LJEKOVITO I AROMATINO BILJE

L AVANDA

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNUSAVJETODAVNU SLUBU

LAVANDA

Ugodni za oko, opojnoga mirisa, nasadi lavande polako nalaze mjesto ukrajolicima Hrvatske. Osim estetske vrijednosti, lavanda ima vanuindustrijsku primjenu, to je glavni razlog irenja uzgoja te aromatinebiljke.

Od pedesetak vrsta koje pripadaju rodu , najvanije su tri vrste:, i . Eterino ulje hibridne lavande

( ), lavandina ili kultivara Budrovke rabi se u proizvodnjikozmetikih preparata i sapuna. Najvee koliine eterinog ulja nalaze se uainim listiima cvatova lavande, a najzastupljeniji u njegovu sastavujesu 1-linalilacetat i 1-linalol. Zastupljene su i ove kemijske sastavnice:borneol, kamfor, geraniol, citronelal te terpenski ugljikohidrati.

Za uzgoj kultivara Budrovke - lavandina osobito su pogodni topliji sunanipoloaji jugoistonih i jugozapadnih ekspozicija breuljkastih terena.

Svjetlost je jako vaan imbenik. Pri nedovoljnoj svjetlosti cvatnja stagnira,a time se znatno smanjuje sadraj eterinog ulja u cvatu te koliina esterasadrana u eterinom ulju. O izloenosti suncu izravno ovisi kvaliteta ikvantiteta eterinog ulja. Oblano vrijeme moe utjecati na smanjenjekoliine eterinog ulja za 30-50%, a koliine estera u uljumogu se smanjitii za 20-30%.

Lavandula

L. latifolia L. angustifolia L. hybrida

L. hybrida

Uvjeti uzgoja

Nasad kultivara Budrovke u Jastrebarskom (foto: Slavko Kopilovi)

LAVANDA

LAVANDALA

VANDA

Osim u mediteranskom podruju lavanda se uspjeno uzgaja i ukontinentalnim krajevima, na nadmorskoj visini do 1200 m. Svakako trebaobratiti pozornost na kasne proljetne mrazove koji mogu unititi mladebiljice.

, pjeskovitim ili ljunanim tlima. Pogodna su i glinasto-humusnatla na krenjacima ili kalcitnim stijenama. Vano je istaknuti da lavandin nepodnosi kisela i vlana tla, na parceli se ne smije zadravati povrinskavoda, a pogubna je i visoka razina podzemne vode. Optimalna pHvrijednost tla za uzgoj Budrovke trebala bi se kretati izmeu 6,5 i 7,5. Akosu tla kisela,mogu se popraviti dodavanjem vapna, komposta i pepela.

Pri uzgoju kultivara Budrovke - lavandina najvei su problem korovi. Uekolokom uzgoju upotreba herbicida nije doputena, a ukonvencionalnom uzgoju herbicide je potrebno aplicirati u svibnju ililipnju te u kolovozu izmeu redova nasada. Ako se planira uzgoj lavandinana zakorovljenim terenima, potrebno ih je godinu dana prije podizanjanasada obraivati kao crni ugar.

U cilju borbe protiv korova preporuuje se pri sadnji lavandina uporabacrnog PE filma irine 120 cm i izrada gredica. Istovremeno s polaganjem PEfilma postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem.

Kultivar Budrovka moe podnijeti temperature i do -20 C, a uspijeva nalaganim

Nasad kultivara Budrovke u Zemuniku (foto: Hrvoje Klari)

LAVANDA

SadnjaLavanda Budrovka moe se saditi u jesen ili na proljee. Zbog klimatskihuvjeta i povoljnije cijene presadnica lavandu treba saditi u proljee. Zajesenju sadnju u kontinentalnim podrujima vano je osigurati jae i veepresadnice lavande koje e moi prezimiti. im je biljka vea, ima i veucijenu. Presadnice lavandina za proljetnu sadnju imaju i do 30 % niucijenu u odnosu na one namijenjene za sadnju u jesen.Za proljetnu sadnju Budrovke, tlo je potrebno pripremiti u jesen prethodnegodine. Priprema tla obuhvaa duboko oranje i dodavanje gnojiva bezklora (NPK 7-14-21 S ili NPK 5-20-30 S oko 500 kg/ha), a u proljee semoe dodati oko 200 kg/ha KAN-a. To su orijentacijske doze jer svakako jepotrebno obaviti kemijsku analizu tla i dalje se drati preporuka kojeproizlaze iz analize.Sadnja biljaka obavlja se u redove, po mogunosti smjera sjever-jug.Preporuljivi razmaci za sadnju lavandina jesu 180-220 cm izmeuredova, a unutar reda 110-130 cm. Tako za jedan ha nasada treba 4200-5000 presadnica.Za podizanje nasada lavande mogu se ostvariti dravni novani poticaji od14000,00 kn/ha, ime se moe pokriti vei dio investicije. Minimalnapoticana povrina jest 0,25 ha, a godinja plaanja za uzgoj lavande iznose1250,00 kn/ha.

Nasad kultivara Budrovke u Paukovcu (foto: Marija evar)

Mladi nasad kultivara Budrovke u Beliu (foto: Snjeana Peut-Pilon)

LAVANDA

LAVANDALA

VANDA

ZalijevanjeLavandin treba umjereno (oskudno) zalijevati. To znai da nasad trebazalijevati onda kada je suh. U sunom mediteranskom podruju,navodnjavanje je od osobite vanosti za ivot biljaka. Navodnjava se uvrijeme podizanja nasada, u poetnoj fazi rasta biljka, a kasnije dva putagodinje: krajem svibnja i u prvoj dekadi lipnja. Budrovka dobro podnosisuu, a suviak vlage moe dovesti do odumiranja korijena i propadanjabiljke. Jake kie, kao i ve spomenuta naoblaka, mogu smanjiti i do 50 %udio eterinog ulja u cvatovima, dok sua kod hidrodestilacije moesmanjiti udio eterinog ulja za 60-80%.

Njega nasadaU prvoj godini nakon podizanja nasada ne moe se oekivati cvatnjakarakteristina za nasade stare 3-5 godina, kad se dostie puna cvatnja.Zato je u tim poetnim etapama uzgoja nasada potrebno orezivanjemjaati grmove. Lavandin treba rezati im poinje stvarati cvatove, dok sucvjetovi jo zatvoreni. U tom e se sluaju sva snaga biljke usmjeriti nabusanje, a nee izgubiti snagu na razvoj cvata na slabim busovima. Kasnije,kada grmovi ojaaju, orezivanje je potrebno obavljati odmah nakoncvatnje, ime se produava njihova starost i obnavlja snaga grmova.Budrovka - lavandin je dosta otporan kultivar na bolesti i tetnike. URepublici Hrvatskoj nisu zapaene bolesti poput ilimozainog virusa lucerne, ali zato postoji znatan problem s korovima. Za tose upravo i preporuuju iri razmaci sadnje lavandina, da bi se olakalomehaniko plijevljenje. U guem sklopu nasada kombinira se runoplijevljenje s aplikacijom kontaktnih herbicida samo u zoni izmeu redovauz obvezatnu uporabu titnika.

Phoma lavandulae

Nasad kultivara Budrovke u Beliu(foto: Snjeana Peut-Pilon)

LAVANDALA

VANDA

etvaDa bi se dobilo kvalitetno eterino ulje, kultivar Budrovke se kosi u punojcvatnji, u mediteranskom podruju izmeu 1. i 15. srpnja, a ukontinentalnom izmeu 15. srpnja i 1. kolovoza. Mogue je eti i drugi putizmeu rujna i listopada, pri emu se dobiva 20-30 % cvijeta u odnosu naprvu etvu. etva se moe obavljati runo i strojno. U nas se etva najeeobavlja runo jer su strojevi dosta skupi. Specijalizirani modificiranistrojevi, koji su se isprva koristili za berbu aja, nalaze primjenu naplantaama lavande, zajedno uz uporabu traktorskih beraa vlastiteizvedbe, ili se pak proizvode umanjim serijama.Bitno je da se etva obavlja za suhog vremena, u mediteranskom podrujuu jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, a u kontinentalnom podrujuizmeu 8 i 11 sati, kad se povue jutarnja rosa. Poslije kie treba priekatinekoliko sunanih dana prije nego se pone etva. Najpogodnije vrijemeza etvu jest kada se otvori gornja polovica cvata, to ovisi ometeorolokimuvjetima i podruju na kojem se nasad nalazi. Vano je obratiti pozornostda se kosi samo cvat.Pokoeni lavandin treba uvati u suhom stanju do prerade, ne smijepokisnuti. U protivnom gubi na vrijednosti. S nasada kultivara Budrovkestarog dvije godine sa 100 grmova moe se oekivati prinos od 50-100 kgcvjetova, to daje 1-2 kg ulja. U treoj godini uzgoja lavandina moe seoekivati puni urod. Tada se od jednog grma dobiva 1-1,5 kg cvijeta. Zalitru ulja potrebno je oko 30 kg cvjetova.

Destilacija Budrovke u Jastrebarskom (foto: Snjeana Peut-Pilon)

LAVANDA

Meu vanijim otkupljivaima lavandina jest i tvrtka IREKS-AROMA izJastrebarskoga, koja sklapa ugovore s proizvoaima na podrujuRepublike Hrvatske. Za kilogram destiliranog ulja lavandina isplauje seproizvoaima oko 30 . U njihov kotao za destilacijumoe odjednom statioko 230-240 kg lavandina. Iz te mase destilacijom se moe dobiti oko 5 kgulja. Koliina dobivenog ulja ovisi o nainu branja biljaka.Kotlovi za destilaciju lavandina mogu biti razliitog volumena(100-7000 l).

Za sadnju se koriste presadnice odreenih sorti lavande i hibrida. Sorte seproizvode generativno sjemenom, dok se hibridi, primjerice kultivarBudrovke proizvode iskljuivo vegetativno, reznicama i mikro-razmnoavanjem u uvjetima in vitro. To je najkvalitetniji i najsigurniji nainrazmnoavanja i preporuuje se u komercijalnoj proizvodnji.

Proizvodnja presadnica

Proizvodnja presadnica Budrovke (foto: Joko Crmari)

LAVANDA

Formirani izdanci Budrovke dobiveni mikrorazmnoavanjem in vitro(foto: Joko Crmari)

Autor:

Odgovorni urednik:

Naslovnica:

Grafika priprema:

Tisak:

Nakladnik:

mr. sc. Ines Pohajdadr. sc. Ivan Katalini

Jo

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubuFra Andrije Kaia Mio ia 9/III10000 ZAGREBtel. 01/4882 700fax: 01/4882 701e-mail: hzpss@hzpss.hrhttp://www.hzpss.hr

ko Crmari ana Peut-Pilon, SnjeVanda uljat, dipl. ing.

Birotisak d.o.o.

LAVANDALA

VANDA

Otkup i prerada BudrovkeNa podruju Hrvatske ve je dolo do mijeanja odreenih kultivara unasadima. Zbog nedostatka izvornog materijala, matinih biljaka lavande,sade se i biljke koje su fenotipski sline, a daju loiju kvalitetu ulja.Kvaliteta i koliina ulja prvenstveno ovisi o kvaliteti sadnog materijala.Sadni materijal treba nabaviti od poznatog proizvoaa, ovlatenog zaizdavanje deklaracije (podrijetlo sadnog materijala NN 4/05., NN 49/05.,NN13/06.).

Registrirani rasadnici su:

1.Stjepana Radia 38, 21210 Solintel./fax: 021/212 683;mob: 098/445 690,e-mail: josko.crmaric@st.htnet.hr

2.Pradorlando 8, 52100 Pulatel.: 052/517 532; fax: 052/383 590e-mail: prodaja@agrofarmacija.hr

3.Banjina 102, Varadinbreg, 42204 Turintel.: 042/666 098; mob: 098/928 1527e-mail: opgoreskovic@net.hr

4.VladimiraNazora 49, 31551 Belietel.: 031/663 786; mob: 098/666 704e-mail: zeljko.trampus@os.t-com.hr

Vitroplant d.o.o.

Agrofarmacija d.o.o.

Sonja Orekovi

Vera Trampus

Literatura1. Ines Pohajda (2006): Radionica o uzgoju, otkupu i preradi lavande. BiltenHZPSS, br. 116., 4.2. Ines Pohajda (2006): Uzgoj lavande u kontinentalnompodruju. Gospodarski list, br. 21., 49.3. Ivanka uti (2004-2006): Suvremena proizvodnja ljekovitog bilja i povra u Zagrebakoj upaniji4. VIP projekt. Prezentacija VIP projekta.5. http://www.lavander.hr, 25. rujna 2006.6. http://www.ireks-aroma.hr, 25. rujna 2006.

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/SyntheticBoldness 1.000000 /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice