SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Laura Miletić

UPRAVLJANJE PROJEKTOM ŽUPANIJSKI CENTAR ZA

GOSPODARENJE OTPADOM „MARIŠĆINA“

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UPRAVLJANJE PROJEKTOM ŽUPANIJSKI CENTAR ZA

GOSPODARENJE OTPADOM „MARIŠĆINA“

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić

Studentica: Laura Miletić

Studijski smjer: Menadžment

JMBAG: 0081111935

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ......................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................................. 2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ..................................................................................... 3

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................................... 4

1.5. Struktura rada ...................................................................................................................... 4

2. TEMELJNE ODREDNICE PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA ...................... 5

2.1. Pojam i definiranje projektnog menadžmenta ......................................................................... 5

2.1.1. Projekt ............................................................................................................................ 6

2.1.2. Upravljanje projektima .................................................................................................. 8

2.1.3. Uloga i funkcije projektnog menadžmenta .................................................................. 11

2.2. Životni ciklus projekta ........................................................................................................... 12

2.2.1. Iniciranje projekta ........................................................................................................ 13

2.2.2. Planiranje i organizacija projekta ................................................................................ 14

2.2.3. Vođenje projekta .......................................................................................................... 16

2.2.4. Evaluiranje i zaključivanje projekta ............................................................................ 16

3. POSLOVNI PLAN PROJEKTA ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM „MARIŠĆINA“............................................................................................................................. 18

3.1. Opis ŽCGO Marišćina ....................................................................................................... 18

3.2. Lokacija ŽCGO „Marišćina“ ............................................................................................. 23

3.3. Opis zaštite i utjecaja na okoliš .......................................................................................... 25

3.3. Namjena ŽCGO Marišćina ................................................................................................ 26

3.4. Koncesijski model izgradnje pogona MBO ....................................................................... 27

3.5. Javno – Privatno Partnerstvo i BOT model ........................................................................ 28

3.6. Uloga, obveze i zadaci koncesionara za pogon MBO ........................................................ 29

3.7. Tehničko – tehnološke karakteristike projekta ŽCGO „Marišćina“ .................................. 30

3.7.1. Opis strukture ulaganja ................................................................................................ 30

3.7.2. Aktivacijsko razdoblje projekta (gantogram) .............................................................. 31

3.8. Analiza rizika ..................................................................................................................... 33

3.9. Učinci projekta ................................................................................................................... 34

4. RASHODI I PLANIRANI PRIHODI PROJEKTA ŽCGO „MARIŠĆINA“ ........................... 35

5.1. Planiranje troškova ............................................................................................................. 35

5.2. Plan redovnog poslovanja .................................................................................................. 39

5.2.1. Prihodi za redovno poslovanje .................................................................................... 39

5.2.2. Rashodi redovnog poslovanja ...................................................................................... 39

5.3. Cost benefit analiza ............................................................................................................ 45

5.4. Plan kadrova ....................................................................................................................... 47

5. RAZVOJNA PERSPEKTIVA PROJEKTA ŽCGO „MARIŠĆINA“ ...................................... 49

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 51

LITERATURA ............................................................................................................................. 52

POPIS TABLICA ......................................................................................................................... 54

POPIS SHEMA ............................................................................................................................. 54

1

1. UVOD

Projekt je vremenski određena aktivnost s ciljem stvaranja novog proizvoda ili usluge. Projekti

se poduzimaju na svim razinama organizacije i mogu uključivati od jedne do više tisuća osoba.

Projekti se izvode od kad postoji čovječanstvo. Opstanak, razvoj i konkurentnost suvremenog

poduzeća u današnjim uvjetima podrazumijeva sve dinamičniju prilagodbu izazovima okoline.

Promjene okoline karakteriziraju brze izmjene, nepredvidivost, pa krajnji rezultat poslovanja

poduzeća postaje neizvjestan. U praksi se često događaju neuspjesi na putu od ideje do provedbe

projekta. Uzroci toga najčešće su nedostatak praktičnih znanja o projektu, nedostatak znanja o

vođenju projekta, uspostavljanju organizacije koja daje pozitivne rezultate, te vođenju projekta

kako bi se ispunila očekivanja svih zainteresiranih strana te postigli zadani ciljevi na učinkovit

način.

Projektni menadžment omogućuje kontinuirano prilagođavanje tržištu u skladu s misijom i

vizijom poduzeća. Promjenjiva okolina menadžmentu predstavlja vrlo težak zadatak pronalaska

načina opstanka na tržištu. U takvim uvjetima kao najveća potreba javlja se kreativnost ljudskih

potencijala i vještine projektnog menadžmenta u stvaranju nečeg novog, jedinstvenog, različitog

od dosadašnjih proizvoda i usluga. Zadatak projektnog menadžmenta je pronalazak opstanka na

tržištu kroz kontinuirane procese, stalne inovacije i razvoj. Projektni menadžment se koristi

snažnim alatima pomoću kojih organizacija može poboljšati vlastito poslovanje i adekvatno

odgovoriti na tržišne izazove. Hrvatsku karakteriziraju klasični organizacijski oblici koji se

temelje na centralizaciji u donošenju odluka. Stoga je potrebno uvođenje projektnog upravljanja

kako bi se poduzeća mogla prilagoditi promjenjivoj okolini, razvoju horizontalnih upravljačkih

struktura te decentralizaciji u donošenju odluka.

U Republici Hrvatskoj do unazad par godina nije postojalo sustavno gospodarenje otpadom.

Tako i u Primorsko – goranskoj Županiji većina odlagališta ne zadovoljava osnovne ekološke

kriterije i zakone Republike Hrvatske i Europske Unije. Također, postoji i velik broj

neregistriranih, divljih odlagališta koja negativno utječu na cijeli ekološki sustav područja.

2

Stoga je PGŽ definirala svoju strategiju uspostavljanja integralnog sustava gospodarenja

otpadom u kojem izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) „Marišćina“

predstavlja glavni cilj. Cilj projekta ŽCGO „Marišćina“ je uvođenje održivog cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom u PGŽ. Očekivani rezultati projekta su smanjenje količine odloženog

komunalnog otpada te smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu

odloženom na odlagalište.

U ovom dijelu rada razmatra se slijedeće: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2) radna

hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura

rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Jedan od primjera projektnog poslovanja u Republici Hrvatskoj je izgradnja Županijskog centra

za gospodarenje otpadom „Marišćina“ koji će omogućiti trajno rješenje problema s otpadom s

kojim se susrećemo već dugi niz godina. Radovi na gradnji ŽCGO „Marišćina“ započeli su 01.

ožujka 2013. godine. Centar će se graditi u nekoliko faza, a nadograđivat će se prema potrebama

tijekom eksploatacije. Građevinski radovi, kao i izgradnja postrojenja za mehaničko – biološku

obradu započeli su 2012. godine. Početak probnog rada planiran je u lipnju 2014., dok je

početak rada planiran za listopad 2014. godine. Ukupna planirana vrijednost projekta iznosi

101.615,608 EUR.

Problem istraživanja odnosi se na ispitivanje prihvatljivosti navedenog projekta što zahtijeva

obradu svakog segmenta budućeg poslovanja projekta kako bi se ocijenila opravdanost uloženih

investicijskih sredstava.

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada fokusira se na uporabu projektne metodologije u

pripremi i ocjeni projekta ŽCGO „Marišćina“, a objekti istraživanja su ŽCGO „Marišćina“ i

projektna dokumentacija.

3

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Na temelju navedenog problema, predmeta i objekta istraživanja može se izvesti radna hipoteza:

priprema i ocjena projekta ŽCGO „Marišćina“ zahtijeva dugotrajno i detaljno istraživanje svih

relevantnih projektnih aspekata čije karakteristike utječu na konačan ishod budućeg poslovanja.

Priprema i ocjena investicijskog projekta uključuje prikupljanje istinitih i relevantnih informcija

za izračun pokazatelja investicijske isplativosti, kako bi konačna ocjena opravdanosti projekta u

sebi sadržavala iskjučivu objektivnost, što je veoma važno s obzirom da se radi o projektu sa

značajnim investicijskim ulaganjem.

Na temelju radne hipoteze, moguće je izvesti sljedeće pomoćne hipoteze:

v P.H.1: Na temelju odrednica projektnog menadžmenta kao znanstvene discipline

moguće je definirati zajedničke karakteristike i utjecajne čimbenike svih projekata

iako je jedna od najvažnijih karakteristika svakog projekta njegova specifičnost s

obzirom na to se se projektom ostvaruje nešto posve novo.

v P.H.2: Realizacijom projekta omogućit će se trajno rješenje problema s otpadom

v P.H.3: Upravljanjem projektima se može predvidjeti što više mogućih opasnosti i

problema, te planirati, organizirati i kontrolirati aktivnosti što omogućava da projekt

bude što uspješnije izveden usprkos svim rizicima.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Projektno upravljanje u suvremenim uvjetima poslovanja zahtjeva specifičan način razmišljanja:

od prepoznavanja potreba društva do realizacije projekta. Projekt kao što je izgradja ŽCGO

„Marišćina“ zahtijeva velike pripreme, detaljan plan kroz analizu svih čimbenika koji bi mogli

utjecati na uspješnost realizacije projekta.

Cilj je istaknuti kompleksnost projektnog upravljanja koja proizlazi iz činjenice da se projektom

realizira nešto što je prepoznato kao potrebno ali novo. Dakle, projektnom menadžmentu ne stoje

na raspolaganju prošli primjeri kojim bi se mogli voditi već sposobnost predviđanja i

prilagođavanja novonastalim situacijama. Utjecaji iz okruženja doprinose još većoj neizvjesnosti,

pa zato svaki projekt zahtijeva detaljnu obradu svih raspoloživih informacija.

4

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i prikazivanju rezultata istraživanja korištene su sljedeće znanstvene metode:

metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, povijesna metoda, statistička metoda,

metoda deskripcije, komparativna metoda, metoda kompilacije, metoda dokazivanja.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja prikazani su u pet međusobno povezanih cjelina. U prvom, uvodnom dijelu

postavljen je predmet istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja, prikazane su

znanstvene metode koje su se koristile za potrebe istraživanja te je obrazložena struktura

diplomskog rada.

Naslov drugog dijela je "Temeljne odrednice projekta i projektnog menadžmenta", unutar kojeg

su obrađeni osnovni pojmovi projektnog menadžmenta, projekta i njegovih vrsta, uloge i

funkcije projektnog menadžmenta, te životni ciklus projekta.

Treći dio ima naslov "Poslovni plan Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina"

koji sadrži opis projekta, lokaciju i namjenu projekta, koncesijski model izgradnje pogona

mehaničko – biološke obrade, javno privatno partnerstvo i BOT model, uloga, obveze i zadaci

koncesionara za pogon MBO, tehničko – tehnološke karakteristike projekta, analizu rizika i

učinke projekta.

Četvrti dio ima naslov „Razvojna perspektiva projekta ŽCGO Marišćina“ unutar kojeg je

prikazana perspektiva projekta i važni elementi za provedbu projekta.

Peti dio ima naslov "Rashodi i planirani prihodi projekta" unutar kojeg je prikazana struktura

planiranih troškova, plan redovitog poslovanja te plan kadrova.

U šestom dijelu prikazan je zaključak projekta.

5

2. TEMELJNE ODREDNICE PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Svaki projekt predstavlja specifičnu organizacijsku aktivnost. Specifična ograničenja s kojima se

susreće projektni menadžment su: financije, pravni problemi, ekološki standardi, sociološka,

politička i ostala ograničenja. Projektni menadžment mora biti sposoban prepoznati prilike koje

mu okolina pruža i snage vlastite organizacije.

Inovacija se označava kao proces kojim se unapređuje svaka vrsta novosti i izuma tehničke,

ekonomske, organizacijske, političke, socijalne i intelektualne prirode u danom sustavu.

Uvođenje novosti putem inovacijskog procesa izvodi se s namjerom da se poslovni sustav

stabilizira, a ujedno razvija, i tako uvjetuje bolja egzistencija čovjeka (Dujanić, 2010., p. 4).

2.1. Pojam i definiranje projektnog menadžmenta

Današnja poslovna stvarnost obilježena je promjenama. Promjene i razvoj temelj su opstanka na

tržištu. Poduzeća se nalaze u društvu stalne konkurentnosti te je potrebna dinamičnija prilagodba

promjenama iz okoline. Inovacije i razvoj temeljne su pretpostavke uspješnog funkcioniranja

poduzeća te kao takve čine samu bit projektnog menadžmenta koji promjene sagledava kao

prilike a ne prijetnje. Poduzeća i radnici sve se više suočavaju s brzim promjenama u organizaciji

rada i proizvodnji kao i s neophodnim razvijanjem kompetencija i kvalifikacija. Spremnost na

rizik je temeljna odrednica suvremenog poduzetničkog menadžmenta.

Kako bi poduzeće razvilo konkurentost težište pomiče od kontinuiranih prema projektnim

procesima. Projektni menadžment u centar stavlja ljude, učenje, znanje, timski rad, rad na

daljinu, samoorganizaciju i holistički pristup upravljanju razvojnim procesima.

Projekti djeluju kao mehanizmi za učinkovito i efikasno uvođenje novih proizvoda i usluga s

ciljem zauzimanja najbolje moguće tržišne pozicije. S druge strane oni prisiljavaju menadžere na

djelovanje izvan njihovih tradicionalnih funkcijskih linija autoriteta, gdje se moraju pouzdati na

utjecaj, vještine, znanje i druge neformalne oblike moći (Omazić, Baljkas, 2005., p. 29).

6

2.1.1. Projekt

Projekt je jednokratno ciljno usmjeren i vremenski ograničen proces inoviranja i razvoja, nakon

čijeg završetka kontinuirani procesi neodređeno vrijeme eksploatiraju projektni razvijene

proizvode ili usluge (Zekić, 2010., p. 8).

Temeljne značajke projekta su: (Zekić, 2010., p. 10).

· Jedinstvenost cilja,

· Ograničenost vremena,

· Kompleksnost transformacije,

· Determiniranost resursa,

· Inovativnost organizacije,

· Rizičnost pothvata,

· Strateški pomak.

Projekt je: (Omazić, Baljkas, p. 32).

· Privremeni pothvat koji ima početak i kraj,

· Za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu,

· Usmjeren je prema prethodno određenom cilju,

· Ima vlastiti budžet,

· Sadrži utvrđeni raspored obavljanja aktivnosti koje čine životni ciklus

projekta,

· Prezentira sposobnosti sponzora i projektnog menadžera,

· Utemeljuje težište na kvaliteti,

· Ima svoju strukturu,

· Transformira postojeće stanje u željeno buduće stanje.

7

Vrste projekata: (Hauc, 2007., p. 64).

· Deterministički projekti – projekti kod kojih je pri njihovom pokretanju sigurno

da će konačni cilj i svi podciljevi biti postignuti, osim ako se ne pojave

nepredviđene poteškoće,

· Stohastički projekti – projekti kod kojih pri njihovom pokretanju nema određenog

cilja,

· Primarni unutarnji i vanjski projekti – projekti koji svojim djelomičnim ili

konačnim rezultatom uvjetuju početak, dalje izvođenje ili završetak jednog ili više

projekata u tvrtki ili drugim organizacijama,

· Jednokratni projekti – projekti koji se izvode jednom ili vrlo rijetko u duljim

vremenskim razdobljima,

· Multiprojektni procesi – projekti koji se ponavljaju, a po načinu izvedbe su slični,

pa zahtijevaju ustaljen način izvedbe i vođenja,

· Veliki projekti – složeni projekti s velikim stupnjem rizika i dugim vijekom

trajanja ,

· Programi projekta – ciljno usmjereni kompleksan proces izvođenja pojedinih

logičkih međusobno ovisnih projekata,

· Projekti s neposrednim ekonomskim učincima – projekti koji kod rezultata

projekta osiguravaju povrat uloženih sredstava, a u daljnem tijeku eksploatacije

stvaraju prihod i dobit,

· Projekti s posrednim ekonomskim učincima – projekti koji kod rezultata ne

osiguravaju povrat uloženih sredstava, već omogućuju posredne ekonomske ili

druge učinke,

· Projekti gradnje za tržište – projekti gradnje stambenih, poslovnih ili drugih

prostora, koje izvode investitori a zatim ih prodaju fizičkim i pravnim osobama.

8

Vijek projekta je razdoblje u kojem projekt donosi koristi i troškove. Dužina trajanja projekta

ima velik utjecaj na prihvatljivost projekta, pa je u tom aspektu potrebno obratiti veliku pažnju

pri planiranju projekata (Benediković, 2007., p. 65).

2.1.2. Upravljanje projektima

Upravljanje projektima obuhvaća sve organizacijske sposobnosti i tehnike koje su usmjerene ka

ostvarivanju nekog projekta. Strukture i sredstva upravljanja projektima su različite. Njihov izbor

ovisi o području, vrsti, veličini i kompleksnosti projekta. Projekt može obuhvaćati jednu ili

nekoliko tisuća osoba. Struktura upravljanja projektima može odgovarati jednostavnoj listi

zadataka, ali i kompleksnoj organizaciji poduzeća.

Projektne faze služe za provođenje projektnih aktivnosti. Razlikujemo više vrsta navedenih u

nastavku teksta.

Heterogeni projekti imaju iste temeljne faze (Dujanić, 2006., p. 176.): projektna ideja, planiranje

projekta, realizacija i primjena projekta.

Prema Musioliu projektne faze su: (Dujanić, 2006., p. 176.): prethodno istraživanje, planiranje,

realiziranje, upravljanje i prilagođavanje kod organizacijskog projekta.

Prema Mayu projektne faze su: (Dujanić, 2006., p. 176.): diskusijska faza, prednacrt, nacrt,

planiranje izvođenja i izvođenje kod izgradnje postrojenja.

Građevinske projekte faze su: (Dujanić, 2006., p.176.): prethodno istraživanje, prethodni projekt,

projektiranje izgradnje, detaljni projekt, izvođenje i preuzimanje.

Projektni menadžment je integrativan upravljački sustav koji aktivno upravlja interakcijama

projektnih procesa u svim temeljnim podsustavima realizacije projekta (Zekić, 2010., p. 32).

9

Podustavi realizacije projekta: (Zekić, 2010., p. 32).

· Upravljanje projektnom integracijom – procesi potrebni za djelotvornu

koordinaciju različitih komponenata projekta. Podrazumijeva činjenje ustupaka

između konkurentskih ciljeva i alternative kako bi se postiglo ili nadmašilo

ostvarenje potreba i očekivanja interesno utjecajnih skupina projektne realizacije.

· Upravljanje projektnim obuhvatom – procesi potrebni za osiguranje izvedbe svih

aktivnosti neophodnih za uspješnu realizaciju projekta. Sastoji se od preuzimanja

obveze projektne realizacije, podjele projekata na manje komponente,

formaliziranja prihvaćanja projektnog sadržaja te kontrole promjena projektnog

obuhvata.

· Upravljanje projektnim vremenom – procesi potrebni za osiguranje realizacije

projekta unutar zadanog vremena. Sastoji se od identificiranja specifičnih

aktivnosti, dokumentiranja međuzavisnih interakcija, procjene vremena realizacije

pojedinih aktivnosti, analiziranja sekvenca aktivnosti i potrebnih resursa za

kreiranje projektnog rasporeda te kontrole promjena projektnog programa.

· Upravljanje projektnim troškovima – procesi potrebni za osiguranje i dovršenje

projekta unutar odobrenog budžeta. Sastoji se od definiranja vrste i količine

potrebnih resursa, procjene troškova resursa, alociranja procjene sveukupnog

troška te kontrole promjena u projektnom budžetu.

· Upravljanje projektnom kvalitetom – procesi potrebni za osiguranje zadovoljenja

projektnih potreba zbog kojih je projekt i pokrenut. Sastoji se od utvrđivanja

standarda kvalitete, vrednovanja izvedbe projekta, nadzora specifičnih projektnih

rezultata kako bi se u slučaju odstupanja od standarda identificirali načini

eliminacije uzroka nezadovoljavajuće izvedbe.

· Upravljanje projektnim ljudskim potencijalima – procesi potrebni za

najučinkovitije korištenje ljudskih potencijala. Sastoji se od utvrđivanja i

dodjeljivanja projektnih uloga, odgovornosti i odnosa izvješćivanja, angažiranja

potrebnih ljudskih potencijala za rad na projektu te razvijanja individualnih i

grupnih vještina za unapređenje realizacije projekta.

10

· Upravljanje projektnim komunikacijama – procesi potrebni za definiranje

prikladnog sustava prikupljanja i prijenosa informacija te njihovog

transformiranja u organizacijsko stanje. Sastoji se od određivanja informacijskih i

komunikacijskih sudionika, planske distribucije potrebnih pravovremenih

informacija sudionicima te stvaranja i širenja informacija o provedbi kako bi se

formalizirao završetak faze ili projekta.

· Upravljanje projektnom logistikom – procesi potrebni za nabavu roba i usluga.

Sastoji se od utvrđivanja što i kada treba nabaviti, dokumentiranja zahtjeva i

identificiranja potencijalnih izvora, pregovaranja te ugovaranja i zatvaranja

ugovora po završetku projekta.

· Upravljanje projektnim rizikom – procesi koji se bave identificiranjem,

analiziranjem i reagiranjem na rizike projekta kako bi se maksimizirali rezultati

pozitivnih događanja, a minimalizirale negativne pojave. Sastoji se od

identifikacije i dokumentiranja karakteristika pojedinih rizika koji će se vjerojatno

odraziti na projekt, procjene rizika i njihovih interakcija kako bi se procijenio

raspon mogućih projektnih ishoda, definiranja odgovora na prilike i prijetnje te

odgovora na promjene u riziku tijekom trajanja projekta.

11

2.1.3. Uloga i funkcije projektnog menadžmenta

Projektni menadžment posljednjih godina postaje značajna, ako ne i ključna funkcija svakog

kvalitetnog menadžmenta i ostvarivanja profitabilnosti. Mnogi marketinški stručnjaci smatraju

da dobar projektni menadžment u tvrtkama može biti presudan za uspješnost upravljanja,

djelovanja i razvoj. O kvalitetnom projektnom menadžmentu ovisi uspjeh tvrtki, njihov opstanak

u dinamici i konkurentnosti tržišta. Brzina i kompleksnost promjena suvremene okoline diktiraju

razvoj konteksta u kojem projektni menadžment postaje razvoja metodologija sustava

menadžmenta poduzeća.

Funkcije projektnog menadmenta su: (Zekić, 2010., p. 36).

· Planiranje – definiranje misije i ciljeva koje se planira postići, te akcija koje treba

poduzeti za njihovo ostvarenje. Obuhvaća postavljanje ciljeva projekta, svrhu,

strategiju i aktivnosti projekta, vremenski plan i program, organizaciju resursa

nužnih za realizaciju projekta.

· Organiziranje – definiranje uloga, odgovornosti i ovlasti menadžmenta projekta,

eksternih interesno – utjecajnih skupina realizacije projekta, projektnog

menadžmenta i članova projektnog tima.

· Upravljanje projektnim ljudskim potencijalima – dodjeljivanje projektnih zadataka

konkretnim ljudima koji će ih najbolje obaviti. Potrebno je koordinirati i motivirati

zaposlenike kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi.

· Kontroliranje – osigurava odvijanje projektnih aktivnosti sukladno zacrtanim

planovima. Cilj je pružiti informacije o realizaciji projektnih procesa i ostvarivanju

rezultata u svim fazama životnog ciklusa projekta.

· Integracija projekta s okruženjem.

12

Znanja koja projektni menadžer mora posjedovati su: (Omazić, Baljkas, 2006. p. 115).

· Stručna znanja,

· Specijalizirana znanja o projektnom menadžmentu,

· Skup temeljnih interdiscipliniranih znanja iz organizacije i ekonomije,

· Opća znanja o sociologiji, psihologiji i političkim znanostima,

· Administrativna i organizacijska znanja.

Odgovornosti projektnog menadžmenta odnose se na: (Hauc, 2007., p. 236)

· Ciljeve projekta,

· Rokove izvedbe,

· Troškove.

2.2. Životni ciklus projekta

Svaki projekt kao vremenski ograničen ciljni pothvat uključuje i određen stupanj nesigurnosti,

odnosno rizika glede efikasnosti projektne realizacije i efektivnosti ostvarivanja zadanih

projektnih ciljeva. Zbog osiguranja djelotvornosti projekta projekti se dijele na projektne faze

koje zajedno čine njegov životni ciklus. Životni ciklus projekta sastoji se od određenog broja

projektnih faza (Zekić, 2010., p. 16).

Projektni lanac je ciklus aktivnosti koje se ne odvijaju linearno. Uspjeh projekta ovisi o svakoj

fazi, ali je važno naglasiti da najviše ovisi o njegovoj najslabijoj karici. Faze se preklapaju i

svaka ulazi s određenim dijelom u sljedeću. Koliko se uspješno radilo u prethodnoj fazi, toliko je

za pretpostaviti da će i sljedeća biti dobra ili loša (Omazić, Baljkas, 2005., p. 52.,53).

13

Faze životnog ciklusa kroz koje prolazi realizacija projekta su: (Zekić, 2010., p. 17).

· Iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,

· Planiranje i organiziranje logistike projektne realizacije,

· Organiziranje i vođenje projektne realizacije,

· Evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta.

Primarna odgovornost menadžmenta projekta su početna (idejna) i završna (evaluacijska) faza

životnog ciklusa, dok je izravna odgovornost operativnog projektnog menadžmenta središnja

faza izvedbe projektnog proizvoda (Zekić, 2010., p. 17).

Životni ciklus projekta udružuje izvedbu projekta i eksploataciju objekta do zaključka te

eksploatacije. Životni ciklus eksploatacije objekta ima svoju točku kulimacije, nakon koje

nastupa degeneracija. Iz tog je razloga eksploataciju potrebno pravovremeno prekinuti ili s

novim projektom osigurati novi ekonomski projektni ciklus, kojim uvjetuje daljnji marketing kao

krajnji cilj očuvanja tržišne pozicije (Bobek, 1991., p. 103).

2.2.1. Iniciranje projekta

U prvoj fazi životnog ciklusa projekta utvrđuje se potreba za izvođenjem projekta sa svrhom

dobivanja rezultata koji će biti od pomoći glede poboljšanja tržišne pozicije organizacije.

U fazi iniciranja projekta određuju se ciljevi projekta, odabiru glavni izvršitelji, utvrđuje rizik te

donosi odluka o nastavku planiranja projekta. Ideja za pokretanjem projekta može se javiti od

raznih eksternih i internih sudionika. Vrlo je važno znati kako se projekt uklapa u strateške

smjernice cjelokupne organizacije.

Faza iniciranja projekta započinje artikuliranjem želje inicijatora za stvaranjem novog proizvoda

ili usluge, a završava usvajanjem formalnog dokumenta (projektnog plana) u kojem se opisuje

proizvod ili usluga koji će biti će biti krajnji rezultat projekta (Omazić, Baljkas, 2005., p 188).

Svi dokumenti koji se dobiju kao rezultat faze iniciranja projekta odgovaraju na pet pitanja: što,

tko, gdje, kako i zašto radi na projektu (Omazić, Baljkas, 2005., p. 188).

14

Dokument nastao u fazi iniciranja projekta mora dati odgovor na sljedeća pitanja: (Omazić,

Baljkas, 2005., p 188).

· Što je projektni rezultat?

· Koji su poslovni razlozi i ciljevi pokretanja projekta?

· Koje su osnovne pretpostavke i ograničenja?

· Koliki je okvirni budžet?

· Kad je predviđen završetak projekta?

· Kako mjernimo uspješnost projekta?

2.2.2. Planiranje i organizacija projekta

U fazi planiranja projekta određuje se što je potrebno napraviti, tko će to napraviti, kad i na koji

način, gdje i kako će to napraviti. Prije početka procesa planiranja potrebno je preispitati ciljeve

koji su određeni u prvoj fazi životnog ciklusa projekta te odrediti njihov točan obuhvat (Omazić,

Baljkas, 2005., p. 201).

Proces planiranja razlikuje se ovisno o parametrima, no njegov osnovni koncept je jedinstven

(Omazić, Baljkas, 2005., p. 201.):

· Analiza proizvoda procesa iniciranja – revidiranje preliminarnog projektnog plana

te izrada novog dokumenta koji pojašnjavaju svrhu projekta.

· Određivanje projektnih ciljeva – projektni ciljevi moraju biti izazovni i

motivirajući, realistični i ostvarljivi, specifični i mjerljivi, vremenski određeni,

konzistentni s organizacijskom politikom i planovima, vertikalno i horizontalno

povezani te relevantni.

· Definiranje projektnog obuhvata – definiranje posla kojeg je potrebno obaviti

kako bi došlo do isporuke projektnog proizvoda.

15

· Izrada strukture raščlanjenih proizvoda:

§ Struktura raščlanjenih poslova (SRP) – definiraju se radni zadaci,

§ Strukturna raščlamba proizvoda (PBS) – definiranje komponenata koje

treba postići ili proizvesti,

§ Struktura raščlambe troškova (CBS) – uključuje sve troškove i dokumente

koji pokazuju povezanost spomenutih struktura.

· Izrada gantograma i mrežnih dijagrama

§ Gantogram – informacije o projektu u obliku tablice. Aktivnosti i drugi

elemnti projekta nalaze se u retcima od vrha prema dolje, a datumi u

stupcima s lijeva na desno.

§ Metoda kritičnog puta (CPM) – evaluira specifično vrijeme trajnja

aktivnosti: vrijeme ranog početka za svaku aktivnost, vrijeme ranog

završetka za svaku aktivnost, vrijeme kasnog početka za svaku aktivnost i

vrijeme kasnog završetka za svaku aktivnost.

§ Metoda evaluacijske procjene projekta (PERT) – koristi se najviše u

poslovima vezanima za istraživanje i razvoj, kada procijenjena vremena

određenih aktivnosti nisu poznata već postoje određeni podaci koji opisuju

distribuciju vrijednosti za mogući raspon trajanja tih aktivnosti. Koriste se

tri vrijednosti: normalno, optimistično i pesimistično, a kao rezultat se

dobiva očekivano vrijeme.

· Identificiranje uloga i odgovornosti – linearna matrica odgovornosti koristi se za

lakšu raspodjelu resursa. Na jednoj strani matrice nalaze se resursi, a na drugoj

aktivnosti na način da se jasno vidi tko je za što odgovoran.

· Procjena ključnih parametara projekta- cilj je postići razumno točnu viziju

troškova, resursa i vremenskog rasporeda potrebnog za izvođenje projekta. Ako

su zahtjevi za projekt krivo postavljeni, rezultati procjene ne mogu biti točni.

16

· Budžetiranje i procjena troškova – svrha je utvrđivanje realne analize odnosa

trošak/dobiti od outputa projekta. Tri su osnovna pristupa strategiji:

§ Odozdo prema gore – bazira se na strukturi raščlanjenih poslova, njihovu

rasporedu i individualnim budžetima.

§ Odozdo prema dolje – bazira se na iskustvima koja imaju visoka i srednja

razina menadžmenta i bazama znanja koja se odnose na prošla, slična

iskustva.

§ Strategija nulte točke – procjena kod koje viši menadžment izdaje

prihvatljivu stopu rentabilnosti, a projektni ured temeljem te stope

analizira Cost-benefit analizu isplativnosti projekta.

· Niveliranje i optimiziranje resursa – proces potreban kako se resursi ne bi koristili

više od dnevne satnice i na taj način povećali troškove projekta.

· Identificiranje i procjena projektnih rizika – procjenjivanje, smanjivanje i

upravljanje rizikom u cilju postizanja projektnih ciljeva, planiranog vremena,

planiranih troškova i planirane izvedbe.

2.2.3. Vođenje projekta

Vođenje projekta je utjecaj projektnog menadžera na motiviranost zaposlenika kako bi se

ostvarili projektno zacrtani ciljevi. Pri vođenju projekta važno je inkorporirati individualne i

skupne ciljeve sudionika u ostvarivanju primarnih i poslovnih ciljva. Zadaci projektnog

menadžera su planiranje, delegiranje, praćenje i kontrola kako bi se ostvarila svrha projekta.

2.2.4. Evaluiranje i zaključivanje projekta

Faza zaključivanja projekta je završna faza projekta, iako ne i manje važna od prethodnih faza.

Tijekom evaluacije projekta uspoređuju se ostvareni rezultati projekta s planiranim rezultatima.

17

Faza zaključivanje projekta dijeli se na: (Omazić, Baljkas, 2005., p 279).

· Revizija projekta – prikupljanje i stvaranje dokaza o ekonomskim pojavama i

poslovanju poduzeća. Svrha revizije je ispitati i ocijeniti stupanj usklađenosti

poslovanja poduzeća i njegovih financijskih izvještaja s unaprijed postavljenim

kriterijima. Prilikom obavljanja revizije potrebno je obratiti pozornost na

efikanost projekta, zadovoljstvo klijenata, poslovni uspjeh, kvalitetu te budući

potencijal.

· Završetak projekta – formalno prihvaćanje i verificiranje projektnog proizvoda i

prestanak projektnih aktivnosti. Razlozi završetka projekta mogu biti: razlozi

vezani za poslovnu strategiju, razlozi menadžmenta, klijenta, tehnički razlozi,

razlozi rukovođenja projekta i dr.

Načini završavanja projekta: (Omazić, Baljkas, 2005., p. 295).

· Gašenjem – projekt je uspješan i ostvario je svoje ciljeve ili je neuspješan i

nije ostvario svoje ciljeve.

· Nastavljanjem – neki projekti koje se realiziraju unutar neke organizacije

nastavljaju „živjeti“ u ponešto modificiranom obliku i nakon završetka

projekta.

· Integracijom – najpopularnija i složena metoda završetka projekta. Potrebno je

postaviti i dati odgovore na pitanja vezana za ključne čimbenike projekta:

zaposlenike, proizvodnju, financije, inženjering, distribuciju, nabavu itd.

· Izglađivanjem – postupno nestajanje projekta limitiranjem budžeta. Rezanje

budžeta je vrlo česta pojava koja se u ovom slučaju koristi kao maska za

završetak projekta.

18

3. POSLOVNI PLAN PROJEKTA ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE

OTPADOM „MARIŠĆINA“

Realizacija projekta ŽCGO „Marišćina“ počela je 1993. godine kada je Županijski zavod za

održivi razvoj i prostorno planiranje pokrenuo aktivnosti na planu gospodarenja otpadom. To je

rezultiralo usvajanjem Odluke o sanitarnoj zaštiti vode za piće na riječkom području (1994. g.)

kojom se zabranjuje izgradnja i odlaganje otpada bilo koje vrste unutar područja vodozaštitnih

zona.

Dosadašnji način gospodarenja otpadom koji se primjenjivao u Primorsko – goranskoj Županiji

uglavnom podrazumijeva samo odlaganje otpada, bez prethodnog selekcioniranja i prikupljanja

čime bi se osigurala ponovno upotreba otpada kao sekundarne sirovine. Ovakav zastarjeli način

nije ekološki prihvatljiv i zahtjeva izmjene. Gospodarenje komunalnim otpadom u Hrvatskoj u

posljednjih nekoliko godina prolazi kroz značajne promjene, s postupka decentraliziranog

odlaganja neobrađenog otpada na brojnim lokalnim županijskim odlagalištima koje ne

zadovoljavaju potrebne standarde, na centralizirano gospodarenje otpada preko Centra

gospodarenja otpadom (CGO) koji zadovoljavanju potrebe jedne (ili, u nekim slučajevima, više)

županija. PGŽ je definirala svoju strategiju uspostavljanja integralnog sustava gospodarenja

otpadom u kojem izgradnja ŽCGO „Marišćina“ predstavlja glavni cilj.

3.1. Opis ŽCGO Marišćina

ŽCGO“ Marišćina“ je središnji dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u PGŽ na kojem se

nalazi postrojenje za mehaničko biološku obradu nesortiranog komulanog otpada.

ŽCGO Marišćina sastoji se od tri osnovne cijeline: (http://www.mariscina.eu/brosura.pdf,

pregledano online: 10.06.14.).

· Radna zona na tri platoa predviđena za prihvat i obradu otpada s pripadajućim

objektima,

· Odlagališni prostor bioreaktorskog tipa za trajno odlaganje neiskoristivog

dijela otpada,

· Sustav praćenja tijekom radnog vijeka i najmanje 10 godina po zatvaranju

(ambijentalni zrak, buka, podzemlje i podzemne vode).

19

Predobrada otpada jedan je od preduvjeta za odlaganje komunalnog otpada koji je dovezen u

postrojenje za MBO. Analiza opcija MBO izvedena je u sklopu „Studije izvodivosti“ (Hidroplan

d.o.o./Sl Consult Ltd, 2008).

Da bi se utvrdilo koja metoda najbolje odgovara potrebama PGŽ, promatrane su i analizirane tri

različite varijante MBO (www.ebrd.com/pages/project/eia/39417pcdpc.pdf, pregledano online:

10.06.14.).

v Varijanta 1. – Postrojenje za MBO s aerobnom obradom biorazgradivog dijela otpada, tj.

kompostiranjem,

v Varijanta 2. – Postrojenje za MBO s anaerobnom obradom biorazgradivog dijela otpada,

tj. anaerobna razgradnja,

v Varijanta 3. – Postrojenje za MBO s biosušenjem i daljnom obradom biorazgradivog

dijela otpada s kontroliranim bioreaktivnim odlagališnim plohama.

Za tehnologiju Varijante 1. utvrđeno je da je vrlo malen povrat na trošak obrade (kompost je vrlo

niske kvalitete). Varijanta 2. ima visok početni ulog i visoku cijenu obrade otpada. Varijanta 3. je

dobila najveću ocjenu.

20

Shema 1. Tok otpada unutar ŽCGO „Marišćina

Izvor: Sažeti izvještaj o provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš, Ekoplus d.o.o.,

Rijeka, siječanj 2010., http://www.ebrd.com/pages/project/eia/39417c.pdf

Izabrana metoda proizvodi gorivo iskoristiv otpad (GIO) visoke kvalitete (u usporedbi s ostalim

metodama) pri čemu (www.ebrd.com/pages/project/eia/39417pcdpc.pdf, pregledano online:

10.06.14.):

· Jedan od produkata je alternativno gorivo visoke kvalitete koje je dobro za

uporabu u tvornicama cementa,

· Proizvodnja električne energije iz odlagališnih plinova (prodaja električne

energije po posebnoj tarifi),

· Prihvatljiva vrijednost početnog uloga u postrojenje,

· Prihvatljiva cijena obrade komunalnog otpada.

21

Ova vrsta tehnologije koja će se koristit i u ŽCGO „Marišćina“ prvo se počela primjenjivati u

Njemačkoj, a zatim se proširila i na Austriju, Italiju, Francusku, Veliku Britaniju, Poljsku,

Švicarsku, Grčku, Bugarsku, Mađarsku i Rumunjsku.

Odlagalište otpada izgrađeno je na principu kaseta, a daljnja gradnja obavljat će se fazno, ovisno

o potrebama za odlagališnim prostorom. Kasete predstavljaju iskope veličine 2 ha u koje se

odlaže otpad u vremenskom razdoblju od 2 do 3 godine. Ukupni kapacitet tijela odlagališta

zadovoljava potrebe za odlaganje Primorsko – goranske Županije do 2040. godine.

(file:///C:/Documents%20and%20Settings/butogl/My%20Documents/Downloads/Izvjesce%20o

%20stanju%20okolisa%20u%20RH%20za%20razdoblje%201997-2005.pdf, pregledano online

10.6.2014.)

ŽCGO „Marišćina“ svojim bi radom trebao omogućiti: ( http://www.mariscina.eu/brosura.pdf,

pregledano online 10.06.14.):

· Prihvat sortiranog i nesortiranog otpada,

· Obradu otpada,

· Odlaganje ostatnog dijela otpada koji nastaje nakon MBO sa što manjim

udjelom organskih tvari,

· Smanjenje količina odloženog otpada na manje od 35% ulazne količine,

· Obradu tekućih i plinovitih ostataka u odgovarajućim postrojenjima,

· Zaprimanje industrijskog i prethodno obrađenog otpada prema odobrenoj

dokumentaciji.

22

Shema 2. Shematski prikaz gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom

na području PGŽ

Izvor: Sažeti izvještaj o provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš, Ekoplus d.o.o.,

Rijeka, siječanj 2010., http://www.ebrd.com/pages/project/eia/39417c.pdf

Komunalni otpad će se prije odlaganja obrađivati u postrojenju za mehaničko – biološku obradu

(MBO). Izlazni produkti postrojenja za MBO su ponovno iskoristive frakcije: metali, gorivo iz

otpada (GIO) i stabilizirana otpadna frakcija. Gorivo iz otpada se otprema na daljnu obradu van

ŽCGO-a, a stabilizirana frakcija se odlaže na prikladnoj kontroliranoj bioreaktivnoj plohi gdje

pod određenim uvjetima nastaje bioplin pogodan za daljnje energetsko iskorištavanje

(proizvodnju električne energije). Neopasni industrijski otpad će se odlagati na prikladne plohe.

Otpadni materijali pogodni za reciklažu će se otpremati na obradu van centra.

23

Shema 3. Shematski prikaz ŽCGO „Marišćina“

Izvor: Sažeti izvještaj o provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš, Ekoplus d.o.o.,

Rijeka, siječanj 2010., http://www.ebrd.com/pages/project/eia/39417c.pdf

3.2. Lokacija ŽCGO „Marišćina“

Na sjednici Županijske skupštine PGŽ, 6. lipnja 1999. godine., uvažavajući stav komisije Vlade

RH za ocjenu utjecaja na okoliš budućeg ŽCGO, lokacija Marišćina odabrana je kao optimalna

za izgradnju središnje županijske zone za prihvat, obradu i odlaganje komulanog i tehnološkog

neopasnog otpada PGŽ.( http://mariscina.eu/articles.php?article=41&page=2, pregledano online:

10.6.2014.)

24

Kriteriji koji su razmatrani i ocijenjeni prilikom procjene svake potencijalne lokacije su:

· Gustoća naseljenosti,

· Naseljenost duž cesta predviđenih za prijevoz otpada do lokacije,

· Zahvati na prirodnom terenu i promjene krajobraza,

· Utjecaj na prvotnu namjenu područja,

· Prirodne značajke lokacije,

· Biološke i ekološke značajke lokacije i okolnog područja,

· Emisija plinova i buke, te njihova distribucija u okolni prostor.

Osnovni razlog odabira lokacije Marišćina za lokaciju budućeg ŽCGO-a je njena udaljenost od

grada Rijeke samo od 10 km gdje se generira najveća količina otpada u Županiji (oko 72%).

(http://www.ebrd.com/pages/project/eia/39417c.pdf, pregledano online 10.6.2014).

Konačna Studija procjene na okoliš završena je 2001. godine. Temeljem provedene procjene

utjecaja na okoliš, lokacija Marišćina, kao najpovoljnija lokacija za budući ŽCGO određena je i

Prostornim planom Županije, kao i Planom gospodarenja otpadom PGŽ.

Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina nalazi se u Primorsko – goranskoj

Županiji u općini Viškovo, desetak kilometara sjeverno od grada Rijeke. Na području od 42,5 ha

na nadmorskoj visini između 463 i 515 m.n.v. koje je smješteno uz prometnicu Marčelji –

Studena u procesu je izgradnje odlagalište otpada koje bi u idućih 30 godina eksploatacije trebalo

reciklirati, obraditi i skladištiti 5 milijuna tona otpada.

Geomorfološke karakteristike terena predstavljaju tipično krško područje smješteno na krškom

terenu izgrađenom od dolomita i vapnenca. Površina je ispunjena dolovima i vrtačama. Podlogu

terena čini čvrsta stijena koja je razlomljena u velikoj mjeri s prikrivenim šupljinama na samoj

površini terena. Na stijeni se nalazi sloj pjeskovite gline.

Na padinama i zaravnjenim dijelovima terena glina je niskoplastična debljine 0,2 do 1,0 metara,

dok se u dnu ponikava u visoko plastičnu glinu debljine sloja 2 do 6 i više metara. Ovakve

karakteristike terena predstavljaju diskontinuiranu i anizotropnu geomehaničku sredinu.

25

Lokacija je prekrivena vegetacijom listopadnih šuma hrasta, crnoga graba i primorske bukve, a

padine su prekrivene travnjacima.

3.3. Opis zaštite i utjecaja na okoliš

Globalni trendovi koji uključuju problem rasta stanovništva, nedostatak hrane i vode, smanjenje

obradivog zemljišta, onečišćenje zraka, vode i tla te povećanje opće potrošnje resursa po glavi

stanovnika, ukazuju na neizvjesnu ekonomsko – ekološku budućnost našeg planeta. U globalnom

ekonomskom rastu zaboravilo se na utjecaj moderne tehnologije na zdravlje ljudi i okoliša te se

ekonomski rast temeljio na sve većem iscrpljivanju prirodnih resursa i na sve većem onečišćenju

okoliša (Črnjar, 2009., p. 27).

Općina Viškovo vodi se smjernicom održivog razvoja i brige prema okolišu. Općina Viškovo

omogućuje izgradnju građevina i korištenje površina za potrebe gospodarskih djelatnosti uz uvjet

da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša. (http://www.opcina-

viskovo.hr/, pregledano online: 11.06.2014).

Potencijalni mogući utjecaji na okoliš, sociološki utjecaj, zdravstveni i sigurnostni utjecaj za

vrijeme izgradnje i korištenja centra su: (http://www.ebrd.com/pages/project/eia/39417c.pdf,

pregledano online: 11.06.14.)

· Emisija plina i buke,

· Zagađenje tla, površinskih i podzemnih voda,

· Flora i fauna,

· Krajolik,

· Utjecaj za zdravlje zajednice i sociološki aspekti,

· Utjecaj na sigurnost.

26

Pretvaranje područja u ŽCGO rezultirati će s gubitkom prirodnih staništa u površini od 42,5 ha.

Sastav i funkcija staništa će se promijeniti. Modifikacija površine, prisustvo ljudi, povećana

frekvencija vozila na cestama i zagađenja su osnovne promjene koje će imati utjecaj na okoliš.

Utjecaj ovog zahvata na biološku raznolikost je zanemariva obzirom na veličinu površine

zahvata. Projekt „Marišćina“ trebao bi imati pozitivan utjecaj na cjelokupnu zajednicu

zdravstvene i socijalne aspekte na području cijele Županije zbog činjenice da će se sva postojeća

odlagališta zatvoriti i sanirati. (www.mariscina.eu/articles.php?article=28&page=2, pregledano

online: 11.06.2014)

3.3. Namjena ŽCGO Marišćina

ŽCGO „Marišćina“ sastoji se od nekoliko tehničko – tehnoloških cjelina iz kojih se mogu

izdvojiti dvije: radna zona i zona odlagališta komunalnog, tehnološki neopasnog otpada. Od

ukupne površine od 42,5 ha, radna zona pokriva svega 5,5 ha, dok se za odlaganje otpada koristi

cca 21 ha. Zona je od okolnog prostora odijeljena zaštitnim pojasom koji obuhvaća 11,5 ha.

Kraći tehničko – tehnološki opis ŽCGO Marišćina daje se kroz osnovnu definicju njegove

namjene: (http://www.ebrd.com/pages/project/eia/39417c.pdf, pregledano online: 12.6.14.)

· Namjena ŽCGO „Marišćina“ predstavlja prihvat, obradu, recikliranje i

odlaganje neiskoristivih dijelova komunalnog i tehnološkog otpada s područja

Primorsko – goranske Županije. Prethodno nesoritrani komulani otpad u

ukupoj se količini obrađuje na svim tehnološko – tehničkim cjelinama ŽCGO

„Marišćina“, a njegov neiskoristivi dio odlaže se na odlagalište. Iskoristivi

dijelovi koriste se kao pojedinačne vrste sekundarnih sirovina. Prethodno

separirani komulani otpad uključuje se u dijelove dodatnog finog sortiranja

otpada u okviru ŽCGO „Marišćina“. U okviru istog Centra obrađuje se i

komunalni i tehnološki otpad koji se prikuplja van sustava nesortiranog

komulanog otpada (zeleni otpad, biootpad, glomazni otpad te druge vrste

otpada koji se odvojeno prikuplja u okviru eko – otoka i reciklažnih dvorišta

širom PGŽ.

27

· Tehnološki neopasni otpad ne obrađuje se u okviru Centra, već se u

definiranom pripremljenom tehničkom obliku (definirana razina

odvodnjenosti, stabilnosti i dr.) doprema do ŽCGO „Marišćina“ i nakon

utvrđivanja definirane kakvoće otpada direktno se odlaže u posebne ćelije u

okviru odlagališnog prostora Marišćine. Ćelije su registrirane po brojevima

kako bi se znale točne lokacije odlaganja komulanog i tehnološki neopasnog

otpada. Time se dugoročno definira prostorno vlasništvo pojedinih subjekata

(proizvođača i transportera otpada) nad odloženim otpadom po pojedinim

dijelovima odlagališnog prostora te obveza proizvođača i transportera glede

višegodišnjeg održavanja odnosno monitoringa prostora lokacija ŽCGO

„Marišćina“.

· Koncepcijom zbrinjavanja otpada koja se provodi u okviru ŽCGO

„Marišćina“ ne samo da će se dugoročno osigurati potrebe zbrinjavanja

takvog otpada s područja PGŽ, već se planira u potpunosti zadovoljiti sadašnji

propisi RH te dugoročni zahtjevi i projekcije zahtjeva u okviru zemalja EU.

3.4. Koncesijski model izgradnje pogona MBO

Za izgradnju ŽCGO „Marišćina“ zadužena je tvrtka Ekoplus d.o.o. Rijeka. Društveni ugovor o

osnivanju Ekoplus-a zaključen je 29. lipnja 2000. Trgovački sud u Rijeci je dana 22. veljače

2001. godine u Sudski registar upisao o osnivanju EKOPLUS-a, društva s ograničenom

odgovornošću za osnivanje Društva sa temeljnim kapitalom od 1.000.000 kn. Ekoplus je

osnovan od strane Grada Rijeke i K.D. Čistoća d.o.o. U prosincu 2006. u vlasničku strukturu

Ekoplus-a ulazi novi član Društva, Općina Viškovo, unosom zemljišta u vrijednosti 3.725.000,00

kn. (http://www.ekoplus.hr/includes/if.php, pregledano 10.6.2014).

Trenutno stanje upisanog temeljnog kapitala iznosi 47.040.900,00 kuna, od čega je:

· Unovcu uplaćen iznosod 43.315.900,00 kuna,

· Unekretninamauvrijednosti 3.725.000,00 kuna.

28

Poslovni udjeli članova Društva iznose: (http://www.ekoplus.hr/includes/if.php, pregledano

13.6.14).

· Primorsko-goranska Županija 49,63 %

· Grad Rijeka 39,61 %

· Općina Viškovo 8,32 %

· KD Čistoća 2,44 %

Predmet poslovanja Društva čine:

· Reciklaža,

· Proizvodnja plina, distribucija plinovitih goriva distribucijskom mrežom,

· Opskrba parom i toplom vodom,

· Promidžba (reklama i propaganda),

· Kupnja i prodaja robe i trgovačko posredovanje na domaćem i inozemnom tržištu,

· Zbrinjavanje otpada,

· Obrada otpada,

· Gospodarenje posebnim kategorijama otpada,

· Skladištenje i prijevoz otpada.

3.5. Javno – Privatno Partnerstvo i BOT model

U rujnu 2005. tvrtka Ekoplus je predložila specifični oblik Javno – privatnog partnerstva (PPP

model) pod nazivom „Mješoviti E+ model“. Ovim modelom se djelomično uključuje

koncesionar upravo za pogon mehaničko – biološke obrade (pogon MBO) koji je tehnološki i

ekonomski najriskantniji dio operative. Istovremeno je planirano zadržati osnovnu kontrolu

razvoja Integralnog sustava zbrinjavanja otpada u Primorsko – goranskoj Županiji, koja pripada

lokalnoj samoupravi. Izradu pogona MBO izvršit će koncesionar po BOT modelu.

Javno – Privatno Partnerstvo (engl. Public Private Partnership) je zajedničko, kooperativno

djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom u proizvodnji javnih proizvoda ili pružanju

javnih usluga. Ono predstavlja oblik kooperacije između javnih organa i jedne ili više tvrtki iz

privatnog sektora s ciljem da se osigura financiranje, gradnja, obnova, upravljanje ili održavanje

neke infrastrukture ili pružanje usluga.

29

Neki od osnovnih oblika PPP su koncesija, BOT, djelomična privatizacija, ugovor o uslugama,

upravljanju, održavanju, najmu i sl. (http://hr.wikipedia.org/wiki/Javno-privatno_partnerstvo,

pregledano 14.6.14).

Tvrtka Ekoplus odlučila se za oblik koncesije uz specifičan oblik BOT modela. BOT model

predstavlja oblik koncesije gdje koncesionar osim što naplaćuje pružanje usluge od korisnika,

ujedno i financira i gradi objekt. On predstavlja rješenje u slučaju kada javni sektor nema

mogućnosti financiranja projekta.

Pronalazi se investitor koji investira i izgrađuje predmet ugovora nakon čega dobiva koncesiju na

taj predmet. Osnovni razolozi ugovaranja PPP su prije svega smanjeni ukupni troškovi projekta,

poboljšanje kvalitete usluga, brža realizacija projekta te mogućnost nezaduživanja javnog

sektora.

Koncesija je oblik ugovora kojim javni sektor daje privatnom sektoru pravo obavljanja određenih

radova ili pružanja javnih usluga tijekom ugovorenog razdoblja.

(hr.wikipedia.org/wiki/Koncesija, pregledano online: 14.06.14.)

3.6. Uloga, obveze i zadaci koncesionara za pogon MBO

S obzirom da je tvrtka Ekoplus d.o.o. Rijeka razvija specifičan model Javno – Privatnog

Partnerstva potrebno je definirati ulogu i obveze koncesionara. Prema BOT modelu, koncesionar

je dužan izgraditi pogon MBO. Tijekom rada pogona, dužnost koncesionara je plasirati gorivo

proizvedeno iz otpada te plaćati deponiranje komposta i inertnog ostatka pogona MBO.

Rentabilno poslovanje bi koncesionaru bilo omogućeno preko primanja naknade za preuzeti

otpad za MBO obradu. Naknadu je planirano preuzimati iz ulazne cijene obrade otpada. Ukupna

količina otpada koja se usmjerava na MBO obradu dobije se na način da se od ukupne ulazne

količine otpada oduzme proizvodni neopasni otpad. Nakon obrade dobivenog otpada, isti se

vraća tvrtki Ekoplus za odlaganje pri čemu koncesionar mora plaćati naknadu Ekoplusu.

Prilikom MBO obrade dobiva se GIO – gorivo (gorivo iz otpada) koje je koncesionar dužan

plasirati korisniku bez naknade uz uvjet da korisnik preuzme gorivo iz ŽCGO Marišćina“. Time

bi se troškovi korisnika GIO – goriva sveli na transport goriva od Marišćine do mjesta korištenja

te na investicijske i pogonske troškove izgaranja. Ovaj oblik poslovanja predviđa znatno sniženje

troškova energenata za korisnika, a ujedno i rješenje problema plasiranja GIO – goriva.

30

Dio radne zone koje koncesionar koristi za svoj pogon MBO iznajmljuje mu tvrtka Ekoplus

d.o.o. Rijeka.

3.7. Tehničko – tehnološke karakteristike projekta ŽCGO „Marišćina“

Tehničko – tehnološki elementi ulaganja uključuju: opis strukture ulaganja, strukturu i broj

zaposlenih te aktivacijsko razdoblje projekta s prikazom projektnih aktivnosti i njihovog trajanja.

3.7.1. Opis strukture ulaganja

Zbog financiranja projekta ŽCGO “Marišćina“ sklopljen je Ugovor o zajedničkom financiranju

projekta, sklapanjem kojeg je financiranje omogućeno putem bespovratnih sredstava slijedećih

sudionika, kao ugovornih stranaka:

· Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

· Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ,

· Primorsko-goranska županija ,

· Grad Rijeka.

· Ekoplus d.o.o.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta ŽCGO „Marišćina“ iznosi otprilike oko 88.000,000

EUR, s tim da će se konačan iznos utvrditi nakon provedbe svih postupaka nabave i dovršetka

gradnje projekta.

Iznos od 16.008,229,00 EUR osigurat će se kroz zajam Europske investicijske banke.

31

3.7.2. Aktivacijsko razdoblje projekta (gantogram)

Predviđeno aktivacijsko razdoblje obuhvaća sve aktivnosti od početka do kraja projekta, odnosno

do trenutka stavljanja objekta u funkciju i početka poslovanja. Aktivnosti na projektu izgradnje

ŽCGO "Marišćina" su:

v Pripremna faza,

v Uvođenje u posao i izrada glavnih projekata,

v Ishođenje građevinskih dozvola,

v Izrada MBO postrojenja,

v Probna ispitivanja postrojenja za MBO,

v Probni rad,

v Tehnički pregled i primopredaja,

v Pripremna faza izgradnje pretovarnih stanica,

v Faza realizacije ugovora pretovarnih stanica,

v Pripremna faza izgradnje prometnice D 427,

v Faza realizacije ugovora izgradnje prometnice D 427.

32

Shema 3. Gantogram – prikaz projektnih aktivnosti i njihovog trajanja

01.01.12. 20.02.12. 10.04.12. 30.05.12. 19.07.12. 07.09.12. 27.10.12. 16.12.12. 04.02.13. 26.03.13. 15.05.13. 04.07.13. 23.08.13. 12.10.13. 01.12.13. 20.01.14. 11.03.14. 30.04.14. 19.06.14.

Pripremna faza

Uvođenje u posao i izrada glavnih projekata

Ishođenje građevinskih dozvola

Građevinski radovi

Izrada MBO postrojenja

Probna ispitivanja postrojenja za MBO

Probni rad

Tehnički pregled i primopredaja

Pripremna faza izgradnje pretovarnih stanica

Faza realizacije ugovora pretovarnih stanica

Pripremna faza izgradnje prometnice D 427

Faza realizacije ugovora izgradnje prometnice D

427

Izvor: Autor

33

3.8. Analiza rizika

Bez obzira koliko bio dobar plan projekta, neizvjesnost i rizik pojavljivanja neželjenih događaja

gotovo su uvijek prisutni, a to iziskuje pristup proaktivnog djelovanja. Rizik je mogućnost

pojave neizvjesnih događaja ili skupa okolnosti koji ostvaruju pozitivan ili negativan učinak na

ostvarenje ciljeva projekta, a karakterizira ga vjerojatnost nastanka i utjecaja na projekt

(Bendeković, 2007, p. 58).

Tablica 1. Aktivnosti na projektu, rizici i mjere za njihovo ublažavanje

Aktivnost Rizici Mjere

Prodaja GIO otpada

cementarnama

Nemogućnost ostvarivanja prihoda

na temelju prodaje

GIO otpada

cementarnama

Sklapanje dugoročnog ugovora o plasmanu GIO otpada prije izgradnje ŽCGO „Marišćina“

Plasman GIO otpada Nepostojanje

skladišnog prostora za skladištenje GIO otpada u slučaju nemogućnosti prodaje

Pravovremeno i detaljno ugovaranje plasmana GIO s

cementarnama

Postupanje s otpadom Onečišćenje vode Moderno odlagalište s brtvenim sustavima koje spriječava nekontrolirano otjecanje procjednih voda s odlagališta u podzemlje

Postupanje s otpadom Onečišćenje zraka Skupljanje i obrađivanje odlagališnih plinova, sortiranje i kompostiranje otpada u zatvorenom

prostoru, sustav za mjerenje emisije plinova u okoliš

Izvor: Autor

Metode koje se koriste pri procjeni rizika sastoje se uglavnom od vjerojatnosti da se rizik dogodi

i nastanka moguće štete u slučaju realizacije rizičnih događaja. U tablici 1. analizirana je pojava

mogućih rizika kao posljedica određenih aktivnosti te mjere za njegovo ublažavanje.

34

3.9. Učinci projekta

Početak postupka anlize troškova i koristi je definiranje ciljeva projekta, što pokazuju društveno

- ekonomske koristi koje se mogu ostvariti izvedbom projekta. Jasno i potpuno definiranje

društveno – ekonomskih ciljeva projekta je nužno za identificiranje učinaka projekta

(Bendeković, 2007, p. 527).

Pozitivni učinci koji će se ostvariti realzacijom projekta ŽCGO „Marišćina“ su:

· Smanjenje cijene usluge odlaganja otpada za građane,

· Obilaznica Viškova i novi prostor za razvoj,

· Odlaganje komunalnog otpada na ekološki način,

· Smanjenje količine odloženog otpada

· Otvaranje novih radnih mjesta

Zbog tublulentnog i nepredvidivog okruženja suvremenog društva nemoguća je realizacija nekog

projekta koji ne nanosi štetu nekome, stoga je potreba za procjenom spremnosti društva na

prihvaćanje šteta okolišu i korištenje okoliša u odnosu na koristi koje će neki projekt osigurati za

društvo.

Negativni učinci koji će se ostvariti realizacijom projekta ŽCGO „Marišćina“ su:

· Troškovi izgradnje odlagališta

· Nezadovoljstvo dijela lokalnog stanovništva zbog buke

· Narušavanje zdravlja dijela lokalnog stanovništva zbog neugodnog mirisa u zraku

· Onečišćenje zraka

35

4. RASHODI I PLANIRANI PRIHODI PROJEKTA ŽCGO „MARIŠĆINA“

U nastavku su prikazani planirani troškovi izgradnje Centra za odlaganje otpada te planirani

prihodi u 2014. godini.

5.1. Planiranje troškova

Prilikom planiranja projekta i prije njegovog pokretanja potrebno je sagledati sve očekivane

troškove za izgradnju projekta. U nastavku su prikazani sveukupni predviđeni troškovi za

igradnju odlagališta otpada ŽCGO „Marišćina raspodijeljeni po fazama izgradnje.

Projekt ŽCGO „Marišćina“ odvijat će se kroz četiri faze i zahtijeva očekivana ulaganja od 87,7

milijuna Eura. U nastavku je prikaz svih aktivnosti i vrijednosti u realizaciji izgradnje ŽCGO

„Marišćina“.

Tablica 2. Prikaz aktivnosti i vrijednosti u realizaciji izgradnje integralnog sustava

gospodarenja otpadom u PGŽ

Faze izgradnje projekta Aktivnosti na projektu Vrijednost (EUR)

Faza 0 Otkup zemljišta, izrada

dokumentacije i priprema izgradnje

(projekti, pripremni radovi,

suglasnosti, komunalni i vodni

doprinosi te dozvole

Oko 8,0 mil.

Faza 1 Izgradnja odlagališta, radna zona sa

svim potrebnim sadržajima

uključujući postrojenje za MBO i

troškove nadzora

37,9 mil.

Faza 2 Izgradnja pet pretovarnih stanica Oko 4,6 mil.

Faza 3 Proširenje odlagališta nakon

popunjenja kapaciteta iz ranijih faza

(očekuje se eventualno nakon 30 .)

Oko 38,1 mil.

Izvor: Autor

36

U nastavku je prikazana struktura izvora financiranja prema fazama izgradnje ŽCGO

„Marišćina“.

Tablica 3. Struktura izvora financiranja prema fazama izgradnje integralnog sustava

gospodarenja otpadom U PGŽ

Faze izgradnje

projekta

Ukupna vrijednost

projekta (EUR)

Vrijednost projekta prema nositeljima

(%/EUR)

Vrijednost investicije Nositelj investicije

Faza 0 Oko 8,0 mil. 50% PGŽ, 50% Grad Rijeka EKOPLUS

Faza 1 Oko 37,0 mil. 70,95% / 25, 5 mil.²

5,5% / 2 mil.

23,55% / 8,5 mil.

IPA III b

FZOEU

PGŽ, Rijeka,

EKOPLUS

Faza 2 Oko 4,6 mil. 80%

20%

FZOEU

JLS na čijem se

području nalaze

Faza 3 Oko 38,1 mil. Iz cijene gospodarenja

otpadom

EKOPLUS

Izvor: Autor

Ukupna vrijednost izgradnje ŽCGO „Marišćiina“ u nultoj fazi iznosi oko 8,0 mil EUR, koju će

financirati PGŽ u iznosu 50% iznosa investicije te Grad Rijeka, također u iznosu 50% iznosa

investicije. Ukupna vrijednost faze 1 iznosi oko 37,0 mil EUR koja će se financirati sredstvima

FZOEU-a, IPA, PGŽ, Grada Rijeke i Ekoplus-a. Vrijednost faze 2 iznosi oko 4,6 mil. EUR, a

biti će financirana od strane FZOEU i jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze,

dok će treća faza u ukupnom iznosu oko 38,1 mil. EUR biti financirana od strane Ekoplusa iz

cijene gospodarenja otpadom.

37

Pogon za mehaničko – biološku obradu otpada ima osnovnu funkciju kompostiranja pristigle

mokre frakcije.

S obzirom na proces obrade mokre frakcije otpada potrebna je slijedeća oprema:

· Mehanički sustavi za transport i zgrtanje,

· Sustav za snabdijevanje i distribuciju zraka,

· Sustav za čišćenje dimnih plinova,

· Sustav za prikupljanje i recirkulaciju prikupljene otpadne vode,

· Uređaj za obradu otpadnih voda,

· Sustav za obradu odlagališnog plina.

Tablica 4. Investicije koncesionara za pogon MBO

Do 31.12.2006. Do 31.12.2007. UKUKPNO

Projektiranje

Građevine

Oprema

2.992.000

-

-

1.281.000

7.200.000

64.000.000

4.273.000

7.200.000

64.000.000

UKUPNO 2.992.000 74.481.000 75.473.000

Trajna obrtna

sredstva

1.392.000

UKUPNO 76.802.000

Interkalarne

kamate

514.000

SVEUKUPNO 77.316.000

38

Izvor: Autor

Ukupne investicije za projektiranje, građevine i opremu, uključujući 2006. i 2007. godinu iznose

75.473.000 EUR. Trajna obrtna sredstva iznose 1.392.000 EUR, a interkalarne kamate 514.000

EUR. Ukupne investicije koncesionara za pogon MBO iznose 77.316.000 EUR.

U nastavku je prikazana struktura plaćanja izgradnje ŽCGO „Marišćina“ prema izvorima

sufinanciranja.

Tablica 5. Struktura izvora financiranja gradnje ŽCGO „Marišćina“

Redni broj Vrste ugovora Ukupno

prihvatljivi

troškovi (EUR)

Iznos EU

sufinanciranja

% EU

financiranja

Iznos

sufinanciranja

Fonda

%

sufinanciranja

Fonda

Iznos

lokalnog

sufinaciranja

(PGŽ, Grad

Rijeka i

Ekoplus)

% lokalnog

sufinanciranja

1. Radovi bez

nepredviđenih

troškova

27.295.642,12 19.365.724,57 8.900.502 14.810.229

1a. MBO

postrojenje i

oprema

13.160.230,67 9.336.920,46

0

0% 9.683.285 54,72%

1b. Odlagalište sa

objektom i

infrastrukturom

14.135.411,45 10.028.804,11 8.900.502 5.126.944

2. Oprema 4.033.775,00 2.861.884,52 1.171.817 675.000

3. Nadzor radova 1.501.000,00 1.064.930,16 45,28% 668.370 34,72% 385.000 20,00%

4. Tehnička

pomoć

334.900.00 237.605,00 118.050 68.000

5. Odnosi s

javnošću

336.880,23 2 121.522 70.000

Ukupni izvori

prema

izvorima

sufinanciranja

33.502.197,35 22.332.129 10.980.260 16.008.229

Izvor: Autor

39

Ukupi iznosi prema izvorima financiranja iznose 33.502.197,35 EUR, od čega iznos

sufinanicranja EU iznosi 22.332.129 EUR, sufinanciranje Fonda iznosi 10.980.260 EUR, a

lokalno sufinanciranje (PGŽ, Grad Rijeka i Ekoplus) iznosi 16.008.229 EUR.

5.2. Plan redovnog poslovanja

Početak probnog rada ŽCGO „Marišćina“ planiran je početkom lipnja 2014. Nakon testiranja

pogona u probnom radu postupno će krenuti proces djelatnosti gospodarenja otpadom što će

rezultirati ostvarivanjem prihoda iz poslovanja. Završetak probnog rada, odnosno početak rada

ŽCGO „Marišćina“ planira se u listopadu 2014. te su shodno tome planirani prihodi i rashodi iz

obavljanja djelatnosti za dva mjeseca.

5.2.1. Prihodi za redovno poslovanje

Prihodi za redovno poslovanje Društva u 2014. realizirat će se na temelju ugovora o

sufinanciranju redovnog poslovanja TD Ekoplus-a za prvih 10 mjeseci 2014. godine. Krajem

listopada 2014. krenut će proces djelatnosti gospodarenja otpadom što će rezultirati

ostvarivanjem prihoda iz poslovanja koji je planiran na osnovu dostavljenih podataka o

količinama otpada, u prvo vrijeme sa područja koje pokrivaju KD Čistoća Rijeka i Komunalac

Opatija. Prihod je planiran na dvomjesečnom nivou količina primjenom ulazne naknade od 45

EUR po toni otpada. (www.ekoplus.hr/za-objavu/Finplanrada-2014.do, pregledano online:

18.06.2014.)

5.2.2. Rashodi redovnog poslovanja

Tijekom 2014. potrebno je u TD Ekoplus znatno povećati broj zaposlenih, budući da je sredinom

godine planiran početak probnog rada centra kojeg će uvesti u posao i osposobiti za samostalan

rad zaposlenici Ekoplusa. Programom edukacije obuhvaćeno je 18 zaposlenika odlagališta i

MBO postrojenja tako da bi u probnom periodu uhodovanja do 6 mjeseci bilo zaposleno ukupno

25 djelatnika te se shodno tome planiraju sredstva za sufinanciranje redovnog poslovanja.

Troškovi redovnog poslovanja uključuju također i troškove održavanja AMP, troškove

osiguranja i registracije voznog parka Ekoplus-a, troškove radne i zaštitne odjeće te troškove

probnog pogona ŽCGO „Marišćina“.

40

Tablica 6. Plan prihoda od sufinanciranja i rashoda za 1-10. mjesec 2014.

Redni

broj

Opis Plan 2013. Plan 2014. Index

1. UKUPNI PRIHODI 3.537.000 5.112.300 145

1.1. Prihodi od sufinanciranja 2.537.000 5.112.300 145

2. UKUPNI RASHODI 3.537.000 5.112.300 145

2.1. Troškovi sirovina i materijala

93.000 130.000 140

2.2. Troškovi vanjskih usluga 662.000 1.145.000 173

2.3 Troškovi za osoblje 2.162.000 2.675.000 124

2.4 Amortizacija 150.000 135.000 90

2.5 Ostali troškovi i rashodi iz drugih aktivnosti

120.000 162.300 135

2.6 Financijski, izvanredni i

ostali nenavedeni rashodi

350.000 240.000 69

2.7 Troškovi probnog pogona (struja i sl.)

625.000

DOBITAK ILI GUBITAK 0 0

Izvor: Autor

Ukupni prihodi i rashodi redovnog poslovanja za prvih deset mjeseci 2014. veći su za 45% u

odnosu na plan 2013. Troškovi sirovina, osoblja i ostali troškovi bilježe značajan porast u odnosu

na prethodno razdoblje uslijed povećanja broja zaposlenih za 18 djelatnika te početka probnog

rada Centra po završetku izgradnje.

Troškovi vanjskih usluga bilježe najveći rast od 73% u odnosu na prethodno razdoblje zbog

troškova registracije i osiguranja voznog parka te troškova homologacije tegljača i poluprikolica.

Financijski troškovi su manji za 31% u odnosu na prošlu godinu jer se prvenstveno odnose na

kamatu prema otplatom planu kredita za obilaznu cestu.

41

Troškovi probnog pogona predstavljaju procjenjene troškove struje, energetike te ostalih

troškova u probnom radu Centra.

U nastavku je dat prikaz planiranih rashoda poslovanja za prvih 10 mjeseci poslovanja.

Tablica 7. Planirani rashodi za prvih deset mjeseci 2014.

Redni

broj

Opis Plan 2013. Plan 2014. Index

A MATERIJALNI TROŠKOVI 93.000 130.000 140

1. Materijal za čišćenje i održavanje 7.000 6.300 90

2. Uredski materijal 15.000 13.700 91

3. Trošak sitnog inventara 20.000 18.000 90

4. Trošak struje 26.000 23.500 90

5. Radna i zaštitna odjeća i obuća 0 46.000 -

6 Trošak goriva 25.000 22.500 90

B TROŠKOVI VANJSKIH

USLUGA

662.000 1.145.000 173

7 Trošak telefona – internet 40.000 36.000 90

8 Poštanske usluge 3.000 2.700 90

9 Ulusge tekućeg održavanja 7.000 6.300 90

10 Usluge investicionog održavanja i

AMP

315.000 283.500 90

11 Čišćenje prostora 22.000 19.800 90

12 Troškovi registracije i osig.

voz.parka

12.000 320.000 2.667

13 Troškovi homologacije tegljača i

poluprik.

0 240.000 -

14 Troškovi zaštite na radu 7.000 6.300 90

42

15 Zakup prostora 80.000 72.000 90

16 Odvjetničke i bilježničke usluge 70.000 63.000 90

17 Knjigovodstvene usluge 30.000 27.000 90

18 Komunalna naknada 8.000 7.200 90

19 Odvoz smeća 3.000 2.700 90

20 Silvna vodna naknada i voda 3.000 2.700 90

21 Usluga garažiranja i parkiranja 17.000 25.300 90

22 Trošak oglašavanja i reklame 10.000 9.000 90

23 reprezentacija 35.000 31.500 90

C TROŠKOVI ZA OSOBLJE 2.162.000 2.675.000 124

24 Ukupno plaće 2.100.000 2.532.000 121

25 Neoporezivi dio naknade 22.000 62.000 282

26 Darovi, potpore, nagrade 10.000 9.000 90

27 Troškovi prijevoza radnika na posao 30.000 72.000 240

D AMORTIZACIJA 150.000 135.000 90

E OSTALI TROŠ. I

RASHODI

120.000 162.300 135

28 Dnevnice, smještaj i prijevoz na

služ.put

50.000 70.000 140

29 Troškovi osiguranja 28.000 54.700 195

30 Trošak platnog prometa 6.000 5.200 87

31 Članarina HGK 1.000 900 90

32 Doprinos za šume 3.000 2.700 90

33 Spomenička renta 6.000 5.400 90

43

34 Usluge obrazovanja (seminari) 8.000 7.200 90

35 Literatura (časopisi) 8.000 7.200 90

36 Sudske pristojbe, takse, porezi i dr.

tr.

10.000 9.000 90

F FINANCIJSKI, IZVANREDNI I

OSTALI RASHODI

350.000 240.000 69

37 Financijski i ostali poslovni rashodi 350.000 240.000 69

G TROŠAK PROBNOG POGONA 625.000

38 Struja i ostali troškovi na ŽCGO

Marišćina

625.000

39 UKUPNI RASHODI 3.537.000 5.112.300 145

SUFINANCIRANJE OSNIVAČA 3.537.000 5.112.300 145

Izvor: Autor

Ukupni planirani rashodi materijalnih troškova za prvih deset mjeseci 2014. veći su za 40% u

odnosu na planiranu 2013. godinu. Planirani troškovi vanjskih usluga bilježe najveći rast u

odnosu na planiranu 2013. godinu, u iznosu od 73%. Troškovi osoblja i ostali troškovi i rashodi

također bilježe rast u odnosu na prethodnu godinu, dok troškovi amortizacije bilježe pad od 10%

u odnosu na planiranu 2013. godinu.

44

Plan prihoda i rashoda iz obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom za 11. i 12. mjesec 2014

prikazan je sljedećom tablicom.

Tablica 8. Plan prihoda i rashoda iz obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom za

11./12.2014.

R. broj Opis Plan 2014.

1. UKUPNI PRIHODI 5.375.000

1.1. Prihodi od djelatnosti 3.375.000

1.2. Odgođeni prihodi FZOEU za pokriće amortizacije 2.000.000

2. UKUPNI RASHODI 4.850.000

2.1. Struja, voda, gorivo, zaštitna odjeća 490.000

2.2. Održavanje i rezervni djelovi 350.000

2.3. Komunalna naknada 400.000

2.4. Troškovi vanjskih usluga (osiguranje, monitoring) 500.000

2.5. Troškovi za osoblje 900.000

2.6. Amortizacija 2.000.000

2.7. Transportni trošak 200.000

2.8. Financijski, izvanredni i ostali nenavedeni rashodi 10.000

3. REZERVACIJA ZA ZAMJENU OPREME I

REINVESTIRANJE

525.000

Izvor: Autor

Prihodi od djelatnosti planirani su temeljen procjenjene količine otpada od 10.000 tona za 2

mjeseca primjenom tarife od 45 EUR po toni koja pokriva operativne troškove poslovanja i

rezervaciju za zamjenu opreme i reinvestiranje.

45

Odgođeni prihodi predstavljaju sučeljavanje dobivenih bespovratnih sredstava za izgradnju

Centra i propisane amortizacije.

Rashodi poslovanja planirani su temeljem podataka i odnosa danih u ekonomsko – tehničkoj

dokumentaciji odobrenoj od strane Europske komisije za financiranje iz pretpristunog IPA-EU

fonda.

5.3. Cost benefit analiza

Cost – benefit analiza (engl. cost-benefit analysis) je metoda ekonomske analize kojom se

uspoređuju i vrednuju sve prednosti i svi nedostaci nekog privrednog pothvata ili projekta

analizom troškova (cost) i koristi (benefit). Cost benefit analiza je važna za donošenje ispravne

odluke i za korekciju projekta.

Kao prvo treba navesti „štete“ i „koristi“ koje će se ostvariti izgradnjom Županijskog centra za

gospodarenje otpadom „Marišćina“.

Kao „štete“ se mogu smatrati:

· Troškovi otkupa zemljišta, izrade dokumentacije i pripreme gradnje odlagališta,

· Troškovi izgradnje odlagališta,

· Troškovi izgradnje MBO postrojenja,

· Troškovi izgradnje pretovarnih stanica i prometnice D 427,

· Mogući utjecaji na okoliš, sociološki utjecaj, zdravstveni i sigurnosni utjecaj: emisija

plina i buke, zagađenje tla, površinskih i podzemnih voda, zagađenje flore i faune, utjecaj

na zdravlje zajednice,

· Nezadovoljstvo dijela lokalnog stanovništva koje stanuje u blizini odlagališta zbog

narušavanja njihovog mira.

Kao „koristi“ se mogu smatrati:

· Rješenje problema s otpadom s kojim se PGŽ susreće dugi niz godina

· Odlaganje otpada na ekološki način

46

· Smanjenje količine odloženog komunalnog otpada

· Smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu odloženom na odlagalište

· Proizvodnja visoko kvalitetnog goriva iz otpada (GIO) na kojem je planirana zarada

· Mogućnost zapošljavanja

Tablica 9. Povezivanje identificiranih relevantnih utjecaja te koristi i troškova u cost-

benefit analizi

Utvrđeni relevantni utjecaji

Važnost za procjenu Očekivani utjecaj Način evidentiranja

na zrak da negativan šteta

na buku da negativan šteta

na krajobraz da negativan šteta

na zapošljavanje da pozitivan korist

na smanjenje

komunalnog otpada

da pozitivan korist

na proizvodnja GIO

otpada

da pozitivan korist

Izvor: Autor

Pomoću ovakve tablice tzv. check liste (liste upozorenja) otkirvaju se mogući utjecaji planiranog

zahvata na okoliš s opredjeljenjem njihovog društvenog značaja. Projekt ima negativan utjecaj na

zrak jer tijekom procesa MBO otpada u MBO postrojenju i na „bioreaktorskom“ dijelu

odlagališta nastaju emisije plina u zrak. MBO postrojenje je glavni uzročnik buke koja također

predstavlja negativan element ovog projekta. Izgradnjom projekta promijeniti će se krajobraz.

Projekt ima pozitivan utjecaj na zapošljavanje jer će s obzirom na složenost i veličinu projekta

zahtijevati novu radnu snagu. Projekt će pridonijeti smanjenju količine komunalnog otpada, a

također će omogući i proizvodnju goriva iz otpada (GIO) na kojem je planirana zarada ovog

projekta.

47

5.4. Plan kadrova

Temeljem ugovora o tehničkoj pomoći koji se financira u okviru IPA programa predložena je

organizacijska struktura i plan kadrova ŽCGO „Marišćina“. Razrađena su tri scenarija odnosno

fazno povećanje broja zaposlenih. U prvoj fazi od 01. lipnja 2014. planiran je minimalan broj

osoblja tijekom puštanja u pogon i probnog perioda rada od ukupno 24 djelatnika, što u odnosu

na postojeće stanje predstavlja povećanje radnika za 18 djelatnika.

Od 01. studenog planirana je druga faza – početak rada centra u kojoj je potrebno zaposliti još

15-ak djelatnika. Treća faza predstavlja u potpunosti razvijenu kadrovsku strukturu sa planiranih

50 – 60 djelatnika.

U nastavku je prikazan plan kadrova TD Ekoplus za 2014. godinu.

Tablica 10. Plan kadrova TD Ekoplus za 2014.

Redni broj Broj zaposlenih

1. MBO, odlagalište, pročiščivač

28

2 Zajednički poslovi 6

3 Komercijala i financije 4

4 Uprava 1

5. UKUPNO 39

Izvor: Autor

Plan kadrova TD Ekoplus za 2014 godinu je: 28 zaposlenika za odjel MBO, odlagalište i

pročiščivač, 6 zaposlenika za zajedničke poslove, 4 zaposlenika za odjel komercijale i financija,

te 1 zaposlenik za odjel uprave.

48

Tablica 11. Rekapitulacija ukupnih investicija u 2014.

Prijelazni radovi 604.000

Primorsko – goranska Županija iz EIB kredita 8.342.000

Primorsko – goranska Županija iz Proračuna 2.887.000

Grad Rijeka iz EIB kredita 8.342.000

Grad Rijeka iz Proračuna 3.145.000

Ekoplus – kredit 22.466.987

IPA+Fond 121.600.056

UKUPNO INVESTICIJE U 2014. 167.657.043

Izvor: Autor

Ukupne investicije na projektu ŽCGO Marišćina u 2014. godini iznose 167.657,043, a

investirane su iz: PGŽ iz EIB kerdita, PGŽ iz Proračuna, Grad Rijeka iz EIB kredita, Grad

Rijeka iz Proračuna, kredit Ekoplus-a te IPA+Fond.

49

5. RAZVOJNA PERSPEKTIVA PROJEKTA ŽCGO „MARIŠĆINA“

Ishođenjem građevinskih dozvola za sve ugovorene radove, u prosincu 2012. godine stvoreni su

temeljni preduvjeti za početak radova na izgradnji ŽCGO „Marišćina“. Nakon ispunjenja

propisanih uvjeta od strane Izvođača (međunarodni konzorcij Helector S.A. – Grčka i domaća

tvrtka GP Krk d.d.), sukladno zakonskim odredbama Ekoplus je najavio otvaranje gradilišta.

Nakon otvaranja su uslijedili obimni zemljani radovi, provođenje iskopa i izrada nasipa na

površinama buduće radne zone i zone odlagališta, izrada konstrukcije objekata, proizvodnja

armiranobetonskih elemenata koji su potom postupno dopremani na gradilište, gdje slijedi

montaža. Paralelno s tim radovima izvode se konstrukcije ostalih objekata unutar radne zone.

Paralelno s izvođenjem radova izrađuje se izvedbena projekta dokumentacija koja se dostavlja na

pregled i odobrenje Nadzoru.

U cilju što kvalitetnije koordinacije aktivnosti svih sudionika u izgradnji Centra, Nadzorni

inženjer vodi redovne mjesečne i tjedne operativne sastanke kojima prisustvuju predstavnici

sudionika u građenju, a po potrebi i ostali dionici i drugi relevantni subjekti. Paralelno s

radovima na gradilištu, Ekoplus aktivno prvi i pripremu izgradnje prometnice D427 na području

Općine Viškovo. Sve aktivnosti na izgradnji ceste vodi tvrtka Hrvatske ceste (HC) u svojstvu

Investitora.

Zbog novog stava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) u kojem traže

preispitivanje mikrolokaliteta pretovarnih stanica ali i načina pretovara otpada na pretovarne

stanice, Investitorima – komunalnim društvima je sugerirano da umjesto predviđene tehnologije

doziranog punjenja poluprikolica usvoje rješenje njihovog direktnog punjenja. Time projekt

dobiva sasvim novu dimenziju jer je uslijedilo pretprojektiranje, a paralelno su izrađivani

elaborati za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, temeljem kojih će MZOIP izdati

adekvatna mišljenja nakon procedura koja traje oko dva mjeseca. Kako Fond financira izradu

projekte dokumentacije u 100%-tnom iznosu, a sufinancira izgradnju s 80%, javlja se potreba

ostvarenja temelja za angažiranje njihovih sredstava što rezultira potpisivanjem Sporazuma o

provedbi projekta pretovarnih stanica i ostalih objekata za gospodarenje otpadom u PGŽ.

50

U 2014. godini izgradnja ŽCGO „Marišćina odvija se u skladu s ugovornim odredbama. U ovoj

fazi planirano je dovršenje većine građevinskih radova na objektima, montaža opreme unutar

objekta za MBO otpada, uređaja za obradu otpadnih voda, predispitivanje istih te probni rad.

Postupak pripreme izgradnje pretovarnih stanica je s obzirom na drastične izmjene koje je

donijela promjena načina pretovara prolongiran u odnosu na prijašnji plan. Pomoću elaborata

prometne povezanosti pretovarnih stanica s Marišćinom utvrđuju se optimalni transportni pravci,

satnice dovoza i odvoza, broj tura po lokalitetu, cijena i troškovi transporta, broj ljudi i sl.

Potpisom Sporazuma o provedbi projekta pretovarnih stanica i ostalih objekata za gospodarenje

otpadom u PGŽ stvoreni su uvjeti za potpis bilateralnih ugovora između FZOEU i JLS.

Zbog činjenice da je Ekoplus ušao u posjed čestica u privatnom vlasništvu, imovinsko – pravna

priprema zemljišta na Marišćini odnosi se na dovršetak postupka izvlaštenja ponovljenog

vještačenja vrijednosti zemljišta i plaćanja odgovarajuće naknade. Ova složena pravna

postupanja konačno će se dovršiti upisom prava vlasništva Ekoplusa na svim česticama te

isplatom eventualno utvrđenih razlika naknada fizičkim osobama.

Potrebno je utvrditi optimalnu organizacionu i kadrovsku strukturu Ekoplusa, načine

komuniciranja s ovlaštenim koncesionarima za skupljanje korisnih komponenti iz komunalnog

otpada i cementarnama zbog plasmana goriva iz otpada kao završnog produkta MBO obrade

nesortiranog komunalnog otpada u okviru ŽCGO „Marišćina“.

Značajne napore trebati će uložiti na planu stjecanja prava na obavljanje komunalne djelatnosti

za skupljanje i odvoz komunalnog otpada te njegovo odlaganje, a koje podrazumjeva obradu i

trajno odlaganje otpada te sanaciju odlagališnog prostora u okviru ŽCGO „Marišćina“.

Također, vrlo je važan značajan angažman na području odnosa s javnošću, budući da je za

očekivati velik porast interesa svih dionika u ovome projektu. Uz ažurno održavanje web stranice

važno je i pravovremeno istupanje u medijima, organizacija okruglih stolova i panel diskusija i

dr.

51

6. ZAKLJUČAK

Gledajući kroz povijest, najveća postignuća čovječanstva ostvarena su upravo projektima.

Ubrzani razvoj tehnologije i inovativnost pomiču granice konkurentnosti poduzeća koja moraju

pronaći način svog opstanka i razvoja u promjenjivoj okolini. Pretpostavka svakog uspješnog

poslovanja je ugrađenost projektnog menadžmenta u organizaciju kako bi se realizirali projektni

ciljevi unutar dogovorenih, predviđenih granica troškova, vremena i kvalitete.

Od iznimne važnosti je da se upravljanje projektima obavlja od strane stručnih osoba koje znaju

što treba raditi i koje znaju odabrati najpovoljniju metodologiju. Često je praksa da projekti zbog

nedostatka znanja projektnog menadžera budu ukinuti prije njihovog završetka. Najčešći uzroci

tome su nedovoljno poznavanje tehnika i metoda projektnog menadžera.

Poduzetnik prije pokretanja određenog projekta mora imati ideju za razvojem projekta. Potrebno

je sastavljanje poslovnog plana kojim poduzetnik istražuje i opisuje sve relevantne eksterne i

interne elemente svog projekta.

U ovom radu analiziran je projekt izgradnje Županijskog centra za odlaganje otpada

„Marišćina“. Tim je projektom Primorko – goranska Županija definirala svoju strategiju

uspostavljanja integralnog sustava gospodarenja otpadom.Za izgradnju ŽCGO „Marišćina“

zadužena je tvrtka Ekoplus d.o.o. Rijeka. U radu su prikazani ukupni predviđeni troškovi

izgradnje Centra za odlaganje otpada te planirani prihodi projekta za 2014. godinu. Projekt

ŽCGO „Marišćina“ odvijat će se kroz četiri faze i zahtijeva očekivana ulaganja od 87,7 milijuna

Eura. Sveukupna procijenjena investicija koncesionara za pogon MBO iznosi 77.316.000 EUR.

Prihodi za redovno poslovanje društva u 2014. realizirat će se na temelju ugovora o

sufinanciranju redovnog poslovanja TD Ekoplus-a. Krajem listopada planiran je početak procesa

djelatnosti gospodarenja otpadom što bi trebalo rezultirati ostvarivanjem prihoda iz poslovanja.

Prihod je planiran na dvomjesečnom nivou količina primjenom ulazne naknade od 45 EUR po

toni otpada.

52

LITERATURA

KNJIGE:

1. Bendeković J., 2007., Priprema i ocjena investicijskih projekata, Foib biblioteka, Zagreb

2. Bobek, Hauc, Semolic, Treven, 1991., Strateški management i projekti, Informator,

Zagreb

3. Buble, M., 2006., Projektni menadžment, Minerva d.o.o., Dugopolje

4. Cetinski, V., Perić, M., 2006., Projektni menadžment, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za

turistički i hotelski menadžment, Rijeka

5. Čulo, K., 2010. Ekonomika investicijskih projekata, Građevinski fakultet, Osijek

6. Črnjar, M., Črnjar, K., 2009., Menadžment održivog razvoja, Glosa, Rijeka

7. Dujanić, M., 2006., Projektiranje organizacijom i upravljanje projektima, Veleučilište u

Rijeci, Rijeka

8. Hauc, A., 2007., Projektni menadžment i projektno poslovanja, M.E.P. Consult, Zagreb

9. Omazić, M. A., Baljkas, S., 2005., Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb

10. Zekić, Z., 2010., Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

ČLANCI:

11. Vlahović, A., Stručne i poslovne vijesti, Građevinar, 2011., br. 63.

12. Bedić, N., Zaštita okoliša, Građevinar, 2001., br. 53.

13. Avirović, S., Reciklirani otpad – sirovina budućnosti, 2002., br. 20.

53

INTERNETSKI IZVORI:

14. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, Plan informiranja i javne objave

projekta, dostupno na URL: http://www.ebrd.com/pages/project/eia/39417pcdpc.pdf,

pregledano online: 10.06.2014.

15. Ekoplus, dostupno na URL: http://www.ekoplus.hr/index.php?page=o_nama, pregledano

online: 10.06.2014.

16. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dostupno na URL:

http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp, pregledano 10.06.2014.

17. Općina Viškovo, dostupno na URL: http://www.opcina-viskovo.hr/, pregledano online:

10.06.2014.

18. KD Čistoća d.o.o., dostupno na URL: http://www.cistoca-ri.hr/, pregledano online:

10.06.2014.

54

POPIS TABLICA

Tablica 1. Aktivnosti na projektu, rizici i mjere za njihovo ublažavanje ..................................... 33

Tablica 2. Prikaz aktivnosti i vrijednosti u realizaciji izgradnje integralnog sustava gospodarenja

otpadom u PGŽ ............................................................................................................................. 35

Tablica 3. Struktura izvora financiranja prema fazama izgradnje integralnog sustava

gospodarenja otpadom U PGŽ ...................................................................................................... 36

Tablica 4. Investicije koncesionara za pogon MBO ..................................................................... 37

Tablica 5. Struktura izvora financiranja gradnje ŽCGO „Marišćina“ .......................................... 38

Tablica 6. Plan prihoda od sufinanciranja i rashoda za 1-10. mjesec 2014. ................................. 40

Tablica 7. Planirani rashodi za prvih deset mjeseci 2014. ............................................................ 41

Tablica 8. Plan prihoda i rashoda iz obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom za 11./12.2014.

....................................................................................................................................................... 44

Tablica 9. Povezivanje identificiranih relevantnih utjecaja te koristi i troškova u cost-benefit

analizi ............................................................................................................................................ 46

Tablica 10. Plan kadrova TD Ekoplus za 2014............................................................................. 47

Tablica 11. Rekapitulacija ukupnih investicija u 2014. ................................................................ 48

POPIS SHEMA

Shema 1. Tok otpada unutar ŽCGO „Marišćina ........................................................................... 20

Shema 2. Shematski prikaz gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom na

području PGŽ ................................................................................................................................ 22

Shema 3. Gantogram – prikaz projektnih aktivnosti i njihovog trajanja ...................................... 32