4.„...e.".,,

1*`i

Postanite vitki i zdravi, istopite celulit, poboijsajte

probavu, podignite razinu energije i pomladite se

uvazavanjem

PRIRODNIH ZAKONITOSTI PREHRANE.

U knjizi Zdravo mr"savljene saznat cete kako pravilnom prehranom iuvazavanjem prirodnih zakonitosti prehrane, koji su dio inteligencije

Ijudskog tijela, otkloniti uzroke tjelesnih i dusevnih bolesti tosmrsavjeti bez izgladnjivanja, odricanja i neraspolozenj a.

Knjiga sadrzi nacela s kojima cete, korak po korak, u svoju

svakodnevnic uunijeti jednostavne promjene koje ce vam pomoci da

izgubite suvisne kilograme, istopite celulit i pobolj "sate zdravlje.

Uvazavanje nacela pomoci ce vam da iz tijela ukionite otrovne naslagekoje su se godinama ill cak desetljecima nakupijale u vasem tijelu.

Samo detoksikacijom tijela pravilnom, zdravom i redovitomprehranom uspjet cete smrsavjeti na svoju prirodnu tjelesnu tezinu,

poboljsati zdravlje i cak odagnati bolesti s kojima ste se vec pomirili.Da, dobro ste procitali, istodobno cete jesti i mrsavjeti, a uz to cete

imati sve vise energije, miadosti i vitalnosti.

,

1!:

If11A1.9iu

;.^.^

,_..r'Pe^,'?,..

.rzL,r.7 arm

(at,Es Txs prir®dninn, jean costa vnim

ucinkovitirn natinom prehrane,bez izgladnjivanja

II

i1

i1

Suzana Fridl

o 0-rfig

„911<<

^^ iRJ a^ 11^;1.^

1s 1N1

, l /I

l,.(ald l oli^i'i

:

Ijti

"!if a ,IiIP

ily,.

r14 \'d$7,)n,'iil { ri,1 Jh,

(1

aT1R 1 ;1{1.°J6,fI , it

ISBN 978—961—932 87—0—5

9 7 8 9 6 1 9 3 2 8 7 0 5

www.superdijeta.com.hr

Cijena: 170 HRK

tea

1I4i^'1k tpJ .y

eat If,{0^ 1%^L i^^

0,Irl^{ ;^ iJ\I lui^J ( i

{ 1,

Ipl1

d ll1^^^1{ I,

!< i ll i^^^a11-1,3j01l1V

11I

0']l ^ln9, ! i

/1/f. A7,0{V'fIi-4.

ifh

fi

11 APl it, { ^1)eI ^ql

1i

%WI

T

iii

t^.tG2{t^. s _,Sl

Iv

tASMFC VIMO ,

I LIJE5Iill

L EST):

s priradn , jednostavnirn 1u nkov ti nacinom prehrane,

bez ®zgladnjivanja

Suzana Fridl

© 2012 SANUS, Suzana Fridl s.p.

Sva prava pridriana.

Bez pismenog dopustenja autorice Hi poduzeca SANUS zabranjeno je

reproduciranje, distribuiranje, javno priopcavanje, izmjena

druga uporaba

ovog autorskog djela njegovih dijelova u bilo kojem opsegu postupku,

skupa s fotokopiranjem, tiskanjem ill pohranjivanjem u elektronskom obliku u

okviru odredbi Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Vaina napomena: Informacije i razmi g ljanja u ovoj knjizi odrazavaju samo

misljenje autorice i stoga ih ne biste smjeli tretirati kao bilo kakvu vrstu

terapije, savjetovanja, davanja uputa, dijagnoze i/ili lijecenja. Cilj autorice je

posredovati informacije koje ce citatelju pomoci u prirodnom putu do zdravog

zivota, Ijepote i vitkosti. U slucaju koristenja informacija u ovoj knjizi, autorica i

izdava ne preuzimaju nikakvu odgovornost za vase postupke. Ni autorica ni

izdavac nisu odgovorni za eventualnu stetu gubitak koji bi izvirali iz bilo

kakvih informacija, odnosno prijedloga iznesenih u ovoj knjizi.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna in univerzitetna knjiznica, Ljubljana

613.2(035)

FRIDL, SuzanaZdravo mrsavljenje : smrsavimo i izlijecimo bolesti s prirodnim,

jednostavnim i ucinkovitim nacinomprehrane, bez izgladnjivanja/ .Suzana Fridl. - Hajdina : Sanus, 2012

Prijevod djela: Zdravo hujsanjeje naravno hujsanje

ISBN 978-961-93287-0-5

260977408

SADRZAJ

SADRZAJ3

UVOD7

Prvo pog/av/je13

PRIRODNA SAVRSENOST UUDSKOG TIJELA 13

Drugo pog/avlje 21PREHRANA I ZDRAVUE

21.............................

CIVILIZACIJSKE BOLESTI 22

UZROCI BOLESTI26

POSTANITE SVOJ LIJECNII< 37

Trece poglav/je39

PREHRANA I TJELESNA TEZINA 39

ZASTO DIJETE NE DJELUJU? 44

Cetvrto pog/avlje48

UGUIKOHIDRATI, BJELANtEVINE i MASNOCE 48

UGUIKOHIDRATI 50

MASNOCE53

BJELANCEVINE56

KONZUMIRANJE PREVELIKIH KOLICINA MESA 61

Peto poglavlje69

PRIRODNI ZAKONI PREHRANE 69

TOKSIMIJA ILI METABOLICI<A NERAVNOTEZA 70

STO, KAD I KAI<O JESTI 73

3

Sesto poglavlje 75

PRIDRZAVANJE CIKLUSA PREHRANE 75

Sedmo poglavije 84

NACELO PRAVILNOG KONZUMIRANJA VOCA 84

Osmo poglavlje 89

NACELO HRANE S VELIKOM KOLICINOM VODE 89

Deveto poglavlje 98

NACELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE : 98

Deseto poglavlje 114

SMJERNICE ZA ZDRAV STIL ZIVOTA 114

Jedanaesto poglavlje 119

SMJERNICE ZA PRIPREMU OBROKA DORUCAK 119

RU CAI< 121

UZI NA 123

VECERA : 125

PRIPREMA SALATE 131

ZDRAVI, ODNOSNO PRAVILNO SLOZEN SENDVIC 133

PREHRANA TIJEKOM RADNOG VREMENA 134

Dvanaesto poglavlje 136

ZDRAVA PREHRANA 1 ZDRAV STIL 2IVOTA TIJEKOM TRUDNOE 136

Trinaesto poglavlje 143

UTJECAJ HRANE NA DUSEVNU RAVNOTEZU 143

UTJECAJ STRESA 146

HRANA ZA MOZAK 147

Cetrnaesto poglavije 150...........................................

IZLUCIVANJE IZMETA 150.........................................

PRILOZI 155

• TABELA PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE 155

• TABELA VREMENA PROBAVUANJA 155

• PREPORUENA KOLIONA HRANE U JEDNOM OBROKU 155

ZAKU U CAK163

4

5

UVOD

Spadate li mecrtu one koji su neprestano na dijeti? Isprobavate Ii

jednu dijetu za drugom? Vec ste isku gali sve dijete ovoga svijeta,

ali bez dugotrajnih ucinaka? Sutra ozbiljno pocinjete?

Novogodi g nja obecanja o zdravom zivotu vec u drugom tjednu

sijecnja padnu u zaborav? Uspjeli ste smr gavjeti, ali ste ugrozili

svoje zdravlje? Vratili ste sve kilograme, skupa s kamatama?

Patite od probavnih problema kao gto su zatvor, zgaravica,

napetost i napuhanost? Cesto ste umorni, imate glavobolje,

g ecernu bolest, mozda povi geni kolesterol? Rado biste pobolj g ali

svoju vitalnost, zdravlje i pomladili se bez ulaganja u

„cudotvorne” kreme i bolne estetske operacije?

Ako ste na neko od tih pitanja odgovorili s „da”, razveselit ce vas

vijest da cete u prirucniku koji je pred vama naci odgovore na sve

te probleme i mnogo vise. Upoznate cete prirodne zakonitosti

prehrane, koji mogu koristiti svima koji bi zeljeli izgubiti suvi g ne

kilograme te onima koji zele ocuvati ill pobolj gati svoje zdravlje.

Upoznat cete inteligenciju Ijudskog tijela: kako se hraniti na

prirodan nacin, uz pracenje ciklusa metabolizma i prirodnih

zakonitosti tijela. All da vas smirim: to da svoje tijelo hranite

prirodno ne znaci da cete odsad jesti samo sku .pu hranu, sirovu

hranu, tofu i slicno. Prirodan nacin prehrane znaci da svom tijelu

osigurate korisne hranjive tvari u pravoj kombinaciji i u pravom

trenutku, da tijelo hranu iskoristi za optimalno funkcioniranje

va g eg tijela. Pritom ce se istopiti suvi gne masnoce (prije svega na

problematicnim podrucjima kao gto su trbuh, bedra i straznjica),

7

nestat ce celulit, vratit ce vam se zivotna energija, dobit cete

snagu i izdrzljivost te l pobolj g ati svoje zdravlje. Na g" organizam imana raspolaganju iznimno ucinkovita sredstva za samoozdravljenje,ako mu samo osiguramo odgovarajuce uvjete da podupremoregeneracijske site koje imamo u sebi.

Suvi g ni kilogrami degenerativne bolesti nastaju zbogneodgovarajuceg zivotnog stila, pogotovo zbog neodgovarajuceprehrane. Debljina, ;celulit i bolesti izviru iz crijeva,- odnosnonezdrave crijevne flore i toksimije tijela (metabolickaneravnoteza), cemu pridonosi nezdrav zivotni stil: nepravilnokombiniranje hrane U obroku, pogre gno konzumiranje voca kaonajvaznije hrane za oslobacfianje od otrova iz tijela, konzumiranjeprevelikih kolicina visoko preraclene i konzervirane hrane tokoncentriranih bjelancevina zivotinjskog izvora (meso, mlijeko,jaja), stres, konzumiranje alkohola, pu"senje... Uz takav zivotni stilnagi organi izIucivanja, mectu kojima su najveca i najvaznijacrijeva, ne mogu izIuciti otrove u tolikoj kolicini koliko ih danassvakodnevno unosimo u tijelo. Zato se pojavljuju debljina, celulit idegenerativne bolesti koje prije nisu poznavali:. astma, kozne

bolesti, g ecerna bolest, depresija, sve bolesti krvozilnog sustava(zacepljene He, visoki krvni tlak, srcane i mozdane I<api i sl.), rakprobavnih organa (u porastu je rak debelog crijeva) i druge vrsteraka, operacije zuci i sl., osteoporoza (o'peracija kukova...),akutno otkazivanje bubrega (broj bolesnika na dijalizi stalno se

povecava).

Prirucnik sadrzi nacela pomocu kojih cete korak po korak u svojusvakodnevnicu unijeti jednostavne promjene koje ce vam pomocida izgubite suvi g nu tezinu, rastopite celulit i pobolj"sate zdravlje.Pridrzavanje tih nacela pomoci ce vam da iz tijela izbacite otrovnenaslage koji su se godinama cak desetljecima odlagale u vass"emtijelu. Samo detoksikacijom tijela pravilnom, zdravom i redovitomprehranom uspjet cete smrgavjeti na svoju prirodnu tjelesnutezinu, poboijs"ati zdravlje i cak suzbiti bolesti s kojima ste se vecpomirili.

Nacin prehrane koji cu vam predstaviti temelji se na mojimdugogodi g njim istrazivanjima i prakticnim iskustvima.Naglas"avam da nisam lijecnica ni nutricionistkinja koja vam zeliprodati samo jog jednu novu metodu mr g avijenja. Po zanimanjusam socijalna radnica koja svoja dragocjena iskustva zeli podijelitis drugima. Moj ciIj je da drugima olaks"am put do spoznaja dokojih sam sama do g la nakon godina istrazivanja, provjeravanja ievaluacije pozitivnih i negativnih ucinaka. Prirucnikom koji imatepred sobom zelim vam u gtedjeti vrijeme, novac i,sto jenajvaznije, po gtedjeti vas problema sa zdravljem i suvis"nimkilogramima.

Zbog svojih problema sam jog prije mnogo godina pocela sistrazivanjem zdravog nacina prehrane i zdravog stila zivota.Istrazivanja sam se prihvatila jer se nisam mogla pomiriti sosjecajem napuhnutosti, napetosti i umora nakon obroka,probavnim problemima, padom energije, vie ill manje jakimglavoboljama, prehiadama i sl.,,Mi ijudi sigurno negto ne radimo

8

9

dobro ako toliko obolijevamo", razmi g ljala sam. Buduci da nisam

vjerovala da nas je priroda stvorila tako krhkima i nesavr genima,

pocela sam upravo u prirodi, u njenim zakonitostima i

zakonitostima Ijudskog tijela, traziti odgovore na svoje pitanja.

Nakon vaznih otkrica, koje predstavljam u ovom prirucniku, moji

problemi su postali stvar pro g losti. Isto tako i posjeti lijecniku. I

gto je najvaznije za one koji zele izgubiti kilograme: tjelesna

tezina uravnotezi se bez odricanja od vaznih zivotnih namirnica te

bez gladi, brojanja kalorija, masnoca, glikemijskog indeksa i sl.,

gto nalazu druge dijete. Pravilnom prehranom tijelu cete osigurati

uvjete da mote ukloniti otrovne naslage koje su se godinama ill

cak desetljecima talozile u va g em tijelu. Kilogrami ce kopnjeti bez

izgladnjivanja i stresa jer cete dobiti informacije gto, kad i kako

jesti da prehranom odstranite kilograme i otrove iz tijela te

celulit. Da, dobro ste procitali, istodobno cete jesti i mr g avjeti, a

pritom cete imati sve vise energije, mladosti i vitalnosti.

Pred vama je nov nacin prehrane I<raj kojeg su dijete za

mrgavljenje nepotrebne i zastarjele. U suprotnosti s brojnim

modernim dijetama za mrgavljenje, za koje placate cijenu

zdravljem, nudim vam razumnu i trajnu promjenu stila zivota,

koja daje trajne. rezultate. Predstavljam vam siguran plan

mrgavljenja i pobolj ganja zdravlja, koji se temelji na prirodnim

fiziologkim zakonima i cil<lusima Ijudskog tijela. Mr g avjet cete, ali i

dalje cete moi uzivati u kvalitetnim i slasnim obrocima. Visoka

kvaliteta i raznolikost hrane neposredno ce utjecati na vag izgled i

opce stanje. Plan kojega cete se s lakocom drzati moze pridonijeti

10

znatnom porastu energije i pobolj ganju zdravlja i onda kad nenamjeravate smrg avjeti.

To nije dijeta, vea pravilan nacin prehrane za cijeli zivot, koji jeprikladan za OBA SPOLA, BEZ OBZIRA NA DOB (takoc er za djecu itinejdzere). Posebno poglavlje posvecujem i trudnicama,

majkama koje doje te zenama i mu gkarcima koji planirajupotomstvo, jer je prevelika zasicenost organizma najce g ci uzrokneplodnosti, gubitka ploda, zdraystvenih problema kod beba,

problema tijekom trudnoce (mucnine, otekle noge, prevelikatjelesna tezina...), problema tijekom poroda i dojenja.

Bas kao mene, i vas ce iznenaditi kako tako prirodna i

jednostavna metoda mote dati dramaticne, ucinkovite i

iznenac ujuce rezultate u tako kratko vrijeme.

Jamcim vam da cete pomocu ovog prirucnika promijeniti svojerazmig ljanje o mrgavIjenju, zdravoj prehrani i zdraviju. Samo ovama ovisi hocete li otvoriti vrata novim spoznajama ikvalitetnijem zivotu.

Suzana Fridl

11

Prvo poglavlje

PRIRODNA SAVRSENOST UUDSKOG TIJELA

-------------------------- - -----

x. ivot nam vec nuca sve s''to trebamoza prehranu zdrav je. Sto

jedostavnjje jedemo,zd-cav fi sano. «

ILOUISE L. HAY

,---

---------------------- ------

Danas svi zelimo biti zdravi i lijepi, i istini za volju, na prehranu i

razlicite estetske preparate i tjelovjezbu trosimo jako puno

novca. Kad utvrdimo da jedan proizvod ne pomaze, konkurencija

nas brzo uvjeri da imaju proizvod koji ce rijesiti sve nae

probleme - bilo da je rijec o razlicitim tabletama, cajevima i

napicima za mrsavljenje, kremama protiv celulita i bora III o

posve umjetnom picu za koje nam u reklamama cal< jamce da

sadrzi niz korisnih vitamina.

Ipak, razmislite jeste Ii spremni svoj tesko zaraceni novac davati

poduzecima koja vas iskoristavaju i manipuliraju vama samo da bi

zaradila? Zar zaista vjerujete da cete pomocu njihovih proizvoda i

usluga biti zdravi, vjecno miadi i lijepi? Zar nas je priroda zaista

napravila tako nesavrsenima da za svoje zdravlje trebamo

13

•.^e.m,r: :.,'I

lijecnike, lijekove i umjetna sredstva za mr g avljenje? Jesmo li mi

Ijudi zaista u osnovi tako ranjivi i slaba g ni?

Zapravo je Ijudsko tijelo jedan od najkompliciranijih i

najkompleksnijih te istodobno najsavr genijih i najdovrg enijih

kreacija prirode. Priroda nas je opremila svime gto trebamo za

zdravlje prezivljavanje. Na g e funkcije i procesi u tijelu savrg eni

su, bag kao svi procesi a prirodi. Vec je Hipokrat, koji je zivio u

petom stoljecu prije nae ere, vjerovao u samoizIjecenje tijela u

koje konvencionalna medicina, 1<oja za svaku, pa i najlak g u

bolest prepi g e lijek, ne vjeruje i odbacuje ga bez utemeljenih

razloga.

Konvencionalna medicina stavlja naglasak na lijecenje (uldanjanje

posljedica nezdravog zivota). Premalo brige posveceno je nacinu

zivota koji cuva zdravlje i ne vodi do potrebe za Iijecenjem. Od

kljucnog znacenja u zdravom stilu zivota je briga za zdravu

prehranu.

Nage tijelo vodi iznimna inteligencija. Ljudsko tijelo je

najsavrgenije djelo prirode. Snazno je, sposobno i prilagodljivo.

Mehanizmi za samoocuvanje tijela su urocleni. Na g e tijelo se ima

zapanjujucu sposobnost obnavljanja, proci g cavanja i Iijecenja ako

ne krg imo prirodne zakone. Priroda je uvijek u pravu i nije ju

moguce pobolj gavati. Osim toga, ona ne potkopava svoje

djelovanje. Problemi sa zdravljem - prekomjerna tezina, bolovi,

bolest -javijaju se I<ad krg imo prirodne zakone.

Od cega live zdraystvena, farmaceutska i dijetnaindustrija?

Zapadna medicina funkcionira daleko od spoznaja Hipokrata,

kojem su zbog prevladavajuce metode Iijecenja zapadne

medicine neopravdano pri g ili naziv „oca sluzbene medicine”.

Tradicionalna medicina lijeci lijekovima. Kad se lijekovima vide ne

mote pomoci, na redu su kirur g ki zahvati. Prirodne metode

Iijecenja - koje se za razliku od medicine koja lijeci posijedice bave

otkrivanjem i Iijecenjem uzroka - medicina ne priznaje. U procese

samolijecenja ne zele vjerovati jer od njih nemaju nikakve koristi.

To svakako ne iznenactuje jer medicina i farmacija, bag kao i

prehrambena, dijetalna i kozmeticka industrija, trebaju Ijudske

slabosti i bolesti za ostvarivanje velikih profita. Njihov ciIj nije da

otkriju metodu III proizvod koji ce pobolj g ati vase zdravlje, podicikvalitetu va g eg zivota, vratiti vam zivotnu srecu, uciniti vas vjecno

miadima, lijepima i sl., kao gto vam obecavaju u rekiamama.

Njihov ciIj je da vas naprave ovisnima i da vas profinjenim i

brizljivo planiranim marketin g kim strategijama uvjere da njihovproizvod ill usluge trebate jer ce brzo rije g iti sve vase probleme.

Na profinjene nacine manipuliraju vama da bi vas uvjerili da bez

uporabe njihovog proizvoda p iste savrg eni, sretni, zadovoljni,

lijepi i voljeni. Preko reklama se prikradu u vas moaak i podsvijest

te vas izmanipuliraju na nacin da se dotaknu va g ih najdubijih,

najintimnijih, a time i najosjetljivijih osjecaja. Ali razmislite:

vjerujete li da ce vam maskara povecati trepavice za 100 posto?

Je li vase dijete sretnije jer koristite „taj ” omekg ivac za rubije?Voli li vas vas dragi/draga vide jer koristite „taj ” parfem? Jeste Ii

14

15

pomocu „te ” kreme zaista izgubili celulit? Je li dijeta koja vas je

vec na naslovnici casopisa primamljivo uvjeravala da cete ujednom tjednu izgubiti kilograme djelovala? Jeste li pomocu

tableta odagnali pl ehladu ill ste jo g" vise zatrovali tijelo koje se

samo htjelo ocistiti od otrova i sluzi?

Konvencionalna medicina

Konvencionalna medicina usmjerila se na dijagnosticiranje bolestii trazenje sredstava za uklanjanje simptoma putem rje genja kao

"gto su kirurgija i lij;ekovi. Dok travari vjeruju da "za svaku bolest

raste jedan cvijetak", slogan farmaceuta je „za svaku bolest

/mama deset lijekova” a slogan kirurga „ako ne ide milom, ide

silorn”. Medicina sile, skupa s vecinom covjecanstva, udaljila od

prirodnih zakonito gti covjeka i prirode; u proucavanju problemavezanih uz bolesti udaljili su se od dubljeg razumijevanjanastanka bolesti. Manje probleme, kao gto su glavobolja,prehlada, probavne smetnje, nedostatak energije ltd., koji sumecfiu Ijudima vrlo cesti, odnosno skoro svakodnevni, vecina jeuzela kao ne°sto normalno. Problem je gto u tim manjim signalima

koje nam tijelo g alje ne prepoznajemo nikakvu poruku i poku g aj

tijela da regulira unutarnju ravnotezu. U znakovima bolesti nevidimo upozorenja da unosimo i proizvodimo previ ge otrovnih

tvari. Ne zelimo slu g ati tijelo i pomoci mu da se samo izlijeci takoda mu osiguramo odgovarajuce uvjete za samoizljecenje. Drugimrijecima, da u sebi podupremo regeneracijske sile. Raznimlijekovima ga zelimo tek uti g ati.

Cak i prema svom automobilu pona g"amo se bolje nego premasebi. I<ad se na automobilu upali crvena lampica ili se pokvari nekidio, odvezemo ga mehanicaru koji utvrdi i ukloni uzrok kvara.Za gto isto ne napravimo sa svojim tijelom kad nas bole g cu ibolovima, a prije toga malim svakodnevnim signalima, upozoravada nismo zdravi? I mi, bas" kao automobil, trebamo uklanjanjeuzroka, a ne posljedica kojima se bave medicina i farmacija.

RAZMISLITE: Spadate Ii i vi mec7u one koji su se toliko navikli dase loge osjecaju da vam se cini da je to vec normalno stanje?

16

17

Kalco djeluju iijekovi?

To gto smo izumili lijel<ove ne znaci da smo nadmudrili priroclu iii

da je covjek cak pametniji od svoje stvoriteljice. Daleko od toga...

Pogledajmo primjer.

Sto se dogodi kad dehidriramo? Danas je pijenje vode i

konzumiranje neprerac lene hrane koja sadrzi velike kolicine vode,

zamijenilo pijenje najrazlicitijih gaziranih i negaziranih pica, piva,

vina, kave i sl. Sva to pica i konzumiranje prevelikih kolicina

koncentrirane hrane imaju to zajednicku znacajku da iz tijela

odnose vise vode nego gto je unesu i iza sebe ostavljaju svedehidriranije, odnosno isu g enije tijelo. Buduci da tekucinu nuzno

trebamo jer je medij u kojem se odvijaju sve biokemijske reakcijeu tijelu, na ge tijelo pone crpiti vodu iz vlastitih vodenihspremnika. Najveci vodeni spremnik u na gem tijelu je mozak jersadrzi od 80 do 90 posto vode. Mozak bez vode je kao riba na

suhom, zato ima svoj mehanizam da zaustavi isu g ivanje mozdanihstanica. Bol (glavobolja) nas pone upozoravati da moramo piti. A

buduci da je covjel pametniji od prirode, izumio je tablete protiv

glavobolje. One rastope histamin koji gtiti mozak od dehidracijetako da stvara bol. Tabletom protiv bolova ustvari ne otklonimo

glavobolju, samo postignemo to da' je vise ne osjecamo. Mogli

bismo real da se legalno „omamir'no”. Buduci da smo lijecili

posljedice, a ne uzrok, iznenacdeni \smo kad nakon nekoliko

godina desetljeca osjetimo puno, ozbiljnije posljedice odglavobolje.

18

Sto je nag temeljni problem?

Najveca Ijudska slabost danas je neznanje. lako u cijeloj Ijudskoj

povijesti nismo imali pristup do tolike kolicine informacija, danas

smo zrtve neznanja, odnosno naivnosti i manipulacije od strane

velikih kooperacija. Vjerujemo struci koja za svoje postojanje

treba bolesti i nedostatke. Spremni smo tro g iti novac za bolest, ane za zdravlje jer slijepo vjerujemo „znanosti”, a ne svom

zdravom razumu. Toga su svjesna i poduzeca koja iskori g tavajuIjude koji ne znaju razmig ljati na kriticki nacin. Zriaju, naime, da ceIjudi vjerovati ako korisne ucinke proizvoda usluge potkrijepe

„znanstvenim” dokazima. Tako vjerujemo „nezavisnim”

strucnjacima koje financiraju poduzeca ciji je ciij samo stjecanjedobitka.

19

JESTE LI ZNALI? Istrazivanja o depresiji financiraju poduzeca kojaproizvode antidepresive. Mislite li da bi u . javnosti objavilirezultate istraiivanja u kojima je utvrcteno da je depresija izIjecivaprirodnim metodama? Mislite li da to mogucnost uopceistraiuju? To je samo jedan primjer, a isto vrijedi i za drugapodrucja. Vase neznanje, naivnost, bolesti i nedostaci

\poduzecima donose velik profit. Prirodne metode ne zagovarajujer se one ne mogu patentirati.

,;Sto gore, to bolje za nas", izjava je koju moiemo pripisatifrmaceutskim i industrijskim prehrambenim lobijima i medicini.Istodobno s povecanjem osvijescenosti o prirodnom lijecenjubolesti jaca, naialost, i otpor krugova koji u pozitivnim pomacimavide raspad svojih statusnih i financijskih interesa.

Drugo poglavlje

PREHRANA I ZDRAVUE

Cjek neka bud irrccnatvoja (rang neka bucCe Cjek.«

HIPOKRAT

Prehrana utjece na sve vrste oboljenja u zapadnom drustvu.Tijelo je osjetljivo na svakodnevnu prehranu. I<ad pijete alkohol,vass"e tijelo pati. I<ad pusite, vase tijelo pati. I<ad ne jedetekvalitetno i pravilno sastavljenu hranu, vase tijelo opet pati, sstovam najprije pokaie u obliku umora, napuhnutosti, bezvoljnosti,2garavice, probavnih problema, glavobolje i slicnog. Buduci damala „upozorenja” tijela ne prepoznajemo, nae tijelo nas paneupozoravati ozbiljnijim „alarmima” u obliku bolesti. Tada gaobicno „poslus"amo”, odjurimo lijecniku po recept i baremprivremeno uti g amo znakove bolesti.

2120

CIVILIZACIJSKE BOLESTI

Najcesce civilizacijske bolesti

Najcesce bolesti koje dobivamo nepravilnom prehranom, a koje

primitivna drustva ne poznaju su:

® rak

® mo2dana kap

® srcani napad

Y povisen krvni tlak

▪ povisen kolesterol

® artritis

• astma

• dusevne bolesti

• Alzheimerova bolest

• ko2na oboljenja

® bubre2na oboljenja

Bolesti zapadnjaka posljedica su gradanskog nacina prehrane. S

razvojem civilizacija Ijudi su se sve vise udaljavali od prirode, sto

danas „placamo” u obliku tjelesnih i du gevnih bolesti koje nasi

preci nisu poznavali. Sve veci problem predstavlja i prekomjerna

tjelesna telina i pretilost, koja je u porastu i kod djece.

Bolesti koje poznajemo u zapadnom svijetu posljedica su

prehrane u suprotnosti s metabolickim zakonima Ijudskog tijela

te oneciscenosti okoli"sa. U nama se gomilaju otrovne tvari koje

su krive za debljinu i civilizacijske bolesti. Narodi koji su ostali udodiru s prirodom ne poznaju srcano-ziIna oboljenja i rak te nemajuproblema s debljinom.

86 posto Europljana prerano umire zbog bolesti

koje bi promjenom prehrambenih i 2ivotnih

navika mogli sprijeciti. Svaki dan sve vise Ijudi

obolijeva zbog zdravlju nekorisne hrane koja

uzrokuje vise od 90 posto svih bolesti.

U proslom stoljecu smo mo2da uspjeli iskorijeniti opasne zarazne

bolesti koje su bile krive za visoku smrtnost, ali problem su

postale degenerativne bolesti koje su posljedica krive i lose

prehrane te prevladavajuceg stila 2ivota u drus"tvima "iz'obilja". U

„siromasnim” dr2avama, gdje se prehrana temelji na biljnoj hrani,

ne poznaju zdraystvene probleme modernog svijeta.

2322

Ni na jednom 2ivotnom podrucju ne kr g imo biolo g ke potrebe tako

ozbiljno kao na podrucju prehrane. Ako imate problema ste2'inom i zdravljem, to probleme zasigurno stvarate hranom kojuunosite u tijelo Vecina Ijudi je bolesna i predebela zbog

nepravilne i neprimjerene hrane.

Nag najveciproblem danas je to gto smo se jako udaljili od zakonaprirode. Razbolij^l vamo se zato gto u „mrtvoj”, industrijski

preraclenoj hrani,i, koja je zbog nacina proizvodnje i prerade puna

kemijskih dodataka, ne dobivamo sve hranjive tvari kojetrebamo. Ironicno je to gto se, iako 2ivimo u dru gtvu blagostanja i

izobilja, vrlo lo g e hranimo. Na ga hrana je kalorijski bogata, ali nesadr2i sve hranjive tvari koje trebamo. Puno ih nestane tijekomindustrijske prerade, a s druge strane hrana zbog umjetnihdodataka sadr2i jako mnogo tijelu s"tetnih tvari kojima trujemoorganizam. Osim toga nag probavni trakt zbog nepravilnogkombiniranja naniirnica i nezdrave, odnosno upaljene crijevnesluznice koja uzrokuje vrenje i gnjiljenje hrane, ne mo2easimilirati vitamine, minerale, hormone i enzime koji su u hrani.

Nepravilnim kombiniranjem hrane, koju na g i probavni organi uz

to ne mogu probaviti jer su za razgradnju potrebni razliciti enzimi,uzrokujemo zastoj probave. Zbog vrenja i gnjiljenja hrane koja sezadr2ava nastaju dodatni otrovi koje tijelo prvo odlak'e u oblikunaslaga i celulita, a zatim za odlaganje otrova nalazi i drugamjesta u na gem tijelu, gto uzrokuje najrazlicitije bolesti. Hranukoja sagnjije u 2elucu nae tijelo ne mo2e iskoristiti jer u njoj vi g e

nema hranjivih tvari (cak i ako je unesena hrana bila zdrava).

Nikako ne smijem zaboraviti na bolesti srca i krvnih zila jer se snjima suocava sve vise Ijudi. Bolesti koje su povezane sa srcem ikrvnim 2ilama nastaju zbog upala, odnosno zacepljenja arterijakoje su u tijelu najva2niji komunikacijski kanal. Zbog za gepljenja2ila, odnosno arterija, mogu nam otkazati dva najva2nija organa:srce i mozak. Mo2dana kap i srcani napad vrlo su ozbiljniproblemi koji mogu negativno utjecati na kvalitetu 2ivota

pojedinca (naravno, ako uspije pre2ivjeti). Glavni krivac je

konzumiranje nezdravih masnoca (masnoce 2ivotinjskogporijekla, skrivene masnoce u ss"ecerima, rafinirano ulje...) inedostatak zdravih esencijalnih masnoca (hladno pre gano ulje,ora g asti plodovi, riba, alge...). Povecani kolesterol ozbiljan je znakkoji vas upozorava da cete u svojoj prehrani i °ivotnom stilumorati napraviti korjenite promjene da biste se za gtitili odozbiljnih posljedica problema s mozgom i srcem.

24

25

UZROCI BOLETI

Kao sve u prirodi i nag metabolizam ima zakone koje je odredila

evolucija te su zapisani u na g im genima i unutarnjem „satu”.

Glavni uzrok bolesti je naru g ena ravnoteza u tijelu. Nae

zdravlje je uravnotezeno dok kolicina otrova ne prelazi

sposobnosti organizma da te otrove izluci. Kad sa zrakom,

vodom i hranom upijemo toliko gtetnih tvari da ge sustav

izlucivanja ne mole vise nositi s njima, organizam se pane

trovati. Na g i organi za izlucivanje (kola, pluca, jetra, bubrezi i

crijeva) postaju preoptereceni. Kad ih preopteretimo nezdravom

hranom i picerri (meso, pu genje, alkohol, lava, caj, g ecer,

premasna hrana sa zasicenim masnocama...), stresom, manjkom

sna i kretanja, oni vise ne mogu izIucivati otpadne i otrovne tvari.

Zbog toga organi postanu preoptereceni, a tijelo se trudi da se

oslobodi otrova nekim drugim putem. Tad se pojave znakovi

bolesti.

Necista kola, prehlada III na primjer „mamurluk” nakon nocnog

pijancevanja znak su da smo tijelo preopteretili otrovnim tvarima

i da se cisti. Zbog tjelesne inteligencije na ge tijelo ima dobro

razvijene obrambene mehanizme koji nas gtite od

samozatrovanja.

Vjerojatno ste vec primijetili da ste podlofniji bolestima I<ad ste

pod stresom. Uzrok je to gto stres sprjecava izlucivanje pa organi

za izlucivanje ne mogu obavljati svoj posao kao inace, dakle u

normalnom stanju. Psihicka napetost koja dulje traje uzrokuje

povi g enu razinu toksina u tijelu dulje vrijeme, zbog cega se

mofemo ozbiljno razboljeti.

Najceg ci cimbenici koji truju organizam

Hipokrat, koji je vjerovao u samoizljecenje tijela, svoje je ucenike

vec prije dvije tisuce i cetiristo godina naucio predvidjeti bolesti

stanovnika odrectenog kraja. Savjetovao im je da prilikom dolaska

u nepoznato mjesto prvo prouce fivotne navike stanovnika: nakakvom polofaju five, gto si mogu priu gtiti, rodnost tia, kvalitetupitke vode, kvalitetu i vrstu hrane itd. Hipokrat je, dakle, vec prije

dvije tisuce i cetiristo godina bio svjestan cimbenika koji trujutijelo.

2726

Danas znamo da

• stres

n onecisceni zrak i voda

▪

premalo kretanja

l• premalo spav nja

u cimbenici koji truju tijelo sljedeci: • zaboravljivost

• lo gs"a koncentracija

a prijemcivost za stres

u napetost

• nervoza

• nedostatak 2ivotne energije

LOSA PREHRANA naru g ava osjetljivu prirodnu ravnote2u:negativno utjece na tjelesnu kemiju i na uravnote2enost krvnogs"ecera, razvija se hormonska neravnote2a: stvari ne suradujupravilno. To pospjesuje starenje i vodi u civilizacijske bolesti.

29

m cigarete,alkohol, droga, lijekovi, caj, kava, sever

N industrijska, ddnosno preractena hrana

n krivo kombinirane namirnice u obroku

Zdraystveni problemi zbog zatrovanosti organizma

Znakovi zatrovanosti organizma su:

• umor

• nedostatak energije

• razdra2ljivost

• neobja g njivi bolovi

• ukoceni zglobovi

• iscrpljenost

• niska otpornost

• ceste prehiade i gripe

• povremene bolesti

• mutna sivkasta put

• osjecaj dosade

® 'glavobolje

28

Bolesti izviru iz crijeva

Lijedenje bolesti i mrsavljenje moralo bi podeti Iijedenjem crijeva i

detoksikacijom tijela.

Crijevna sluznica se upali zbog nezdrave prehrane (konzumiranje

visoko preradene i konzervirane hrane, rafiniranog brasna,

secera, slatkisa, koncentriranih bjelandevina biljnog porijekla,

zasicenih masnoca...) i neprikladnih kombinacija u obroku, koje

uzrokuju vrenje i gnjiljenje te time dodatno .povecavaju

zatrovanost organizma i upalu crijevne sluznice. Zato se, sve dok

ne oslobodimo tijelo otrova, vrtimo u zadaranom krugu sve vee

zatrovanosti organizma.

Zadaca tankog crijeva je razgradivanje hrane da bi je tijelo moglo

apsorbirati kroz crijevne resice koje se nalaze na stjenkama

tankog crijeva. Kroz te resice se u zdravoj crijevnoj flori u krvotok

sintetiziraju svi. vitamini, minerali, enzimi, hormoni... Sve te

zivotno vane tvari ne mogu se sintetizirati u krvotok ako su te

resice zadepljene zbog otrova koji se odlazu na stjenke tankog

crijeva.

Uvrijezeno je misljenje da vegetarijancima nedostaje vitamin B12,

ali taj se vitamin sam sintetizira samo u zdravoj crijevnoj flori. Od

nedostatka vitamina B12 pate samo oni vegetarijanci koji stete

svojoj crijevnoj flori, koji unose puno secera, slastica, rafiniranog

brasna...

Detoksikacija tijela

Dok je zadaca tankog crijeva da apsorbira tvari koje su se

razgradile, zadaca debelog crijeva je izludivanje otpadnih tvari,

odnosno izbacivanje otrova kroz crijeva.

S hranom koja sadrzi konzervanse, aditive, pesticide, hormone,

antibiotike te zbog onediscenog zraka, pusenja, konzumiranja

alkohola itd., u na ge tijelo uctu otrovi koje treba izluditi. Crijevasu, u usporedbi s drugim organirna za izludivanje (koza, pluca,jetra, bubrezi, sluznica nosa), najveci i najvazniji organ zaizlucivanje. Kad u tijelo unesemo previs"e otrova, koji se ne mogu

izluditi kroz crijeva, u izlucivanje se moraju ukljuditi i ostali organi

za izludivanje. Tada se pojavljuju kozne bolesti, akne, iscjedak iz

nosa, upala rodnice i brojni drugi znakovi koji ukazuju na to da

toksini traze put iz tijela.

Promjena prehrambenih navika je blag, postupan

i prirodan nadin detoksikacije tijela. Za uspjeh u

detoksikaciji jako je vazno da zivite zdravo. Vazno

je da ne konzumirate sever i slatki g e, rafinirano

bra g no, konzerviranu hranu, bjelantevirie

zivotinjskog porijekla i lose, odnosno zasicene

masnoce.

n"

30

31

'tad tijelo ne moze izluciti sve otrove, uslcladisti ih. Sve cega sene rijesimo, tijelo gomila. Prvo u masnom tkivu, u obliku celulita,hemoroida..., kas1nije i u obliku cista, tumora, raka...

Zdrava prehrana je izvor zdravlja

Prehranjivanje p rirodnom hranom i pravilno kombiniranje hrane,brzo nas dovodi u suglasje s vlastitim tijelom i njegovimpotrebama. Prirodna hrana sagorijeva u tijelu cisto i ostavlja malootpadaka jer u tijelo dolazi uz dostatnu kolicina vitamina iminerala da bi seI u potpunosti probavila i asimilirala. Preradenimnamirnicama su to hranjive tvari u velikoj mjeri oduzete, zato ihuzima iz tjelesnih rezervi - npr. u bijelom g eceru nema ni jednogvitamina i minerala. Praznu hranu ne mozemo probaviti u takovelikim kolicinarria koje prosjecni covjek danas konzumira. Zatopostupno crpimo nae rezerve vitamina i minerala. S godinamapostajemo sve iscrpljeniji jer tradicionalna hrana vodi u preranustarost. S godinama raste i broj znakova bolesti koje obicnopripisujemo godinama, a ne zatrovanosti organizma.

Ali za bolesti nisu krive Bodine, vec zivotni stil i prehrana.

Na srecu, tijelo mozete obnoviti u bilo kojoj dobi. Prirodnaprehrana prikiadna je i za djecu i za starije osobe.

Tijelo se moze samo iziijeciti, ako mu za to ponudimoodgovarajuce, uvjete. Sve gto treba u svom radu su prirodnisastojci. Osim toga, moramo ukloniti sve gto ga u radu ometa. Toznaci da konzumiramo posve prirodnu hranu s puno svjezeg voca

i povrca, a istodobno izbacujemo prerac#ene namirnice i sve gto jebijelo: gecer, bijelo bra g no, mlijeko i mlijecne proizvode,procis"cenu rizu i sl. Tijelo tako rasteretimo, da bi svu svoju snagumoglo posvetiti borbi protiv bolesti.

Ako ne mozete utvrditi uzrok svog lo geg stanja ipomanjkanja energije, istrazite svoju prehranu.Kakvo god vase stanje bilo, pravilnim izborom hranemozete ga poboljs"ati.

Kad bi Ijudi znali gto, kad i kako jesti, smanjio bi se opseg

civilizacijskih bolesti (bolesti srca i krvnih zila, rak, crijevne

bolesti...) te broj predebelih i preteg kih Ijudi. Hrana koju

konzumiramo, debijina i degenerativne bolesti vrlo su

isprepleteni. Na nastanak bolesti i debijinu najved ucinak ima

upravo nepravilna prehrana.

Put do zdrave i kvalitetne starosti jako je

jednostavan

Dobar uzor mogu nam biti stanovnici japanskog otoka

Okinawa, koji ubiru plodove zdravog nacina zivota jer na

torn otoku zivi najvi g e stogodi g njaka na svijetu. All

stanovnici Okinawa nisu poznati samo po postizanju

visoke starosti, vec i po zdravlju, dobroj tjelesnoj

kondiciji i energicnosti. Vrlo rijetko obolijevaju od raka ill

drugih kod nas cestih bolesti.

I<Ijuc do uspjeha stanovnika Okinawe je njihova prehrana

koja se sastoji od veliko voca, povrca i ora g astih plodova

(72 posto) te jako malih kolicina soje, tofua, riba i jaja.

Sva hrana je proizvedena kod kuce jer je vazno da bude

organskog izvora. Unatoc tome gto dnevno unesu samo

1100 kalorija, nikad nisu gladni jer ih zasiti hrana s

velikim udjelom vlakana. Obroci su mall i jedu ih sporo.

Vazan cimbenikje i kretanje i izbjegavanje stresa.

34

Alge Chlorella - prirodna pornoc u detoksikaciji tijela

Chlorella je najbolje istrazena i analizirana namirnica u prirodnoj

medicini jer je poznata kao najjaci prirodni odstranjivac otrovnih

tvari iz tijela. Prirodne alge Chlorella su superhrana za

detoksikaciju jer apsorbiraju otrove iz tijela. Prirodno ciste istite

tijelo od otrova. Na sebe vezu otrovne tvari, medu ostalim i te g ke

metale. Konzumiranje tih vrsta algi mole vam pomoci u

detoksikaciji tijela, gto de pospje g iti mrgavljenje i pobolj g anjezdravlja.

Chlorella sadrzi mnogo beta-karotena, vitamin B12, zeljezo i

brojne aminokiseline. Osim toga, sadrzi i ostale vitamine iz

skupine B, vitamin C, kalcij, organski vezani jod, magnezij, cink i

bakar, druge mikrominerale i nezasicene masne kiseline.

Alge su mnogo bolji izvor bjelancevina od mesa, ribe i jaja.

Chlorella pospje g uje procese detoksikacije u cijelom tijelu (npr.

izbacivanje teg kih metala, amalgama ltd.). KIorofil, koji je

hemoglobinu slican pigment, potice ci g cenje krvi i obnovu zdrave

crijevne Fiore te jaca imunolo g ki sustay. Osim brojnih drugih

pozitivnih ucinaka, djeluje povoljno kod prekomjerne tjelesne

tezine i probavnih smetnji.

Kad god osjetite da vas hvata prehlada, gripa ill kad imate

probavne probleme, skupa s mnogo vode uzmite alge Chlorella

koje ce vam pomoci u izlucivanju otrova i sluzi iz tijela. Vjerujte

35

Gpf.

C::S ...uw<-..G,: ,.. , it .,. .^,a....?:..9^i:;a,.4 - - F^ . \+i.iv4:.:L 31.. i 3bi+.-..r.rf,^' e ^s R...v_..:.^L^.:i.lil':.'̂ A.i

mi da alge svoju zadacu obavljaju bolje od bilo kojeg lijeka. I to

posve prirodno, bez nuspojava.

KAKO DJELUJU? Alge skupa s hranom dospiju u crijeva. U

crijevima na sebe vezu otrovne tvari koje se zatim kroz crijeva

izlucuju skupa s izmetom. Dio algi se takocler apsorbira u krvotok,

gdje isto tako na sebe vezu otrove i pomazu u detoksikaciji tijela.

NA S' TO TREBAMO PAZITI PRILIKOM KUPNJE? Prilikom kupnje

algi Chlorella najvaznije je da se raspitate o tome gdje ih uzgajaju.

Alge Chlorella su slatkovodne alge koje ponekad uzgajaju u

oneci"scenoj vodi. Kad su alge uzgojene u oneciscenoj vodi,

apsorbiraju otrove vec iz uzgajalis"ta i zatim ih odlazu u tijelu.

Takve alge samo jog povecaju toksine u tijelu.

Po mojim iskustvima, najbolje su ekolo"ski dobivene alge koje i

sama koristim. Postupak njihove proizvodnje je kontroliran i

certificiran. Te alge su iz ekolo gkog vodenog spremnika i imaju

biokontrolu.

POSTANITE SVOJ LIJECNIK

------------------------------

»OVLi sino procgrameri svojihuvjerenja. /oja se isrzazyju u

na..em isrzustvu zcrav(a, oca2osa scrucgiina i. izobi a.

GREGG BARDEN

------------------------------

Ozdravit cemo i smrg avjeti samo na nacin da smanjimoopal razinu zatrovanosti tijela - da mu pomognemo da

se ocisti od otrova kombinacijom savladavanja stresa,

tjelesne aktivnosti i kvalitetnije prehrane. Kad

naucimo odabrati hranu koja nam daje optimalnu

energiju i kad se naucimo potaknuti regeneracijske

site u sebi, postajemo sam svoj Iijecnik.

Sami imamo na raspolaganju najucinkovitija sredstva i metode da

(p)ostanemo zdravi, vitki i lijepi. Osluhnimo tijelo i pomognimo

mu da se samo izlijeci i izgubi masnocu i toksine koji su se dugo

godina talozili u tijelu.

36

37

Trece poglavlje

PREHRANA I TJELESNA TEZINA

Prevelika tjelesna tezina i debljina postali su u dru gtvima obiljavrlo ras"iren i ozbiljan problem. Rijetki su pojedinci koji suzadovoljni svojom linijom i ne trude se izgubiti barem koji suvi g nikilogram. Vec vise od pola zitelja svijeta bavi se s prekomjernomtjelesnom tezinom.

Prehrambena industrija trudi se da police supermarketa puniuvijek novim i privlacnim industrijski proizvedenim, odnosnopreracienim proizvodima kojima su oduzete sve prirodne osobinei uz to su im dodane umjetne tvari da bi se ocuvale i imale gto

dulji rok trajanja. Njima zadovoljavaju nag sve zahtjevniji ukus topotrebu za instant uzitkom. S druge strane nam modna ikozmeticka industrija uvijek iznova sugeriraju „ gto je lijepo ” i gtoje "in". Ako se'uhvatimo u mrezu prehrambene industrije - gto seobicno dogodi jer je za vecinu preveliki grijeh odreci se uzitakaosjetilnih pupoljaka - i uzivamo u gurmanskim uzicima

tradicionalne „graclanske” kuhinje, brzo nakupimo nekolikokilograma previ ge. Sreca da na raspolaganju imamo najrazlicitije

dijete za mrgavljenje, tablete, kapsule, cajeve i'fi'tnes centre kojinam obecavaju cudotvorni gubitak kilograma i vracanjeizgubljenog samopouzdanja. Tako i farmaceutska i dijetnaindustrija dobiju svoj komad kolaca.

Za gto se udebljamo?

Da am objasnim zas"to ste debeli, odakle va g i problemi s

mrs. Ijenjem i ocuvanjem vitalnosti.

Veal a Ijudi misli da se udeblja jer previs"e jade. Istina je da se

ude• jam, 9. previ"se kaloricne hrane, jer kalorije ne

potrt g imo. Tijelo promijeni energiju koju ne koristimo u

mas ocu. Takoder sve kalorije, odnosno bolje receno hrana,

nem.ju iste vrijednosti i ucinke.

Da b organizam mogao gto prije probaviti i asimilirati hranu,

vazn je uvazavanje hranjive vrijednosti hrane, njenog

kom ' iniranja u istom obroku i metabolickih cikiusa koji su

zapis:ni u na gem unutarnjem „satu”.

Neki Ijudi imaju osjecaj da se udebljaju vea kod minimalnih

I<olici a konzumirane hrane. To je istina, ali nije kriva hrana, vea

toga, odnosno spora probava, zbog koje nikako ne uspijeva

smrg .vjeti. Lijecnici i nutricionisti uzrok za sporu probavu vide u

uspo enom metabolizmu koji je pojedincu urodten. To znaci da

bismse s lijenom probavom morali pomiriti. Ljudi s „lijenom”

probavom bi po toj teoriji mogli smr gavjeti ako se izgladnjuju iii

ako uspiju pospje g iti metabolizam. Ovo posljednje je moguce jer

spor. probava nije urod'ena, vea je stecena kroz nezdravi stil

zivot.. Odgovarajucim nacinom prehrane, koji uvazava

intelienciju tijela od koje smo se udaljili graclanskim nacinom

prehr:ne, svatko mote uspostaviti zdravu crijevnu floru, a

probavu mote pospjeg iti, odnosno stabilizirati. Pritom je

najvaznije, kao gto cete saznati u nastavku, da u istom obroku ne

kombiniramo g krobna jela (krumpir, kruh, riza...) i bjelancevinasta

jela (meso, mlijeko...), jer takva kombinacija u istom obroku mote

na vie sati zaustaviti probavu i uzrokovati zatvor. 70 posto hranetrebala bi predstavljati neprerad-ena hrana koja sadrzi puno vode.A za ci gcenje tijela vazno je i uvazavanje metabolickih cikiusatijela to pijenje vode.

41

Mnoge tegobe, kao to je prekomjerna tjelesna tezina,

bolesti i pomanjkanje energije, proizlaze iz

nepoznavanja funkcioniranja Ijudskog tijela i krivihuvjerenja o prehrani.

cr

40

Zatrovanost tijela i prevelika tjeiesna tezina

Zbog nepravilnog kombiniranja hrane i konzumiranja prevelikih

kolicina visokopreradene hrane probava je spora i dugotrajna, a

tijekom probave nastaje jako puno otrova. Tijelo inace sve tvari

koje ne treba, medu njima i te otrove, izlucuje kroz organe za

izlucivanje, ali prevelik broj otrova zbog preopterecenosti ne

mote izluciti. Dok smo jog mladi tijelo vise manje podnosi

neprimjerene kombinacije hrane i uspijeva neutralizirati kiseline

koje nastaju prilikom probavljanja mije gane i nekvalitetne hrane.

Sto smo stariji i gto smo vise u pro g losti opterecivali tijelo

neprimjerenom hranom, alkoholom, cigaretama i stresom to se

premalo kretali, na g e tijelo zbog prethodne prezasicenosti tee

„mete” otrove. Zato se oni uskladi gtavaju tamo gdje ih ne volimo

vidjeti: na bedrima, straznjici i trbuhu, jer na ge tijelo otrove ne

Zell ostaviti u blizini vaznih unutarnjih organa..

MASNOCA I CELULIT su aditivi, pesticidi i otrovni

kiseli ostaci koje tijelo nakuplja u masna tkiva i

preplavi ih njima, gto dovodi do stvaranja celulita.

Drugim rijecima: ako uklonite to rasnocu, uklonit cete

i celulit.

I<ako srnrsavjeti?

Zapravo vas cilj ne bi smio biti da smr g avite, vee da osloboditetijelo od otrova. Samo cete oslobadanjem tijela od otrovakonacno izgubiti kilograme i na problematicnim dijelovimatijela, gto vam kod drugih dijeta nije uspjelo. 0slobadanjemtijela od otrova rijeg it cete se i jednog i drugog, masnocenarancine koze. Detoksikacija tijela uldjucuje tri giavna pravila:

konzumiranje hrane velike hranjive vrijednosti i s velikirn

udjelom vode (nepreradena, odnosno takozvana ziva hrana),

pravilno kombiniranje namirnica u istom obroku te uvazavanjeprirodnih metabolickih cikiusa.

4342

ZASTO DIJETE NE DJELUJU?

Razliciti nacini prehrane

Danas poznajemo razlicite metode prehrane. Neprestano se

pojavljuju novi 1programi prehrane i nove dijete za mrsavljenje.Svaki autor tvrdi da je upravo njegov program najucinkovitiji inajbolji. S obzirom na kolicinu kontradiktornih informacija neiznenactuje da vise ne znamo sto je dobro i sto bi za nas zaista

bilo najbolje da he nastetimo svom zdravlju.

Tko govori istinu?

Istina je da vise iii manje poznate dijete, koje dock i odu, nedjeluju. Dijete za mrsavljenje uzrokuju nepotreban stres iemotivnu prazninu, a tijelu obicno uskratimo vane hranjivetvari. Razmislite, bi Ii smisljali uvijek nove dijete I<ad bi onedjelovale?

Police u Ijekarnama, trgovinama zdravom hranom i cak usupermarketima. pune su pripravaka za mrsavljenje koji nedjeluju. Naprotiv, ti proizvodi samo jog vise truju vase tijelo. Snjima samo gubite vodu koja je za topljenje masnocaneprocjenjiva tekucina. Biste Ii radije izgubili vodu III masnenaslage? Prodaja proizvoda koja ce zauvijek rijesiti vase problemes prekomjernom tezinom nije u interesu dijetne i farmaceutskeindustrije. Oni samo zele da budete njihova vjerna stranka kojaim redovito donosi novac. Uvijek iznova ce vam nuditi proizvode

Koji „zaista pomazu, cine vas Ijepsima i privlacnijima”. Mislite da

ce vam otkriti tajne zdravog nacina zivota, koje su poznavali nasipreci? Naravno da ne, kao sto sam vec jednom spomenula, oni sene mogu patentirati.

Zas"to dijete ne djeluju?

Ljudsko tijelo za optimalno djelovanje treba dovoljnu kolicinuugljikohidrata, bjelancevina, masnoca, vitamina, minerala,vlakana i drugih potrebnih tvari. Ako tijelu tijekom mrs"avljenjaoduzmete odrectene tvari, tim prije cete iscrpiti tjelesne rezerve.S vremenom postanete umorni, bezvoljni i mozda se i razbolite.Zbog to iscrpljenosti, odn. neprestanog padanja secera u krvi,

tijekom dijete se pojavljuje upravo suprotan ucinak od onoga kojizelimo: osjecaj prevelike gladi i nezaustavljiva zelja zajednostavnim s"ecerima. Tijelo trail energiju! Buduci da je sjednostavnim ugljikohidratima mote dobiti odmah, vecina Ijudi utakvim kriznim trenucima skoro podsvjesno posegne zacokoladom ill kakvom torticom. Zelja za gubitkom kilograma sezbog tjelesne izgladnjelosti barem za taj trenutak potisne u drugiplan.

I<ad bi dijete za mrsavljenje djelovale, ne bi bilo potrebe za uvijeknovima. Stopa pretilosti bi se spustala, a ne rasla.

4544

Bjelancevinska dijeta, dijeta s manje masnoca dijeta smanjim unosom ugljikohidrata?

Dok s jedne strane imamo zagovornike prehrane s vrlo malom

kolicinom masnoca, s druge strane imamo zagovornike prehrane

s malom kolicinom ugljikohidrata. Pojavila se cak tzv.

bjelancevinska dijeta koja se temelji na konzumiranju proteina. A

gdje je istina? Kao i obitho, negdje u sredini.

Masnoce neki neopravdano izbjegavaju - one su grac ievni

materijal za na ge stanice. Zdrava masnoca je jako vazna za nag

mozak, za ocuvanje sivih stanica i du gevnog zdravlja. Upravo je

pomanjkanje zdravih esencijalnih masnoca u na goj prehrani, osim

stresa, glavni krivac za sve ce g cu pojavu depresije, anksioznosti i

drugih du g evnih problema. Mozak morarno hraniti, ako zelimo da

optimalno djelujel

S dijetama koje zahtijevaju smanjenje ugljikohidrata, koji su izvor

energije, ostajemo bez energije, postajemo bezvoljni, razdrazIjivi i

brzo planemo.

Dijete koje se temelje na bjelancevinama za tijelo su iznimno

gtetne jer uzivanje velikih kolicina bjelancevina djeluje na tijelo

tako da ga zakiseljuje. S njima samo zakiselimo, odnosno

zatrujemo svoje tijelo, jer organi za iziucivanje ne mogu izIuciti

tako velike kolicine otrovnih tvari.

Vige o korisnim ucincima ugljikohidrata, bjelancevina i masnoca,

simptomima nedostatka, najkvalitetnijoj hrani u svakoj skupini to

o preporucenim kolicinama, procitajte u sljedecem poglavlju.

Vrijeme je za promjenu

Vrijeme je da prestanete uni gtavati svoje zdravlje dijetama koje

imaju samo kratkotrajni ucinak. Dijete vas umno, tjelesno,

emotivno i duhovno iscrpljuju. Danima i tjednima se

disciplinirate, a na kraju sve kilograme skupa s kamatama

dobijete natrag. Dijete za mr g avIjenje vas emotivno iscrpljuju jer

u razdoblju mrg avIjenja ne razmi g ljate o tome gto mozete jesti,

vec gto ne smijete jesti. Odricanje nije kljuc do zdravog i trajnog

gubitka teiine. 0dricanje vodi do pohlepnog uzivanja hrane.

Buduci da su' dijete za mr gavIjenje privremene, i rezultati su

privremeni.

47

Cetvrto poglavlje

Kakav gradevni materijal koristite za obnovu i izgradnjusvojih stanica?

Najvjerojatnije se svi slazemo da je pravilna i kvalitetna prehranakIjucna za na ge prezivIjavanje. All hrana nam ne omogucuje samo

prezivIjavanje, odnosno ne daje nam samo energiju. Na g e tijelose neprestano obnavlja. Sutra gnje stanice nastat ce od onoga ss"tojedemo danas. Svaka hrana postaje dio nas samih. Ono tokonzumiramo postaje dio na g eg tijela.

Kvalitetna hrana je dakle hrana koja nas, osim toga ss"to namdaje energiju, Iijeci i obnavlja.

Loga prehrana naru g ava osjetljivu prirodnu ravnotezu; negativnoutjece na tjelesnu kemiju i uravnotezenost krvnog g ecera. Razvijase hormonska neravnoteza: stvari niposto vise ne djelujupravilno. To pospje g uje starenje i vodi u civilizacijske bolesti.Moze prod i vise godina prije nego gto se pokazu ucinci lose

prehrane. Sto vise o pterecujemo svoje tijelo, prije se razvijubolesti. Ito prvo tamo gdje smo obicno najosjetljiviji.

Svi sastojci u prehrani su jednako vazni, jer djeluju sinergijski.Rripisivati nekima vecu vaznost, ucinak ill funkciju, kao ss"to torade neke dijete, ukazuje na nerazumijevanje biologkih ifiziolos"kih potreba organizma.

UGLJIKOHIDRATI, BJELANCEVINE i IVIASNOCE

_____

On.o smo sto jecCemo.<< R

GEORGE OHSAWE

4948

UGUIKOHIDRATI

Znakovi pomanjkanja ugljikohidrata: neprestana zabrinutost,

hladne ruke i noge, problemi sa spavanjem, poti gtenost, log a

koncentracija, iznenadni umor, glad, opci umor, malodusnost,

pesimizam, brz mi g icni umor, bespomocnost, zivcana napetost,

neodlucnost, zbunjenost, panicarenje zbog sitnica, neprestan

osjecaj hladnoce...

Ako vam nedostaje goriva i imate neprestanu potrebu za slatkim,

najvjerojatnije vam nedostaje ugljikohidrata. Te probleme

nemaju samo oni koji su na dijeti, vec i vecina Ijudi. Da

konzumirate premalo ugljikohidrata prepoznajete po tome gto

ste napeti i umorni. Ako povecate unos slozenih ugljikohidrata,

postat cete mirniji, opu gteniji i fizai snazniji.

Za odrzavanje razine gecera u krvi, treba jesti vise manjih dnevnih

obroka. Na dan pojedite cetiri do pet porcija koncentriranih

slozenih ugljikohidrata (krumpir, zitarice, pahuijice...) i pet

komada svjezeg voca (jednostavni ugijikohidrati). Svjeze voce

konzumirajte izjutra, slozene ugljikohidrate popodne.

Namirnice s visokim udjelom ugljikohidrata mozete si priu gtiti po

volji - naravno, ako medu njima pravilno izaberete. Ugljikohidrati

energijom opskrbljuju mi g ice, zivcane stanice i mozak. Med - u

hranjivim tvarima su na prvom mjestu jer ih tijelo tegko skladi gti.

Biolog ka vrijednost

Kod ugljikohidrata je od presudnog znaaja njihova unutarnja

vrijednost, jer pomocu nekih od njih brinemo za dobru formu

(zitarice, voce...), a konzumiranjem drugih svom tijelu samo

gtetimo (slatkisi) jer osim kalorija nemaju biolo g ke vrijednosti.

Strucnjaci govore o kompleksnim, odnosno siozenim

jednostavnim ugijikohidratima.

Sloieni ugijikohidrati izgradeni su od molekula s dugim lancima

g ecera. Nalazimo ih u integralnom kruhu, zitaricahma i povrcu. Sa

svojom niskom energetskom vrijedno g cu, nemasnim sastavom i

mnogo vlakana povoljno utjecu na probavu. Molekule gecera, od

koji se sastoje g krobne namirnice, razgraduju su sporo i uz to

zahtijevaju puno energije. Mora proteci neko vrijeme da se dugi

lancj u molekulama raskinu. I upravo zbog toga je nakon obroka

koji se sastoji od slozenih ugljikohidrata razina s"ecera u krvi dulje

5150

vrijeme povisena, a tjelesne sposobnosti u tom razdobljuravnomjerno su rasporeclene.

Jednostavni ugljikohidrati s kratkim lancima secera, kao ss"ti surecimo grozclani vocni secer, sastoje se od jedne ill najvis"e dvijemolekule secera: Nalazimo ih u slatkim i preracdenimnamirnicamay-JUpravo ti ugljikohidrati presudno utjecu na nasmetabolizam: uzrokuju, naime, iznenadno povecanje i brz padrazine "secera u krvi. Primjer jednostavnih ugljikohidrata suslatkis"i, koji su klasicne kalorijske bombe jer tijelu daju samomalo hranjivih tvari, ali zato naglo povise razinu secera u krvi.

Najbolje jednostavne ugljikohidrate nalazimo samo u vocu.Konzumiranje voca tijekom jutra napuni nas energijom, a zbogsadrzaja vode i hranjivih tvari pomaze u odstranjivanju otrovnihtaloga iz tijela.

MASNOCE

Znakovi nedostatka zdravih masnoca: akne, miteseri, ekcem,gruba koza, sporo zacjeljivanje, ispadanje kose, suha usta,krvarenje desni, probavni problemi, crijevni problemi, zivcanebolesti, neotpornost, bol u prsima, nedostatak energije,hormonski problemi, PMS, masna kosa, potis"tenost, dus"evniproblemi, tjeskoba, panika, alergije, hiperaktivnost, razdrazIjivost,problemi sa spavanjem, niska tjelesna temperatura, suhe oci,ukoceni zglobovi...

Nedostatak zdravih masnoca danas je glavni izvor tjelesnih idusevnih bolesti. Mnogi Ijudi pribjegavaju dijetama s malomasnoce i nisu svjesni da (zdrave) masnoce trebamo.

53

Opcenito masnocu dr2imo nezdravom hranom koja deblja. Allvrijedi upravo suprotno jer je (zdrava) masnoca dragocjeni izvor2ivotno va2nih tvari koji stite 2ivcani sustav i organe. Brojnevitamine - A, D, E i K tijelo mote apsorbirati samo pomocu

masnoca.

Zasicene masne kiseline - koje su prije svega u namirnicama2ivotinjskog porijekla - samo su izvor energije. Te masne kiselinetijelo mote proizvesti samo, zato su masni jastubici sastavljeniprije svega od masnoce te vrste.

Energetska vrijednost masnocaBiolos"ka vrijednost masnoda

Slicno kao kod. ugljikohidrata, i kod masnoca je va2na njihovaunutarnja vrijednost. Masnoce u namirnicama ne dijelimo samona 2ivotinjske i biljne, vec i s obzirom na sastav, na zasicene iriezasicene masnoce. Nije svaka masnoca jednaka jer nemaju sveistu biolosku vrijednost. Najdragocjenije su nezasicene masnekiseline koje, za razliku od zasicenih masnih kiselina koje tijelusamo stete, tijelo treba za optimalno zdravlje. Za tijelo su va2nesamo zdrave masnoce jer se lose, odnosno zasicene masnocekoje nalazimo u 2ivotinjskim mastima, margarinu, u obicnomjestivom ulju, slatkisima i pr2enoj hrani, odla2u u vasem tijelu,zacepljuju vase arterije te su jedan od krivaca za debljinu.

Masnoce daju energiju, ali moraju prolaziti kroz dulji i manjeucinkovit postupak probavljanja. Masnoce se mogu promijeniti uenergiju samo onda kad tijelo iscrpi rezerve ugljikohidrata.

Najvjerojatnije znate, odnosno ocito je da masnoca u tijelu nepotjece samo od konzumiranih masnoca. Prevelika kolicinaunesenih ugljikohidrata mijenja se u masnocu i u obliku masnocese skladisti u tijelu. Tako tijelo pohranjuje i koristi masnocu, a daje ne dobiva iz hrane.

Preporucljiva dnevna kolicina

Na dan bi trebalo uzeti od 2 do 4 cajne 2li6ice ulja.

SAVJET: Sto cesce dajte prednost masnocama biljnog porijeklaumjesto onima 2ivotinjskog porijekla. Izbjegavajte skrivenemasnoce - ne samo one poznatije, kao sto su maslac, vrhnje i

torta - vec i sir, meso, kobasice, umake te slatke i slane grickalice.

54

55

BNELAN CEVINE

Znakovi nedostatka bjelancevina: slab rast kose i noktiju, suha

kosa, suha koza, bore zbog preranog starenja, neprestana glad,

zadrzavanje tekucina, ceste infekcije, zatvor, umor, nedostatak

energije, problemi s pamcenjem, to ga koncentracija, slabost

misica, lose drzanje...

Konzumiranje bjelancevina je vazno jer su one osnovni gradevni

materijal i sastavni dio svake stanice. Bjelancevine trebamo za

usputne popravke, kod izgradnje probavnih enzima koji

razgraduju hranu i za izradu krvnih stanica. Vaznu ulogu imaju u

izgradnji bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcija.

Unos"enje dovoljnih kolicina bjelancevina moze promijeniti vass"e

stanje, posebno ako vam nedostaje energije i te g ko se

koncentrirate. Ali pritom znajte da se najbolje aminokiseline koje

tijelo treba za „izgradnju” nalaze u biljnim bjelancevinama,

odnosno povrcu.

Bjelancevine za cvrste mi°sice

PribIizno polovica svake pojedine stanice sastoji se od

bjelancevina. Za razliku od ugljikohidrata i masnoca, koji tijelu

sluze kao gorivo, proteini, odnosno bjelancevine, najvazniji su

sastojak tjelesnih stanica. Bjelancevine su nuzno potrebne u svim

procesima koji su povezani s izgradnjom tjelesnih tkiva, dakle i zarast mi g ica.

I<ad bi tijelo dulje vrijerne dobivalo premalo bjelancevina, to bi

prije III kasnije narus"ilo njegovu strukturu. Sve vi g e bi se koristilezalihe u tijelu i tako bismo, korak po korak, gubili dragocjenomisicno tkivo.

Problem dana g njeg vremena: previ ge pogreg nih

bjelancevina

Danas vecina Ijudi unosi previ g e nekvalitetnih bjelancevina, a nisu

svjesni da previ ge bjelancevina tijelu jednakosteti kao i njihovnedostatak.

SAVJET: Bjelancevine u tijelo treba unositi svaki dan iznova jer

tijelo bjelancevine, odnosno proteine ne moze skladis"titi. S

obzirom na to da vecina Ijudi dnevno unese previ g e bjelancevina,

ne trebate brinuti da ce vam ih nedostajati. Radije pripazite na to

5756

da ih ne unesete previ g e i pazite na njihovu kvalitetu, odnosno

biolog ku vrijednost. Hranite se kvalitetnim izvorima bjelancevina!

Najkvalitetnije su biljne bjelancevine.

Biologka vrijednost bjelancevina

Upijanje i iskori gtavanje bjelancevina nadasve je komplicirano jer

su bjelancevine najkompleksniji hranjivi element. -Ako je voce

hrana koju tijelo najlakg e razgradi, bjelancevine su najteze

razgradive. Bjelancevinska prehrana zahtijeva najvi ge energije

za probavu.

Najvi ge energije za probavu treba meso. Dok je prosjecno vrijeme

koje hrana (osim voca) treba za put kroz probavni trakt (od zeluca

do rektuma) izmedu 25 i 30 sati, meso i mesni proizvodi trebaju

za isti put dvaput vine vremena.

Sto vise bjelancevina unesemo, manje energije ostane za druge

vaine funkcije, kao gto je izlucivanje otpadnih tvari. I ne samo

to, u razgradnji zivotinjskih bjelancevina nastaje vise otrova nego

gto ih je tijelo sposobno izluciti. Isto tako, sadrze nekvalitetne,

odnosno zasi.cene masne kiseline koje za tijelo nemaju nikakvu

hranjivu, odnosno biolosku vrijednost. Ora gasti plodovi,

mahunarke i zeleno povrce su naprotiv odlicni izvori bjelancevina.

Osim bjelancevina sadrze i mnogo vitamina, elemenata u

tragovima i mineralnih tvari. Inace one sadrze i dosta masnoca,

ali onih zdravih, bogatih nezasicenim masnim kiselinama koje

nage tijelo, za razliku od nezdravih masnoca, treba za optimalno

zdravlje.

Preporucljiva dnevna kolicina

Na kilogram tjelesne teiine preporucljivo je unijeti 0,75 grama

bjelancevina. Za prosjecnu 2enu je tako dovoljno vec 45 grama

bjelancevina dnevno, a prosjecnom mu g karcu dovoljno je vec 55

grama bjelancevina dnevno. Vece kolicine opterecuju, odnosno

truju tijelo.

Uz uvazavanje prosjecnih tjelesnih tezina i energetskih potreba

covjeka, navedene kolicine znace da na ga hrana mora sadrzavati10 posto bjelancevina.

Meso ne trebate nadomje gtati sojom jer biljnim bjelancevinama

vise nego zadovoljavate dnevne potrebe za bjelancevinama.

Mahunarke i zeleno povrce (rukola, zelena salata, endivija, kelj,

cvjetaca...) sadrze oko 30 posto bjelancevina, sjemenke i ora g asti

plodovi sadrze 50 posto bjelancevina, zitarice sadrze 15 posto

bjelancevina... Glava endivije sadrzi isto toliko bjelancevina kao

porcija piletine. S pola kilograma kelja zadovoljimo dnevne

potrebe za bjelancevinama. Biljne bjelancevine;,su dakle savr g ena

zamjena za zivotinjske bjelancevine. I to bez otrovnih otpadnih

tvari.

Aminokiseline u povrcu su - kao gracTevni element bjelancevina

- jednostavne, odnosno individualne, za razliku od iivotinjskih

bjelancevina koje sadrze sloiene, odnosno kompleksne

5958

aminokiseline. Tijelo mora zivotinjske bjeiancevine prvo rastavitina prvotne aminokiseline, a biijne mote koristiti odmah, s punomanje truda. Nazalbst, zivotinjske bjeiancevine su desetijecima,odnosno Calc stoijeci ma vrijedile za jedine prave bjelancevine. Nasrecu, znanost je toliko napredovala da danas pouzdanopoznajemo prednost biljnih bjelancevina pred zivotinjskim.

I<ad elite smrgavjeti poboij gati svoje zdravije, pomognite svomtijelu da se moze ocistiti od suvisnih tvari. Ako unosite previ gebjelancevina (a posebno bjelancevina zivotinjskog porijekia),samo jog dodatno trujete tijelo i kradete mu dragocjenu energijukoju treba za Ci gcenje toksina i topljenje masnih jastucica koji su.se zbog nepravilne prehrane godinama i desetijecima skladis"tili u

Unogenje bjelancevina za sporta g e

Sporta°si trebaju samo malo vise bjelancevina od onih koji se nebave sportom, jer bjelancevine ne povecavaju snagu. Meso kojemnogi ijudi jedu za „snagu ”, ustvari tijelu samo krade energiju, jerbjelancevine za probavu i metabolizam zahtijevaju jako punoenergije. Kod povecane tjelesne aktivnosti treba se pobrinuti zadodatne ugljikohidrate koji su najbolje gorivo za tjelesnuenergiju.

KONZUMIRANJE PREVELIKIH KOLICINA MESA

Zbog krivih uvjerenja ijudi, ovom poglaviju moram posvetiti vecupozornost.

Meso je, s obzirom na sadrzaj bjelancevina, jedinstvenanamirnica. Nazalost, ima vrlo negativnu stranu koja se javija kodprobave zivotinjskih bjelancevina - to je iscrpljivanje organizma.Da bismo ih posve probavill, tijelo je prisiljeno uzeti vitamine iminerale koji nedostaju iz svojih rezervi. A ako uvjeti zaprobavljivost nisu povoljni (ako uz odrezak jedemo ugljikohidrate,kako smo navikli), meso ostaje predugo u probavnom traktu ipocne gnjiti.

vasem tijelu te van krali dragocjenu zivotnu energiju, dobarosjecaj, naceii vase zdravije te oduzimali va g u vitalnost.

Drugi problem kod mesa je to sto zbog nacina uzgoja (antibioticii hormoni za pospje g ivanje rasta) sadrze otrovne tvari. Crveno

60

61

Meso i mlijethi proizvodi osim bjelancevina sadrie i druge

sastojke, kao gto su zasicene masne kiseline, koje imaju samo

jednu funkciju: uzrokuju srcane napade i moidanu kap.

bjelancevine biljnog izvora sadrie, naprotiv, zdrave

nezasicene masnoce kojima tijelo gtiti iivcani sustav i organe.

Cinjenica je da ne bismo smjeli traziti visokokvalitetne

bjelancevine (meso, jaja, mlijeko i mlijecni proizvodi), vec

visokokvalitetne aminokiseline koje trebamo za proizvodnju

bjelancevina.

Mesne bjelancevine su visokokvalitetne samo za iivotinje

mesojede, koje je priroda opremila za lov, ivakanje i probavljanje

sirovog mesa. Aminokiseline u mesu se zbog kuhanja stvrdnu,

uni gte i ne samo da su neupotrebljive za tijelo, vec ga i zatruju

nepotrebnim otpadnim tvarima to mu kradu iivotnu energiju.

Sa stajali gta hranjivosti, meso ne sadrzi ni gta gto bi bilo vrijednoza zdravlje.

meso je osim toga bogato gtetnim masnocama koje nalazimo i u

naizgled najnemasnijim dijelovima. Mesa, dakle, osim

bjelancevina sadrzi nezdrave masnoce i otrove koji opterecuju

metabalizam u tijelu.

Je Ii mesa zaista najidealniji izvor bjelancevina?

Prevladava uvjerenje da je meso najidealniji izvor bjelancevina.

Najkvalitetnije su navodno one bjelancevine koje su po svom

sastavu najsIicnije Ijudskim bjelancevinama. Neki strucnjaci

obja g njavaju: >>S-'to su bjelancevine po svom sastavu slicnije onom

tjelesnih bjelancevina, time je to namirnica primjerenija za

'izgradnju'. Sto' je vecca slicnost, tijelo ce la/de unesene

bjelancevine pretvoriti u vlastite." Po toj Iogici cista bjelancevina

ima biolosku vrijednost 100, a namirnice iivotinjskog izvora, kao

gto su meso, riba i mlijeko imaju biolosku vrijednbst bjelancevina

od 80 do 90.

Strucnjaci pritom ne uvaiavaju sljedece cinjenice:

Slicnost bjelancevina uopce nije vaina jer se svaka

bjelancevina prvo razgradi; Ijudsko tijelo za izgradnju

bjelancevina treba aminokiseline koje u neposrednom obliku

sadrie biljne bjelancevine. Za gto bismo ubijali iivotinje ako

moiemo dobiti kvalitetnije aminokiseline direktno iz biljnog

svijeta? I to bez otrovnih popratnih proizvoda koji nastaju

prilikom probave iivotinjskih bjelancevina.

Aminokiseline

Bjelancevine u na gem tijelu ne oblikuju se od unesenih

bjelancevina. Bjelancevine nastaju od aminokiselina koje su u

hrani. Tijelo dakle ne moie iskoristiti i upiti bjelancevine u

njihovu prvobitnom obliku. Prvo ih mora probaviti i razgraditi na

aminokiseline, a tek potom upotrijebiti za izgradnju bjelancevina

koje su mu potrebne.

62

63

Prava vrijednost bjelancevina je dakle u aminokiselinskomsastavu. Aminokiseline su sastavni dijelovi svih bjelancevina.Postoje 23 aminokiseline i pojavljuju se u razlicitimkombinacijama. Sve su va2ne, inace ih ne bi bilo. Od svihbjelancevina, na ge tijelo ih 15 mote proizvoditi samo. 8aminokiselina mora dobiti iz hrane bogate bjelancevinama. Teaminokiseline zo5em 'b esencijalne aminokiseline.

Svih osam aminokiselina koje nae tijelo nije sposobnoproizvoditi samo, mozemo dobiti iz biljnih bjelancevina. Svi, iIjudi i zivotinje, ovisni smo o biljnim bjelancevinama -neposredno, konzumiranjem biljaka, ill posredno, konzumiranjemmesa 2ivotinja koje se hrane biljkama. Sve vane aminokiseline u

2ivotinjskom svijetu potjecu od biljaka i covjek ih takocter motedobiti neposredno iz ' biljaka. Tako i slon ill krava dobiju s biljnomhranom sve bjelancevine koje trebaju. lako su obje zivotinjevelike i snazne, ne trebaju odrezak za „snagu”.

Provjereno cete i vi i vase tijelo funkcionirati i dalje, odnosnopuno bolje, ,ako ogranicite konzumiranje mesa i mlijecnihproizvoda. I sama sam prije deset godina iz svog jelovnika izbacilameso, kasnije i ribu, a danas i mlijecne proizvode konzumiramvrlo rijetko. I vjerujte mi da se ujutro jog uvijek budim. Ito s punovige energije!

Budete li redovito konzumirali voce, povrce, orasaste plodove,sjemenke i !dice, dobit cete sve aminokiseline koje tijelo trebaza izgradnju bjelancevina. Takvom prehranom zadovoljit cete sve

biolo g ke potrebe svog tijela za bjelancevinama, odnosnoa mi nokiselinama.

Voce i povrce sadr2i vecinu aminokiselina koje tijelo moraosigurati iz vanjskih izvora. A neke vrste voca i povrca sadr2e svihosam: mrkve, banane, Zito, cvjetaca, kupus, prokulice, krastavci,patlid2an, kelj, grah, krumpir, tikvice, rajcica. Idealni sastav svihaminokiselina imaju i ora gasti plodovi, sjemenke suncokreta isezama, kikiriki i grah.

Razmislite, za gto biste bjelancevine posredno unosili iz mesa2ivotinja, ako ih mo2ete neposredno dobiti izr biljnog svijeta.Trebamo I! 2ivotinjske posrednike za koje proizvodimo hranu napoljima gdje bi mogla rasti hrana za Ijude?

65

is

64

I inace, razmislite: jeste Ii opremljeni za ubijanje 2ivotinja, za

trganje, komadanje i Zvakanje sirovog mesa?

Sirovo meso vam spominjem zato gto ga u takvom obliku unose

2ivotinje koje se hrane drugim 2ivotinjama. Najvjerojatnije jog

niste vidjeli tigra kako si iznad vatre pee pecenku? Ako jeste,

molirn vas, po g aljite mi sliku.

Samo sirovo meso ima prehrambenu vrijednost. Preracleno, to

znaci kuhano, peceno, pr2eno ill na neki drugi nacin pripremljeno

meso, vi ge je nema jer toplina uni gtava aminokiseline.

Aminokiseline su razmjerno osjetljive, mnoge se zbog vrucine

prilikom kuhanja stvrdnu i uni gte, tako da za tijelo vise nisu

korisne. Neupotrebljive aminokiseline postanu otrovne, uzrokuju

debljinu, truju tijelo, a tijelo onda jog _nepotrebno tro g i energiju

za bavljenje otpadnim tvarima. Kad bismo htjeli imati neku

korist od aminokiselina u mesu, morali bismo unositi sirovo

meso kako to cine zivotinje mesojedi.

Isto tako, morate znati da je slina meso2dera kisela jer je

namijenjena probavljanju 2ivotinjskih bjelancevina. Na g a slina je

bazicna i sadrii ptijalin za probavljanje g krobnih namirnica.

Zeludac mesojednih 2ivotinja izlucuje deset puta vi ge kloridne

kiseline nego nag Zeludac i Zeludac ostalih biljojeda. Crijeva

mesojeda su kratka jer su namijenjena brzom izlucivanju hrane. U

na gem tijelu hrana se zadriava dok tijelo ne upije sve hranjive

tvari. Jetra mesojeda izlucuju deset puta vi g e mokracne kiseline

nego na ga koja izlucuje samo manje kolicine mokracne kiseline.

To je va2no jer konzumirano meso ispu gta u tijelo velike kolicine

6G

mokracne kiseline. Lav, koji se prehranjuje iskljucivo mesom,

spava 20 sati na dan. Orangutan, koji se hrani samo biljkama,

spava samo Best sati na dan.

Savjeti za „zdravo” konzumiranje mesa

Nemojte me krivo shvatiti. Ne nagovaram vas da postanete

vegetarijanac kao ja; u ovom prirucniku cu isto tako s vama

podijeliti naputke o tome kako da, unatoc tome gto konzumirate

meso, ocuvate zdravlje. All zelim vam dati do znanja da meso ne

trebate jesti svaki dan i da barem ogranicite njegov unos. Isto

tako, odreknite se crvenog mesa, preracene hrane od mesa i

mesa brzo uzgojenih 2ivotinja. I<onzumirajte ribu to nemasno

pilece i puree meso.

Zbog problema koje uzrokuje meso, jog uvijek vam preporucujem

da kolicinu mesa u prehrani osjetno smanjite i nadomjestite

biljnim bjelancevinama. Mahunarke su jednakovrijedna biljna

zamjena za meso; u usporedbi s mesom imaju jednaku hranjivu

vrijednost, ali s manje neugodnih popratnih pojava kao gto su

otrovnost i strane tvari. Ako ga se ne mozete odreci, radije

izaberite pilece ill purece meso. Kao gto cete saznati u nastavku

prirucnika, uz njega nije dobro jesti uobicajene prtIoge, kao gto su

ri2a i krumpir, ali si mozete priustiti skoro neogranicene kolicine

najrazlicitijeg povrca koje poma2e neutralizirati kiselo stanje koje

nastaje prilikom probave mesa. Vise puta si mozete priustiti ribu

jer za razliku od mesa koje sadrii zasicene masnoce, riba sadrii

nezasicene masnoce.

67

Peto poglavlje

PRIRODNI ZAKONI PREHRANE

Gdje radimo najvece gres"ke?

U svakodnevnojp rehrani najces"ce krs"imo sljedece zakonep rehrane:

1. pogresno kombiniranje hrane2. svakodnevno konzumiranje vecih kolicina mrtve hrane3. neuvazavanje prirodnih procesa4. preveliko konzumiranje koncentrirane hrane koja ne

sadrzi vodu

5, konzumiranje prevelikih kolicina mesa

Nepravilno kombiniranje hrane, premalo hrane s velikim udjelomvode, popratni proizvodi koncentriranih jela, onecisceni zrak ivoda to stres - sve to i jo g" mnogo drugih stvari - truje tijelo izakiseljuje ga. Zatrovano tijelo moguce je prepoznati ponapuhnutosti, suvisnoj tezini, celuiitu, preranoj pojavi sijedekose, celavosti, 2iv6anim ispadima, podocnjacima i preranimborama na licu.

Potrazite dobar izvor! Preporucujem vam da se raspitate oporijeklu mesa. Naj lbolje je da konzumirate meso iz domaceg,odnosno ekoloskoi uzgoja. Ekoloski uzgajivaci ne koristeantibiotike i hormone za pospjesivanje rasta. Za usporedbu: pilekojem dodaju hormone rasta raste oko 40 dana, a prirodnouzgojen za rast treba cal< 6 mjeseci.

.

I

Morate biti svjesni cinjenice da cete bez konzumiranje mesaako ga budete konzumirali manje nego ina ge, smr5avjeti ipoboljsati zdravlje puno brie, nego ako ga budete konzumiralijako cesto. Meso utjece na zdravlje samo tako da ga oslabljuje.Probavljanje mesa zahtijeva velike kolicine energije koju bi tijelomoglo upotrijebiti za detoksikaciju i topljenje masnih naslaga.

69

TOKSIMI.IA ILI METABOLICKA NERAVNOTE2A

Vi gak toksina u tijelu uzrokuje metabolicku neravnotezu.

Toksimija, to jest zakiseljenost tijela, odnosno prevelika kolicina

otrovnih naslaga, temelj je suvi gne tezine i brojnih bolesti.

Ako u tijelo ne unosite otrove, povecavate mogucnost ocuvanja

primjerene tjelesne tezine i zdravlja.

Toksimija nastaje u procesu metabolizma. Stare stanice su

otrovne i tijelo ih mora gto prije izluciti kroz jedan od cetiriju

kanala: kroz crijeva, mjehur, pluca iii kozu. To je posve normalan

prirodni proces s kojim se ne biste trebali baviti da se otrovne

otpadne tvari izlucuju jednako brzo kako nastaju. Dok tijelo ima

na raspolaganju dovoljno energije i ne opterecujemo ga

toksinima, otpadne tvari se pravilno i dovoljno brzo izlucuju.

Pravilno kombiniranje hrane, koje cete podrobnije upoznati u

nastavku, vazno je zato gto toksimija ill zatrovanost, odnosno

zakiseljenost nastaju u tijelu takoder iz popratnih proizvoda

hrane koju zbog probavnih problema probavljamo na

neodgovarajuci nacin.

Zbog sve vece ponude preradenih namirnica, vecinu na g e hrane

predstavlja konzervirana hrana. Umjesto da se prehranjujemo

svjezom hranom, uglavnom konzumiramo preractenu hranu. Ako

nije preractena, sami je nakon kupnje promijenimo przenjem,

kuhanjem , pecenjem i pripremanjem na zaru. Problem se pojavi

jer se u biolo g kom smislu ne mozemo prilagoditi tolikim

kolicinama preractene hrane. A ako je uz to nepravilno

kombiniramo u istom obroku, organizam je redovito

preopterecen.

Tijelo stvara otpadne tvari na dva nacina: u normalnom

metabolickom procesu i s ostacima hrane koju nije moglo

ucinkovito iskoristiti (gnjila hrana koja je u zelucu zavrela ili se

zgru g ala).

Kad se razvije vise otrovnih otpadnih tvari nego gto ih tijelo

mote izluciti, vi g kovi se nakupljaju u tijelu. Suvi g ne masne

naslage i celulit nisu ni gta drugo nego ti otrovi. Te tvari 'dine

suvi g nu tjelesnu tezinu. Ako svaki dan nakupite vise otpadnih

tvari nego gto ih mozete izluciti, logicno je da ih tijelo mora

nekamo pohraniti. Buduci da tijelo "stiti svoju cjelovitost, pazi da

ih ne nakuplja u zivotno vaznim organima blizu njih, vec u

masnom tkivu i mis"icima - u bedrima, mi g icima, oko struka, u

nadlakticama, pod bradom - na mjestima gdje se najcegce zalimo

na salo.

Debljina je jednostavna fiziolo gka pojava gdje je potrebno

razumjeti toksimiju i pobrinuti se za odstranjivanje otrovnih

otpadnih tvari iz tijela, a zatim paziti da se toksini ne nakupljaju

brie nego gto nastaju.

n

Tijelo bi moralo_do kraja uklanjati otrovne naslage koje se

nakupljaju u njemu, a najucinkovitiji nacin cig cenja je, kako cete

saznati u nastavku, konzumiranje hrane s velikom kolicinom

70

71

vode, prije svega vdca, tijekom jutra to pravilno kombiniranje

hrane u istom obrokU.

ATO, KAD I KAKO JESTI

Vaino je STO jedete, KAD jedete i KAKO jedete. To su najvaznija

pitanja pravilnog nacina prehrane.

Kratak odgovor na TO, KAD i KAKO jesti glasi:

Pridrzavajte se nacela pravilnog konzumiranja voca i vocnih

sokova tijekom jutra. Voce uvijek konzumirajte na prazan

zeludacl Neka voce bude kvalitetno i po mogucnosti bioloski

uzgojeno. Poslijepodne konzumirajte obroke po nacelu pravilnog

kombiniranja hrane, gdje glavno pravilo glasi: u jednom obroku

mo2ete konzumirati samo jednu koncentriranu namirnicu. To

znaci da u istom obroku ne zdruzujete. bjelancevine i

ugljikohidrate (kruh i sir, meso i krumpir, riba i ri2a i sl.). Uz

koncentrirana jela mozete si priustiti prilog od povrca i salatu.

Eksperimentirajte i bit cete iznenadteni na koliko razlicitih nacina

mozete pripremiti povrce. Neka se 70 posto vass"e dnevne

prehrane sastoji od namirnica koje sadr2e veliku kolicinu vode

(voce i povrce), ostalih 30 posto neka bude od koncentrirane

prehrane (sve ostalo). Tri sata prije spavanja ne jedite nista, da

svoje tijelo pripremite na miran pocinak.

Dakle, da vam podrobnije predstavim nacin prehrane s kojim cete

ocuvati metabolicku ravnote2u i ucinkovito izIucivati otrovne

otpadne tvari, a istodobno cete u2ivati u prehrani. Predstavit cu

vam zakonitosti prirodne, jednostavne i ucinkovite metode

prehrane s kojom cete bez izgladnjivanja postati vitalni, zdravi i

72

73

puni energije. Upoznajmo malo podrobnije prirodne zakonitosti

prehrane...

Sesto poglavlje

PRIDRZAVANJE CIKLUSA PREHRANE

Pradenje prirodnih procesa

I

»`L1 yrirod nema nagra.de kazne,

`yostoje salvo yosgecace.<<

HORACE ANN ES LEY VACHEL

---------------------------------------

Sporta g i su svjesni koliko je vazno da tijekom dana tijelu osiguraju

pravilnu vrstu hrane.

Za optimalno funkcioniranje na geg tijela

moramo mu osigurati pravilnu kombinaciju

hrane s prikladnom hranjivom vrijednos"cu i u

pravo vrijeme. Vazno je znati kad i gto

konzumirati da bi tijelo u skiadu sa' ^vojim

prirodnim funkcijama najbolje iskoristilo

konzumiranu hranu.

---------------------------------------

74

75

Pravilna prehrana znaci da konzumiranu hranu tijelo optimalno

upotrijebi, u skladu sa svojim bioloskim ritmom. To znaci da nije

svejedno gto jedemo navecer, gto popodne, a gto izjutra.

U nastavku cu vam predstaviti prirodnu inteligenciju tijela koju ne

mo2emo promijeniti jer nam je dana evolucijom.

Prirodna inteligencija tijela

Tijelo ima unutarnje funkcije kojima upravlja biolo g ki sat.

Istra2ivanje dokazuju da svaki covjek ima geneticki programirani

„sat” koji kontrolira dogadaje u nama. Naialost, cesto nam

okolnosti odreduju (iii mi dopugtamo da nam odreduju), kad

demo ne gto napraviti, kad demo spavati i kad jesti, umjesto da

slu g amo svoj unutarnji ritam. Nacin 2ivota koji nije u skladu s

unutarnjim tjelesnim ritmom ostavlja posljedice na nas"em

zdravlju kao gto su: nesanica, nedostatak koncentracije, problemi

s 2elucem i glavobolje. Te probleme mo2ete izrazitije opaziti kod

prelaska sa zimskog na Ijetno vrijeme i obrnuto te na

medukontinentalnim letovima, gdje promijenimo vi g e

vremenskih zona.

Nacin prehrane o kojem vam govorim funkcionira zato gto se

temeiji na prirodnim zakonima. Ako 2elimo zdravo, ucinkovito i

trajno smr"savjeti te ukloniti uzroke bolesnih stanja i lo geg opdeg

stanja, moramo se ravnati po zakonima koje nam je odredila

priroda.

Dio inteligencije tijela su i tri ciklusa prehrane.

76

Ciklusi prehrane

Covjekova sposobnost prerade hrane povezana je s ucinkovitim

djelovanjem triju redovnih dnevnih ciklusa koji obuhvadajuuno genje hrane u tijelo (prisvajanje), upijanje i iskoris"tavanje

hranjivih tvari konzumirane hrane (asimilacija) te izlucivanje

onoga gto ne trebamo. Te faze, bag kao i ostaie unutarnje cikiuse,

nije mogude promijeniti. lako se sve te funkcije dijelom odvijaju

cijelo vrijeme, svaka od njih najintenzivnija je u odredenimdijelovima dana.

Ako malo razmislite, ti su vam ciklusi zapravo ved poznati. Kad

smo budni, dakie tijekom dana, kad hranu unosimo, prisvajamoje. Tijekom noci, kad na g e tijeio ne radi ni gta napornije, ono upijasve gto je dobilo unesenom hranom. Rano ujutro i tijekom jutra

tijelo pone izIucivati otpadne tvari - ono gto nije upotrijebilo.

Ciklusi prehranjivanja su:

od 12 do 20 sati — APROPRIACIJA (faza , prehranjivanja

probavljanja)

od 20 do 4 sata — ASIMILACIJA (faza apsorpcije oz. upijanja

hranjivih tvari

od 4 do 12 sati — ELIMINACIJA (faza odstranjivanja gtetnih tvari

iz tijela)

77

Pogledaimo svaku od tih faza malo podrobnije:

1. CIKLUS HRANJENJA 1 PROBAVLJANJA odvija se od 12 do 20

sati navecer. U torn razdoblju tijelo je najsposobnije

ucinkovito probaviti hranu jer tijelo posvecuje energiju

hranjenju i probavijanju unesene hrane.

U toj fazi je vrijeme da se nahranite kvalitetnom prehranom

po nacelu pravilnog kombiniranja hrane. Ako se budete dr2ali

nacela pravilnog kombiniranja hrane, za probavu cete koristiti

vrlo malo energije pa ce varn ostati vise energije za obavljanje

svakodnevnih aktivnosti.

Pridr2avanje .te faze je va2no jer hranjenje nakon 20 h

preusmjerava energiju natrag na probavljanje, a ne na

asimiliranje hranjivih tvari. Hranjenje kasno navecer mote biti

razlog jutarnjeg umora. Dok ste spavali, vas organizam je

namijenio energiju probavijanju hrane, a trebao ju je

namijeniti hranjenju i regeneriranju stanica. Posljedica je

jutarnji „mamurluk”, Koji vecina Ijudi rije g i galicom I<ave koja

poremeti fazu izIucivanja. Vjerojatno poznajete jutarnji

osjecaj omamljenosti ako ste prethodni dan jell kasno

navecer. Zbog kasnog obroka omeli ste cil<lus asimilacije. I<ad

hrana nije probavljena - gto se dogodi ako jedemo kasno

navecer - nije spremna za upijanje. CikIus prisvajanja ste

rastegnuli i odlo2ili cil<Ius asimilacije na vrijeme kad tijelo 2eli

izlucivati. Redovni prirodni ciklusi su pomije g ani.

78

2. CIKLUS APSORPCIJE HRANJIVIH TVARI odvija se od 20 sati

navecer do 4 sata ujutro. U to vrijeme tijelo apsorbira sve

hranjive tvari koje je tijekom dana dobilo hranom. Njima hrani

i obnavlja stanice.

Sad je vrijeme da tijelu omogucite odmor za upijanje i

iskori gtavanje hranjivih tvari, da mote obnoviti vase tijelo. Ne

jedite prekasno navecer. Jedite tri sata prije spavanja da bi

hrana proputovala do crijeva prije nego gto legnete na

pocinak.

Za obnovu stanica je jako va2an bjelancevinski obrok, jer su

bjelancevine va2ni graditelji stanica. Buduci da se bjelancevine

ne pohranjuju i imamo ih vrlo malo u rezervi, vazno je jesti

bjelancevinski obrok svaki dan, najbolje navecer.

3. CIKLUS IZLUCIVANJA (izIucivanje) odvija se od 4 sata ujutro

do kasnog prijepodneva (12 h).

I<ad se ujutro probudimo, faza odstranjivanja otrova je u

punom zamahu. Ostali ciklusi su u mirovanju. A inteligencija

tijela je takva da ako ometerno proces izIucivanja, gto

napravimo vee kavom, a cesto i klasicnim doruckom, tijelo

energiju koja je bila namijenjene odstranjivanju otrova iz tijela

preusmjeri na probavljanje.

Probavijanje hrane zahtijeva vise energije nego drugi tjelesni

procesi. Jedine iznimke koje ne ometaju nijedan od triju

probavnih procesa su voce i voda. Voce se sastoji od

jednostavnih ugljikohidrata, dakle fruktoze i/ili glukoze. Ta

79

kemijska struktura jednostavnih ugljikohidrata omogucuje da

se apsorbiraju kroz tanko crijevo u krvotok bez

preusmjeravanja energije od drugih ciklusa. Voce ne treba

nikakvu obradu u zelucu i zato prirodno prelazi u tanko

crijevo. Zbog toga je preporucljivo da u ciklusu izlucivanja

konzumirate samo voce i/ill vocne sokove. Sva druga hrana

ometa ciklus-'izlucivanja, a popratni proizvodi koje bi tijelo

trebalo izluciti pridruzuju se teretu otrovnih taloga i

omrazenim kilogramima.

Zahtjev da do podne konzumirate iskljucivo voce povezan je

s ucinkovitim funkcioniranjem tjelesnih ciklusa.

Odstranjivanje otrova je najvaznija faza za mr g avljenje. Oni

koji zele smrgavjeti morali bi se najvi ge pobrinuti za ciklus

izlucivanja. Ako ga olak g ate, umjesto da ga ometate, jamcim

vam da cete smr g avjeti u vrlo kratko vrijeme. Izlucivanje znaci

odstranjivanjestetnih tvari i suvi gnih kilograma iz tijela. Za

ucinkovito mrgavljenje i lijecenje organizma iii ocuvanje

zdravlja, morate odstraniti vi g ak toksina u tijelu.

Zaboravite na sve savjete o vaznosti obilnog dorucka.

Tradicionalne navike prehranjivanja ometaju ciklus

izlucivanja. Do podne konzumirajte voce koje ce vam pomoci

da ocistite otrovne naslage i rastopite kilograme, a

istodobno ce vam dati energiju koju trebate. Voce ce vam u

usporedbi s klasicnim obrokom, koji za probavu treba tri sata -

i to u slucaju ako je pravilno kombinirano - dati energiju

odmah. Voce od svih namirnica za probavu treba najmanje

vremena i energije. Prijepodne ga unosite koliko zelite jer je -

zato gto sadrzi mnogo vode (80 do 90 posto) - prirodan cistactijela, koji ce pomesti vase otrove i suvi g ne kilograme. Vocecisti tijelo, ukianja otrovne naslage i smanjuje tjelesnu

tezinu. All ne zaboravite: voce ima to vrijednost samo kad gakonzumirate nata gte!

Uspjes"no mrs"avljenje temelji se na konzumiranju voca bar do

podne. Ako se odlucite za pridrzavanje samo nekih nacela

koja vam preporucujem u knjizi, odlucite se za nacelo

pravilnog konzumiranja voca. Rezultati ce biti vidljivi vrlo

brzo! I ako se ne namjeravate odreci kave, zbog ucinkovitijegmrgav!jenja i ukianjanja otrovnih naslaga premjestite je naposlijepodne.

Ako tijelu omogucite da namijeni potrebnu energiju

uklanjanju otpadaka i otrovnih tvari iz tijela, to je garancija

dobrog zdravlja, dobrog stanja i vitkosti jer tijelo nee taloziti

otrovne tvari u obliku masnoca i celulita.

81

Pridrzavanje ciklusa hranjenja u praksi

Pracenje metabolickog ciklusa vrlo je jednostavno i logicno.

U fazi hranjenja je najbolje vrijeme za slozene ugljikohidrate,bjelancevine i masnoce.

Buduci da tijekom dana trebate energiju, najbolje je da za rucak

jedete slozene ugljikohidrate kao sto su krumpir, riza, ostale

zitarice, tjestenine itd., sa salatom ill kuhanim povrcem. Takav

obrok je posebno preporucIjiv za one koji imaju problema s

umorom i koncentracijom zbog pada secera u krvi, jer se sever uslozenim ugljikohidratima - za razliku od jednostavnih

ugljikohidrata koje nalazimo u vocu i slatkisima - vrlo sporo

oslobacfia.

Navecer ugljikohidrate zamijenite mesom, ribom, sirom i jajima iii

sojom, tofuom i mahunama ako ste vegetarijanci. Tako cete

zadovoljiti dnevne potrebe za bjelancevinama.

Neka izmedu obroka bude dovoljna pauza (ovisno o stupnju,

odnosno vremenu probavljivosti - pogledaj tabelu VRIJEME

PROBAVUANJA koja se nalazi na kraju ove knjige).

U jutarnjoj fazi ciscenja tijela (a posebno ako se ne osjecate

dobro) ne smijete jesti koncentriranu hranu. To znaci da klasicni

dorucak otpada. Zamijenite ga vocem iii svjeze pripremljenim

sokovima od voca iii povrca, koji fazu izlucivanja zbog svog

sastava ne ometaju, a istodobno nam daju energiju koju ujutro

trebamo. Svjeze sokove popijemo odmah nakon pripreme jer

inace gube vane vitamine.

Sedmo poglavlje

NACELO PRAVILNOG KONZUMIRANJA VOA

Voce je namirnica koju vecina Ijudi pogresno konzumira, zbog

cega im uzrokuje probleme s probavom. Zbog nepravilne

konzumacije voce ih zatvori, umjesto da ih cisti. Voce kao desert

mijes" anje voca s drugom prehranom unistava sve vase dobre

namjere za unosenje vitamina i minerala, jer se zbog alkoholnog

vrenja u zelucu oni posve uniste. Zbog alkoholnog vrenja

napravite si vise stete nego koristi jer pritom nastaju otrovi koji

se odlazu u vasem tijelu i tijelo ih u takvim kolicinama ne moze

izluciti.

Samo onda kad ostvarimo odgovarajuce uvjete, odnosno kad ga

konzumirano na pravilan nacin, voce obavlja svoju funkciju

ciscenja tijela. Voce cisti tijelo zbog velikog udjela vode, a uz to utijelu ne ostavlja otrovne naslage. Pravilno konzumirano voce

pomlactuje to koristi energiju za izlucivanje toksina ineutraliziranje kiselosti.

Voce je hrana koja za probavu treba vrlo malo vremena i

energije. U fizioloskom smislu voce vrlo brzo proputuje tijelo i za

probavu ne treba tako veliku kolicinu energije kao druge

namirnice. Osim toga, sadrzi od 80 do 90 posto vode koja cisti

vitalizira. Voce opskrbljuje tijelo tvarima koje su potrebne zaodlicno zdravlje. U njemu su svi vitamini, minerali,ugljikohidrati, aminokiseline i masne kiseline. Sadrii sve totijelo treba za svoj opstanak. Te karakteristike daju vocu funkciju

najucinkovitijeg sredstva za mrsavIjenje. Kad ga pravilno

konzumiramo, njegove su koristi bezgranicne. Konzumiranje voca

u dopodnevnoj fazi izlucivanje daje tijelu prirodnu priliku daizbaci nakupljene naslage.

Voce je iznimno lako probavljivo jer se ne probavlja u zelucu. Sve

voce - osim banana, datula i suhog voca, koji se u tijelu

zadrzavaju malo dulje - zadrzava se u zelucu vrlo kratko vrijeme;

proputuje ga u dvadeset do trideset minuta. Zatim putuje u

crijeva, gdje oslobodi svoje iznimno hranjive tvari i energiju.

Konzumiranje voca daje nam cistu energiju. S obzirom na to da

probava zahtijeva vise energije nego sve druge tjelesne funkcije,

voce u usporedbi s drugom hranom ima vrlo veliku prednost.

Probava voca zahtijeva neusporedivo manje energije nego

probava druge hrane.

8584

Upute za pravilno konzumiranje voca

Vote ima svoju biolos"ku vrijednost samo kad ga konzumiramo

nata gte, dakle na prazan beludac. Vote je brzo probavljivo jer se u

2elucu zadrbava vrlo kratko. Zbog toga ga ne smijemo

konzumirati s drugim jelima III odmah nakon njih:-5va druga jela

trebaju za probavu dulje vrijeme, zato ometaju probavu vota.

I<ad pojedete kru g ku kao desert nakon obroka, ona ne mobe prod

kroz zeludac u crijeva u dvadeset do trideset minuta jer je u tome

sprjecava druga hrana koja se probavlja u 2elucu. Buduci da ne

87

Sve gto konzumiramo, tijelo mora razgraditi i promijeniti u

glukozu, fruktozu, glicerin, aminokiseline i rnasne kiseline. Mozak

ne mobe djelovati bez glukoze (sever), a voce je glukoza. Probava

i upijanje vota zahtijeva vrlo malen udio energije koja je inave

potrebna za razgradnju druge hrane. Druga jela ostaju u 2elucu,

od jedan i pol do cetiri sata, a vote samo 20 do 30 minuta

(izuzetak je vote koje se, zato gto sadrbi manju kolivinu vode,

zadrbava u 2elucu 45 minuta). Ta razdoblja vrijede kad je obrok

sastavljen po nacelu pravilnog kombiniranja hrane. Sto je hrana

manje koncentrirana i gto je bolje kombinirana, krate se zadrbava

u 2elucu i bolje se probavi. Buduvi da probava i koristenje

energije povinje u 2elucu, to takocrter znaci da vote daje najvetu

iskori g tenost energije.

I na podruvju prehrane bilo bi posve smisleno razmi g ljati o tome

iz kojih izvora dobivamo najvi g e energije, odnosno kod koje hrane

imamo najvevu iskoristivost. Moramo usporectivati „output”

(kolicina energije, otpadne tvari, toksini) u odnosu s „inputom”

(vrsta i kombinacija hrane), odnosno kakav je utrbak s obzirom na

ulobeno. I<ad je "input" voce, "output" je nevjerojatna kolicina

energije za uklanjanje otrovnih naslaga iz tijela. To takocrter znad

vise energije za mrgavljenje i svakodnevne aktivnosti. I<ad je

„input” klasivni dorutak, nag „output” je sIjedeti: vrlo malo

energije (tek nekoliko sati nakon konzumiranja hrane) jer je tijelo

vetinu energije iskoristilo za dugotrajnu probavu to toksini koji

nastaju zbog neprikladnog zdrubivanja namirnica.

86

mote skliznuti kroz zeludac u crijeva, u mecuvremenu se

raspada, vrije i promijeni se u kiselinu. I<ad voce u zelucu dote udodir s drugom hranom i probavnim sokovima, sva hrana, a nesamo voce, pone se kvariti. Bjelancevine koje su u zelucu,raspadaju se, ugljikohidrati zavru. Posljedica je dugotrajnoprobavljanje obroka, zgaravica, napuhnutost, vjetrovi i druge

probavne smetnje.

Zbog navedenih razloga i zbog iskoristavanja pozitivnih ucinakau fazi izlucivanja, prijepodne si moiete prius"titi neogranicenu

kolicinu voca. Pritom ne brojite kalorije koje ima konzumirano

voce. Kalorije u iivoj hrani nemaju istu vrijednost kao kalorije umrtvoj hrani!

Konzumirajte samo svjeze vote i svjeie pripremIjene vanesokove. Sok pijte polako, gutljaj po gutljaj, tako da svaki gutljaj

pomije gate sa slinom prije nego ga progutate.

Na prazan zeludac mozete pojesti voca koliko z"elite. Prijekonzumiranja druge hrane, voce ne jedite barem pola sata prijeobroka. Toliko dugo treba da voce iii sok napuste zeludac.Banana, datule i suho voce trebaju 45 minuta. Ako ste jellnemasni obrok, morate pricekati najmanje tri sata prije nego gtoponovno konzumirate voce. Ako ste pojeli salatu iii sirovo povrce,bit ce dovoljna samo dva sata, ako ste jell meso, pricekajte cetirisata. Ti vremenski podaci vremena probavljanja obroka vrijede zapravilno sastavijene obroke. Imajte na umu da se nakonnepravilno sastavljenog obroka hrana u zelucu zadrzava jognajmanje osam sati. U torn razdoblju ne biste smjeli jesti voce.

Osmo poglavlje

NACELO HRANE S VELIKOM KOLICINOM VODE

Konzumiranje live hrane

»3Vloja osnovn.afiCozofJa o hrani jeova: ako raste, jed f; ako ne raste, nefcCi je. Voce, yovrce, orasi, gesnjaci izi.tarice rastu. SCatkisi i coca-coCe ne

rastu. «

LOUISE L. HAY

Zapadnjacka prehrana sadrzi mnogo mrtve hrane koja daje samokalorije. Razmislite koliko praznih kalorija koje osim kalorijskenemaju druge prehrambene vrijednosti (to jest enzima, vitamina,mineralnih tvari, aminokiselina...) unesete. Koliko je takve hranena va g em jelovniku?

Najvjerojatnije ste utvrdili da je va ga hrana neprirodna ineuravnotezena - bas kao hrana vecine Ijudi. Dok su nas"i precimilijunima godina zivjeli s vrlo jednostavnom prehranom, danassmo u industrijski razvijenim zemljama zasuti ogromnimkolitinama hrane koja je u vecini slucajeva kemijski proci g cena,

89

obojana i konzervirana. Onaj tko u dana g nje vrijeme fell jesti

zdravu i uravnotezenu hranu, mora se suociti s vrlo mnogo

isku genja - lijepo i privlacno pripremljenim proizvodima pod

kojima se savijaju police u trgovinama. Sama pomisao na to cega

se sve treba odreci, za mnoge je nezamisliva.

Ito je hrani dodano, a gto oduzeto?

Kod hrane obicno pazimo na to koje su joj gtetne tvari dodane

(aditivni, pesticidi...), a premalo na to gto je oduzeto. Morate biti

svjesni da u mrtvoj hrani nema fivotne snage. Obradene

namirnice su osiroma g ene jer gube mnogo vitamina, minerala,

vlakana, enzima, korisnih bakterija to drugih zivotno vafnih tvari.

Preradom iz nje odstranjuju five sastojl<e da se ne bi pokvarila.

Takve neprirodne namirnice su npr. p genicno bra g no, olju g tena

rifa, konzervirane mahunarke, ukiseljeno povrce, konzervirano

voce, homogenizirano mlijeko itd.

Prirodne namirnice

Vafno je da se hranimo gto prirodnije. Danas u trgovinama

mofemo na primjer kupiti jabuku koja ne mid g e i rajcicu bez

pravog okusa. Mnoge fivotno vane tvari kao gto su enzimi,

vitamini, minerali, koji su vafni za organizam, ne nastaju tijekom

nasilno pospje genog rasta ili se gube prilikom razlicitih postupaka

proci gcavanja, konzerviranja i drugim procesima obrade.

Prirodna namirnica je cjelovita, dakie u onakvom stanju kakvu

je nalazimo u prirodi i sa svim jestivim dijelovima. Medu

punovrijedne namirnice spadaju:. voce i povrce, ora g asto voce

(orasi, Ije g njaci, bademi), mahunarke, integrals fitarice (npr.

neoljus"tena rifa) i sI. Priprema takvih namirnica je brza i

jednostavna, a vecinu mofemo jesti i sirovu.

Za zdravu i prirodnu prehranu vrijedi da moramo izbjegavati

proizvode od bijelih sastojaka. Olju gtenu (poliranu, bijelu) rifu

9190

zamijenimo neolju gtenom jer Iju gtenjem odstrane i vitamine i

minerale. Bijeli kruh zamijenimo integralnim kruhom i crnim

bras"nom.

Sljedevi gtetni element u nasoj prehrani je bijeli "sever. Nekov je

bijeli sever bio rijetka kemikalija koju je bilo moguve kupiti samo

u Ijekarni. Danas-kod vevine Judi ne prole dan da ga ne koriste

jer ga nalazimo u razlicitim napicima, pecivu, cokoladi, umacima,

sladoledu, bombonima itd. Mnoge dana g nje civilizacijske bolesti

posredno ill neposredno uvjetovane su prevelikom uporabom

g evera. Najcesva je g everna bolest koja se javlja vev kod djece.

Od masnova su najpreporucljivija hladno presana i nerafinirana

ulja. Rafinirano ulje je stetno. Takoder je stetno svako ulje koje

zagrijemo. Maslinovo, laneno i druga ulja i dalje spadaju medu

najzdravija ulja, ali ne za kuhanje. Ta ulja, naime, ne smijemo

zagrijavati. Zagrijana do visokih temperatura, mijenjaju svoj

sastav i vise nisu ni zdrava ni korisna. Ljudi su se citajuvi vijesti o

zdravom maslinovom ulju navikli da peku i kuhaju na njemu.

Takoder brojni kulinarski recepti to savjetuju. All poznavatelji

znaju da recimo povrve, ribu, meso i drugu hranu treba

pripremati na drugacijoj masnovi. Tel< kad je hrana pripremljena,

prelijemo je maslinovim, repicinim ill drugim hladno pre g anim

uljem.

Za kuhanje vam preporucujem hladno pre g ano djevicansko

kokosovo ulje koje podnosi zagrijavanje. Kod kokosovog ulja stvar

je posve drukcija. Cak ni zagrijavanje do vrlo visokih temperatura

ne mijenja njegov sastav, zato ga preporucujem za kuhanje.

Koliko otrova i aditiva unesemo u godini dana?

Zbog suvremenog nacina obradivanja zemlje i uzgoja vova i

povrva, jedemo sve vise otrova. Podaci istra2ivanja otkrivajug okantne cinjenice o njihovoj kolicini.

Svaki 2itelj industrijaliziranog svijeta godi g nje unese:

n 5 kilograma aditiva

• skupa s vovem i povrvem najmanje 4,5 kilogramapesticida i herbicida to

n

kilogram te"skih metala

Biolos"ki dobivena hrana .

Dobro je ako je hrana dobivena na biolos"ki nacin. Za ekolos"ku

poljoprivredu je karakteristicno da proizvodaci umjesto umjetnih

gnojiva i razlicitih kemijskih sredstava (pesticidi, herbicidi), koristeorganska gnojiva i razlicite prirodne pripravke. Ekolog ki proizvodei 2ivotinjske proizvode (meso, mlijeko, mlijecne proizvode, jaja,med).

9392

70:30

Za auvanje zdravog tijela trebamo hranu koja se sastoji od 70posto vode. 70 posto hrane koja sadrii mnogo vode, to jest voce

i povrce, trebamo zato gto i 70 posto Ijudskog tijela cini voda.

Pridrfavanjem tog nacela konzumiramo puno hrane koja nas nezatvara, vea cisti na g e tijelo.

Danas smo zbog konzumiranja prevelikih kolic!na koncentrirane

hrane vee navik!i da moramo piti dovoljno vode. All, pozor, takve

kolicine vode trebamo zato gto unosimo previ g e koncentrirane

hrane koja zbog nacina prerade ne sadrzi vodu. Zedni smo jer iz

hrane koju konzumiramo ne dobivamo dovoljno vode. Buduci da

nasu prehranu karakterizira veal udio koncentrirane hrane, stalno

smo fedni. Koncentriranoj hrani preradom oduzimamo sve

prirodne znacajke koje sadrzi fiva hrana. Mrtva tvar ne mofe

obavljati funkcije five tvari! Hrana koja je bila izlozena visokoj

temperaturi je mrtva i izgubila je svoju hranjivu vrijednost. lako

cuva Ijudski organizam na fivotu, to cini privremeno, odnosno na

gtetu va g eg zdravlja, vitalnosti i energije. Za gto bismo vodu pill

posebno ako to dragocjenu fivotnu tekuainu mofemo dobiti

pravilnom prehranom.

Pazite da unesete primjerenu kolicinu five hrane koja sadrzi

puno vode: 70 posto namirnica s velikom kolicinom vode (voee i

povrce) i 30 posto koncentrirane hrane (sve ostalo). To znaci da

70 posto va ge prehrane sadrii fivu hranu. Ziva hrana su jela koja

sadrfe puno vode - voce i povrce. U praksi to znaci da dopodne

konzumirate voce, a popodne si uz jedno koncentrirano jelo

( g krobni iii bjelancevinsko) priu gtite prilog od povrca i salatu.

I<od vecine vas je najvjerojatnije omjer konzumiianja fiva hrana:

koncentrirana hrana obrnut. Vecina Ijudi konzumira velike

kolicine koncentrirane hrane i vrlo malo five hrane, za gto je kriva

prije svega sve veca ponuda koncentriranih i preradenih

namirnica u trgovini. Pokugajte zamijeniti odnos izmectu five i

94

95

koncentrirane hrane i jamcim vam da cete brzo osjetiti pozitivne

ucinke na svojoj vitalnost i opcem stanju. Konzumiranje hrane s

velikom kolicinom vode je, naime, temelj detoksikacije i topljenja

masnih jastucica. Tako cete tijelu omoguciti da se oslobodi otrova

i ocisti. Zasto biste pretrpali svoje tijelo, ako si mozete priu gtiti

ukusnu i zdravu hranu? Konzumirajte hranu koja sadrzi mnogo

vode, a ne Barrio prokuhanu i prerac7enu hranu u kojoj su

unis"tene sve hranjive tvari. Takva hrana vam daje samo kalorije, a

ima nisku biolo g ku vrijednost.

Uz pridrzavanje tog nacela otkrit cete da niste vie tako cesto

zedni. Ako unatoc tomu imate potrebu za tekucinom, pijte vodu.

Pritom se pridrzavajte pravila da tekucinu ne unosite prije i nakon

jela. Mnogi Ijudi piju vodu tijekom obroka, gto nije preporucIjivo

zbog probavnih sokova u zelucu. Voda ih razrijedi i tijelo ne mozepravilno probav!jati jelo. Pijenje vode tijekom jela ometa ciklushranjenja i nepotrebno vam oduzima energiju.

Kad pojedete pravilno sastavljen obrok, koji se sastoji od 70

posto zive hrane, ne biste smjeli osjecati zect prije i nakon jela!

Ako budete konzumirali hranu s velikom kolicinom vode, uklanjat

cete otrovne naslage iz tijela i gubiti tjelesnu tezinu. Uz trajnu

promjenuzivotnog stila, otpadne tvari se vide nece nakupijati u

masnim jastucicima pa se necete ponovno udebljati. Takoder

cete ciklus iz!ucivanja najbo!je potaknuti preporucenim

konzumiranjem hrane koja sadrzi puno vode.

9796

Deveto poglavlje

NACELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE

Jeste znali da je otrov za va g e tijelo, odnosno probavni sustav ako

u jednom obroku jedete vise razlicitih koncentriranih namirnica?

Vecina Ijudi je navikla - u dobroj vjeri - zadovoljiti dnevne potrebe

za svim hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima i vlaknima -

tako da barem u glavnom dnevnom obroku istodobno konzumira:

meso za bjelancevine, krumpir, ritu i tjestenine da zadovolje

potrebu za ugljikohidratima to salatu da zadovolje potrebe za

vitaminima i vlaknima. A masnoce su, s obzirom na nacin

pripreme slovenske hrane, prisutne u skoro svakoj od tih

namirnica - i salati, jer je vecina zacini rafiniranim uljem i octom.

Uz sve to gto pojedemo, obicno i pijemo, a nakon obroka cesto

slijedi desert i kava, koji nam nakon takvog obroka koji jako

optereti probavu, barem malo vrate energiju.

Tako se hranimo jer su nas nautili da za svoje potrebe moramo u

jednom obroku konzumirati sve potrebne tvari koje tijelo treba.

All razmislite: kako se osjecate nakon takvog obroka? Jeste li puni

energije ili se osjecate umorno i najradije biste malo zaspali?

Trebate li taj desert ili kavicu bas zato da motete nastaviti sa

svojim poslom iii drugim svakodnevnim aktivnostima? 'mate

problema s debljinom? Srecete li se s iznenadnim porastom i

padom energije nakon nekih vrsta namirnica? Znate da se nakonneke hrane ne osjecate dobro?

Uzrok umora nalazimo u sastavu obroka koji je istodobno

sastavljen od bjelancevina, ugljikohidrata, masnoca, povrca i

motda jog i voca. Takav obrok preoptereti na g u probavu. Dok se

u mladosti na g i probavni organi jog mogu nositi s takvim

kombiniranjem hrane, s godinama s takvim kombinacijama

imamo sve vide problema. Pogre g no kombiniranje hrane vodi do

debljine i zdraystvenih problema. Kr g enje tog nacela isto tako

sprjecava mr g avIjenje.

Proces probavljanja

Zadaca probave je da enzimi i druge tvari promijene hranjive tvari

u molekule da ih organizam mote upiti, odnosno apsorbirati kroz

stjenke tankog crijeva. Tako hranjive tvari dolaze u krvotok.

Neprobavljeni i neprobavljivi ostaci odlaze u rektum gdje se

obogate sa sluzi i izlucuju kroz anus.

98

99

Postupak probavljanja „kIasicnog” obroka

Pogledajmo na primjeru kako se nag probavni trakt prihvaca

probavljanja uobicajenog rucka: govecda juha, meso, krumpir,

zacinjena salata i vocni desert.

• 2eludac4e,se najprije prihvatiti probave bjelancevina. To

mote trajati nekoliko sati. Buduci da smo u obroku

konzumirali i masnoce, probava se produljuje.

Buduci da se najprije probavlja meso, u to vrijeme ostale

namirnice, a to su krumpir, salata i voce, nepotrebno ce

se vie sati zadrzavati u zelucu. Moraju cekati u redu da se

probave najkoncentriranije namirnice.

• Za to vrijeme se voce, povrce i g krobne namirnice u zelucu

i-aspadaju i vriju. Zeludac se trudi probaviti tu mje g avinu.

Tako nastaju kiseline, plinovi, pa cak i alkohol.

0 Kad hrana dote u crijeva, probava se nastavija, tu su

potrebni jog dodatni enzimi da razgrade jog neprobavljenu

hranu te minerali Koji neutraliziraju kiseline. Tako na kraju

ostane vrlo malo vitamina i minerala koje ce tijelo upiti

kroz stjenke tankog crijeva.

• Nakon takvog obroka smo lijeni, bez energije i imamo

probleme s koncentracijom jer tijelo vecinu svoje energije

iskoristi za probavljanje „te g kog” obroka. Ljudi su nakon

takvog obroka umorni jer hrana treba osam iii cal< vie sati

da prijecte iz zeluca, a zatim dvadeset do cetrdeset sati da

proputuje crijeva. Kod takve kombinacije za probavni

proces trebamo jako puno energije koju bismo mogli

iskoristiti za ugodnije aktivnosti. Upravo zato toliko puno

Iudi nakon mije g anog obroka ima potrebu za slatkim

kavom. Time si barem na neko vrijeme vrate izgubljenuenergiju.

Probava je tjelesna funkcije koja zahtijeva najvi ge energije.Probavljanje hrane zahtijeva vie energije nego sve druge

aktivnosti. Energiju trebamo za izlucivanje otrovnih nasiaga iztijela, dakie i za mr gavljenje te, naravno, za na ge svakodnevne

aktivnosti. Ako vam dakie nedostaje energije i osjecate seumorno bez ikakvog razioga, raziog je tosto va g i probavniorgani trose previse energije.

Velike kolicine energije za probavljanje mozemo u gtedjeti ako

uvazavamo nacelo pravilnog kombiniranja hrane. Nakon gto

pocnete pravilno kombinirati obroke, osjecat cete se lagani i puni

energije jer je takva jela moguce lak ge i ucinkovitije probaviti

nego uobicajeno sastavljena jela. Pravilno kombinirani nemasni

obroci probavljaju se tri Bata, mesni cetiri, a nepravilno

sastavljeni obroci i vise od osam sati.

Kako biste se vi osjecali kad bi za osmosatno radno vrijeme dobili

lo g iju placu nego za trosatno radno vrijeme? Va g e tijelo poznajetaj osjecaj...

100

101

Kombiniranje hrane

Nacela pravilnog zdru2ivanja namirnica govore koju hranu

mo2emo konzumirati zajedno, a koju ne. Ako se pridr2avamo tihnacela, na ga probava se pobolj g ava, imamo redovitu probavu,redovito izlucivanje izmeta, a suvi g ni kilogrami koji su senakupljali zbog nepravilne prehrane se tope. A najbolja novost je

da odvajanje hrane ne donosi samo gubitak tjelesne te2ine, vec

njime lijecimo i sprjecavamo bolesti. Vratit ce vam se zdravlje i

pobolj g at Ce se vase opce stanje jer cete takvim nacinom

prehrane imati znatno vise energije koju je tijelo dosad koristilo

za probavu neodgovarajucih kombinacija namirnica u istomobroku.

Za pravilnu prehranu vazno je troje: hrana mora biti kvalitetna,

u primjernim kolicinama i u istom obroku pravilno sastavljena,

odn. kombinirana. To znaci da konzumiranom hranom ne

stvaramo probavne "konflikte", koji su krivci za nastanak otrova i

nepotrebnu potro g nju minerala.

Idealno je da hrana gto prije napusti 2eludac i bez

prepreka putuje kroz cijeli probavni trakt. A to je

moguce samo ako obrok sastavimo iz medusobno

usklac fienih namirnica, gto znaci od namirnica sa

slicnim nacinom probavijanja.

Postoje razliciti enzimi i kiseline, koji razgracuju odrecenu vrstu

hrane. Dok se jedna vrsta hrane ne probavi, druga hrana ceka na

svoj red, jer 2eludac moie odjednom izluciti samo jednu vrstu

enzima.

Ako u jednom obroku zdruzirno brojna razlicita jela, zasigurno

uzrokujemo sporije djelovanje probavnog trakta, fermentaciju,

gnjiljenje i preveliko izlucivanje 2elu6ane kiseline. Obrok od

nepravilno kombiniranih namirnica u 2elucu se moie zadrzati do

osam sati, a u cijelom probavnom traktu mote ostati cak preko

70 sati (vise o tome mo2ete procitati u poglavlju o izlucivanju

izmeta).

Svaki zastoj probave je gtetan jer umara organizam (koristi vice

energije), nastaju otrovi i razlicite neugodne smetnje kao gto su:

napuhnutost, osjecaj pretrpanosti, pospanost, smetenost,

problemi s kiselinom, plinovi itd. Uspje g nost prodaje tableta za

smanjenje kiseline pokazuje da su problemi s probavom kod Ijudi

vrlo cesti. Isto tako, puno Ijudi ima problema s hemoroidima. Svi

ti problemi posijedica su nezdrave hrane.

Ljudsko tijelo mole probaviti samo jednu koncentriranu

namirnicu odjednom. Koncentrirana namirnica je svako jelo koje

nije voce povrce.

Kombiniranje hrane temeiji se na otkricu da je neke kombinacije

namirnica u istom obroku moguce [aide i ucinkovitije probaviti

nego druge. Kombiniranje hrane temeiji se na kemiji probave.

Ugljikohidrati za probavu trebaju lu2nati probavni sok, a

102

103

koncentrirana bjelancevina za probavu treba kiseli probavni sok.Kod istodobnog konzumiranja bjelancevina ugijikohidrataprobavni sokovi potrebni za razgradnju u trenu se neutraliziraju.Tijelo tako mora izluciti vise probavnih solcova, za sto trebadodatnu energiju i vrijeme. Vecina bjelancevina koje se predugo

zadrzavaju u zelucu 1" raspadnu se, a ugljikohidrati pocnu vreti.

Raspadanje i vrenj'e tijelo ne moze iskoristiti jer ostecene hranjive

tvari nije moguce ugraditi u zdravu stanicnu strukturu. Gnjilu

hranu tijelo ne upija. Raspadanje i vrenje je krivo za zakiseljenost

tijela, vjetrove, napetost, zgaravicu i probavne smetnje.

Konzumiranje mijes" ane hrane u istom obroku iznimno

opterecuje probavu, stvara otrove te nam tro g i dragocjenu

energiju. Pravilna kombinacija hrane u obroku pospjesuje i

104

potice proces probave. Kod probavljanja pravilno sastavijenihobroka ne nastaju dodatni toksini, a tijelo ustedi energiju zadetoksikaciju tijela i svakodnevne aktivnosti.

Konzumiranje kombinacija, kao ss"to su mlijeko i pahuljice, meso i

krumpir, riba i riza, ne koristi vam. Te kombinacije te

konzumiranje preradtenih namirnica krivi su za vase zdraystvene

probleme, suvis"ne kilograme i nedostatak energije zasvakodnevne aktivnosti.

105

Pravilno kornbiniranje namirnica

OSNOVNO PRAVILO

Kod svakog obroka odabererno jedno jelo odkoncentriranih namirnica, a uz to konzumiramorazlicito i raznoliko povrce. Pritom je najvainijeodvajanje ugljikohidrata i bjelancevina. To znaci da na

primjer u istom obroku kombiniramo spagete, umak od

povrca i salatu, riiu s povrcem, meso i povrce. All nikako

u istom obroku ne smijemo konzumirati meso skrumpirom.

Sva pravila pravilno sastavljenih obroka su:

3 U istom obroku ne smijete jesti koncentrirane bjelancevine i

koncentrirane ugijikohidrate. Bjelancevine morate strogoodvojiti od ugljikohidrata. Bjelancevine se, naime, puno brie

i lake probave bez ugljikohidrata i obrnuto. To vrijedi kako za

bjelancevine biljnog izvora (kikiriki, bademi, mahunarke,

soja), tako i za one iivotinjskog izvora (meso, mlijeko i

mlijecni proizvodi, jaja, riba). U praksi odvajanje hrane znaci

da uz ribu iii meso mahunarke ne jedete krumpir ill riiu, vecpovrce i salatu.

Sioiene ugijikohidrate (iitarice, iitni proizvodi, krumpir...) i

bjelancevine ne smijemo meclusobno mije gati jer sloieni

ugljikohidrati za svoju probavu trebaju drugacije enzime,

ielucane sokove i krace vrijeme obrade nego bjelancevine.

Razgradnja bjelancevina u molekule treba drukcije uvjete od

razgradnje ugljikohidrata. Za rastavljanje bjelancevina

potrebna je ielucana kiselina. Probava sloienih ugljikohidrata

pocinje u ustima, a probava bjelancevina u ielucu.

IZNIMKA: Biljne bjelancevine, koje nisu koncentrirane

bjelancevine kao meso, dopu gteno je mije g ati sa iitaricama.

3 Izbjegavajte istodobno konzumiranje vise vrsta bjelancevina

(mesa, mlijeka, jaja i sira). Bjelancevine ne mije g amo s

bjelancevinama jer se njihova struktura i sastav u

aminokiselinama jako razlikuju. Za raskidanje veza unutar

razlicitih bjelancevinskih molekula i oslobactanje

aminokiselina od kojih se sastoje, potrebni su razliciti i sloieni

kemijski procesi. Sijedeci problem je da se vezane

aminokiseline u tankom crijevu ne asimiliraju i ostaju

neiskori gtene. Tijelo se ne moie prilagoditi da zadovolji

probavne zahtjeve vise od jednog bjelancevinskog jela

istodobno. Dvije razlicite bjelancevine u tijelu se raspadnu. To

ne znaci da ne bismo smjeli skupa jesti dvije vrste mesa iii

dvije vrste ora gastog voca, vec je rijec o tome da skupa ne

konzumiramo dvije vrste bjelancevina. Meso, jaja, mlijecne

proizvode ill ora g asto voce treba jesti odvojeno.

106

107

3 Uz koncentrirana jela priu gtite si prilog od povrca i salatu.

Povrce, osim krumpira koji je "skrobna namirnica, mozete

jesti uz svaki o'brok. Mozemo ga pripremiti na razlicite

nacine: prijesno (sirovo), kao salatu, pirjano iii u umacima.

Povrce se razgracluje u kiselom, bazicnom ill neutralnom

probavnom soku. Skupa s odreskom iii krumpirom mozete si

priu gtiti ne6'grani6ene kolicine povrca.

3 Slozene ugijikohidrate ne mijegamo s jednostavnim

ugijikohidratima. Mecrtusobno mozemo mije g ati samo slozene

ugijikohidrate (krumpir, zitarice i proizvode od zitarica, kao

gto su tjestenine, kruh...). All moramo paziti da med'usobno

odvajamo jednostavne ugijikohidrate (voce, med, "sever,

slatkige, pecivo...) i slozene ugijikohidrate (zitarice,

krumpir...), jer se razlicito probavljaju. Probava slozenih

ugljikohidrata pocinje u ustima, nastavija se u zelucu i

zavrgava u tankom crijevu. A jednostavni ugljikohidrati

moraju gto brie dospjeti u tanko crijevo, gdje se mijenjaju u

glukozu i asimiliraju. Zbog toga nam daju energiju odmah

nakon konzumiranja.

3 Voce je najbolje jesti samo, a ne u sastavu drugog obroka.

Neki dopus"taju da se s bjelancevinskim obrocima kombinirakiselo voce, a sa g krobnim obrocima slatko voce.

lz viastitog iskustva znam da je voce najbolje jesti samo jer

fruktoza, jednostavni gecer koji je karakteristican za to

namirnicu, ne treba nikakvu obradu u zelucu, vee se probavljai asimilira u tankom crijevu. To znaci da bi, ako su na putu

prepreke, voce trebalo cekati na slobodan put, a u

mec7uvremenu ve fermentirati i uzrokovati plinove i druge

neugodnosti. Druga nekorisna posljedica takvog redoslijeda

prehranjivanja je to gto ce voce, I<ad konacno dospije na cilj u

tanko crijevo - gto mote biti i za vise sati ako smo prije voca

jell meso - biti ce tako iscrpljeno da nee moi razviti sve

svoje sposobnosti za dobru asimilaciju.

Dopustivo je da u jednom obroku jedemo voce iz iste skupine,

kao gto su jabuka i kru gke. All ne smijemo mije g ati kiselo i

slatko voce. Istodobno je dopustivo mijes" anje polukiselog

voca sa slatkim ill kiselim vovem. All nikako ne mije gajte kiselo

i slatko vocel

108 109

Najprimjereniji dio dana za konzumiranje voca je ujutronata gte, jer je voce hrana koja sama po sebi oslobacla tijelo

od otrova. Sve druge namirnice stvaraju vise iii manje otrova

koje tijelo mora izIuciti. Jutarnje vrijeme takocder se poklapa sfiziolog kom tzv. fazom ci g cenja organizma koja pocinje u prvojpolovici noci i taje sve do kasnog prijepodneva.

Jednostavni geceri se i vrlo brzo probave jer voce odmahnakon uno genja putuje pravo u tanko crijevo gdje se probavi i

asimilira. To znaci da nam konzumiranje voca daje energiju

koju je moguce odmah iskoristiti. Ujutro odmah trebamo

energiju. Dorucak koji ce se probavljati najmanje tri sata,nece nam je dati.

3 Slastice se, isto kao i voce, sastoje od jednostavnih g ecera kojine trebaju posebnu obradu u zelucu. Svako zadrzavanje

slastice ispred tankog crijeva uzrokuje fermentaciju, napetost

i kiselost. Zbog toga je preporucljivo da slasticu ne

konzumiramo odmah nakon obroka. Sa slasticom je najbolje

malo pricekati i konzumirati je tek nekoliko sati nakon

obroka. Preporucujem vam da slasticu pripremite sami i

umjesto g ecera upotrijebite med, melasu ill javorov sirup.

Prilikom pripreme izbjegavajte bijelo bra g no.

Svaka namirnica se, dakie, probavlja na svoj nacin. Zato je dobro

da odjednom jedete samo jednu vrstu hrane ill pravilnu

kombinaciju hrane. Za dva tri sata ponovite... Ovisno o tome

koliko dugo se odrecrtena namirnica probavlja. Vrijeme potrebno

da se zeludac posve isprazni ovisi o kolicini i vrsti konzumirane

hrane. Stupanj njegove probavljivosti mjerimo brzinom kojom se

razgradi u hranjive tvari koje organizam mote apsorbirati.

Sto prije postanete svjesni da Ijudsko tijelo ima neka fiziolo g ka

ogranicenja koja je dobro uvazavati, prije cete primijetiti uspjeh

na vagi. Pridrzavanje svih nacela ne znaci da necete uzivati u

prehrani i da cete se morati odreci slasnih obroka. Naprotiv, jog

cete vise uzivati u hrani jer cete znati da cete i uz taj uzitak biti

vitalni i zdravi. Pravilno kombiniranje hrane omogucuje vam da

jedete gto zelite. Vazno je samo to da ne jedete sve odjednom.

Priu gtite si jela koja volite, ali ih ne jedite i ne mije g ajte u istom

obroku. Tako ce hranjive tvari u jelima biti maksimalno

iskori gtene jer se nece raspasti i zavreti pa necete dodatno

111

Kad govorimo o bjelancevinastim, masnim g krobnim

namirnicama, govorimo o namirnicama za koje je

karakteristicna visoka vrijednost bjelancevina, masti ill

ugljikohidrata. Svaka namirnica sadrzi sve ill skoro sve

druge tvari u manjim kolicinama.

110

y2t.ryG2n•R; r... v^m..F•nss. . _L' . ;!'1ttaYF.'trtro2+nIF'i1f! pc:^U"'tMM+

.

_

SA2ETAIC KOMRINIRANJA NAMIRNICA I DNEVNIH POTREBA:

BJELANCEVINASTE OBROKE (meso, jaja, ribu, sir) jedemo bez

priloga (krumpira, kruha, tjestenine, rite i drugih 2itarica). U istom

obroku jedemo samo jednu vrstu bjelancevina. Uz to si priustimo

raznoliko povrce i salate. Iznimka su biljne bjelancevine

(mahunarke i soja), jer nisu koncentrirana bjelancevinasta

namirnica i mo2emo ih kombinirati sa 2itom (npr. riiom) i 2itnim

proizvodima (kruh). U torn slucaju neka odnos izmedu 2ita i

mahunarki bude 2:1. Buduci da se jako malo bjelancevina sacuva

za rezervu, bjelancevinasti obrok biste trebali imati svaki dan,

najbolje navecer. Dnevno morate konzumirati 0,75 grama

bjelancevina na kilogram tjelesne mase. Neka bjelancevine buduprije svega biljnog porijekla.

BJELANCEVINE ne mije gamo s drugim bjelancevinama (npr.svinjetinu i meso peradi).

UGUIKOHIDRATNE OBROKE (krumpir, kruh, tjesteninu, smedu riiu

i druge 2itarice) mo2emo kombinirati sa svim povrcem, salatama te

sa svim vrstama oraha i sjemenki. Dnevno je preporucijivo

konzumirati 4 do 5 porcija.

SASTAVUENE UGUIKOHIDRATE ne mijesamo s JEDNOSTAVNIM

UGLJIKOHIDRATIMA (npr. kruh i cokoladu).

VOLE je najbolje jesti samo, ne kao dio drugog obroka.

NEUTRALNA HRANA, koja se slate i sa g krobnim i sa

bjelancevinastim obrocirna i mo2emo je konzumirati i uz pojedine

obroke je: povrce, salate, masti i ulja, zacini, ora g asti plodovi isjemenke.

zatrovati tijelo. Osim toga, doci ce kraj probavnim smetnjama, a

vaga razina energije ce se povecati. Pridr2avanje nacela pravilnog

kombiniranja poma2e u mrsavljenju i uklanjanju uzroka bolesti.

Sto se vise budete brinuli za pravilno sastavljene obroke,

uspje g nije cete gubiti kilograme jer cete tijelu omoguciti da se

oslobodi otrova.

U prilogu na kraju ove knjige naci cete tabelu pravilnog

kombiniranja namirnica, tabelu stupnja probavljivosti, odnosno

vremena koje odredena hrana u zelucu treba za probavljanje te

tabelu preporucljivih kolicina u jednom obroku.

112

Deseto poglavlje

SIVIJERNICE ZA ZDRAV STIL 2IVOTA

Ako se zelite hraniti po prirodnim zakonima prehrane koji su u

skladu s Ijudskom evolucijom, neka vas vode sIjedece smjernice.

V Izbacite iz jelovnika svu preradenu hranu. Razdvajanje

namirnica je prvi korak. Drugi vazan korak je da iz prehrane

izbacite sto vise "mrtve", odnosno preradene hrane.

Konzumirajte sto jednostavniju i svjeziju hranu, po

mogucnosti ekoloski prihvatljive i ekoloski proizvedene

namirnice. Izbacite secer i svu zasecerenu hranu koja tijelu

samo steti. Naucite se zasladiti jela na prirodan nacin, naprimjer medom.

Neka proizvodi koje kupujete budu bez pesticida, aditiva,

umjetnih bojila i drugih zdraviju stetnih dodataka. Namirnice

su punovrijedne ako im nista nije bilo dodano iii oduzeto i

nisu nepotrebno preradene i kemijski obractene.

Prilikom kupnje pazite da su zitarice, mahunarke i sjemenke

nerafinirane. Veoma je vazna i cinjenica da sva ulja

(maslinovo, suncokretovo, sezamovo, bucino, laneno,

orahovo, arganovo ulje, ulje sibirskog cedra...) budu

nerafinirana i hiadno preg ana.

V Jedite gto vise svjeieg voca, salata i sirovog povrca, najbolje

iz domace, odnosno biolo g ke proizvodnje.

3 Konzumirajte jednostavnu i uravnotezenu hranu. Neka hrana

bude sto manje termicki obracena. Neka u prehrani bude sto

manje mesa i mlijecnih proizvoda. Ako mislite da trebate

mesa i mlijecne proizvode i ne slazete se s vegetarijanskim

nacinom prehrane, pridrzavajte se nacela pravilnog

115114

kombiniranja namirnica i pazite na vrijeme probavljanja

mesa.

3 Dnevnu kolidinu hrane razdijelite na gto vise manjih obroka.

Podjela na 5 ili 6 obroka ima dva pozitivna udinka. Prvi je

udinak da manjom porcijom necete preopteretiti probavne

organe koji seAesko nose s vecim porcijama. Osim toga, s vi g e

manjih obroka tijelu dovodite konstantnu energiju, dime

sprjedavate pad gecera u krvi, koji je kriv za iznenadan pad

energije i koncentracije.

3 Hranu jedite polako i temeljito je pro2va6ite. To ce imati

dvostruki udinak: pojest cete manje i hrana koju konzumirate

bit ce bolje priprem!jena za daljnju probavu. Svaki zalogaj

temeljito pro2va6ite.

3 Ne jedite kad ste zabrinuti: negativna du gevna stanja

sprjedavaju izludivanje probavnih sokova.

3 Nelda va ga prehrana bude sastavljena od 70 posto hrane koja

sadr2i puno vode (voce i povrce), 30 posto neka bude hrana

od koncentriranih namirnica.

3 Kad ste 2edni, pijte distu vodu !I! svje2e pripremljene sokove

od povrca i voda (nu2no ih popijte odmah kad su pripravljeni!)

Izbjegavajte plea koja tijelu oduzimaju vie vode nego gto mu

ih daju. To su: alkohol, kava, dajevi, razna gazirana pica ltd.

Na 25 ki!ograma tjelesne tezine trebate litru tekucine.

Ne pijte pola sata prije obroka, pola sata nakon obroka ill

tijekom obroka jer voda i druge tekucine razrijede probavne

sokove gto vodi do probavnih problema. Pijte kad god ste

2edni, odnosno prije nego gto postanete 2edni (2edu nas tijelo

upozorava da smo vec dehidrirali, a drugi znak pomanjkanja

tekucine je tamni urin). Va2no je unosenje tekucine vocnim

sokovima !I! s hranom koja sadr2i mnogo vode jer svaka

tjelesna stanica treba distu vodu za neometano obavljanje

svog posla. Ali, naravno, s druge strane pazite da ne pijete

previge vode. U torn sludaju hrana mote proci kroz probavne

organe prije nego gto se u tankom crijevu sve hranjive tvari

stignu upiti na odgovarajuci nadin.

Tijelo nocu izgubi jako puno vode, zato vam preporudujem da

ujutro natas"te popijete svje2i vocni sok !I! vodu s limunom.

3 Izbjegavajte stres. Nadite vremena za opu gtanje i polusatnu

rekreaciju barem tri puts na dan. Rekreacija je va2na i za

116

117

tjelesno i za dusevno zdravlje - poma2e u oslobadanju tijela

od otrova, potice izIucivanje hormona srece i opu"sta.

Va2nija od intenzivnosti je redovitost vje2banja.

Preporucujem vam da si nadete oblik rekreacije u kojem cete

u2ivati. Ako ne volite trcati, ne radite to. Kod vecine Ijudi se

najbolje pokazuju svakodnevne setnje i rekreacija u oblikuigre.

Jedanaesto poglavlje

SM.IERNICE ZA PRIPREMU OBROKA UORUCAK

Nataste, odnosno najbolje odmah kad se probudite, popijte

svje2e iscijeden sok od povrca ill voca III od 2 do 4 dl mlake vode

kojoj moiete dodati svje2e iscijecteni limun. Tako cete probuditi

probavu koja bi inace spavala do prvog obroka to nadomjestiti

tekucinu koju ste izgubili znojenjem tijekom spavanja.

Za pola sata si priustite dorucak koli je svaki put isti:

svje2e iscijecleni sok (do 4 dl svaki put) koji pijete polako,

gutljaj po gutljaj, da se sok u ustima pomijesa sa slinom;

118

119

• zeljena kolicina svjezeg voca iii vocne salate (informacije o

tome koje voce miozete mijeati u istom obroku naci cete u

tabeli pravilnog kornbiniranja hrane, u prilozima na kraju oveknjige;

optimalno je konzumirati voce sve do podne (u

prijepodnevno':vrijeme si ga mozete priu gtiti vi g e puta);

• ako ste 'ako ladnl i gto je normalna pojava prilikom punog

mjeseca iii mlaclaka, kad vas cekaju veci fizicki napori, na

poslu ste i zbog prirode posla ne mozete jesti vise obroka iii

postoje druge vanjske okolnosti (unutarnje mozete barem

pobijediti voljom) zbog kojih necete moci neko vrijeme

konzumirati voce, preporucujem vam konzumiranje voca koje

je kompaktnije i sadrzi manje vode. Najzasitnije su banane isuho voce.

RUCAK

Neka rucak bude sastavijen od ugljikohidrata koji ce vas napuniti

energijom za radne, ss"kolske, sportske i druge pothvate.Ugljikohidrati ce sprijeciti pad energije.

Nekoliko ideja za rucak:

• riiot od povrca (koristite prirodnu, odn. organsku crvenurizu)

• salata od rize

• kuhani krumpir s umakom od povrcam peceni krumpir s prilogom od povrca

• juha od povrca i integralni kruhm peeno povrce na 2aru

q salata i integralni kruh

121120

d salata s tjesteninom

integralna tjestenina s umakom od povrcaUZINA

r

Y zdrav, odnosno pravilno slo2en sendvic

• tortilja s nadjevom od povrca (meksicko jelo)

• samostanski, odnosno monahov banket (kinesko jelo)

• kuskus

® peceno vrtno povrce

m pr2ene gljive s povrcem

Uz to uvijek pripremite salatu po svom ukusu. Prije glavnog jela sipo 2elji priu gtite juhu od povrca Hi svjeze iscijecden sok od povrca.S juhom mo2ete pricekati do u2ine i uz to si priu gtiti jog kri g kuintegralnog kruha.

Nekoliko ideia za meduobroke (kad god osletite glad):

a voce (pritom pazite da je od rucka pro g lo dovoljnovremena, dakle minimalno tri rata)

r g a g ica ora g astih plodova iii suhog voca

• svje2e iscijecrteni sok od voca ili povrca

• salata

• gtapici mrkve (mrkvu nare2ite na gtapice)

W tanjurjuhe od povrca

Kod glavnih obroka, kao to je rucak i - recera, izbjegavajtp

slastice. Preporucujem vam da si slasticu priu gtite kao samostaian

obrok za u2inu tijekom popodneva. Neka slastica bude gta

zdravija, po mogucnosti pripremljena (cod kuce i sa gto manje

rafiniranog g ecera.

122

Poku"sajte si zadati cilj da cete si slasticu priustiti samo jednom

tjedno (npr. tijekom vikenda). Svakako cete vise napraviti za svoje

zdravlje i pospjesiti mrsavljenje ako se odreknete slatkih poroka i

2elju za slatkim nadomjestite zrelim bananama, vocnim salatama

suhim vocem.

VECERA

Neka se vecera sastoji od bjelancevina. Kad ste gladni i prekasno

je za veceru ill nemate vremena za pripremu obroka iii vam to

jednostavno odgovara, za veceru pojedite svje2e iii orasasto voce.

Nekoliko primjera za veceru:

s pecena piletina s prilogom od povrca

• riba iii riblji fileti na 2aru s prilogom od povrca

A grcka salata

q grab bez mesa

• tofu u umaku od povrca/ tofu ra2njici/ salata s tofuom

• sejtan odrezak s umakom od povrca

• sojin odrezak s prilogom od povrca

® jogurt (izbjegavajte jogurte i mlijeko s 0,1% iii cak 0%masnoce jer sadr2e sever)

124

125

salata, sastavljena od razlicitog povrca i mahuna(slanutak, kukuruz, grah, gra g ak...)

salata s piletinom (meso popr2ite, nare2ite na tanke kosetrake i dodajte ga salati)

Isto kao za rucak, uz glavna jela pripremite salatu i/ili prilog odpovrca.

Konzumirajte biljne bjelancevine!

Zadajte si cilj da cete na prvo mjesto staviti biljne bjelancevine.

Previ g e bjelancevina jednakosteti tijelu kao njihov nedostatak.

Izbjegavajte koncentrirane bjelancevine 2ivotinjskog izvora

(meso, jaja, mlijeko). Ne tako davno na poljodjelskim

gospodarstvima meso su konzumirali samo jednom na clan. Tada

nisu poznavali srcana oboljenja, visoki krvni tlak, rak,

osteoporozu, g ecerne bolesti i sve ce g ce bolesti suvremenog

doba koje su povezane s konzumiranjem koncentrirane

bjelancevinske hrane i lo g im kolesterolom. U biljnoj prehrani u

kojoj mo2ete dobiti sve odgovarajuce aminokiseline i jog vitamin

B12, ne trebate se brinuti za kolesterol. Kolesterol, koji vas

opravdano brine, nalazi se samo u proizvodima 2ivotinjskog

porijekla. Biljne bjelancevine poma2u sniziti razinu „loseg”

kolesterola i podici razinu „dobrog”.

Biljne bjelancevine imaju visoku biolo g ku vrijednost. Vise nego

dovoljno bjelancevina i 9 najva2nijih esencijalnih aminokiselina

(to su one aminokiseline koje tijelo samo ne mo2e stvarati)

dobijemo konzumiranjem mahunarki (soja, kukuruz, grah, Ieca,

slanutak, grasak...), povrca, sjemenki, orasastog voca i 2itarica.

Nabrojene namirnice, u usporedbi s mesom mIijekom i jajima,

sadr2e bjelancevine s niskom vrijednosti masnoca i zdravim

kolesterolom.

Istra2ite trgovine s vecom ponudom vegetarijanskih i ekolo g kih

proizvoda i trgovine zdravom hranom gdje nude brojne nemasne

126

127

proizvode. Probajte pa gtete, namaze i hrenovke biljnog porijekia

(soja, sejtan, pir...).

Sejtan (pg enicno "meso"), tofu (sojino "meso") i soju mozete

koristiti kao "nadomjestak" za meso. Bijelo meso, koje je sastavni

dio vas"eg omiljenog recepta, probajte zamijeniti sojom iii

sejtanom. Ne bojtg, se promjena! Uzivajte u upoznavanju novih

sastojaka i jela, koji ce vam donijeti zdravije, vitkost i IjepotuI

UPOZORENJE: Vazno je da su soja i sojini proizvodiod sojinih

zrna s kontroliranim biolo"skim porijekiom (s oznakom eko iii bio),

ss"to znaci da su od genetski nemodificirane soje.

Mlijeko

Mlijeko dobro probavijaju samo djeca do tri godine (i to vrijedi

samo za majcino mlijeko). Pogre g no je uvjerenje da je mlijeko

najvazniji izvor kalcija koji sprjecava osteoporozu i brine se za

cvrste kosti. Najnovija istrazivanja su pokazala da konzumiranje

mlijeka (posebno prokuhanog i homogeniziranog) i mlijecnih

proizvoda uzrokuje zakiseijenost tijela i cak oduzima kaicij.

Pokazalo se dasto drzava ima vecu potros"nju (homogeniziranog)

mlijeka po stanovniku, ima vie bolesnika s osteoporozom.

Konzumiranje mlijeka i mlijecnih proizvoda kod vecine Ijudi

uzrokuje zakiseijenost tijela. Tradicionalne medicine ne savjetuju

konzumiranje mlijeka, pogotovo Ijudima koji imaju problema s

astmom, bronhitisom, prehiadama i drugim bolestima disnih

putova. Uzrok tim bolestima je prisutnost sluzi koju uzrokuje

konzumiranje mlijeka i mlijecnih proizvoda, siatkis"a i proizvoda

od bijelog bras"na (tjestenine, kruha...).

Preporucujem vam da mlijeko i mlijecne proizvode ce g ce

nadomjestite sojinim mlijekom i proizvodima od sojinog ill rizinog

mlijeka. Ako ne mozete bez mlijeka, kupite nehomogenizirano

ekolosko mlijeko koje ne sadrii pesticide, antibiotike,

hormone... Zas"to? Svaka zena koja je dojila svoje dijete zna da

nezdrava prehrana utjece na kolike i reakcije kod djeteta. Tako i

sve gto krava pojede prije iii kasnije zavr g i u mlijeku. Zato radije

izbjegavajte preracrteno mlijeko koje nije ekolo"ski dobiveno to je

homogenizirano i sterilizirano.

128

129

Postoje mnogo bolji izvori kalcija od industrijski dobivenogmlijeka i mlijecnih proizvoda. Dovoljnu kolicinu kalcija i izgradnju

cvrstih kostiju osigurava konzumiranje povrca koje sadrzi kalcij.

Nae tijelo najlakse upije kalcij iz zelenog lisnatog povrca(brokula, cvjetaca, kelj, g pinat, lisnata salata). Dobar izvor kalcijaje i sezam (neka zrna budu smrvljena iii smljevena jer cijelih zrna

nemamo nikakve koristi jer ih tijelo ne probavlja) i neki orasasti

piodovi (Ijesnjaci, bademi i brazilski orascici).

PRIPREMA SALATE

Prilikom pripreme salate eksperimentirajte s razlicitim povrcem.

Kombinirajte razlicite vrste zelene salate, dodajte g pinat,

naribajte mrkvu, dodajte krastavce (mote i kisele krastavce),

rajcicu, papriku, klice, kuhani grah, bijeli ill crveni kupus, kineski

kupus, rukolu, brokulu, cvjetacu... Po zelji salati dodajte sirove

suncokretove ill sezamove sjemenke.

Irastavice, tikvice, patlidzan i slicno povrce ogulite ako ste povrce

kupili u trgovini. U slucaju da je povrce iz domaceg vrta iii

ekoloske proizvodnje, nije ga potrebno oguliti.

130

131

Kod preijeva za salatu koristite nerafinirano i hladno preano

maslinovo iii drugo ulje. Umjesto ulja kao dodatak salati

mozete dodati svjezi avokado. Ocat zamijenite limunom. Po zeijidodajte cesnjak i malo morske soli.

ZDRAVI, ODNOSNO PRAVILNO SLOZEN SENDVIC

Sendvic obicno siazemo od bjelancevina (sir, saiama) i

ugljikohidrata (kruh). Takva kombinacija troi ogromnu energijuza probavu.

Pravilno sastavljen sendvic sastoji se od integrainog kruha,

rajcice, krastavca, s listom saiate, kiicama, paprikom, poprzenim

tikvicama i patiidzanom iii drugim povrcem po zelji. Sendvic

mozete nadijevati jednom vrstom povrca iii u razlicitim

kombinacijama. Pravilno sastavljen sendvic dat ce vam obiljeenergije. A istodobno je jako ukusan.

UPOZORENJE: Avokado mozete konzumirati sa krobnim jeiima illkruhom. Ne kombinirajte ga s bjelancevinama jer one ometajunjegovu probavu.

133

PREHRANA TIJEKOM RADNOG VREMENA

Znate li i vi nabrojiti puno dimbenika koji vas sprjedavaju da

postignete zdravu prehranu i dovoljno se krecete?

Ako i vi istresete iz rukava sto i jedan izgovor o nedostatku

vremena, obiteljskim i poslovnim obavezama, fizidkoj i

financijskoj nedostupnosti zdrave prehrane ltd., stanite i

razmislite. Koliko ste korisni ako ste na radnom mjestu i u dru gtvu

nesamouvjereni zbog suvig nih kilograma, patite zbog

pomanjkanja energije, ugrozavate svoje zdravlje te se svojim

navikama, odnosno lo g im navikama log uzor svojoj djeci? Hocete

II odvojiti vrijeme za svoje zdravlje i bolje opce stanje tek onda

kad vas bolest onesposobi i prikuje vas za postelju?

Vrijeme je da pocnete cijeniti i po gtovati svoje tijelo i date mu

ono gto treba. Zdravlje nije ne gto gto se podrazumijeva samo po

sebi,sto zazelimo za roctendan iii za novu godinu. Zdravlje je

nagrada koju nam tijelo pruia ako se pobrinemo za njega

redovitim i hranjivim obrocima i kretanjem. Va ge tijelo de vasnagraditi zdravljem, vitko gdu i Ijepotom ako ga budete hranili

hranom visoke bioloske vrijednosti, ako budete izbjegavalistres, alkohol, pu genje te ostale lo ge navike.

Pobrinite se da zdravu hranu uvijek imate pri ruci. Organizirajte

se i planirajte svoje obroke. Izbjegavajte prehranu u menzama i

restoranima. Na posao si ponesite salatu od najrazlicitijeg povrca

i koji komad integralnog kruha. U salatu dodajte

tjesteninu. Pripremite si zdrav sendvid, sa sobom uvijek imajte

suho voce, ora g aste plodove i svjeze voce.

134

135

Dvanaesto poglavlje

ZDRAVA PREHRANA I ZDRAV STIL ZIVOTA TIJEKOM

TRUDNOCE

Trudnoca je pose[^tio razdoblje u kojem treba biti svjestan svojih i

djetetovih tjelesnih potreba.

Koliko jesti?

Trudnice koje konzumiraju preradenu hranu obicno se previs"e

udebljaju. Uzrok prevelikog apetita nalazimo u porukama tijela da

ne zadovoljavaju tjelesne potrebe za hranjivim tvarima.

Fiziolo"ski razlozi prekomjernog hranjenja

Prvi razlog zasto Ijudi previ ge jedu je nedostatno upijanje

hranjivih tvari u tijelu. Puno zena se, naime, ne hrani prevelikim

kolicinama hrane samo u trudnoci, tako se mnogi mu gkarci i g ene

hrane prakticno skoro svaki clan. Fiziolo"ski razlog nalazi se u istom

izvoru problema: manjak hranjivih tvari koje tijelo upija kroz

crijevne stjenke.

Ako su tanke resice kroz koje tijelo upija hranjive tvari zacepljene,

tijelo se ne moze zasititi, bez obzira na kolicinu hrane koju

unesemo.

Resice se lako zacepe otpadnim tvarima koje tijelo ne moze

probaviti i ucinkovito iskoristiti. Buduci da ne upija hranjive tvari,

aktivira alarm da nije nahranjeno. Zato, unatoc tome gto smo se

upravo najeli, zelimo jog vise jesti...

Drugi razlogje konzumiranje nehranjivih tvari (hrana bez biolo"ske

Trudnoca nije izgovor da biste mogli vige jesti. Ako se udebljate

vrijednosti), kao ss"to je brza i preracfiena hrana. Tijelo zahtijeva

vise od 12 kg, to moze utjecati na velicinu ploda i komplikacije pri

dodatnu hranu jer doslovno gladuje... u smislu hranjivosti. lako

porodu.

unesemo previs"e kalorija, mozemo biti pothranjeni.

Prekomjerno konzumiranje brze i jako preractene hrane vodi u

pothranjenost. Pothranjeno tijelo zudi za hranom, iako je

136

137

unosimo u velikim kolicinama. Tijelo gladuje za hranjivim tvarima.

Zato i Ijudi koji konzumiraju prevelike kolicine hrane zapravo

gladuju.

Kad dulje vrijeme budete konzumirali jela koja su puna hranjivih

tvari, uklonit cete fiziolo g ki raziog prekomjernog konzumiranja

hrane.

Nedostatak hranjivih tvari

Kako nahraniti tijelo?

Za ci gcenje crijeva i odcepljivanje resica moramo konzumiratikrepke obroke hrane koja sadrzi veliku kolicinu vode. Neka jela

budu punovrijedna, svjeza i puna hranjivih tvari koje ce nahraniti

tijelo. Takva hrana sve nas, a posebno trudnice, nahrani svim

potrebnim hranjivim tvarima koje trebamo za neometanofunkcioniranje organizma.

Treba znati da nedostatak vitamina i minerala nije tek posljedica

nedovoljnog uno g enja vitamina i minerala. Nedostatak uzrokuje i

pogre g no kombinirana hrana III preobilna hrana koja lo g e djeluje

na probavu i upijanje hrane.

Mucnine

Mucnine; koje obicno ubrajamo mectu bolesti, postale su

normalan dio trudnoce. Mucnina je prirodni refleks tijela koje

gtiti plod od gtetnih tvari u prehrani. Mucnina tijekom trudnoce

je znak da se tijelo Zell osloboditi otrova.

139138

Konzumiranje five, nepreractene i hranjivo pune hrane ne

uzrokuje mucnine.

Promijenite prehrambene navike prije trudnoce

Naga prehrana sadrzi mnogo pesticida, hormona,. antibiotika,

konzervansa i drugih gtetnih tvari koje se odlafu u tijelu i zbog

prevelike kolicine, tijelo ih ne mofe automatski izbaciti. Sve cega

se ne rijes"imo, tijelo nakuplja. Te tvari negativno djeluju na razvoj

djeteta.

S promjenom prehrambenih navika morali bismo se poceti baviti

barem godinu dana prije trudnoce. Zdravom prehranom koja ne

sadrfi konzerviranu i preractenu hranu, izbjegavanjem mesne

prehrane i drugih koncentriranih bjelancevina (jaja, mlijeko),

slatkisa, bijelog brasna i sl., tijelo se postepeno oslobodi otrova

na posve prirodan nacin. S detoksikacijom tijela, stare zalihe

otrova oslobactaju se u krvotok, a od tamo se kroz organe

izlucivanja (kozu, bubrege, crijeva...) odstrane iz tijela.

UPOZORENJE! Oslobadtanje od otrova je vazno prije trudnoce jer

stare zalihe otrova koje se oslobode u krvotok tijekom trudnoce

mofe dobiti va ge jog nerocteno dijete.

U detoksikaciji nam pomafe dovoljna kolicina vode i

konzumiranje hrane koja sadrzi veliku kolicinu vode (voce i

povrce).

S detoksikacijom, odnosno promjenom prehrambenih navika

mofete krenuti skupa sa svojim partnerom kad imate probleme s

plodno g cu. Posebno u slucaju ako ste vise godina uzimali

kontracepcijske pilule ili druge lijekove, ako ste pu"sili ili se

nezdravo hranili. Vase tijelo zbog prevelike zatrovanosti i

zacepIjenosti resica u crijevima ne mofe upiti hranjive tvari koje

mu trebaju.

Za pospje g ivanje detoksikacije pijte mnogo vode, svjeze

iscijectene vocne sokove i sokove od povrca to konzumirajte

puno svjeieg i po mogucnosti ekoio"ski dobivenog voca i povrca.

U detoksikaciji vam mogu pomoci i ekoio"ski dobivene alge.

Prije trudnoce se pobrinite za zdravu crijevnu floru, da biste sebe

i svoje dijete tijekom trudnoce neometano opskrbljivali prijeko

potrebnim vitaminima i mineralima. U protivnom ih vass"e tijelo

nece mod apsorbirati iz va g ih crijeva.

14 posto djece rodi se s nekim

poremecajem, a njihov broj iz godine u

godinu raste zbog onecis"cenosti okoli ga i

kemijskih tvari i otrova u nas"oj prehrani.

Isti razlozi su glavni krivci za sve ces"ce

probleme s piodno g cu.

140

141

Ucinci lijekova, duhana, alkohola i ostalih gtetnih tvari na

nerodeno dijete

Neke tvari su u trudnodi jog gtetnije nego inace. Posteljicaproci g cava gtetne tvari koje majka unese i od njih gtiti plod, ali nemote procistiti lijekove, alkohol, otrove iz cigareta, kofein, soli,

ocat te kemijske dodatke i konzervanse u preractenoj hrani.

Nema „sigurnih” lijekova koje bi 2ena tijekom trudnoce mogla

uzimati. Bilo da su na recept ill ne. Svi lijekovi koji se unose

tijekom trudnoce u sebi nose opasnost urodene mane iiimentalne zaostalosti.

Posljedica konzumiranja alkohola u trudnoci je alkoholni sindrom,

nakaznost lica i glave, kojoj se cesto pridruii i mentalnazaostaiost.

Cigarete uzrokuju nedostatak kisika, prerane porode i mentainuzaostaiost.

Stetne tvari u, kavi, caju, gaziranim picima, cokoladi i brojni

lijekovi povezani su s uroctenim manama.

Trinaesto poglavije

UTJECAJ HRANE NA DUSEVNU RAVNOTEZU

Tjelesna i du g evna ravnoteia

Sve je vi ge Ijudi svjesno da hrana utjece na tjeiesnu i du g evnu

ravnoteiu. Uz to, dolazimo do revoiucionarnih otkrica koja su vec

stoijecima praksa istocnjackih medicina koje koriste prirodne

metode lijecenja. Suvremena otkrica ukazuju na vainu ulogu

hrane u lijecenju bolesti. Ito ne samo u lijecenju tjelesnih boiesti

i pri mrgavljenju, vec i u sviadavanju stresa, tjeskobe i

anl<sioznosti.

Svaka tjelesna neravnoteia izaziva i promjenu raspoloienja.

Prikladna hrana je zato cesto dobra pomoc za sprjecavanje i

lijecenje du gevne neravnote2e, odnosno s njom povezanih

boiesti.

Istodobno s rastom tjelesnih kronicnih bolesti, primjetan je i rast

dusevnih problema. Sve najra g irenije tjeiesne boiesti u razvijenim

civilizacijama (bolesti srca i krvnih bolesti probavnog trakta,

gecerna bolest, prehiada, upala pluca ltd.) i du g evne boiesti

(stalni umor, slaba sposobnost koncentracije prilikom ucenja i

rada, agresivnost, depresija, tjeskoba, anksioznost) imaju

zajednicku komponentu. Zajednicko im je da sve te boiesti

uzrokuju upalne reakcije, odnosno zatrovanje organizma. Mnogi

problemi koji na prvi pogled izgiedaju kao posljedica psihoio g kih

143142

kad shvatite kako prirodna prehrana utjece na mentaine

sposobnosti, jer nevjerojatno razbistri memoriju i sposobnostkoncentracije.

Hrana utjece na jasnocu misli, memoriju i

sposobnost koncentracije te na lijecenje teskih

dusevnih oboljenja kao gto su staini umor, slaba

sposobnost koncentracije pri ucenju i radu,

nasiinost, depresija, anksioznost, tjeskoba itd.

145

uzroka, poprave se nakon fizickih procesa ci g cenja organizma.

Detoksikacijom organizma te hranom koja sadrzi vane hranjive

tvari za djeiovanje mozga, neki Ijudi su ozdraviii tes""ke psihicke

bolesti koje medicina drzi neizIjecivima. U usporedbi s onima koji

su se lijecili antidepresivima i sredstvima za smirenje, pokazalo se

cia je skupina koja se lijecila odgovarajucom hranom ozdraviiamnogo prije od one'koja se lijecila lijekovima. Ovi drugi cak imajuvece mogucnosti da se bolest ponovi.

Ako ne vjerujete da hrana utjece na raspolozenje, samo se sjetite

kako se osjecate nakon uobicajenog obroka. Jeste li primijetili da

nakon obilnog obroka s tes"kocom jasno mislite i kako vam pada

koncentracija? Jeste li media onima koji su ujutro neraspolozenisve dok ne popiju prvu g alicu kave?

Ako poku gate s metodama procis"cavanja, odnosno prirodnim

nacinom prehrane koji nalazite u ovoj knjizi, bit Cate iznenadeni

144

UTJECAJ STRESA

Osim hrane i stres uzrokuje zatrovanje, odnosno upalu. Moguc je

dvosmjerni utjecaj: zatrovanost organizma utjece na emotivnu

neravnotezu i obrnuto, psihicka opterecenost mole utjecati na to

da tijelo ne moze tako dobro izlueivati otrovne tvari. Napetosti

suvremenog zivota stvaraju kod covjeka stresno stanje koje

sprjeeava izlucivanje. Uz neprimjerenu prehrane i gtetne navikepovecava se zatrovanost organizma, gto utjece na psihieko

stanje. Isto tako, i psihieke napetosti uzrokuju zatrovanost i

upalne reakcije u tijelu. Ako je u tijelu dulje vrijeme previ g etoksina, mogu se razviti kronicne bolesti. Zbog toga je tako vafno

da se pobrinemokako za svladavanje stresa, tako i za zdrav naeinprehrane.

Istrazivanja pokazuju da zbog dusevne

preopterecenosti i stresa sada g nji naein zivotazahtijeva vece kolieine vitamina i minerala.

Istodobno danasnja hrana zbog umjetnog

nacina proizvodnje, iscrpljenosti zemlje i

termieke obrade namirnica sadrzi manjevitamina i minerala nego prije.

ZANIMUIVOST IZ SVIJETA SLAVNIH: Engleski fiziear Newton,

diktator Hitler i amerieka glumica Marilyn Monroe navodno su

imali probleme u tjelesnom metabolizrnu. To su sada g nje

pretpostavke do kojih su do g li na temeiju analize njihova stanja,

tipicnih . nacina pona g anja, tjelesne grade i lica. Za metabolicke

smetnje, odnosno dusevne smetnje karakteristicna je i sklonost

samoubojstvu.

HRANA ZA MOZAK

Masnoce eine pribiizno 30 posto mozga. Od njih se sastoje sve

fiveane ovojnice. Najvazniju ulogu u izgradnji i jacanju mozga

imaju omega-3 masne kiseline kojima je na g a tradicionaina

prehrana vrlo siroma gna. Upravo je to cinjenica, uz einjenicu da

hrana u dru gtvima obilja i blagostanja sadrzi previse zasicenih

masnoca koje eine neelastienima i neprotocnima i zivcane stanice

mozga i ostale zivcane stanice u tijelu, uzrok najeescih

civilizacijskih tjelesnih i dugevnih bolesti. U zemljama gdje je

mnogo bolesti srca i krvnih zila te bolesti probavnog trakta,

takoder je puno dusevnih bolesti kao gto su depresija, tjeskoba i

anksioznost. Kako je vec napisano, sve te bolesti imaju istu

komponentu.

Omega-3 masne kiseline koje fiveani sustav i mozak trebaju za

ueinkovito djelovanje, a arterije za snizavanje i ei g cenje log eg

kolesterola, nalazimo u prirodi u algama i plan.Ictonu. Upravo zato

su riba i riblje ulje bogat izvor fivotinjskih omega-3 masnoca. To

takoder obja g njava za gto ljudi koji five uz more i eija prehrana

sadrzi vise hrane iz mora imaju manje problema s bolestima srca i

krvnih zila, kao i s depresijom te posljedicno imaju mnogo manju

stopu samoubojstava.

146

147

Biljni izvor omega-3 masnih kiselina su lanene sjemenke, laneno

ulje, zeleno povrce i orasi. To da su orasi dobri za mozak,

pokazuje nam vec njihov oblik. Najbolje masnoce nalazimo u

oras"astim plodovima i sjemenkama, zato ne iznenaduje da su

mjesavini orasastog i suhog voca dali ime „studentska hrana”.

Orasasto voce izvrsna je hrana za ocuvanje sivih stanica.

Kod mnogih Ijudi koji pate od depresije, anksioznosti i tjeskobe

pomanjkanje esencijalnih ulja postalo je tako veliko da ga nije

moguce nadoknaditi samo hranom. Kao sto sam vee spomenula,

u prirodi su omega-3 u algama i planktonima kojima se hrani riba.

Mo2emo konzumirati i alge koje kupimo u trgovinama zdravom

hranom, a mo2emo ih kupiti i kao prehrambene dodatke. Alge ce

vam najbr2e pomoci da ojacate 2ivcani sustav i mozak to

istodobno oslobodite tijelo od otrova.

Dobar izvor omega-3 su lanene sjemenke i laneno ulje. Mo2ete

konzumirati 2 do 4 cajne 2licice lanenog ulja na dan. Ulje je

ucinkovitije od kapsula. Buduci da je okus hladno pre g anih ulja

neugodnog okusa, mo2ete ga umijesati u namaze, namakati kruh

(kao Mediteranci) iii dodati hrani prije poslu2ivanja.

149148

Cetrnaesto poglavlje

1ZLUCIVANJE IZMETA

Zagto je redovita stolica tako vazna?

Izlucivanje probavljene hrane jednako je vazno, kao i pravilna

prehrana i upijanje hranjivih sastojaka. Kvalitetna hrana i

pravilan nacin prehrane utjecu i na procese izlucivanja kojima se

otpadne i otrovne tvari izlucuju iz tijela. Dobrom i pravilnom

prehranom sprjecavamo gnjiljenje, truljenje i vrenje u crijevima,

koji onemogu6uju dobro stanje i zdravlje. U crijevima nakupljeni

otrovi podnu prelaziti u unutra gnjost organizma gdje se

nakupijaju u obliku masnih naslaga i optere6uju organe

izlucivanja, gto uzrokuje lose op6e stanje, nedostatak energije to

bolesti (bolesti probavnih organa, probleme s ko2om i sl.).

Bolesti izviru iz crijeva. Zdravlje i vitalnost

organizma u cijelosti jako ovisi o zdravlju

probavnog trakta.

Koliko dugo se hrana probavija?

Mijegana prehrana treba 6ak 65 do 100 sati da se izluci. Samomeso za to treba 50 sati, a kako ga obidno kombiniramo snepravilnom prehranom (npr. sa g krobnim namirnicama kao gto

je krumpir, kruh, riza i dr.), njegovo se putovanje jog produlji.1-Irana koja sadrzi puno vlakana za to treba znatno manjevremena: od 20 do 45 sati.

Najbolje je ako se hrana zadrzi u probavnom traktu od 12 do 24

sata. Neki strucnjaci koji se bave crijevima, tvrde da bi normalno

vrijeme prolaska hrane od usta do izlucivanja trebalo biti 20 sati.

All, pozor, i izlucivanje hrane u manje od 12 sati takocter je

neodgovaraju6e jer u to vrijeme tijelo ne mole na odgovarajud

na6in probaviti hranu i upiti sve hranjive tvari. Prebrza probava je

takocter uzrok gto se neki Ijudi, unato6 ustrajnom trudu, ne mogu

udebijati. Ako ste premrgavi i voljeli biste da se va ga tezina

uravnotezi (dakie, da se udebijate), takocter morate uvazavati

nacela pravilnog prehranjivanja.

151150

Koliko bi cesta trebala biti stolica?

Kad jedemo zdravu hranu koja sadrzi mnogo vlakana, trebali

bismo imati stolicu dva do tri puts na dan. All minimalno bismo

trebali imati stolicu barem jednom na dan, po pravilu „sto je jucer

uslo unutra, danas mora van”. Obavljanje nude se mora odvijati

bez truda, nakon obavljene nude moramo imati osjecaj da smose zaista ispraznili.

Izmet mora biti cvrst, homogen i u njemu ne smije biti komadicaneprobavljene hrane.

Obavljanje nude se obicno odvija ujutro ill iza obroka.

Organizam posvecuje ranojutarnje sate (od 4 sata ujutro do

kasnog prijepodneva organizam je u fazi ciscenja) izlucivanju

toksina iz stanica u crijeva, sto potice izlucivanje. Taj refleks se

aktivira i prilikom prelaska hrane iz zeluca u dvanaesnik, zato je

normalno i izlucivanje hrane nakon obroka.

Kako znamo da nemamo zatvor?

Brojni Hrvati zbog konzumiranja tradicionalne gractanske

prehrane imaju problem s probavom koji se iskazuje kao zatvor.

Kod onih koji izlucuju izmet vrlo neredovito ill s teskocom, nema

dvojbe da imaju problema sa zatvorom. All oprez! Mozete imati

zatvor cak i ako veliku nuzdu obavljate svaki dan. Nije naime

nuzno da ste danas izlucili ostatke hrane koju ste konzumirali

jucer. Ostaci mogu biti stariji, a da vi to ni ne znate.

Redovitu probavu imate ako konzumiranu hranu probavite u

najvis"e 24 sata. Dakle, morate se uvjeriti jeste li danas izlucili

ostatke probavljene hrane koju ste pojeli jucer.

Koliko le brza vasa probava mozete provieriti pomocu vise

razlicitih testova:

TESTS UGUENOM

Nakon vecernjeg obroka unesite ugljen koji mozete kupiti u

svakoj Ijekarni. Ugljen ce izmet obojiti u crno, a obojani izmet u

cijelosti morate izluciti u dvanaest do cetrnaest sati nakon

unos"enja. Ako imate ozbiljne probleme s probavom, mote se

dogoditi da prose vie dana iii cak tjedan prije nego sto se izlucisav ugljen. Mozete biti bez brige ako ste izmet izlucili u 24 sata. A

dulje vrijeme znaci da je vasa probava neredovita.

t

152

153