kako bi usavršili vlastitu sposobnost

razumijevanja i interpretacije teksta.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -grupna seminarska izlaganja 0,9 20%seminarski rad 0,9 20%kolokviji 1,35 30%završni pismeni ispit 1,35 30%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 120 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: Grupna seminarska izlaganja: 40, Seminarski rad: 40, Kolokviji: 60, Završni pismeni ispit: 60.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 120-139 ocjenskih bodova (60%-70%) = dovoljan (2), 140-159 ocjenskih bodova (70%-80%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-90%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).



1. Cifrić, I. Moderno društvo i svjetski etos. Zagreb : Razvoj i okoliš, 2000.2. Feather, J. The information society: A study of continuity and change. 4th ed. London : Facet,

2004.3. Katunarić, V. Informacijsko doba i homofilija: rasprava o doprinosu sociologije mreža. // Revija za

sociologiju 30, 1/2(1994), str. 65-80. 4. Kiberprostor, kibertijela i cyberpunk. / uredili M. Fearthestone i R. Burrows. Zagreb : Jasenski i

Turk, 2001.5. Martin, W. The Global Information Society. Aldershot, Brookfield : Aslib, Gover, 1995.6. Webster, F. Theories of the Information Society. London; New York : Routledge, 1995.7. Meadows, J. Understanding information. Muenchen : KG Saur, 2001. Dopunska literatura

1. Afrić, V. Informacijske tehnologije i društvo. // Zbornik radova «Težakovi dani». / urednici S. Tkalac , J. Lasić-Lazić. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. Str. 7-19.

2. Cifrić, I. Učinci znanstvenog i tehnološkog razvoja: scenarij 2025. // Informatologia, 31, 1-2(1998)3. Chaunu, P. Vrijeme reformi. Antibarbarus : Zagreb, 2002.4. Handeln im Netz: Bereichsethiken und Jugendschutz im Internet. / hrsg. Hausmanninger, T.

Wilhelm Fink Verlag, 2003. (Schriftenreihe des ICIE, Band 2)5. Levy, P. L'intelligence collective. La Decouverte : Paris, 1997.6. Rifkin, J. Biotehnološko stoljeće. Zagreb : Naklada Jasenski i Turk, 1999.7. Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj. /priredili M. Meštrović i A. Štulhofer). Zagreb :

Hrvatsko sociološko društvo, 1998.8. Sturges, P. Public Internet access in libraries and information services. London : Facet, 2002.9. Webster, F. Information: a sceptical account. // Advances in Librarianship. 24, (2000), str. 1-23.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Vrednovanje informacijskih usluga












dr. sc. Kristina Feldvari, poslijedoktorandica 29




Informacijske usluge u okruženju klasičnih ponuditelja informacija (knjižnice, arhivi, dokumentacijski

centri i sl.) te mrežnome okruženju. Pristupi vrednovanju, trendovi, kriteriji i pomagala. Vrednovanje kao element upravljanja.Statistika i njezina primjena u informacijskim ustanovama.Čimbenici koji pridonose važnosti vrednovanja informacijskih službi i usluga danas; Usporedba pristupa (rani priručnici vs. današnji pristupi); Terminologija; Koncept kvalitete; Novi pristupi mjerenju uspješnosti (nagrade kvalitete, benchmarking, Total Quality Management); Zadovoljstvo (SERVQUAL, LibQUAL) i iščekivanja korisnika i njihova važnost za mjerenje uspješnosti poslovanja; Pokazatelji uspješnosti; Mjerenje uspješnosti u elektroničkom okruženju; Učinkovitost i uspješnost; Krajnji učinci informacijskih službi i usluga (outcomes); Metode i tehnike prikupljanja podataka; Interpretacija podataka.Posebni osvrt i naglasak na učinke informacijskih usluga prema različitom tipu informacijskih ustanova, te na pojedina pitanja poput važnosti i uloge zadovoljstva korisnika, ili vrijednosti usluga u procesu vrednovanja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- usporediti i razlikovati metodologije i pravce vrednovanja informacijskih usluga- samostalno odabrati metode i postupke vrednovanja- razlikovati kvalitativne i kvantitativne metode prikupljanja podataka i njihovu primjenu- analizirati utjecaj informacijskih usluga prema različitim tipovima informacijskih ustanova- tumačiti ulogu i važnost korisničkih potreba i/ili vrijednost usluga u procesu vrednovanja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,4 -zontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,6 12%zadaci na predavanjima 0,6 13%zadaci na vježbama 1,4 30%kontinuirano provjeravanje znanja 2 45%

Ukupno 6 100Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 24, zadaci na predavanjima: 26, zadaci na vježbama: 60, kontinuirano provjeravanje znanja: 90.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje, zadaci na predavanjima i zadaci na vježbama ostvario je minimalno 55 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Vrednovanje informacijskih usluga.


1. Hernon, P.; Altman, E. Assessing service quality: satisfying the expectations of library customers. Chicago, London : ALA, 1998.

2. Hernon, P.; Whitman, J. R. Delivering satisfaction and service quality: a customer-based approach for libraries. Chicago ; London : ALA, 2001.

3. Kaarst-Brown, M. L., Nicholson, S., Dran, G. M. von, Stanton, J. M. Organizational cultures of libraries as a strategic resource. // Library Trends 53,2(2004), str. 33-53.

4. Petr Balog, K. Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama. Osijek : Filozofski fakultet, 2010.

5. Poll, R.; Boekhorst, P. te. Measuring quality: performance measurement in libraries. 2nd revised ed. München : Saur, 2007.

6. Shaping outcomes : making a difference in libraries and museums. 2006. Dostupno na: http://www.shapingoutcomes.org/course/index.htm (2013-02-25)

7. Upute za izradbu smjernica za izgradnju knjižnične zbirke primjenom modela Conspectus. // Darovi za zbirke : smjernice za knjižnice / [s engleskog prevela Jelica Leščić]. Upute za izradbu smjernica za izgradnju knjižnične zbirke primjenom modela Conspectus / [s engleskog prevele Jelica Leščić i Zagorka Majstorović]. Međunarodna posudba i dostava dokumenta : načela i smjernice za postupanje / [s engleskog prevela Jelica Leščić]. Model nacionalnog pravilnika za međuknjižničnu posudbu / [s engleskoga prevela Vesna Golubović]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 33-45.

Dopunska literatura

1. Calvert, P. J. International variations in measuring customer expectations. // Library Trends 49, 4(2001), str. 732-757.

2. Cook, C.; Heath, F. M. Users' perceptions of library service quality : a LibQUAL+ qualitative study. // Library Trends 49, 4(Spring 2001), str. 548-584.

3. Dugan, R. E,; Hernon, P. Outcomes assessment : not synonymous with inputs and outputs. // Journal of Academic Librarianship 28, 6(2002), str. 376-380.

4. Glitz, B. The focus group technique in library research : an introduction. // Bulletin of the Medical Library Association 85, 4(1997), str. 385-390.

5. Hernon, P.; Powell, R. R.; Young, A. P. Academic library directors: what do they do? // College and Research Libraries 65, 6(November 2004), str. 537-562.

6. Kaplan, R. S.; Norton, D. P. Transforming the Balanced Scorecard from performance measurement to strategic management : part I. // American Accounting Association 15, 1(2001), str. 87-104.

7. Lakos, A. Culture of assessment as a catalyst for organizational culture change in libraries. // 4th Northumbria International Conference on Performance Measurement in Libraries and Information Services: Meaningful Measures for Emerging Realities. Pittsburgh, PA: Association of Research Libraries Distribution Center, 2001. Str. 311-319.

8. Mihalić, M. Mogući zajednički pokazatelji uspješnosti za nacionalne i visokoškolske knjižnice : na primjeru usluga. // 10. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 24.-26. travnja 2008.“Uspostava kvalitete u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama : knjižnice u bolonjskom okruženju“ : zbornik radova / uredile Irena Pilaš i Alisa Martek. Zagreb : HKD, 2009. Str. 105-114.

9. Perkins, G. H. ; Yuan, H. A comparison of Web-based and paper-and-pencil library satisfaction survey results. // C & R Libraries 62, 4(July 2001), str. 369-377.

10. Saračević, T. Vrednovanje digitalnih knjižnica: evolucija koncepata. // Prilozi utemeljenju informacijske znanosti / Tefko Saračević. Osijek : Filozofski fakultet, 2006. Str. 201-220.

11. Svanepoel, A. What 37000 citations can tell. // QQML2009: Qualitative and Quantitative Methods in Libraries, International Conference, Chania Crete Greece, 26-29 May 2009.

12. Veller, M. G. P. van ; Gerritsma, W. ; Togt, P. L. van der ; Leon, C. D. ; Zeist, C. M. van. Bibliometric analysis on repository contents for the evaluation of research at Wageningen UR. // QQML2009: Qualitative and Quantitative Methods in Libraries, International Conference, Chania Crete Greece, 26-29 May 2009.

http://www.shapingoutcomes.org/course/index.htm

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik za napredne II



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetnisemestar










Kolegij omogućuje studentima daljnje sustavno usavršavanje svih jezičnih vještina na naprednom stupnju učenja (C1). Potiče se rad na autentičnim materijalima (ulomci iz književnih djela, dijelovi iz različitih recentnih udžbenika, ulomci iz popularno znanstvenih časopisa, audio i video zapisi te ostali internetski izvori) kako bi se studentima omogućilo razvijanje jezičnih vještina na naprednom stupnju učenja. Vještina slušanja razvija se izlaganjem dužim te često strukturno i jezično zahtjevnijim audio i video zapisima o recentnim svjetskim i lokalnim događajima kao i akademskim temama. Razvijaju se vještine čitanja i kritičkog mišljenja u skladu s interesima studenata i predmetima njihovog studija. Studente se potiče na razvijanje koherentne argumentacije kao i na razvijanje prezentacijskih vještina u akademskom kontekstu. Također se potiče razvijanje vještina pisanja različitih tekstnih vrsta pri čemu se naglasak stavlja na obilježjima različitih registara (službena pisma, kritički osvrt na film, književno djelo i sl.).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- moći razumjeti duži autentični audio i/ili video govor opće i/ili akademske tematike- moći razumjeti duže tekstove koji se odnose na svakodnevnu i/ili akademsku tematiku - znati usmeno i pismeno sažeti duže tekstove- moći se tečno izraziti rabeći vokabular na vrlo visokom stupnju učenja- moći razložiti vlastitu argumentaciju te se spontano uključiti u raspravu- moći napisati dobro strukturiran, logički koherentan i argumentiran tekst o različitim temama na

naprednom stupnju učenja- moći održati izlaganje na odabranu temu

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75kontinuirana provjera znanja 1,80usmeni ispit 0,45

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneKontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, sustavno praćenje preporučene literature, vlastiti prinos) izvršavanja postavljenih zadataka. Elementi praćenja i provjeravanja uz udio u ocjeni su:

Elementi praćenja i provjeravanja: Udio u ocjeni:o kontinuirano praćenje uz povjeravanje znanja (pismeni kolokviji) 70%o završni usmeni ispit 30%

Iz svih elemenata praćenja student može ostvariti maksimalno 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%-69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80%-89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjea) Studenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati.b) Studenti su obvezni donositi nastavne materijale na nastavu


Nastavni materijali sastoje se od odabranih dijelova iz recentnih stranih udžbenika, književnih ulomaka, gramatičkih vježbenica, vježbenica za razvijanje vokabulara na naprednom stupnju učenja, dnevnog tiska i ostalih relevantnih internetskih izvora.

Dopunska literatura

Odabrani dijelovi u:1. Harrison, Mark, New Proficiency Testbuilder, (Macmillan Publishers, 2002).2. Hewings, Martin, Advanced Grammar in Use, A Self-Study Reference and Practice Book for Advanced Learners of English (Cambridge University Press, 2005).3. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. Advanced Exercises in Practical English Grammar, Bd 1 (Oxford University Press, 1996).4. Thomson, A. J. and Martinet, A.V. Advanced Exercises in Practical English Grammar, Bd 2 (Oxford University Press, 1998).5. McCarthy, Michael and O'Dell, Felicity, English Vocabulary in Use (Advanced), (Cambridge University Press, 2002).6. McCarthy, Michael and O'Dell, Felicity, English Vocabulary in Use (Upper-intermediate & Advanced), (Cambridge University Press, 1994).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Upravljanje promjenama u knjižnicama i informacijskim centrima





izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić 8







doc. dr. sc. Maja Krtalić 77prema rasporedu




U sklopu predmeta nudit će se predavanja i seminari iz odabranih tema, a prema zanimanju studenata, i to vezano uz:- Znanstvene informacije- Poslovne informacije - Službene publikacije- Organizaciju i vođenje posebnih zbirki- Ulogu knjižnica u obrazovanju na daljinuPosebna će se pažnja posvetiti osobitostima organizacijskih modela knjižnica i drugim informacijskim ustanovama i mrežama s obzirom na njihov povijesni razvoj i promjene u društvu, nastajanju, prikupljanju, obradi, difuziji i pristupu poslovnim informacijama, službenim publikacijama, oblikovanju posebnih zbirki (zavičajne zbirke, hemeroteke, zbirke za osobe s posebnim potrebama i sl.) te pitanjima općih i posebnih tezaurusa i ulozi knjižnica u obrazovanju na daljinu.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- Identificirati različite korisničke skupine- Opisati i tumačiti različite korisničke potrebe i načine na koje informacijske ustanove odgovaraju na

te potrebe- Kritički ocjenjivati primjere prakse- Samostalno istraživati korisničke potrebe u informacijskom okruženju

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,44 -kontinuirano provjeravanje znanja ili završni pismeni ispit

2,56 70

kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,5 -seminarski rad 1,5 30

Ukupno 6 100Način oblikovanja konačne ocjeneNa kolegiju student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova što čini 100% ocjene. Za prolaznu

ocjenu potrebno je minimalno 110 ocjenskih bodova, odnosno 55%.Maksimalni broj ocjenskih bodova koje studenti mogu ostvariti za pojedine elemente praćenja i provjeravanja iznosi: kontinuirano provjeravanje znanja (dva kolokvija) ili završni pismeni ispit: 140 bodova, seminarski rad: 60 bodova.Pretvaranje ocjenskih bodova u ocjenu vrši se prema sljedećoj skali: 110-124 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 125-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao barem 70% nastave. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji sudjeluju u formiranju ocjene dužni ostvariti minimalno 55% ocjenskih bodova.


1. Bahtijarević-Šiber, F. Management ljudskih potencijala. Zagreb : Golden marketing, 1999.2. Bates, T. Upravljanje tehnološkim promjenama: strategije za voditelje visokih učilišta. / preveli S.

Jelušić i S. Faletar. Zagreb : CARNet ; Lokve : Naklada Benja, 2004.3. Fligstein. The Architecture of Markets: an economic sociology of Twenty-First Century Capitalist

Societies. Princeton, NJ. Princeton University Press, 2002. 4. Stueard, R. D. ; B. B. Moran. Library and information center management. 6th ed. Greenwood

Village : Libraries Unlimited, 2002.

Dopunska literatura

(studenti odabiru jedinice prema ponuđenoj nastavnoj cjelini i u dogovoru s nastavnicima):1. Aparac, T. Suvremeno sveučilište i knjižnica: konceptualna i organizacijska pitanja. // Strokovno

posvetovanje visokoškolskih knjižničark in knjižničarjev z međunarodno udeležbo (1 ; 1999 ; Ljubljana). Pomen in delo visokoškolskih knjižnic = The role and activity of academic libraries: zbornik. / šurednik Vera Gradišar]. Ljubljana : Centralna tehnička knjižnica Univerze, 1999. Str. 123-138. 15 bilježaka. 25 bibliografskih jedinica. Sažetak. Abstract.

2. Baršić-Schnedier, Ž. Interakcija građani-država kroz medij narodnih knjižnica ili kako oblikovati kulturološke temelje demokratskog društva. // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. str. 107-120

3. Brophy, P. The academic library. 2nd ed. London : Facet, 2004.4. Cronin, B. ; E. Davenport. Competitive Edge. // Knowledge and special libraries. / ed. by J. M.

Matarazzo and S. D. Connolly. Boston etc. Butterworth and Heinemann, 1999. 5. Future of Government Information and Libraries : special issue. // Government Information

Quarterly 19, 1(2002)6. Hayes R. M. Strategic management for academic libraries. Westport etc. : Greenwood, 1993.7. Szilvassy, J. Basic serial management handbook. Muenchen : KG Saur, 1996.8. Supporting e-learnig: a guide for library and information managers. / ed. by M. Melling. London,

Facet, 2004.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Baze podataka u društvenim i humanističkim znanostima




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatski

Nositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail



semestru4695 boris.badurina@ffos,hr


dr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica 8




Na predavanjima studenti će se upoznati s logikom organizacije baza podataka, naprednim tehnikama i strategijama pretraživanja (proximity, truncation itd.), odabranim alatima i tražilicama na Internetu, te vrednovanjem informacijskih izvora na Internetu. Naglasak radionica bit će na logici pretraživanja komercijalnih baza podataka (bibliografskih i full-text) dostupnih hrvatskim znanstvenicima, a relevantnim za područje društvenih i humanističkih znanosti (Emerald, EBSCO, ERIC, Current Contents, Web of Science), te na upućivanju na relevantne izvore podataka na Internetu koji ne zahtijevaju pretplatu (npr. BUBL Link, Humbul Humanities Hub, Social Science Information Gateway – SOSIG, Open Directory Project, South Slavic Literature Library, The Gutenberg Project, Preradović na Internetu, brojni knjižnični katalozi i sl.). Vježbat će se pretraživanje u bazama poput Wiley InterScience (baza podataka s cjelovitim člancima časopisa primarno iz područja prava, a obradit će se i područja poslovanja, financija i menadžmenta, obrazovanja), Kluwer Journals (članci iz preko časopisa s naglaskom na društvenim znanostima, lingvistici te filozofiji i religiji) i drugi dostupni izvori.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- opisati logiku organizacije baza podataka u društvenim znanostima i humanistici- primijeniti napredne alate i tehnike pri pretraživanju baza podataka u društvenim znanostima i

humanistici- formulirati upite s područja društvenih znanosti i humanistike odabirom relevantnih ključnih riječi i

logičkih operatora- prosuditi vrijednost pronađenih izvora podataka za pojedinačne upite- izabrati relevantne izvore informacija na Internetu za vlastito područje istraživanja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -izlaganje projekta 0,3 10%projekt 0,8 20%praktični rad na vježbama 0,8 20%završni pismeni ispit 2 50%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova,

što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene.


1. Cook, Alison. A guide to finding quality information on the internet: selection and evaluation strategies. 2nd ed. London : Library Association Publishing, 2001.

2. 2. Resources for searching [online]. http://www.netskills.ac.uk/support/searching

Dopunska literatura

1. Database tutorials. www.ischool.utexas.edu/~texshare/ 2. Glossbrenner, Alfred; Glossbrenner, Emily: Search engines for the World Wide Web. 3rd ed.

Berkeley : Peachpit Press, 2001. 3. Institut Rudjer Bošković. Knjižnica. Edukacija korisnika. http://nippur.irb.hr/hrv/edukacija/index.html 4. Online database tutorials.

http://www.mngt.waikato.ac.nz/school/knowledge/Orientation/databasetutorial.htm

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Upravljanje zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima













Pojmovi i koncepti u upravljanju zaštitom. Aspekti upravljanja zaštitom. Modeli upravljanja zaštitom. Specifičnosti upravljanja zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima, sličnosti i razlike. Planiranje i strategija. Zakonski okvir. Upravljanje financijama. Specifičnosti materijala. Ispitivanja stanja. Planiranje za slučaj katastrofe. Integrirano upravljanje nametnicima. Metode i tehnike zaštite. Kriteriji odabira građe za zaštitu. Edukacija. Kulturološki okviri upravljanja zaštitom. Upravljanje zaštitom u digitalnom okruženju.

http://www.mngt.waikato.ac.nz/school/knowledge/Orientation/databasetutorial

http://www.netskills.ac.uk/support/searching


- prepoznati i opisati osnovne koncepte upravljanja zaštitom- uočiti zajednička ishodišta i razlikovati specifičnosti upravljanja zaštitom u arhivima, knjižnicama i

muzejima- primijeniti teorijske spoznaje u kreiranju modela upravljanja zaštitom za specifične korpuse građe ili

specifični kontekst ustanove- samostalno organizirati modele upravljanja zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,8izlaganje 0,4 20seminarski rad 0,7 30pismena provjera znanja 1,1 50

Ukupno 3Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: aktivnost na nastavi uz seminarsko izlaganje: 40; seminarski rad - izrada studije slučaja: 60; pismena provjera znanja: 100.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70 % nastave i (2) predati seminarski rad.


1. Preservation management for libraries, archives and museums / ed. by G. E. Gorman and S. J. Shep. London: Facet Publishing, 2006.

2. Preservation: Issues and planning / edited by Paul N. Banks and Roberta Pilette. Chicago, London: American Library Association, 2000.

3. Disaster management for libraries and archives / ed. by G. Matthews and J. Feather. Aldershot:Ashgate, 2003.

4. Harvey, Ross. Preservation in libraries: principles, strategies and practices for librarians. London: Bowker-Sauer, 1993.

5. Calvi, Elise et al. The preservation manager's guide to cost analysis. Chicago: American Library Association, 2006.

Dopunska literatura

1. Cloonan, Michele. Organizing preservation activities. Washington: Association of Research

Libraries, 1993.2. Darling, Pamela. Preservation planning program: an assisted self-study manual for libraries.

Chicago: Association of research Libraries, 1993.3. Merrill-Oldham, Jan; Clark Morrow, Carolyne i Roosa, Mark. Preservation program models: s

study project and report. Washington: Association of Research Libraries, 1991.4. Harvey, Ross. Preservation in libraries: a reader. London etc. : Bowker – Saur, 1993.5. Boomgaarden, Wesley. Staff training and user awareness in preservation management.

Washington: Association of Research Libraries, 1993.6. Brokerhof, A. et al. Buggy Biz. Integrated pest management in collections. Amsterdam:

Netherlands Institute for Cultural Heritage, 2007.7. Walker, Allison. Preservation assessment survey: an interdisciplinary approach. // Liber Quarterly,

13 (2003), 273-280.8. Beagrie, N. and M. Jones. Preservation management of digital materials : a handbook. London :

The British Library , 2003.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Inteligentni sustavi







4690 mkrtalic@ffos,hr


dr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica 8




Studenti će se upoznati sa osnovnim značajkama i svojstvima inteligentnih sustava. Na predavanjima će se obraditi odabrana poglavlja umjetne inteligencije te će se predstaviti najpoznatije tehnike umjetne inteligencije i njihove primjene.Tijekom kolegija obradit će se sljedeće teme: Definicija, osnovni pojmovi i područja umjetne inteligencije; Tehnike umjetne inteligencije; Hibridni sustavi umjetne inteligencije; Područja primjene umjetne inteligencije; Metode rudarenja podataka; Stabla odlučivanja; Značajke i svojstva inteligentnih sustava; Predstavljanje znanja u inteligentnim sustavima; Ekspertni sustavi; Inteligentni agenti i multiagentski sustavi; Neizrazita (engl. fuzzy) logika; Umjetne neuronske mreže i genetski algoritmi; Komunikacija čovjek-stroj; Razumijevanje i obrada prirodnih (i umjetnih) jezika; Robotika; Računalni vid, raspoznavanje uzoraka i analiza scene; Raspoznavanje i sinteza govora; Trendovi razvoja inteligentnih sustava.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- objasniti osnovne pojmove umjetne inteligencije, značajke, svojstva te funkcije inteligentnih

sustava;- razlikovati različite tehnike umjetne inteligencije i područja njihove primjene;- analizirati razne slučajeve vezane uz primjenu rudarenja podataka, neuronskih mreža, stabla

odlučivanja i ostalih tehnika umjetne inteligencije; - objasniti trendove razvoja inteligentnih sustava.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,00 -seminarski rad 1,00pismeni ispit 2

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene.


1. Hopgood, A. A. Inteligent Systems for Engineers and Scientists. 2nd ed. Boca Raton: CRS press, 2000.

2. Luger, G. F. Artifical intelligence: structures and strategies for complex problem solving. 6 th ed. Boston: Pearson Addison Wesley, 2009.

3. Munakata, T. Fundamentals of the new artificial intelligence: neural, evolutionary, fuzzy and more. 2nd ed. London: Springer, 2008.

Dopunska literatura

1. Association of the Advances of AI (AAAI). URL: http://www.aaai.org/AITopics/pmwiki/pmwiki.php/AI Topics/HomePage

2. Budin, L.; Dalbelo Bašić, B.; Ribarić, S.; Pavešić, N. Inteligentni sustavi. Opatija: Inteligentni sustavi d.o.o., 2001.

3. Proceedings of the AAAI National Conference on Artificial Intelligence. URL: https://www.aaai.org/Conferences/AAAI/aaai.php

4. Proceedings of the AAAI Innovative Applications of Artificial Intelligence Conference. URL: http://www.aaai.org/Library/IAAI/iaai13contents.php

5. Russell, S.; Norvig, P. Artificial Intelligence: A Modern Approach. Prentice Hall; 3rd edition, 2009.

http://www.aaai.org/AITopics/pmwiki/pmwiki.php/AI

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Teorija i praksa oprgaizacije informacija












Kristina Feldvari, asistentica 29




U sklopu ovog predmeta studenti će produbiti teorijska znanja o sustavima za predmetnu analizu, poglavito obrađujući teorijska pitanja i uspoređujući pristupe u praksi pri izradi i uporabi abecednih predmetnih i klasifikacijskih predmetnih sustava (jezika). Govorit će se o složenijim premisama i suvremenim načelima predmetnog označivanja, te o najrasprostranjenijim sustavima za predmetno označivanje koji su se koristili i koji se danas koriste poradi označivanja i pretraživanja dokumenata/informacija. Uputit će se u osobitosti predmetnih jezika u odnosu na prirodne jezike, tipove semantika u predmetnim jezicima, pojam sadržajnog označitelja i druge relevantne pojmove, postupke i faze označivanja. Nadalje, raspravit će se obilježja osnovnih klasifikacijskih sustava u odnosu na abecedne predmetne sustave, promjene koje je donijela automatizacija i problemi predmetnog označivanja u mrežnom okruženju. Na seminarima će studenti obrađivati pitanja vezana uz posebne predmetne sustave, poput sustava Library of Congress Subject Headings (LCSH), Sears List of Subject Headings te Sintaktičkog sustava za označivanje predmeta (SSZOP) i Univerzalne decimalne klasifikacije.Na seminarima studenti će proučavati SSZOP i UDK, poglavito u mrežnome okruženju. Posebna će se pažnja složenijom vidovima korištenja UDK tablica.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- objasniti prirodu i načela predmetne analize - opisati svrhu i ciljeve predmetne analize i sinteze - usporediti vještine predmetne analize i predmetnog označivanja - strojno čitljivo katalogizirati (deskriptivna katalogizacija) elektroničke dokumente- razumjeti mogućnosti, probleme i prepreke primjene FRBR modela na različite vrste građe i

u okviru različitih baštinskih ustanova- izraditi složene predmetnice - definirati obilježja neknjižne građe i elektroničkih izvora te ih samostalno opisati - napraviti opis na razini zbirke- koristiti programe za strojno čitljivo katalogiziranje navedenih vrsta građe

Oblici nastave X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacije




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,4 -kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,5 10%zadaci na predavanjima 0,7 15%zadaci na vježbama 1,1 25%kontinuirano provjeravanje znanja 2,3 50%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 20, zadaci na predavanjima: 30, zadaci na vježbama: 50, kontinuirano provjeravanje znanja: 100.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje, zadaci na predavanjima i zadaci na vježbama ostvario je minimalno 50 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Teorija i praksa organizacije informacija.


1. Baca, M. ; Clarke, S. FRBR and works of art, architecture, and material culture. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str.103-110.

2. IFLA-ina Studijska skupina za uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa : završni izvještaj. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

3. (IFLA study group on the functional requirements for bibliographic records. Functional requirements for bibliographic records : final report. München : Saur, 1998)

4. Rowley, J.; Farrow, J. Organizing knowledge: an introduction to managing access to information. Aldershot : Ashgate, 2000.

5. Shadle, S. FRBR and serials: one serialist's analysis. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str. 153-174.

6. Smiraglia, R. P. Bibliographic families and superworks. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str.73-86.

7. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005. Poglavlja 9 i 10.

8. Taylor, A. G. An introduction to Functional requirements of bibliographic records (FRBR). // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G.

Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str. 1-20. 9. Thurman, A. C. FRBR and archival materials: collections and context, not works and content. //

Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str.97-102.

Članci:1. Bennett, R.; Lavoie, Brian F.; O’Neill, E. T. The concept of a work in WorldCat: an application of

FRBR. // Library Collections, Acquisitions, and Technical Services 27, 1(2003), 45-59. 2. Campbell, D. G. Tensions between language and discourse in North American knowledge

organization. 2009. Dostupno na: http://arizona.openrepository.com/arizona/handle/10150/1055463. Denton, W. FRBR and the history of cataloging. // Understanding FRBR: what it is and how it will

affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str. 35-57.

4. Doležal, V. Predmetna obrada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu: povratak načelima. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 2(2006), str. 33-49.

5. Dousa, T. M. Everything old is new again: perspectivism and polyhierarchy in Julius O. Kaiser's Theory of systematic indexing. // Preprint for the 18th Annual ASIS&T SIG/CR Classification Research Workshop. Str. 1-18.

6. Gilchrist, A. Thesauri, taxonomies and ontologies: an etymological note. // Journal of Documentation 59, 1(2003), str. 7-18.

7. Purgarić-Kužić, B. Faceted application of subject terminology (FAST): nova stremljenja u predmetnom označivanju mrežne građe. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4 (2009), str. 63-74.

8. Purgarić-Kužić, B. Vremenske predmetne odrednice u predmetnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 51, 1/4 (2008), str. 19-35.

9. Rolla, P. J. User tags versus subject headings: can user-supplied data improve subject access to library collections? // Library Resources & Technical Services 53, 3(2009), str. 174-184.

10. Vellucci. S. L. FRBR and music. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str.131-152.

11. Willer, M. Interoperabilnost sadržaja metapodataka. // 4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. Str. 57-72.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Marketing knjižničnih proizvoda i usluga








Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mailizv. prof. dr. sc. Gordana Dukić



http://arizona.openrepository.com/arizona/handle/10150/105546

semestruOPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Upoznavanje s teorijskim osnovama marketinga neprofitnih organizacija; marketing kao proces, temeljne i izvedene strategije marketinga neprofitnih organizacija, strategija marketinškog miksa, strategija benchmarkinga, strateški marketing i nove informacijsko-telekomunikacijske tehnologije. Ciljevi marketinga u knjižnicama i srodnim informacijskim ustanovama (arhivima, muzejima, dokumentacijskim centrima i sl.)Definiranje knjižničnog i informacijskog proizvoda i usluge, problematika naplaćivanja usluga i etička pitanja prodaje informacijskih usluga. Planiranje marketinških djelatnosti i postupci marketinškog djelovanja u knjižnicama i srodnim informacijskim ustanovama; marketinške strategije u knjižnično-informacijskim ustanovama. Promocija i odnosi s javnošću. Psihološki vidovi promocije; persuazija. Marketing digitalnih proizvoda i mrežnih usluga. Virtualni korisnici knjižničnih i informacijskih usluga. Kontrola rada i vrednovanje uspješnosti marketinških aktivnosti. Istraživanja o merketingu u knjižnicama i informacijskim centrima, primjeri najbolje prakse.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati i uspoređivati dinamiku odnosa autor – nakladnik, nakladnik – distributer, nakladnik –

sredstva javnog priopćavanja i sl.- definirati strateške elemente plana knjižarskog poduzeća- upravljati izdavačkim projektima u svim fazama objavljivanja, posebice nakon izlaska proizvoda iz

tiska- definirati logiku organizacije knjižare i knjižarskih mreža i distribucijskih modela- definirati i razlikovati različite oblike korektnog knjižarskog tržišnog nadmetanja

Oblici nastave






2,56 65

zadaci na vježbama 2 35Ukupno 6 100

Način oblikovanja konačne ocjeneNa kolegiju student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu potrebno je minimalno 110 ocjenskih bodova, odnosno 55%.Maksimalni broj ocjenskih bodova koje studenti mogu ostvariti za pojedine elemente praćenja i provjeravanja iznosi: kontinuirano provjeravanje znanja (dva kolokvija) ili završni pismeni ispit: 130 bodova, zadaci na vježbama: 70 bodova.Pretvaranje ocjenskih bodova u ocjenu vrši se prema sljedećoj skali: 110-124 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 125-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao barem 70% nastave. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji sudjeluju u formiranju ocjene dužni ostvariti minimalno 55% ocjenskih bodova.


1. Kotler, P. Upravljanje marketingom – analiza, planiranje, primjena i kontrola. Zagreb : Mate, 2001.2. Marketing. / uredili J. Previšić i S. Bratko. Zagreb : Sinergija, 2001.3. Meler, M. Društveni marketing. Osijek : Ekonomski fakultet, 1994.4. Pavičić, J. Upravljanje strateškim marketingom neprofitnih organizacija. Zagreb : Sveučilište u

Zagrebu. Ekonomski fakultet, 2000. (doktorska disertacija)5. Renko, N. ; J. Pavičić. Marketinška strategija. // Marketing. / uredili J. Previšić i S. Bratko. Zagreb

: Sinergija, 2001. Str. 109–134.6. Renko, N. ; S. Delić ; M. Škrtić. Benchmarking u strategiji marketinga. Zagreb : Mate, 1999. 7. Šola, T. Marketing u muzejima: ili o vrlini i kako je obznaniti. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo,

2001.

Dopunska literatura

1. Vranešević, T. Upravljanje zadovoljstvom klijenata. Zagreb : Golden marketing, 2000. 2. Shackleton, V. Business Leadership: essential business psychology, 1995.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu












dr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica 92




Ovaj predmet upoznaje studente s načelima upravljanja u nakladništvu i knjižarstvu kao tržišnim djelatnostima. Objašnjava se metodologija upravljanja u industriji knjige kao specifičnoj djelatnosti s temeljnim kulturološkim obilježjima i tržišnim principima proizvodnje i prodaje. Analizira se odnos uređivačkih i ostalih nakladničkih poslova – dizajna, prodaje i marketinga – u različitim organizacijskim uvjetima te uspoređuju i vrednuju organizacijske strukture u pojedinim nakladničkim kućama s aspekta planiranja, nadzora i izvođenja pojedinih izdavačkih projekata. Analiziraju se modeli distribucije knjige, financijski vidovi poslovanja, nadmetanje među knjižarima i knjižarskim mrežama.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- napraviti i analizirati izdavački plan- napraviti i analizirati dugoročnu razvojnu strategiju nakladničke kuće- identificirati osnovne sastavnice uređivačkog postupka- identificirati i analizirati elemente kvalitete, vremena i financiranja tijekom organizacije i upravljanja

uređivačkim poslovima na izdavačkim i suizdavačkim projektima- definirati pristupe, tehnike i metode upravljanja ljudskim potencijalima u nakladništvu i knjižarstvu

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.08 -kontinuirano praćenje (izrada zadataka pod vježbama, izlaganje)

1.8 40%

pismeno provjeravanje znanja 1.8 40%Izrada praktičnog rada 1.32 20%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: izrada zadataka pod vježbama: 60, izlaganje vježbi: 20, pismeno provjeravanje znanja: 80, izrada praktičnog rada: 40.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje (izrada zadataka pod vježbama) i izrada praktičnog rada ostvario je minimalno 60 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu.


1. Clark, G. Inside Book Publishing. London : Routledge, 2002.2. Kovač, M. Skrivno življenje knjig. Ljubljana : Filozofska fakulteta, 1999. (poglavlje: Knjiga v

različnih svetovih)3. Unwin, S. The Truth About Publishing. Chicago : Academy Chicago, 1982. (odabrana poglavlja)4. Woll, T. Publishing for profit: successful bottom-line management for book publishers. Revised

and expanded 2nd ed. Chicago : Chicago Review Press, 2002.

Dopunska literatura

1. Armstrong, C. ; L. W. Bebbington. Staying legal: a guide to issues and practice affecting the library, information, and publishing sector. London : Facet, 2003.

2. Marušić, S. Upravljanje ljudskim potencijalima. Zagreb : Adeco : Ekonomski institut, 2001.3. Vujić, V. Menadžment ljudskog kapitala. Opatija : Fakultet za turistički i hotelski menadžment,

2004.4. Članci iz stručne periodike

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Marketing u nakladništvu i knjižarstvu












dr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica 92




Kolegij sustavno prezentira ključne koncepte i discipline u marketingu, njegove međuodnose i važnost za nakladništvo. Posebno se analizira marketing miks, a osobito ekonomska propaganda, unapređenje prodaje, osobna prodaja, publicitet i odnosi s javnošću. Studentima se objašnjavaju osnovni postupci u marketingu knjige, od planiranja, izrade okvirnog plana, istraživanja i segmentiranja tržišta, do odabira moguće marketinške strategije.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- primijeniti načela i koncepte marketinga s posebnim osvrtom na nakladništvo- analizirati kako marketing miks i okruženje utječe na odlučivanje u nakladništvu - (proizvod, cijena, reklama)- vrednovati ulogu marketinga u nakladništvu- identificirati utjecaje koji oblikuju ponašanje potrošača u sektoru knjige- usporediti ulogu i upotrebu istraživanja tržišta kao ključnog faktora pri oblikovanju plana marketinga

nakladničkog poduzeća- identificirati potrebu za složenim reklamnim nastupom usklađenim s raspoloživim sredstvima

Oblici nastave X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci





2,56 65

zadaci na vježbama 2 35Ukupno 6 100

Način oblikovanja konačne ocjeneNa kolegiju student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu potrebno je minimalno 110 ocjenskih bodova, odnosno 55%.Maksimalni broj ocjenskih bodova koje studenti mogu ostvariti za pojedine elemente praćenja i provjeravanja iznosi: kontinuirano provjeravanje znanja (dva kolokvija) ili završni pismeni ispit: 130 bodova, zadaci na vježbama: 70 bodova.Pretvaranje ocjenskih bodova u ocjenu vrši se prema sljedećoj skali: 110-124 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 125-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao barem 70% nastave. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji sudjeluju u formiranju ocjene dužni ostvariti minimalno 55% ocjenskih bodova.


1. Forsyth, P. Marketing in Publishing. London : Routledge, 1997.2. Kesić, T. Ponašanje potrošača. Zagreb : ADECO, 1999.3. Meler, M. Marketing. Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet

Osijek, 1999.4. Šarić, Lj. Psihologija u ekonomskoj propagandi. Zagreb : Visoka grafička škola, 1972.

Dopunska literatura

1. Baverstock, A. Are Books Different: Marketing in the Book Trade. London :Kogan Page, 1993.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Arhitektura knjižnica





prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić -


semestru- -


prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić -


semestru- -

Darko Lacović, asistent 77prema rasporedu




Studenti se upoznaju s teorijskim i primijenjenim vidovima planiranja, izgradnje i održavanja knjižničnih i drugih zgrada za potrebe kulturno-informacijskih djelatnosti u promjenjivim uvjetima. Obrađuju se teme vezane uz suradnju stručnjaka različitih profila, upravljanje timovima, psihološkim i društvenim odrednicama koje određuju pristupe i metode, načine proučavanja organizacijskih potreba, modele obučavanja i tehnološke podrške, i dr. Na seminarima se raspravlja o potrebama i načinima dijagnosticiranja nesklada između poslanja i izvedbe knjižničnih I drugih zgrada, primjerima najbolje prakse, uporabi podrški za odlučivanje i gradnju timova, pregovaračkim tehnikama, prevladavanju stresa, ‘mobbinga’, odabiranju osoblja i mjerenju individualnih različitosti u odnosu na poslovno okruženje. Obrađuju se i pitanja poslovne etike, suočavanja s izazovima digitalnoga doba, osobinama arhitekata, inženjera, informacijskih stručnjaka i dr. temama. Raspravlja se o prirodi vodstva i upravljanja velikim projektom kao što je planiranje i izgradnja zgrada za potrebe informacijskih ustanova, ponašanju rukovoditelja, specifičnim ponašanjima vezanim uz zadatak i međuljudske odnose, utjecajima iz okruženja, ekološkim pitanjima i dr. Produbljuju se znanja iz ustroja i organizacije informacijskih ustanova u digitalnome dobu i raspravlja o implikacijama promjena pod utjecajem novih tehnologija na oblikovanje zgrada.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- na osnovi obvezne i preporučene literature raspravljaju i zaključuju o pristupima izgradnji

knjižničnih zgrada u raznim povijesnim razdobljima - razumiju i tumače moguće modele i tehnike vođenja pri planiranju i izgradnji knjižničnih zgrada - razumiju i tumače promjene u planiranju, oblikovanju i opremanja knjižničnih zgrada pod

utjecajem primjene novih tehnologija

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,9 -seminarski rad 2,1 50%završni pismeni ispit 2 50%

Ukupno 6 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene (60 bodova na završnom ispitu i 50 bodova na seminarskom radu). Student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: 100 bodova za završni ispit i 100 bodova za seminarski rad. Elementi vrednovanja seminarskog rada su sljedeći: jasno i koherentno

predstavljanje sadržaja (maksimalno 60 bodova), relevantni izvori (maksimalno 20 bodova), organizacija teksta (maksimalno 10 bodova), jezik i stil (maksimalno 10 bodova).Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) mora na vrijeme predati seminarski rad. Studenti koji to ne učine dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij. Plagiranje seminarskih radova se kažnjava s 0 ocjenskih bodova, a prepisivanje tijekom ispita se kažnjava oduzimanjem ispita, dobivanjem 0 ocjenskih bodova te pokretanjem stegovnog postupka.


1. IFLA Library Building Guidelines: Developments & Reflections / edited by Karen Latimer and Hellen Niegaard. München: K. G. Saur, 2007. (Odabrana poglavlja)

2. Khan, Ayub. Better by design: an introduction to planning and designing a new library building. London: Facet Publishing, 2009. (Odabrana poglavlja)

3. Library buildings: preparation for planning: proceedings of the Seminar held in Aberystwyth, August 10-14, 1987 / edited by Michael Dewe. Muenchen; New York; London; Paris: IFLA, 1989. (Odabrana poglavlja)

4. Lushington, Nolan. Libraries designed for users: a 21st century guide. New York; London: Neal-Schuman Publishers, Inc., 2002. (Odabrana poglavlja)

5. Neidhart, Velimir. Knjižnice. // Tehnička enciklopedija. Zagreb : JLZ Miroslav Krleža. Sv. 9. 1984. Str. 71-95.

6. Sannwald, William W. Checklist of library building design consideration. Chicago; London: American Library Association, 2001. (Odabrana poglavlja)

7. Thompson, Godfrey. Planning and design of library buildings. 3d ed. London: Butterworth Architecture, 1989. (Odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

1. Adamson, Martha C.; Bunnett, Brian P. Planning library spaces to encourage collaboration. // Journal of Medical Library Association 90, 4(2002), str. 437-441.

2. Cohen, Alex. Learning Spaces in Public Libraries. // Public Library Quarterly 28, 3 (2009), str. 227–233.

3. Dahlgren, Anders C.; Eigenbrodt, Olaf; Latimer, Karen; Romero, Santi. Key issues in building design: how to get started in planning a project. Library Buildings and Equipment Section, 2009. URL: http://www.ifla.org/publications/key-issues-in-building-design

4. Fortriede, Steven Carl. Moving your library: getting the collection from here to there. Chicago: American Library Association, 2010. Str. 3-34.

5. Irvall, Birgitta; Skat Nielsen, Gyda. Pristup knjižnicama za osobe s invaliditetom: lista za (samo)procjenu / prevela Irena Kranjec. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008. URL: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/399

6. Jochumsen, Henrik; Hvenegaard Rasmussen, Casper; Skot-Hansen, Dorte. A new model for the public library in the knowledge and experience society. URL: http://www.kulturstyrelsen.dk/fileadmin/user_upload/dokumenter/bibliotek/indsatsomraader/Udvalg_om_Folkebibliotekernes_rolle_i_videnssamfundet/A_new_model_for_the_public_library.pdf

7. Library buildings in a changing environment: proceedings of the 11th Seminar of the IFLA Section on Library Buildings and Equipment, Shanghai, China, 14-18 August 1999 / ed. by Marie-Françoise Bisbrouck. Muenchen: IFLA, 2001. (Odabrana poglavlja)

8. Library space planning guide. Hartford: Connecticut State Library, 2002. URL: http://www.statelibrary.sc.gov/docs/Facility/space_planning_guide.pdf

9. Moy, Francine. Methods for studying spaces in libraries. // The Canadian Journal of Information

http://www.statelibrary.sc.gov/docs/Facility/space_planning_guide.pdf

http://www.kulturstyrelsen.dk/fileadmin/user_upload/dokumenter/bibliotek/indsatsomraader/Udvalg_om_Folkebibliotekernes_rolle_i_videnssamfundet/A_new_model_for_the_public_library.pdf



http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/399

http://www.ifla.org/publications/key-issues-in-building-design

and Library Science 35, 4 (2011), str. 354-366.10. Mušnjak, T. Uloga zgrade u preventivnoj zaštiti pisane baštine. // Arhivski vjesnik 44 (2001),

str. 183-192.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Informacijska politika i tehnološke promjene








Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-maildr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica

81prema rasporedu




Filozofija i tehnologija: filozofske dimenzije informacijskih tehnologija. Epistemologija informacije. Kultura, znanost i obrazovanje i tehnološke promjene. Globalno društvo i izazovi društvenih znanosti 21. stoljeća: integracija, dezintegracija i reintegracija globalnog društva kroz informacijske tehnologije. Informacijske tehnologije i političke komunikacije. Virtualna demokracija. Problem pristupa informacijskim tehnologijama i društvenog raslojavanja (digital devide). Rast znanja o društvu i razvoj društvenih sustava. Društvena realnost i virtualna realnost. Socijalne implikacije organizacijskih promjena nastalih utjecajem informacijske tehnologije.Informacijske tehnostrukture i čovjek. Etička dimenzija globalne informacijske infrastrukture. Paradigme predinformacijskog i informacijskog društva. Ljudska prava i informacijsko društvo.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati i tumačiti pojavnosti i promjene suvremenog društva- filozofski i sociološki opisati i interpretirati informacijske fenomene- razlikovati i razumjeti paradigme informacijskog doba- analizirati i kritički tumačiti probleme vezane uz rast i razvoj informacijskog društva

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

Pohađanje nastave(15 sati predavanja i 30 sati seminara)

1

Dva kolokvija / Pismeni završni ispit. 3 75%Usmeni ispit (neobvezni – usmeno odgovaranje za veću ocjenu)Refleksivni osvrt na nastavne sadržaje (na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata; na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora).Seminarski rad. 0,6 15%Seminarska raspravišta - Aktivno, kritičko i konstruktivno sudjelovanje u raspravi uz izlaganje i analizu studije slučaja.

0,4 10%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneOcjena se oblikuje na osnovi sljedeće podjele ocjenskih bodova: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova), dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Dva kolokvija nose 150 bodova (2 X 75 bodova), tj. završni pismeni ispit nosi 150 bodova. Za prolaz na kolokvijima, tj. pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 53% od ukupnog broja bodova (40, tj. 80 bodova). Ukoliko student nije zadovoljan konačnom ocjenom, nudi mu se mogućnost usmenog završnog ispita kojim može ostvariti veću ocjenu.

Seminarski rad nosi 30 bodova (ukoliko je predan na vrijeme). U seminarskom se radu boduju sljedeći elementi: stručna kakvoća radnje – 10 bodova, formalno oblikovanje radnje i stilska dotjeranost radnje – 5 bodova, uporaba literature (izravno i neizravno citiranje) – 5 bodova, kritičnost i izvornost – 10 bodova.

Seminarska raspravišta nose 20 bodova. Seminarska raspravišta obuhvaćaju izlaganje seminarske radnje u vremenu od 30 minuta i raspravu. Boduju se sljedeći elementi: dobro sročena izjava o ciljevima i zadaćama – 3 boda, predstavljanje ideje (jasno i organizirano) – 3 boda, pregled glavnih koncepata (osnovnih ideja i pojmova) i literature – 3 boda, izbor informacija (odgovarajući stupanj s obzirom na publiku) – 2 boda, uporaba dodatnih materijala, izvora, sadržaja i primjera – 3 boda, izbor vježbi i/ili primjera iz prakse – 3 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike, ponašanje i dr.) - 3 boda.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeZa ostvarivanje prava na potpis svaki je student obvezan pohađati najmanje 70% nastave (posebno predavanja i posebno vježbe/seminarska raspravišta) te napisati i predati seminarsku radnju i održati izlaganje na seminarskim raspravištima. Pohađanje nastave ne donosi dodatne bodove.


1. Bard, A.; Söderqvist, J. (2003) Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Zagreb: Differo.

Odabrana poglavlja.2. Breen, M. (2011) Uprising: The Internet's Unintended Consequences. Illinois: Common Ground

Publishing LLC.Odabrana poglavlja.

3. Carroll, E.; Romano, J. (2011) Your Digital Afterlife: When Facebook, Flickr and Twitter Are Your Estate, What's Your Legacy?. Berkeley: New Riders.

Odabrana poglavlja.4. Christakis, N. A.; Fowler, J. H. (2010) Povezani: iznenađujuća moć društvenih mreža i kako one

utječu na naše živote. Zagreb: Algoritam.Odabrana poglavlja.

5. Groothius, D. (2003) Duša u kiberprostoru. Zagreb: STEPress.Odabrana poglavlja.

6. Hawkins, J.; Blakeslee, S. (2004) On intelligence. New York: Owl books.Odabrana poglavlja.

7. Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk: kulture tehnološke tjelesnosti. (2001) Ur. Mike Featherstone i Roger Burrows. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Odabrana poglavlja.8. Lanier, J. (2014) Vi niste gadget: manifest. Zagreb: Algoritam.

Odabrana poglavlja.9. Leary, T. F. (1994) Chaos & Cyber Culture. Berkeley: Ronin Publishing Inc.

Odabrana poglavlja.10. Selak, M. (2013) Ljudska priroda i nova epoha. Zagreb: Naklada Breza.

Odabrana poglavlja.11. Sim, S. (2001) Lyotard i “neljudsko”. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.12. Tancer, B. (2010) Klik: što milijuni ljudi rade na internetu i što to govori o njima. Zagreb:

Algoritam.Odabrana poglavlja.

13. The Digital Public Domain: Foundations for an Open Culture. (2012) Ed. Melanie Dulong de Rosnay and Juan Carlos De Martin. Cabridge: Open Book Publishers.

Odabrana poglavlja.14. Wynants, M.; Cornelis, J. (2005) How Open is the Future: Economic, Social and Cultural

Scenarios inspired by Free & Open-Source Software. Brussels: VUB Brussels University Press.Odabrana poglavlja.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Čuvanje i zaštita elektroničkih dokumenata












doc. dr. sc. Maja Krtalić 77 prema rasporedu konzultacija u


semestruOPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Raščlamba strukture elektroničkog zapisa (konceptualna i fizička razina). Razlike u formatima zapisa teksta, slika, zvuka, videa, multimedija itd. Slojevitost problema održavanja elektroničkog građe (dugovječnost, preglednost, kodiranje, međusobna povezanost, nadležnost za pohranjivanje, konverzija formata, autorska prava itd.). Obrazlaže se uloga metapodataka u zaštiti elektroničkih dokumenata i tumači svrha metapodataka za zaštitu. Elementi opisa, modalitet obrade podataka, postupci zaštite podataka (emulacija, migracije, i dr.), postupci i metode očuvanja autentičnosti u elektroničkoj okolini, formati za razmjenu očuvanih elektroničkih dokumenata (XML itd.), Vrste podataka i razine podataka (fizička, binarna, strukturna, razina objekta, aplikacijska i sl.). OAIS referentni model; vrsta objekta i tehnološka ovisnost.Pregled standarda i referentnih modela bitnih za zaštitu i očuvanje elektroničkog gradiva (OAIS, EAD itd.), te pregled važnijih međunarodnih projekata (PADI, PANDORA, InterPares, NEDLIB, CAMiLEON itd.). Prikaz rezultata relevantnih inozemnih i domaćih istraživanja u području zaštite elektroničkog građe.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- identificirati specifičnosti elektroničkih dokumenata- objasniti pristupe, projekte i načine zaštite elektroničkih dokumenata- opisati ulogu metapodataka u zaštiti elektroničkih dokumenata- koristiti stečena konceptualna i teorijska znanja primjenom na konkretnome projektu

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1praktičan rad na vježbama 1,4 35izlaganje 0,6 15pismena provjera znanja 1,9 50

Ukupno 5Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama uz provjeru pročitane literature: 70; izlaganje: 30; pismena provjera znanja: 100.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ukoliko je pohađao 70 % nastave iz svih oblika izvođenja nastave (70 % predavanja i 70 % vježbi).


1. Bremer-Laamanen, M. ; J. Stenvall. Selection for digital preservation: dilemmas and perspectives. // Managing preservation for libraries and archives: current practice and future developments. /ed. by John Feather. Aldershot : Ashgate, 2004.

2. Digital preservation. (ed. By Deegan, M. and S. Tanner. London : Facet, 2004. 3. Dör, M.; H. Weber. Digitalna obrada podataka u funkciji zaštite gradiva arhivskih fondova? //

Arhivski vjesnik, 43(2000), str. 91-108. 4. Milčić-Trajbar,V. Zaštita građe i dokumenata pisanih na elektroničkim medijima. // Zbornik radova

Arhivi, knjižnice, muzeji. / uredile T. Katić i M. Willer. Zagreb Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str. 166-173.

5. Smjernice za korištenje elektroničkih publikacija. Rev. i nadopunjeno iz. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1999.

6. van der Werf, T. The deposit system of electronic publications: a process model. Amsterdam : NEDLIB Consortium, 2000.

Dopunska literatura

1. Aparac, Tatjana. Digitalna baština u nacionalnim programima zaštite baštine. // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: moguanosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer i T. Katić. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 112-122.

2. Garrett, John and Donald Waters. Preserving digital information : report of the Task Force on Archiving of Digital Information : (Commission on Preservation and Acess and RLG, 1996). URL http://www.rlg.org/preserv/digpres.html

3. Feenstra, B. Standards for the implementation of a deposit system for electronic publications. Amsterdam : NEDLIB Consortium, 2000.

4. OCLC/RLG Working Group on Preservation Metadata. URL http://www.oclc.org/research/pmwg/ 5. RLG-OCLC report. Mountain View, CA : RLG, May 2002. URL

http://www.rlg.org/longterm/repositories.pdf.

ISPITNI ROKOVI – diplomski studij 1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK1.-30.09.2015.

Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama

doc. dr. sc. M. Dragija Ivanović

21.11. 04. 02. 18. 02. 15. 04. 17. 06. 02. 07. 02. 09. 16. 09.

Istraživačke metode u informacijskim znanostima

doc. dr. sc. B. Badurina 12. 11. 05.02. 26.02. 15.04. 18.06. 09.07. 03.09. 17.09.

Principi informacijskog pretraživanja prof. dr. sc. K. Petr Balog 15.11. 29.01. 12.02. 15.04. 18.06. 02.07. 03.09. 17.09.

Informacija u teoriji doc. dr. sc. B. Bosančić 04.02. 18.02. 22.04. 24.06. 08.07. 09.09. 23.09.


izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 04. 02. 25. 02. 15. 04. 17. 06. 08. 07. 02. 09. 16. 09.

Engleski jezik za napredne I M. Varga, viša predavačica 12.11. 8h 26.01. 11h 16.02. 11h 15.04. 8h 15.06. 11h 29.06. 11h 03.09. 11h 17.09. 11hProjektni menadžment izv. prof. dr. sc. G. Dukić 11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 13.07. 04.09. 18.09.Informacijsko društvo doc. dr. sc. B. Badurina 12. 11. 04.02. 25.02. 15.04. 17.06. 08.07. 02.09. 16.09.Vrednovanje informacijskih usluga prof. dr. sc. K. Petr Balog 15.11. 28. 01. 11.02. 15.04. 17.06. 01.07. 02.09. 16.09.

Engleski jezik za napredne II M. Varga, viša asistentica 12.11. 8h 26.01. 11h 16.02. 11h 15.04. 8h 15.06. 11h 29.06. 11h 03.09. 11h 17.09. 11hUpravljanje promjenama u knjižnicama i informacijskim centrima

izv. prof. dr. sc. G. Dukić 11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 13.07. 04.09. 18.09.

Baze podataka u društvenim i humanističkim znanostima

doc. dr. sc. B. Badurinadr. sc. A.Papić 11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 08.09. 22.09.

Upravljanje zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima

doc. dr. sc. M. Krtalić 14.11. 06.02. 20.02. 17.04. 19.06. 03.07. 04.09. 18.09.

Inteligentni sustavi doc. dr. sc. M. Krtalićdr. sc. A. Papić 11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 08.09. 22.09.

2. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK1.-30.09.2015.

Teorija i praksa organizacije informacija

prof. dr. sc. K. Petr Balog 15.11. 29.01. 12.02. 15.04. 18.06. 02.07. 03.09. 17.09.

Marketing knjižničnih proizvoda i usluga


Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu

izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 05. 02. 26.02. 15. 04. 18.06. 09. 07. 03. 09. 16. 09.

Marketing u nakladništvu i knjižarstvu


Arhitektura knjižnica prof. dr. sc. T. Aparac-Jelušić

21.11. 04. 02. 18. 02. 15. 04. 17. 06. 02. 07. 02. 09. 16. 09.

Informacijsko ponašanje korisnika izv. prof. dr. sc. S. Faletar Tanacković

17.11. 26. 01. 9. 02. 13. 04. 15. 06. 29. 06. 04. 09. 18. 09.

Informacijska politika i tehnološke promjene

doc. dr. sc. B. Badurinadr. sc. M. Mičunović

04.11. 26.01. 09.02. 15.04. 22.06. 06.07. 07.09. 21.09.


izv. prof. dr. sc. Z. Velagić 12. 11. 04. 02. 25. 02. 15. 04. 17. 06. 08. 07. 02. 09. 16. 09.

Čuvanje i zaštita elektroničkih dokumenata

doc. dr. sc. B. Bosančić 19.11. 28.01. 11.02. 22.04. 24.06. 08.07. 09.09. 23.09.

NAPOMENA:Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. prof. dr. sc. Tatjana Aparac.Jelušić (VS) po dogovoru

2. doc. dr. sc. Boris Badurina četvrtak, od 9 h četvrtak, od 9 h3. doc. dr. sc. Mario Barišić (VS) po dogovoru po dogovoru

4. doc. dr. sc. Boris Bosančić utorak, 10,00 – 12,00 h utorak, 10,00 – 12,00 h5. doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović (VS) srijeda, 12,00 – 14,00 (skype)

6. izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić utorak, 13,45 – 15,45 h utorak, 13,45 – 15,45 h7. izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković na rodiljnom na rodiljnom

8. dr. sc. Kristina Feldvari, poslijedoktorandica utorak, 10,00 – 12,00 h utorak, 10,00 – 12,00 h

9. prof. dr. sc. Damir Hasenay slobodna studijska godina slobodna studijska godina

10. dr. sc. Tomislav Jakopec, poslijedoktorand ponedjeljak, od 12,00 h ponedjeljak, od 14,00 h11. doc. dr. sc. Maja Krtalić srijeda, 8,00 – 10,00 h srijeda, 8,00 – 10,00 h12. Darko Lacović, asistent po dogovoru utorak, 12,00 – 14,00 h

13. izv. prof. dr. sc. Jelena Lakuš srijeda, od 15,00 h srijeda, od 15,00 h

14. doc. dr. sc. Ivana Martinović na rodiljnom

15. dr. sc. Milijana Mičunović, poslijedoktorandica srijeda, 16,00 – 18,00 h srijeda, 16,00 – 18,00 h

16. dr. sc. Anita Papić, poslijedoktorandica utorak, 10,00 – 12,00 h utorak, 10,00 – 12,00 h17. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog srijeda, 10,15 – 12,00 h srijeda, 10,15 – 12,00 h

18. dr. sc. Josipa Selthofer, poslijedoktorandica srijeda, 13,00 -15,00 h srijeda, 13,00 -15,00 h19. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić,

poslijedoktorandicana rodiljnom na rodiljnom

20. izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić srijeda, 12,30. – 14,30 h srijeda, 12,30. – 14,30 h

RASPORED SATI – I. semestar

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

700-745 1.

745-830 2.

845-930 3. Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama

doc. dr. sc. M. Dragija Ivanović2V

soba 47samo 13.10.

Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstvaizv. prof. dr. sc. Z. Velagić

2P 2Ssoba 47930-1015

4.

1030-1115

5. Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama

doc. dr. sc. M. Dragija Ivanović2V

soba 67samo 13.10.

Principi informacijskog pretraživanja

prof. dr. sc. K. Petr Balog2P

soba 47

1215-1300 1. Informacija u teorijidoc. dr. sc. B. Bosančić

2Psoba 47

Engleski jezik za napredne I.M. Varga, viša predavačica

2Vsoba 60

Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkamadoc. dr. sc. M. Dragija

Ivanović6V

samo 10.10. i 9.1.soba 16

(nastava počinje u 12:30 sati)

1300-1345 2.

1400-1445

3. Informacija u teorijidr. sc. M. Mičunović

2Ssoba 47


1Vsoba 25

(nastava počinje u 13:45 sati)

1445-1530 4. Istraživačke metode u informacijskim znanostima

doc. dr. sc. B. Badurina2P

soba 16

Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkamadoc. dr. sc. M. Dragija

Ivanović, VS2P

soba 16(počinje 2.10.)

1545-1630

5. Principi informacijskog pretraživanjaK. Feldvari

2Vgrupa Asoba 161630-1715 6. Projektni menadžment

izv. prof. dr. sc. G. Dukić2P 1V

soba 47

Istraživačke metode u informacijskim znanostima

doc. dr. sc. B. Badurina2V

soba 161730-1815 7. Principi informacijskog

pretraživanjaK. Feldvari

2Vgrupa Bsoba 16

1815-1900 8. Istraživačke metode u informacijskim znanostima

doc. dr. sc. B. Badurina2S

soba 161915-2000 9.

RASPORED SATI – III. semestar

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

700-745 1.

745-830 2.

845-930 3. Teorija i praksa organizacije informacija

prof. dr. sc. K. Petr Balog2P

soba 47930-10154.

1030-1115 5. Čuvanje i zaštita

elektroničkih dokumenatadoc. dr. sc. M. Krtalić

2P(svaki drugi

tjedan)soba 16

Čuvanje i zaštita

elektroničkih dokumenata

doc. dr. sc. B. Bosančić

2V (svaki drugi

tjedan)soba 16

1115-1200

6.

1215-1300 1. Teorija i praksa organizacije informacijaK. Feldvari

2Vgrupa Asoba 16

Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvuJ. Selthofer

2Vsoba 16


2Vsoba 60

Arhitektura knjižnicaD. Lacović

7VSsamo 31.10., 28.11., 19.12. i

23.1.soba 16

1300-13452.

1400-1445

3. Teorija i praksa organizacije informacijaK. Feldvari

2Vgrupa Bsoba 16

Marketing u nakladništvu i knjižarstvuJ. Selthofer

1Vsoba 16

1445-1530 4. Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu

izv. prof. dr. sc. Z. Velagić2P

soba 47

Marketing u nakladništvu i knjižarstvu

izv. prof. dr. sc. G. Dukić2P

soba 471545-1630 5. Informacijska politika i tehnološke

promjenedr. sc. M. Mičunović

1P 2Ssoba 47

1630-1715 6. Marketing knjižničnih proizvoda i usluga

izv. prof. dr. sc. G. Dukić2P 2V

soba 471730-1815 7.

1815-1900 8.

1915-2000 9.

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewrazlikovati kvalitativne i kvantitativne metode prikupljanja podataka i njihovu primjenu analizirati utjecaj informacijskih usluga prema različitim