Uvjeti natječajaNatječaj predviđa nekoliko obveznih uvjeta tako da se Ponuditelj obvezuje izraditi i dostaviti program restrukturiranja od najviše pet godina od dana sklapanja ugovora o prodaji i prijenosu dionica Društva. Program restrukturiranja mora biti sukladan članku 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (SSP), odnosno pravilima Europske Unije i Republike Hrvatske o državnim potporama poduzetnicima u teškoćama. Program mora sadržavati kako strukturne tako i financijske mjere koje su nužno potrebne za uspostavu dugoročne tržišne održivosti brodogradilišta uključujući reorganizaciju i racionalizaciju djelatnosti te potrebna ulaganja za uspostavu rentabilnosti.

Restrukturiranje, kako se navodi, mora uključiti i odgovarajuće kompenzacijske mjere, kroz smanjivanje kapaciteta brodogradilišta te vlastiti doprinos Ponuditelja koji mora biti najmanje 40 % troškova restrukturiranja.

Program restrukturiranja moraju odobriti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Europska komisija. Ovo odobrenje uvjet je za stupanje na snagu ugovora o prodaji i prijenosu dionica Društva.

Ponuditelj će trebati predložiti plan podmirenja obveza brodogradilišta prema bankama osiguranih državnim jamstvima, uključujući sve ugovorne i zakonske kamate, u vezi tih obveza, osim jamstava po avansima izdanim za izgradnju brodova. U planu podmirenja obveza Ponuditelj mora detaljno specificirati obveze koje namjerava podmiriti i preuzeti Ponuditelj, odnosno brodogradilište i obveze koje će podmiriti RH. Za obveze koje će podmiriti brodogradilište ili preuzeti i podmiriti Ponuditelj, Ponuditelj treba preuzeti obvezu davanja zamjenskog jamstva od strane prvoklasne banke.

Nadalje, treba preuzeti obvezu davanja jamstva od strane prvoklasne banke kao zamjenskog jamstva za sve obveze po državnim jamstvima izdanim za avansna jamstva za izgradnju brodova te isto tako preuzeti obvezu povećanja temeljnog kapitala brodogradilišta u novcu iz vlastitih sredstava, u skladu s Programom restrukturiranja radi osiguranja njegovog nesmetanog poslovanja, pokrivanja gubitaka, tehnološke obnove i pokrića drugih troškova brodogradilišta za cjelokupno razdoblje restrukturiranja.

Uvjet je i usklađivanje proizvodnih kapaciteta s onima koje proizlaze iz obveze smanjivanja ukupnih kapaciteta hrvatskih brodogradilišta obuhvaćenih privatizacijom u sklopu kompenzacijskih mjera dogovorenih

s Europskom komisijom. Nakon odabira najpovoljnijih ponuda, MGRP će izraditi detaljan izračun smanjenja kapaciteta za brodogradilište. Ponuditelj će morati ponuditi i iznos koncesijske naknade za korištenje pomorskog dobra, preuzeti obvezu zadržavanja na snazi kolektivnih ugovora, izraditi procjenu potrebnog broja i strukture zaposlenih po završetku restrukturiranja, kao i plan zbrinjavanja viška zaposlenih tijekom restrukturiranja, izjasniti se o načinu na koji će brodogradilište osigurati izvršenje gradnje brodova iz postojeće knjige narudžbi, te ponuditi prihvatljive instrumente osiguranja za izvršenje preuzetih obveza. Uz te obvezne uvjete, Ponuditelj će moći ponuditi i sklapanje sporazuma sa socijalnim partnerima, kao i da u roku šest mjeseci od dana provedbe prve dokapitalizacije, 25 posto dionica (nakon povećanja temeljnog kapitala) ponude na prodaju radnicima pod posebnim uvjetima (inicijalni popust od pet posto i dodatni popust jedan posto za svaku godinu radnog staža). Kupnjom ponudbene dokumentacije potencijalni kupci mogu zatražiti ovlaštenje HFP-a za provedbu due dilligence, odnosno dubinskog snimanja brodogradilišta.

Konačnu odluku donosi Vlada RHZa praćenje provedbe postupka prodaje, Vlada RH će posebnom Odlukom osnovati Povjerenstvo za praćenje provedbe postupka prodaje dionica društva. Povjerenstvo se sastoji od dva predstavnika Vlade RH-a, predstavnika sindikata koji djeluju u društvu, predstavnika Uprave društva, predstavnike Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod d.d., Zagreb, predstavnika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i nezavisnog pravnog savjetnika imenovanog od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MGRP).

Stručne službe HFP-a izradit će analizu pristiglih ponuda na temelju koje će Povjerenstvo dati mišljenje MGRP-u o najpovoljnijoj ponudi. Konačnu odluku o odabiru ponude na prijedlog MGRP-a donosi Vlada RH-a. |

ŠKVERSKA BESIDASlužbeno glasilo - izlazi po potrebi.

Godina VII - broj 44 - Trogir, veljača 2010. godineRIJEČPREDSJEDNIKAUPRAVE

Poštovane kolegice i kolege,dragi škverani,

ušli smo u godinu odluke.Započeo je drugi krug privatizacije koji nam u konačnici treba donijeti trajniju opstojnost i novi razvojni ciklus bez kojeg ne možemo dalje racionalno poslovati.Do sada su nas nosili optimizam, znanje i vjera u ono što radimo.Priželjkujem da tako ostane i dalje.S punom koncentracijom na radnu disciplinu te zaštitu na radu i zaštitu od požara.Nemojmo dozvoliti da svojom neodgovornošću uništimo ono što smo ovih posljednjih godina mukotrpno gradili.To je naš jedini ispravni put u budućnost za nas i generacije koje dolaze.

Predsjednik Uprave

Mateo Tramontana

www.brodotrogir.hr

DRUGI KRUG PRIVATIZACIJE Temeljem Zakona o privatizaciji i Odluke Vlade RH od 28.siječnja o.g. i od 11.veljače o.g., Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je na svojim internetskim stranicama javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica društva Brodotrogir d.d., Trogir. U „Vjesniku“ je objavljen 15. veljače, a dan nakon u „Financial Timesu“ i „Lloyd’s“ listu.

Javne pozive za prikupljanje ponuda za kupnju dionica brodogradilišta HFP će objaviti i u „The Economistu“ i u „TradeWindsu“. Riječ je o drugom natječaju za privatizaciju brodogradilišta, s rokom podnošenja 19. travnja o.g.

Karakteristike tankera :

Duljina preko svega 182,90 mŠirina 32,20 mVisina 17,20 mNosivost na gazu od 12,2 m 46,000 tdwVolumen teretnih tankova 52,410 m3Volumen slop tankova 1,043 m3

Sa 10. sjednice Nadzornog odoraDeseta sjednica Nadzornog odbora Brodotrogira d.d održana je u petak 12.02.2010. Na dnevnom redu bile su slijedeće teme:1. Verifikacija Zapisnika sa 9.sjednice Nadzornog odbora Društva2. Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom

državnom vlasništvu za razdoblje 2010. – 2012. Akcijski plan Brodotrogira d.d. za provođenje Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2010. – 2012.

3. Zahtjev za suglasnost za prolongiranje roka vraćanja kredita Zagrebačke banke i promjenu kamatne stope

4. Prijedlog Sporazuma o uređenju imovinsko – pravnih pitanja između Vlade RH i Brodotrogira d.d.

5. Informacija o Odluci Vlade RH, Klasa: 310-14/10-02/03, Urbroj: 5030120-10-2 od 28. siječnja 2010.god. o privatizaciji društva Brodotrogir d.d.

6. Zahtjev za suglasnost Nadzornog odbora za sklapanje Ugovora za izvođenje AKZ radova, vrijednijih od 1.000.000,00kn sukladno dopisu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

7. Financiranje proizvodnog programa – informacija8. Razno

NOVOSTI IZ SEKTORABRODOREMONTA

U prva dva mjeseca ove godine u Brodoremontu su bili m/t Kijac i Bibe.

M/t Kijac M/t Kijac,tanker za razvoz naftnih derivata u vlasništvu riječke tvrtke Dinamarin d.o.o, obavio je dokovanje i remontne radove za pregled klase. Zanimljivo je da mu je izvršena zamjena brončanog ležaja lista kormila čemu je prethodila strojna obrada ležišta / provrta u masivu kormila, što je vrlo složena operacija koja se mora obaviti na licu mjesta – na brodu u doku.Izgrađen je 2004.godine.Njegova dužina preko svega iznosi 92.86 m,a širina 14.10 m.

Bibe Bibe je u vlasništvu TUTR Obrta 2002 iz Baške Vode. Na samom brodu su obavljeni dokovanje, pranje, čišćenje i bojanje trupa, izmjena cinkova te drugi manji remontni radovi. Zanimljivo je da je riječ o turističkom brodu nastalom preinakom islandske ribarice. |

Više od stotinjak učenika trećih razreda iz zadarske OŠ „Šime Budinić“ prisustvovalo je u pratnji Ivana Čulara, ravnatelja, učiteljica i defektologinje radnom porinuću Novogradnje 321 koje je obavljeno 10.veljače o.g. Usprkos kiši, mali osnovci nisu krili oduševljenje prvi put viđenim činom porinuća.

„Uvjeren sam da će ovo ostati zauvijek u njihovim sjećanjima, a i u mojem“, rekao je g. Čular kojem je ovo prvi put da prisustvuje jednom ovakvom događaju. Nakon porinuća, postavljena je kobilica za Novogradnju 322, slijedeći brod iz serije za švedsku tvrtku Laurin Maritime AB.

Vrpcu sa šampanjcem presjekla je Vedrana Vukman, rukovoditeljica Službe prodaje u Brodotrogiru.Certifikate o porinuću potpisali su u ime naručitelja Mikael Laurin, u ime Brodotrogira d.d. Ivan Tironi, te Goran Grubić u ime Lloyds Registra. |

Stotinjak zadarskih osnovaca na porinuću

U protekloj godini 155 radnika ostvarilo je pravo na jubilarnu nagradu za 10,15,20,25,30,35 i 40 godina radnog staža.

- Za 10 godina radnog staža nagradu u visini od 1250 kn dobili su: Renata Špika, Vinko Šantić, Ivan Božan, Marko Burnač, Marinko Cvitanović, Ivo Radić, Jozo Rubelj, Tonči Sardelić, Igor Vidović, Joško Milišić, Ante Žaja i Ante Mamut.

- Za 15 godina radnog staža nagradu u visini od 1875 kn dobili su: Nikša Tomaš, Ljubinka Batinica, i Ðani Lučin.

- Za 20 godina radnog staža nagradu u visini od 2500 kn dobili su: Darko Žaja, Špiro Princivali, Milko Rapić, Ivica Skelin, Matko Vukman, Toma Palada, Željko Pauk, Mate Milišić, Ivica Višić, Mladen Radan, Božo Turković, Nede Čulić, Jadranka Filipjak-Tironi, Mira Jakus, Nada Jakus, Srećo Miše, Veselko Radić, Tonći Jakus, Alemka Lekšić, Mario Mamut, Dragan Ninčević, Zdravko Ugrina, Lovre Bakica, Vojko Ćudina, Tonći Bilić, Milan Frleta i Joško Karabatić.

- Za 25 godina radnog staža nagradu u visini od 3000 kn dobili su: Predrag Ćavar, Ante Alajbeg, Marko Jerković, Dinka Marinov, Fanika Šeravić, Katja Britvić, Jakov Mašće, Jolanda Pažanin, Benedikt Vičić, Marija Vukman, Marin Ševo, Frane Belas, Vjekoslav Buble, Damir Piteša, Mario Šimić, Nediljko Alajbeg, Blaž Bačelić, Ante Bailo, Vladimir Belas, Marija Berić, Vinko Certa, Mladen Debak, Sačir Hasanagić, Marin Hrabar, Ranko Milat, Petar Modrić, Vinko Munjiza, Nikica Paraman, Zlatko Pavlov, Lada Počanić, Božanka Pralija, Željko Zulim, Ankica Mrkonjić, Mirjana Pavić, Nenad Radić, Ivica Tomaš, Ivanka Barišić, Dragica Gulišija, Ecija Milat, Vinko Puović, Marija Radun, Ivo Vukman, Zdravko Abaza, Silvana Nekić, Antonijo Kazoti, Jure Muštra, Vedran Vukelić, Branko Buličić i Joško Mitar.

- Za 30 godina radnog staža nagradu u visini od 3500 kn dobili su: Lovre Cvitanović, Slobodan Domazet, Andro Košćina, Dušanka Liović, Mijo Škember, Edica Škrobica, Ivo Domić, Ivanka Klarić, Vinko Radić, Šima Ćaleta, Ivan Tironi, Kuzma Klarić, Ivo Rožić, Vlado Tečić, Vedrana Vukman, Jasna Munjiza, Ante Najev, Mirjana Rajić, Ana Vidović, Vinko Škaro, Žarka Duvnjak, Ante Maljković, Ljubica Šeparović, Zdravko Janjić, Vjeroslav Vukman, Ivan Miše, Mario Bilić, Anica Bodrožić, Josip Ercegović, Pero Čarija, Ivica Goleš i Željko Kapa.

- Za 35 godina radnog staža nagradu u visini od 4000 kn dobili su: Ante Bakica, Nediljko Matijaš, Zdravko Pažanin, Vicko Palada,

Anđelka Belas, Kaja Rožić, Jakov Ivković, Stjepan Coce, Svetin Šalov, Marija Sasso, Anka Pažanin, Ivica Luekta, Marko Vukman, Nediljko Šalov, Goran Bašić, Karlo Miše, Mijo Palada i Željko Radić.

- Za 40 godina radnog staža nagradu u visini od 5000 kn dobili su: Nikica Guina, Jerko Matijaš, Felicijo Ečić, Ivan Palada, Tonči Šimac, Ante Bilić, Ivan Klarić, Luka Gruić, Ante Coce, Lino Rubignoni, Mijo Stude, Marin Hrabar, Dinko Šantić i Nenad Oto Flesch. |

Nove tehnologije i povezivanje kao odgovor na gospodarske izazove

Izdavač: Brodotrogir d.d., Put brodograditelja 16, 21220 Trogir

Jubilarne nagrade u Brodotrogiru u 2009. godini

Č E S T I T A M O !

U Splitu je 9. veljače 2010. u organizaciji Brodograđevnog klastera Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatskog klastera brodogradnje i Hrvatske udruge poslodavaca održan na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje susret gospodarstvenika, državnih institucija i državnih agencija na temu: “Nove tehnologije i povezivanje kao odgovor na gospodarske izazove”. Na skupu, na kojem su uz mnoge male i srednje tvrtke i oba velika brodogradilišta u Županiji, sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MGRP) i ustanove BICRO (za razvoj i unaprijeđenje inovacijskog i tehnologijskog sustava), naglašena je izuzetna važnost akcija kojima se podiže konkurentnost hrvatskog gospodarstva, posebno u sadašnjem trenutku recesije na globalnom tržištu. Klasteri igraju ključnu ulogu u procesu podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, zbog čega MGRP podržava rad klastera u

Hrvatskoj, kao i međudržavna povezivanja. Prezentacijama tvrtki, fakulteta i državnih institucija prikazana su postignuća iz područja inovacija proizvoda i u proizvodnji te područja povezivanja na razvoju novih inovativnih rješenja, nastalih među članicama i nečlanicama brodograđevnog klastera. Voditelj projekta u Službi razvitka i investicija u Brodotrogiru d.d., mr. sc. Mario Rovan, dipl. ing. održao je izlaganje pod naslovom “Povezivanje i inovacija tehnologije – Iskustva”. Izlaganje prikazuje na primjeru projekta „Integralni plan razvitka Brodotrogira d.d.“, korist od korištenja izvan sektorskog prelijevanja znanja i inventivnosti u fazi projektiranja transformacije sustava u konkurentniji sustav, te na neophodnost podizanja kompetitivnosti dionika vertikalne komponente klastera (lanca reprodukcije) identificiranu u fazi vrednovanja projekta transformacije. |

KADROVSKIBAROMETAR U 2009.gU Brodotrogiru d.d. je od 1.1.2009. do 31.12.2009. zaposleno 35 djelatnika. U tom istom razdoblju otišlo je 53 radnika. Osnov odlaska je po izjavi radnika, smrt radnika, prijevremena mirovina, istek Ugovora, sporazumno, starosna mirovina, invalidska mirovina, redovni otkaz, izvanredni otkaz.

U mirovinu su tijekom 2009.godine otišli dojučerašnji radnici: Jadran Radić, Kristijan Radić, Ante Kuzmanić, Tonći Šimac, Ante Bilić, Vinko Brešan, Vinko Perišić, Felicijo Ečić, Safet Šehić, Petar Šoda Cotić, Ante Vukman, Dinko Svilan, Jozo Ivančev, Svetinka Slatina, Blaž Bačelić, Marko Burnač, Ivica Piveta, Hrvoje Rapić, Oljeg Zelalija, Benedikt Vičić, Marija Berić, Matko Jurić, Tonći Jakus, Miro Matijaš, Ante Pavković, Mirko Rubelj, Petar Zelalija i Marin Hrabar.

HVALA IM NA SVEMU ŠTO SU DALI BRODOTROGIRU !

Svake večeri na televiziji možemo gledat kriminalističke serije. Si-eS-aJ Majami, Si-eS-aJ Njujork, Las Vegas, i to sve nije dovoljno nego nam još serviraju raznorazne Kosti, Medije, Mentaliste, a gleda sam par puta i onu ekipu koja kompliciranim matematičkim operacijama pronalazi ubojice. Uglavnom, u svakoj od tih serija, možemo uživat u zločinima, ubojstvima, svakakvim gadostima i opačinama. Mrtvih ima ka u priči, teku potoci krvi, analiziraju se jetra, pluća, mozak, bubrizi i šta je najvažnije, ne triba dugo čekat na koje atraktivno ubojstvo jer već do završetka uvodne špice, obavezno ciknu barenko dva sporedna glumca.

Bija je u subotu uvečer i film u kojemu je glumija oni razbijač Steven Seagal. Neka špijunska tema, misto radnje Poljska za vrime ladnoga rata, natežu se Ameri, Rusi, Englezi, Švabe oko neke zvizdarije, špijuni, dvostruki špijuni, svako sa svakim, niko s nikim više od dva puta. Na samom početku sam reka - evo da će u ovom filmu bit najmanje osamdeset mrtvih! Ekipa kaže nema šanse, to je puno, u vrh glave pedeset i šest! I počeli smo brojat. Nakon petnajst minuti već ih je bilo trideset i sedam, nakon po ure sedamdeset i dva. Više od svih naših očekivanja! Normalno da se u

istom ritmu i nastavilo. Prestali smo brojat na sto trideset i osam, pribacili smo se na drugi program.

I baš se nešto mislim, ma šta oni misle poru-čit gledateljima ovakvim filmovima i serijama? Vjerojatno da čovikov život tako malo vridi, ništa skoro, pinkicu jednu, da je sveden tek na neku usputnu pojavu koje se pukim slučajem ili s nekom ludom namjerom našla na pogrešnom mistu u pogrešno vrime.

Dobro je govorija veliki Toma Bebić “ča smo na ovome svitu” i mada dobro znam da ova naša svakodnevna škverska zbilja nema skoro nikakve veze sa kriminalističkim seri-jama, sto puti se upitam - jesmo li zaboravili čovika? Onoga, kako se u to u medijima kaže “maloga” čovika koji teško živi, jesmo li mož-da postali previše oholi, sami sebi dovoljni?

U ovoj eri krize, a pogotovo u svitlu svaka-kvih napisa o budućnosti naše brodogradnje, stalno se barata i licitira s velikim brojkama, milijunima, milijardama, spominju se iljade ugroženih radnih mista.

I sad, kad god netko spomene taj pojam “radno mjesto”, meni odma prid oči dođe radni stol, do njega prazna stolica, kompjuter, vidim tokarski stroj, aparat za zavarivanje. I sve je to lipo, ali di je tu čovik?

Jerbo, šta bi vridija taj kompjuter, šta bi vridija tokarski stroj i aparat za zavarivanje da iza njih ne stoji Čovik, namjerno pišem sa ve-likim Č, Čovik sa svojim znanjem, umijećem, iskustvom...

To famozno radno misto, danas je postalo više administrativni pojam, neki šturi broj oko kojega će se natezat političari, bilo vla-

dajući ili opozicijski, natezat će se poslodavci, europski birokrati, sindikalisti i ko zna ko još sve ne.

Za vrime drugog svjetskog rata, nacisti su ljudima zatočenim u logorima tetovirali bro-jeve na ruci. I to je bilo strašno nehumano. Mislim to, šta su ljudi bili svedeni na brojeve. A pogledajte šta danas imamo? Svatko od nas ima JMBG i to nam nije dosta nego su nam

sad nalipili OIB, imamo čak i škverski matični broj pa još za žuntu i PIN-ove za mobitele i kartice, pusti brojevi letaju oko nas i moramo ih pamtit ka da su oni najvažniji na ovome svitu.

A kad Čovik postane broj, onda se lako zaboravi da taj isti Čovik ima svoje ime i pre-zime, da ima svoje zvanje i znanje i na koncu, da taj Čovik čuda može napravit samo ako mu se pruži primjerena šansa. I siguran sam da taj naš veliki brod nije samo velika škatula od late, zbroj pustih iljada tona gvožđurije nego da i on ima dušu, a tu dušu mu je utka niko drugi nego naš Čovik, radnik, škveranin.

I kojim god debelim morima i oceanima bude plovija, s kojim god se valovima i olujama bude borija, pravi ljudi od mora uvik će to znat pripoznat, pripoznat će na tom brodu jedinstveni timbar kojega mu je među njegova rebra, statve i oplatu svojim znojem, trudom i znanjem ugradija “bezimeni” Čovik iz trogirskoga škvera. |