27
LCHF ZA MRŠAVLJENJE – VODIČ ZA POČETNIKE Napomena 1: Ovo nije tipična dijeta koja vam točno kaže što ćete, koliko i kada jesti. Ovo je pristup koji zahtijeva osobni angažman, od prikupljanja informacija do provođenja. Nitko to ne može učiniti umjesto vas. Napomena 2: Nakon što pročitate ovaj tekst, vratite se na riječi u crvenoj boji, to su linkovi na daljnje tekstove koji imaju veze s temom, preporučam da pročitate i njih radi boljeg razumijevanja. Mi koji smo duže vremena na LCHF prehrani znamo reći da LCHF nije dijeta već način prehrane, iz jednostavnog razloga što ovaj

Lchf Za Mršavljenje – Vodič Za Početnike

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Lchf Za Mršavljenje – Vodič Za Početnike

Citation preview

LCHF ZA MRAVLJENJE VODI ZA POETNIKE

Napomena 1: Ovo nije tipina dijeta koja vam tono kae to ete, koliko i kada jesti. Ovo je pristup koji zahtijeva osobni angaman, od prikupljanja informacija do provoenja. Nitko to ne moe uiniti umjesto vas.

Napomena 2: Nakon to proitate ovaj tekst, vratite se na rijei u crvenoj boji, to su linkovi na daljnje tekstove koji imaju veze s temom, preporuam da proitate i njih radi boljeg razumijevanja.

Mi koji smo due vremena na LCHF prehrani znamo rei da LCHF nije dijeta ve nain prehrane, iz jednostavnog razloga to ovaj nain prehrane ne doivljavamo kao reim. Na engleskom diet znai prehrana, no kod nas se dijeta uglavnom odnosi na specijalan, restriktivan reim prehrane u cilju mravljenja ili lijeenja odreenih bolesti. No mi na LCHF ne osjeamo da se neega odriemo, jer jedemo raznovrsno, ne gladujemo, ne vaemo hranu niti brojimo kalorije. Jedemo zdravo i ukusno, osjeamo se odlino i zapravo uivamo u hrani vie nego ranije. elim naglasiti da je LCHF puno vie od dijete i puno vie od pukog smanjivanja unosa ugljikohidrata u cilju mravljenja. To je nain razmiljanja, nain ivota i jedan globalni pokret koji se iri u sve veem broju razvijenih zemalja. Radi se zapravo o povratkupravoj izvornoj hranikakva je bila nekad, prije masovnog uzgoja i industrijske prerade, dok se hrana uzgajala i pripremala lokalno i organski, na prirodan nain, bez otrovnih kemikalija. Radi se o nainu prehrane kakav je bio nekad, prije pojave slubenih prehrambenih smjernica, piramide zdrave prehrane i strunjaka koji nam svi govore to to trebamo jesti da bismo bili zdravi. Radi se o prehrani kakva je bila prije epidemije tzvcivilizacijskih bolesti i debljine.

Meutim, mnogi ljudi tek prvi put uju za LCHF. Iako svi mi prieljkujemo odlino zdravlje i visoki nivo energije u ivotu, ipak je vrlo veliki broj osoba koje se za LCHF odluuju prvenstveno zbog mravljenja. Nije to nita udno, jer danas imamo ne stotine ve tisue sretnih, zdravih i vitkih osoba koje su nakon godina i godina bezuspjenih pokuaja i raznih dijeta, napokon postigle vitku liniju, i to bez gladovanja! Zato ovaj post posveujem temi LCHF kao dijeta za mravljenje.

Prije nego priamo kako smraviti, prvo treba objasniti zato se debljamo. Koliko god bi to trebao biti logian nain razmiljanja, ipak se ne primjenjuje u konvencionalnoj medicini. Naalost naa zapadnjaka medicina nije usmjerena na traenje uzroka bolesti ili zdravstvenog poremeaja, ve se fokusira na prekrivanje simptoma lijekovima. Ali kako ete izlijeiti neto ako niste pronali i uklonili uzrok? Debljina je puno vie od estetskog problema, ona je jedan od simptoma metabolikog sindroma ili bolesti novog doba, kojoj je uzrok neprirodna prehrana. Pojednostavljeno reeno, prehrana koja se temelji na ugljikohidratima itaricama, kruhu, tijestu i krumpiru, dovodi do naglog poveanja eera u krvi, to izaziva izluivanje inzulina koji sniava eer u krvi. Kad eer padne nestaje dostupne energije. Tijelo bi tada posegnulo za zalihom spremljene energije koje svi imamo u obliku masnih naslaga, ali prisustvo inzulina u krvotoku to onemoguava, pa zato osjeamo glad i moramo ponovo jesti.

Ovo se ponavlja 5-6 puta dnevno jer stalno jedemo obroke u kojima prevladavaju ugljikohidrati (eer i krob). Ako bismo kopali u polju cijele dane ili trali maraton, vjerojatno bismo stigli potroili svu tu silnu energiju, no kako malo tko od nas to radi, sav se viak eera i kroba, uz pomo inzulina pretvara u masne naslage, tj rezervu energije za kasnije. Vie o mehanizmu debljanja i kako nas slubene prehrambene smjernice dovode do prejedanja itajte ovdje:Mehanizam debljanja i mravljenjaZato se debljamoKako nas "zdrava i uravnoteena prehrana dovodi do debljineO ovjeku, medvjedu i sumo borcima

Potrebno je drastino smanjivanje unosa ugljikohidrata da bi se postigla stabilizacija eera u krvi i smanjeno izluivanje inzulina, koji je glavni igra meu hormonima i glavni imbenik nakupljanja masnoe. Tek kad inzulin ne djeluje mogue je troenje masnih zaliha sa tijela, bez obzira na kalorijski unos hrane. Dakle, radi se o biranju namirnica a ne o vaganju hrane i raunanju kalorija. Osim eera i slatkia, potrebno je iz prehrane izbaciti sve namirnice bogate krobom itarice, pekarske proizvode, tjesteninu, riu i sve to sadri brano.

Smanjeni unos ugljikohidrata nadoknauje se poveanim unosom prirodnih masnoa, ne proteina. Masnoe su te koje ne unosimo dovoljno, zbog krivih prehrambenih smjernica ihisterije oko kolesterola. Dakle, masnoa ne samo da nije tetna nego je neophodna za dobro zdravlje. Masnoa daje energiju, sitost i vane nutrijente vitamine topive u mastima A, D, E i K2, te esencijalne masne kiseline. Ovih sastojaka u nemasnoj hrani nema, a potrebni su za sve bioloke funkcije u tijelu. Ne trebate se bojati ni ustruavati masne hrane, ve slobodno jedite i ivotinjske i biljne masnoe. Ono to je tetno su umjetne masti rafinirana hidrogeniziranabiljna ulja,margarinii industrijske preraevine prepune trans-masnoa. Slobodno je jestimaslac, pek, masnije komade mesa,umanjke,kokosovo ulje, maslinovo ulje, oraaste plodove. Poveanim unosom masnoe postii ete regulaciju apetita i stabilizaciju eera u krvi.

Kada promijenimo nain prehrane tako da smanjimo unos ugljikohidata i poveamo unos zdravih prirodnih masti (LCHF = low carb high fat), dolazi do stabilizacije eera u krvi a time i inzulina, pa se masne naslage oslobaaju i troe za energiju.Vie nema pada eera u krvi i este gladi, pa mnogi doivljavaju da im je i dva obroka u danu dovoljno, a vie od tri puta na dan zaista nema potrebe jesti. Dolazi do regulacije hormona sitosti leptina i hormona gladi grelina, apetit se smiruje i porcije hrane spontano smanjuju.Na LCHF se zapravo jede koliinski manje a sitije.

LCHF je jedini trajni nain za gubitak suvinih kilograma i vjerojatno zadnja dijeta koju ete drati u ivotu. Bez vaganja namirnica, bez raunanja kalorija, i to je najvanije bez gladovanja, dolazi do prirodne regulacije teine i gubitka suvinih kilograma. Ali neka pravila ipak postoje i zato u kontekstu mravljenja moda trebamo govoriti o reimu ili dijeti, barem neko vrijeme dok vi sami ne prihvatite ovo kao normalan nain prehrane. Dakle, elite li mraviti bez gladi i uivati u ukusnom LCHF nainu prehrane, morate drastino smanjiti unos ugljikohidrata. Jer, ne moete imati i ovce i novce, tj jesti masno i slatko, bez obzira iz kojih zdravih izvora ti eeri i masti dolaze. Primjer: orasi i med su divna kombinacija, super zdrava i odlina za debljanje! Ili smoothie od umanjaka, vrhnja i banane! (Preporuam to svakome tko je premrav)

Osnovne namirnice ili temelj prehrane nije potrebno ograniavati koliine

Meso i perad. Najbolje je domae meso panih ivotinja i domaih kokoi. Ne uklanjajte masnou s mesa i kou s piletine; Riba i druga hrana iz mora, rakovi, kampi, koljke, alge, birajte ono to volite; Jaja. Najbolje da budu organska ili domaa jaja; Povrekoje raste iznad zemlje, po mogunosti iz organskog uzgoja: sve vrste kupusa, brokula, cvjetaa, kelj, prokulica, pinat, blitva, ratika (broskva), zelene mahune, artioka, paroge, tikvice, bue, patlidani, masline, sve vrste zelene salate, krastavci, rajica, paprika, koroma, celer, gljive; Masti: maslac, svinjska, pilea, paja, govea i guja mast; Hladno preana ulja: maslinovo, kokosovo; Luk, enjak, umbir i zainsko bilje; Avokado, limun, domai kiseli kupus; Iznutrice; Suho meso, slanina, prut, varci, krvavice i kobasice, ali samo domae proizvodnje, bez nitrita, glutamata i drugih opasnih kemikalija; Hladetina i juhe od kostiju; Smoothie kaasti sokovi od povra i zdravih masnoa; Domaa majoneza i umaci napravljeni od hladno preanog maslinovog ulja, maslaca, domaih jaja, zainskog bilja; Voda, mineralna voda, biljni ajevi.

Dodatne namirnice koristiti u ogranienim koliinama

Punomasni mlijeni proizvodi, kiselo vrhnje, mileram, slatko vrhnje, mladi i tvrdi sirevi, kajmak, skuta; Fermentiranimlijeni proizvodi kao to su domai kefir ili domai jogurt; Voe(umjereno - ovisno koliko ste osjetljivi), uglavnom umsko voe (maline, ribiz, borovnice, jagode, brusnice, kupine); Korjenasto povre: cikla, mrkva, pastrnjak, kolraba, ioka, crna rotkva, celer i sl. (umjereno, ako niste jako osjetljivi na ugljikohidrate, i to radije sirovo, ribano na salatu nego kuhano); Oraasti plodovi i sjemenke: orasi, bademi, ljenjaci, brazilski orah, indijski orai, buine, suncokretove, lanene i sezamove sjemenke. Mljevene oraaste plodove i sjemenke koristite umjesto brana zarazna peciva i kruh; Kokosovo brano, kokosovo mlijeko, nezaslaeni kakao prah; Psyllium ljuspice (psyllium praak) za peciva; Kava (ako pijete s mlijekom, zamijenite mlijeko slatkim vrhnjem, ako je potrebno zasladiti koristite steviju), topla ili hladna limunada.

Namirnice kojenisu dozvoljene

eer i sve namirnice koje sadre eer, slatkii, kolai, keksi, peciva, okolada, marmelada, puding; Prirodni eeri: med, javorov sirup, sirup agave, jemeni i riin slad (u sluaju prehlade ili gripe smijete med); Sokovi i svi zaslaeni napitci, voni jogurti, zobena, sojina, riina i druga zamjenska mlijeka; Pahuljice i msli za doruak, itne kaice, griz, palenta, okolino, medolino i sl.; itarice: penica, ra, zob, jeam, pir (krupnik), proso; Ria, kukuruz, kus-kus, bulgur, kokice; Biljke sline itaricama: heljda, amaranth, quinoa; Mahunarke: grah, slanutak, lea, soja, takoer i zeleni graak; Tjestenina, kruh, svi pekarski proizvodi od brana i itarica; Krumpir, ips i preni krumpirii; Sueno voe; Margarin; Ulja bogata omega-6 masnoama: kukuruzno, sojino, suncokretovo, repiino i sve vrste ulja koja se deklariraju pod nazivom jestivo ulje; Kupovni suhomesnati proizvodi koji sadre kemijske dodatke: glutamate (pojaivae okusa), razne kemikalije i eere; Industrijske preraevine pune eera, peninog brana, glutena, omega 6 ulja, kemijskih aditiva kupovna majoneza, keap, dresing za salatu, mjeavine zaina, hrana iz vreica, tuba, konzervi, kutija i sl.; Pivo (tekui kruh); Kupovno mlijeko.

Namirnice koje se povremeno mogu priutiti

Tamna okolada s najmanje 70% kakaa (1 tanga dnevno); aa vina (1 dl) ili aica rakije (0,3).

Kolai i slastice su dozvoljeni u umjerenim koliinama ako su napravljeni od ovih sastojaka: Jaja, maslac, kokosovo ulje; Mljeveni oraasti plodovi i sjemenke; Psyllium praak, kokosovo brano; Kakao prah, tamna okolada sa min 70% kakaa; Kiselo i slatko vrhnje; Stevija za zaslaivanje; umsko voe; Svjei kravlji sir, skuta, mascarpone, ABC sir; Zaini: cimet, kardamom, umbir, vanilija (ne vanilin eer ve prava vanilija zrnca mljevene mahune vanilije).

Zato sam dozvoljene namirnice podijelila u dvije kategorije? Zato to namirnice u prvoj kategoriji sadre vrlo malo ili nimalo ugljikohidrata i predstavljaju osnovu prehrane. To su namirnice koje e prijati veini i od kojih se daju pripremiti ukusna i zasitna jela.Namirnice u drugoj kategoriji sadre neto vie ugljikohidrata pa se trebaju konzumirati umjereno.Koliko je to umjereno morate otkriti sami, jer je ovo vrlo individualno.Mnogi mrave kilogram tjedno bez problema, konzumirajui mlijene proizvode, kruhove od oraastih plodova i voe. No nisu svi te sree, mnogi su osjetljiviji na ugljikohidrate pa im i ta mala koliina eera iz mlijenih proizvoda i oraastih plodova spreava mravljenje. Drugima opet ne odgovaraju mlijeni proizvodi zbog intolerancije na laktozu, a prisutan je i jo jedan problem s mlijenim protein kazein kod nekih ljudi izaziva izluivanje inzulina (iako nije eer) to naravno spreava troenje masnih naslaga. Nadalje, imamo i problemovisnostitjpretjerane potrebe za hranomi/ili slatkiima. Svi oni koji imaju ovaj problem znaju da s nekim namirnicama jednostavno ne mogu biti umjereni. To je ono kad odluite pojesti jednu tangu okolade ali pojedete cijelih 100 ili 200 g, tj gubite kontrolu nad konzumacijom pojedih namirnica. Ovisnici o slatkom esto e slino reagirati na sireve, oraaste plodove i LCHF kolae, pa je onda najbolje da ih se klonite barem na neko vrijeme dok vam se apetit regulira. Naravno da su sirevi, oraasti plodovi i LCHF kolai zdraviji nego kupovni slatkii, ali ako elite smraviti neete to uspjeti jedui 100 ili 200 g sira, oraha ili badema ili 2 dl tuenog slatkog vrhnja onako kao grickalicu izmeu obroka.

esto me pitate to ete jesti, koje koliine, koje kombinacije, traite primjere dnevnog jelovnika za mravljenje. Meutim ja smatram da nema generalnog pravila i tono odreenih jelovnika koje ete pratiti i mraviti, jer LCHF nije univerzalna instant dijeta (koliko god je neki htjeli takvom prezentirati). LCHF je nain prehrane koji dovodi do normalizacije apetita i omoguava stvaranje jednog zdravog odnosa prema hrani, gdje jedemo da bismo ivjeli a ne ivimo da bismo jeli. Morate shvatiti da pasivnim praenjem reima i dijeta radite protiv sebe jer ne sluate vlastito tijelo.Morate poeti sluati svoje tijelo i prilagoditi nain prehrane sebi, tj preuzeti odgovornost za sebe, svoje zdravlje i svoje tijelo u vlastite ruke.

Drei se namirnica iz prve kategorije kao baze prehrane, neete dolaziti u situaciju da se prejedate. Tko se ikad prejeo od ribe, jaja, cvjetae ili paroga? Stvar je u tome to ova hrana ne pogaa centre za ovisnost u naem mozgu i ne zove na jo, kao to to kod nekih osoba ine npr. slastice na bazi mlijenih proizvoda, oraastih plodova i tamne okolade.

LCHF prehrana daje puno bolju i dugotrajniju sitost i sa manjim koliinama hrane. No naviknuti na vee koliine krobaste hrane koja treba da ispuni stomak (iako ne ispunjava potrebu za hranjivim tvarima) esto se ispoetka dogaa da jedemo vie nego to nam zapravo treba. Ovo je neka vrsta psiholoke gladi i nema nita loe u tome prvo vrijeme. Ispoetka se ne optereujte koliinom hrane. Ponavljam, za poetak ne ograniavajte koliinu hrane! Ovo je vano iz vie razloga: da ne osjetite odricanje i gladovanje kao da ste na dijeti jer to daje kontraefekat; tijelu treba vremena da se prealta sa sagorijevanja eera na sagorijevanje masti, da bi dolo do stabilizacije eera u krvi; potreban je jedan period s prehranom bogatom nutrijentima (LCHF) da bi tijelo nadoknadilo ono to mu je nedostajalo.Ubrzo ete primjetiti da ste siti i sa manjom koliinom hrane i obroci e se spontano smanjivati. Postepeno e vae tijelo uspostaviti prirodnu regulaciju apetita i vi ete biti u stanju osjetili onu pravu, zdravu sitost. Nakon jednog perioda prilagodbe, nauit ete da jedete kad ste gladni i da prestanete jesti kad ste siti. Ovo je upravo ovako jednostavno kako zvui.

Uz dovoljno nizak unos ugljikohidrata, ak i sa veim kalorijskim unosom ipak dolazi do mravljenja, naroito u poetku. Kad doete negdje do pola puta, tj skinete 50% vika tjelesne teine, proces e se poeti usporavati i tada e biti potrebno voditi rauna i o koliini hrane tj kalorijama, ali nikad neete trebati biti gladni! Do tada ete ve postii prirodnu kontrolu apetita tj regulaciju osjeaja gladi i sitosti. Iako na LCHF ne brojimo kalorije, jer teorija o kalorijama jednostavno ne funkcionira jednako kod svih makronutrijenata, ipak je koliina hrane vana. Unosite li previe hrane, jedete li izmeu obroka i kad niste gladni zato to je neto dozvoljeno neete mraviti. Neete se ni debljati pod uvjetom da je unos ugljikohidrata vrlo nizak, ali neete ni mraviti. Tijelo jednostavno nee imati priliku potroiti masne naslage ako jedete previe. Dakle nakon odreenog vremena, kad ste se ve prealtali na LCHF i kad osjeate da vie niste gladni kao ranije, povedite rauna o koliini hrane i rasporedu obroka.Dakle ne jedite samo zato to je neto "dozvoljeno". Ako elite smraviti ovo sebi jednostavno ne moete priutiti.

Hranu ne treba vagati niti raunati kalorije. Vaan je izbor namirnica: zabranjene namirnice nemojte jesti, a od dozvoljenih jedite kad ste gladni i koliko vam treba da se zasitite. Jedite ono to volite, spremljeno na nain kako vam prija i slobodno birajte doruak, ruak i veeru ovisno o tome to imate u kui i to vam odgovara za pripremu taj dan. Moete i ponavljati iste obroke u toku tjedna i jesti isto jelo za ruak i veeru.

Prijedlog za doruak: Ponite jutro velikom aom mlake vode, u koju ste iscijedili malo limuna. Kefir sa sjemenkama (lanene, sezamove, suncokretove ili buine). Pospite cimetom; Jaja na sve naine prena, kuvana u tvrdo ili u meko, omlet sa povrem, pekom; LCHF kruh ili pecivo sa maslacem ili domaim patetama ili namazima; Ovja skuta pomijeana sa umanjcima, preko moete nasjeckati orahe i posuti cimetom; Smoothie kaasti sok iz blendera; Mnogi od nas ujutro nismo gladni pa ne jedemo doruak nego samo popijemo hranjivi i zasitni napitak kojeg nazivamo BP kava Bulletproof kava ili Egg Milk cappuccino (recept na kraju).

Prijedlog za ruak:Za ruak kuhajte tradicionalna mesna ili riblja jela, s tim da umjesto klasinih priloga od tjestenine, rie ilikruha jedete povre pripremljeno na razne naine: kuhano, peeno, preno, grilano ili dinstano, uz dodatak masnoe. Dakle obrok se sastoji od neeg proteinskog (meso, riba, jaja) + prilog od povra umjesto krobastog priloga + masnoa u kojoj se pripremala hrana ili neki umak ili dresing na bazi maslaca, umanjaka, maslinovog ulja i zainskog bilja. Uz nemasno meso kao to je piletina i puretina, ili uz ribu priredite neki masniji umak ili domau majonezu. U salate dodajte neto masnije kao to su masline, avokado, nekoliko oraha ili lica sjemenki. Nemojte izbaciti salatu, jedite sirovo povre kao salatu, kao to ste radili i ranije.

Masnoa je najbolji izvor energije ali i izvor vanih hranjivih tvari kao to su esencijalne masne kiseline i vitamini topivi u masti (A, D, K, E) bez kojih se ne bi mogle odvijati vane funkcije u tijelu. Ali vano je koristiti samo prirodnu masnou. To su: pravi maslac (ne margarin!), ghee, svinjska mast ili kokosovo ulje za peenje i prenje; za salate i za lagano dinstanje maslinovo ulje (ne rafinirano nego hladno preano); ostala hladno preana ulja kao laneno, buino i sezamovo moete koristiti uvrlo malim koliinamai to samo na hladno, dakle u salatama; izbacite neprirodne masnoe: sve vrste margarina i rafinirana ulja kukuruzno, suncokretovo, sojino, repiino i sve vrste jestivih ulja.Bilo bi dobro jesti jetru, prepuna je vitamina i minerala u lako dostupnom obliku i najbolji izvor eljeza. Sve iznutrice su jako zdrave i jedui ih redovno, 1-2 put tjedno, nadoknadit ete eventualni nedostatak mnogih minerala i vitamina.

Vodu pijte esto, ali izmeu obroka. Pijenje tekuine za vrijeme jela razrijeuje probavne sokove i oteava probavu. esto jedemo jer mislimo da smo gladni, a zapravo smo edni. Zato, ako osjetite izmeu obroka da vam se jede, napijte se vode, esto je u pitanju samo e.

Prijedlog za veeru:Veera moe biti isto to ste imali za ruak, ili neko brzo jelo s jajima i povrem, nekakav omlet sa ampinjonima, blitva ili pinat sa mladim sirom ili skutom, salata i sl. No ako niste gladni ne morate jesti veeru. Mnogi doivljavaju da im veera ne treba, pa popiju alicu kefira ili juhe.

Vie ideja to jesti:Ideje za LCHF jelovnikLCHF primjer dnevnih jelovnika (ili ruenje mitova o LCHF)Zato LCHF i to nije u redu s ugljikohidratimaPrilozi jelu umjesto krumpira, tjestenine i rieIdeje za LCHF doruak

Ne bojte se preskoiti obrok, dapae, preporuam da uvedetepovremeni postjer je jako zdrav i osim to pridonosi mravljenju, tijelu prua mogunost da umjesto neprestanog probavljanja hrane ini i druge vane poslove:regeneraciju stanica i detoksifikaciju.

Za kraj, ponovimo jo jednom to LCHF nije i to LCHF jest:

LCHF nije manje ugljikohidrata, ogromne koliine masti;LCHF nije manje ugljikohidrata, vie mesa;LCHF nije Atkins i nije mesna dijeta;LCHF nije jesti samo pek, jaja i varke;LCHF nije hrenovke, hamburgeri i kupovne kobasice natopljene kupovnom majonezom;LCHF nije dijeta koja zakiseljava organizam. Koliinski se jede puno vie povra nego mesa, a ne obrnuto. Osim toga se ne jedu itarice koje zakiseljavaju, ne jede se industrijska hrana koja zakiseljava, eer, brano, aditivi Zato molim vas nemojte me pitati to ete ako zakiselite organizam sa LCHF, jer to jednostavno nije mogue.

LCHF znai da najvei udio KALORIJA dolazi iz masti, no to ne znai da se KOLIINSKI pojede najvie masti. Takoer LCHF ne znai da se jedu vee koliine mesa od onog to se smatra normalno i to jedu ljudi na standardnoj prehrani. Preokrenuta piramida na naslovnici moje knjige prikazuje omjer kalorija iz pojedinih grupa namirnica, a ne koliinu! UDIO KALORIJA I KOLIINA HRANE NIJE JEDNO TE ISTO!

LCHF nain prehrane je jedan model, okvir, unutar kojeg svatko treba pronai vlastiti optimalan nain prehrane u skladu sa svojim tjelesnim predispozicijama, zdravstvenim stanjem, intenzitetu tjelesne aktivnosti (treninga) i svojim ciljevima. No glavne smjernice iste su za sve: smanjeni unos eera, kroba i rafinirane hrane, te povean unos povra, prirodnih masti i prave domae hrane. Radi ilustracije dat uprimjer jednog tipinog LCHF ruka:

Komad mesa/ribe isto kao i obino to se jede, meso i ribu mogu zamijeniti jaja i mlijeni proizvodi; Umjesto priloga od krumpira/rie/tjestenine/kruha, napravi se prilog od raznog povra ono se moe kuhati, pei, priti, grilati, dinstati; Sve se fino zaini masnoom u kojoj se pripremalo jelo ili se doda masnoa ako je jelo suho; Salata kao i obino; Pie: umjesto sokova i piva, pije se voda ili umjerena koliina (1 dl) vina, preporua se crno, zdravije je.Dakle bitna razlika u odnosu na standardan obrok je da se prema LCHF krobni dio obroka s kojim smo nekada punili eludac krumpir, kruh, tjestetnina, ria zamjenjuje povrem.Dakle povre vie nije dekoracija na tanjuru ve ono predstavlja volumen obroka, dok masnoa daje sitost.Koliinu masnoe poveavamo tako to ne peemo vie na suhoj tavi ve slobodno u pripremi hrane koristimo prirodne masti (svinjska mast, maslac, ghee, maslinovo i kokosovo ulje), ne koristimo light dresinge za salatu niti light majoneze koje su prepune eera, kroba i kemikalija, ve koristimo punomasne prirodne umake i majoneze od umanjaka, maslaca, maslinova ulja, zainskog bilja

Obeani recept za BP:Bulletproof coffeeje kava u koju ste nadodali masnou. To moe biti maslac, kokosovo ulje ili oboje. Moe se i ne mora dodati malo slatkog vrhnja. Dakle jednostavno u svoju kavu dodate 1 licu maslaca ili 1 licu kokosovog ulja i po elji malo slatkog vrhnja. Da masnoa ne bi "plivala" u kavi treba sve skupa izmiksati nekom vrstom tapnog miksera ili mikserom za cappuccino. Ovakav napitak ujutro daje energiju i izdrljivost bez da optereuje eludac krutom hranom. Kako ne uzimate ugljikohidrate, tako tijelo i dalje nastavlja sagorijevati masnoe i ketone za energiju, to je poeljno kod mravljenja. Ako ujutro jedete voe ili itarice, sagorijevanje masnoa se prekida i tijelo se prebacuje na sagorijevanje glukoze, daklegasite vatru. Kad jutro zaponete masnoama potpirujete vatru.

Druga varijanta hranjivog napitka za jutro jeeggmilk cappuccino. Ja ga radim tako da u visoku stavim jedno cijelo jaje i jedan umanjak pa to dobro izmiksam. Nadodam 1 licu maslaca, 1 licu kokosovog ulja(ako nemate kokosovog ulja preskoite ga)i 1,5 - 2 dl vrue vode i dalje sve miksam dok nije spojeno i zapjenjeno. Dodam mrvicu soli (sol die okus skoro svemu, malo cimeta i vanilije, ovo sve prema eljama i okusu). Pola ove koliine dodam u skuvanu kavu i to je to (drugu polovicu podijelite s partnerom ili sauvajte za neku kasniju kavu). Kavu preporuam pravu - kuvanu, press, filter ili espresso, nikako instant varijante i mukalice iz kesica tipa "3 u 1" i slino.