Seminarski rad
SADRAJ
Uvod...........................................................................................................
....................4 Ope karakteristike
prednosti......................................................................................4
i
Kako radi Led
?..........................................................................................................
.....7 Primjena Led
rasvjete.....................................................................................................
8 Oblici i karakteristike
dioda.....................................................................................
9 Oblici i karakteristike
sijalica....................................................................................13
led led
Ugradnja i
instalacija...................................................................................................
..15 Ureaji za napajanje i kontrolu rasvjete....
.............................................................18
led
Led
kontroler....................................................................................................
.............19 Led
amplifer......................................................................................................
............21 Touch panel
screen.......................................................................................................
22 Optoelektronski
senzori................................................................................................26
1
Seminarski rad
Konstrukcija optikih
senzora.......................................................................................26
Optoelektronski
pomjeraja...............................................................................27
Optoelektronski
distance)....................................................................29
senzori
senzori(senzori dnevne Light boy za
Senzor koji zavisi od
svjetlosti..........................................................................29
Senzor koji zavisi od dnevne
kit......................................................31
svjetlosti
Automatsko svjetlo
prostor......................................................................................32
Opis,funkcionalnost
ureaja.........................................................................................32
Uvezivanje dvokanalnog
prekidaa..........................................................................33
Podeavanje potenciometra VR1
VR2........................................................................34
Nekoliko simulacionih primjera
rasvjete................................................................35
IR i led
Simulacija led
svjetla....................................................................................................42
Simulacija prostora osvjetljenog
proraun............................................43 led svjetlom
i
Zakljuak....................................................................................................
..................44
Literatura...................................................................................................
..................44
2
Seminarski rad
Popis slika Slika 1. Prednosti led
diode...................................................................................................5
Slika 2. Izgled Aspho
Led...................................................................................................6
Slika 3.1 Izgled Aspho
Led...................................................................................................6
Slika 3.2 Izgled Ilex
Led.......................................................................................................7
Slika 3.3 RGB (red,green,blue) ema
led................................................................................7
Slika 3.4. Izgled Beriel, Elin,
Led..........................................................................................8
Slika 3.5. Izgled Ture,Kurt,
Led............................................................................................9
Slika 3.6 Izgled Actros,Ilamt,Adobe
3
Seminarski rad
Led..............................................................................9
Slika 3.7 Izgled Quark,Ghilea
Led.....................................................................................10
Slika 3.8 Izgled Stina,Valborg
Led.....................................................................................10
Slika 3.9 Izgled Linnar Led
trake.......................................................................................12
Slika 5. Ugradnja u puni
zid..................................................................................................13
Slika 5.1 Ugradnja u rigips
zid..........................................................................................13
Slika 5.2. Primjer
ugradnje..................................................................................................14
Slika 5.3. Ugradnja Linnar,ValborgLed trake u zid i
plafon...............................................15 Slika 6.
Ureaj za napajanje Led rasvjete
IP67....................................................................16
Slika 6.1 Led kontroler
.......................................................................................................
.17 Slika 6.2 ema led kontrolera ulaznim,izlaznim naponom i
diodama.................................17 Slika 6.3 Led pojaalo
[YC079].............................................................................................18
Slika 6.4 Nekoliko primjera izgleda Touch Panela za kontrolu Led
rasvjete........................19 Slika 6.5 Primjer izgleda Touch
Panela, modeliran u
Catia..............................................20 Slika 7. Blok
ema optikih
senzora.....................................................................................23
Slika 7.1 Laserski senzor za detektovanje veliine i pomjeraja
objekta...............................24 Slika 8. Optoelektronski
senzor distance GP 2 YOA
YK........................................................25 Slika
8.1 Senzor koji zavisi od dnevne
svjetlosti...................................................................26
Slika 8.2. Senzor dnevne svjetlosti Light Boy Kit UP.........27
Slika 9. Mini ureaj za automatsko svjetlo u
prostoru........................................................28
Slika 9.1 ema
ureaja.........................................................................................................
29 Slika 9.2. Mini ureaj za automatsko svjetlo u
4
Seminarski rad
prostoru......................................................30
Slika 10. Izgled ovjeije (lijevo), ptiije(desno)
perspektive.................................................33
Slika 10.1 Snimak
ICKamerom...........................................................................................33
Slika 10.2 Led science simulations plava boja fotona
svijetlosti............37 Slika 10.3 Led science simulations uta i
svijetlo plava boja fotona svijetlosti............38 Slika 10.4 Led
science simulations crvena i svijetlo ljubiasta boja fotona
svijetlosti....39 Slika 11.2 Led science simulations plava boja
fotona svijetlosti....40 Slika 11.3 Simulacija osvijetljene
prostorije led svjetlom....41 Slika 11.4 Osvijetljene prostorije
led svjetlom, mogunost ugla spektra irnja led..............42 Slika
11.5 Proraun simulirane prostorije led
svjetlom...............43
UvodOpenito, dioda je nelinearni poluvodiki elektronski element
(ili, rjee, elektronska cijev) s dva prikljuka koji posjeduje
ispravljake osobine. Poluvodike diode se izvode na temelju pn-spoja
ili, rjee, na temelju spoja metal-poluvodi. Diode se mogu
razvrstati po materijalu na kojemu su raene (silicij, germanij,
galij-arsenid, silicij-karbid) i po tipu (ispravljake, svjetlee,
foto-diode, Zener diode, Schottky diode, tunel-diode itd.).
Svjetlea dioda (en. LED - Light Emiting Diode, esto se naziva i LE
dioda) je posebna vrsta poluvodike diode koja emitira svjetlost
kada je propusno polarizirana, tj. kada kroz nju tee elektrina
struja. Prilikom direktne rekombinacije para elektron-upljina,
emitira se foton svjetla. Takvu osobinu imaju poluvodii
galijev-arsenid (GaAs), galijev fosfid (GaP) i silicijev karbid
(SiC). Ta pojava se naziva elektroluminiscencija. Boja emitiranog
svjetla ovisi o poluvodiu, kao i o primjesama u njemu i varira od
infracrvenog preko vidljivog do ultraljubiastog dijela spektra. LED
(Light Emiting Diode) je elektronika komponenta koja pretvara
elektrinu energiju u svjetlost. Sastoji se od poluvodikog chipa,
pozitivnog i negativnog izvoda zalivenih u epoksi kuite koje
odreuje oblik i optike karakteristike komponente. Razvoj LED dioda
poinje od prve praktine primjene (1962 god), razvoj LED-a se
ubrzano razvija paralelno irei prostor primjene. Razvoj se
grubo
5
Seminarski rad
moe podijeliti na tri cjeline. Prvo su razvijene monokromatske
LED diode (crvena, uta, zelena), a tek 1993. godine japanski
znanstvenik Shuji Nakamora je uspio razviti LED diodu plave boje.
Bazirana na tehnologiji plave LED diode 1997. godine je razvijena
bijela LED dioda to je znailo i prekretnicu u irini primjene. Od
tog vremena do danas razvoj je usmjeren na poveanje razine svjetla,
tako da danas postoje LED diode sa svjetlosnim tijekom koji prelazi
120 lumena/W. S obzirom na njihove karakteristike te brzinu
razvoja, LED diode predstavljaju izvor svjetla budunosti.
1.
Ope karakteristike i prednosti
LED diode su dizajnirane za nazivni napon 2-3,6V uz struju od
2030mA, to znai da im je potrebno manje od 0,1 W za rad. Za razliku
od klasinih arulja, elektrinu energiju pretvaraju direktno u
svjetlost odreene valne duine uz zanemarivo zagrijavanje. U pogledu
trajnosti, uz odreene radne uslove, ivotni vijek prelazi 100 000
sati. Ne sadre ivu, staklo, tetne plinove, ni otrovne materijale te
se mogu reciklirati. Zbog odlinih mehanikih karakteristika
neosjetljive su na vibracije, udarce i ostala naprezanja. Zato
svakodnevno se, sve vie i vie, tradicionalna rasvjetna tijela kao
to su arulja s arnom niti, halogene ili florescentne arulje
zamjenjuju LED rasvjetnim tijelima, prednosti Led diode su : -
Uteda energije i do 80% - Izuzetno dug vijek trajanja (vie od
50.000 radnih sati) - svjetiljka je potpuno ekoloka - bez IR/UV
zraenja - trenutno paljenje i ponovno paljenje - niska potronja
energije, uteda energije i do 80% - svjetiljka je potpuno ekoloka
bez prisutnosti plinova, ne sadri ivu i teke metale - nisko termiko
optereenje - visoka otpornost na udarce i vibracije - svjetlost je
usmjerena i nema svjetlosnog zagaivanja - male dimenzije vrlo niski
trokovi odravanja - dobra svjetlosna iskoristivost sa tendencijom
napretka - visoka iskoristivost u boji (6000K) - kuite izraeno od
aluminija - na svjetiljku se izdaje garancija do 12 mjeseci zavisno
od proizvoaa
2.
Kako radi LED ?
6
Seminarski rad
Svjetlosne diode temelje se na poluvodiima koji pretvaraju
elektrinu struju direktno u svjetlost. Samo nekoliko milimetara
dugaak, LED je korisna alternativa za klasine izvore svjetla u
mnogim podrujima ope rasvjete gdje takoer otvaraju do sada
nepoznate mogunosti i perspektive. LED dioda koja emitira svjetlo
sastoji se od nekoliko slojeva poluvodikog materijala. Ukoliko je
dioda pravilno prikljuena, svjetlo se proizvodi u jednom od ovih
tankih slojeva, u aktivnom sloju. Nasuprot aruljama sa arnom niti
koje proizvode kontinuirani spektar LED daje samo odreene boje, a
da bi se npr. dobila bijela svijetlost, fosfor u LED-u se pobuuje
emisijom svjetla plave diode kako bi davao uto svjetlo.
Koncentracija fosfora se prilagoava na tu razinu, da se plavo i uto
svjetlo mijeaju da bi se dobila bijela svjetlost sa indeksom
uzvrata boje 80.
svjetlosti-led-diode/]
Slika 1. Prednosti Led diode
[zaruljoteka.com/diode-za-emitiranje-
2. 1
Primjena Led rasvjete
LED rasvjeta koristi se za ureenje, dekoraciju ili osvjetljenje
pojedinih elemenata ili povrina (stjenki, ploha i sl.), stvaranje
ugodnijeg i luksuznijeg ambijenta, osiguravanja jakog osvjetljenja,
atraktivnog ugoaja, modernog dizajna. LED rasvjeta prua viestruku
funkcionalnost i izbor boja, ne ograniene mogunosti izvedbe i
dizajna, najniu potronju energije u usporedbi sa postojeim
standardnim rasvjetnim tijelima (arulja, neon, halogen i sl.) i ima
garantirani vijek trajanja do 100 000 sati. Led rasvjeta uspjeno
zamjenjuje klasinu rastronu rasvjetu. Usprkos neto veoj poetnoj
cijeni , na duge staze LED rasvjeta se viestruko isplati. LED diode
temelje se na poluvodiima koji pretvaraju elektrinu struju direktno
u svjetlost. Samo nekoliko milimetara dugaak, LED je korisna
alternativa za klasine izvore svjetla
7
Seminarski rad
u mnogim podrujima ope rasvjete gdje takoer otvaraju do sada
nepoznate mogunosti i perspektive.
Slika 2. Izgled Led diode [
tehnomagazin.com/Tehno-magazinbr1/02b_LED_diode.htm]
3.
Oblici i karakteristike Led dioda
Teina u rasponu od : 0,017 kg 0,065 kg Snaga (power) od: 1 - 2
Watt Dimenzije : 20X24 mm Materijal: Aluminijum Crom Podrani napon:
5V- 24V Radna temperatura: -40 do 90 C Mogunost ugradnje: exterier,
enterier Cijena: 2,7 KM
Slika 3. Izgled Aspho Led [art-rasvjeta.hr/download/]
Teina u rasponu od :0,060 kg 0,070 kg Snaga (power) od: 1 2 Watt
Dimenzije : 13X25mm , 13X68mm, 20X67mm Materijal: Aluminijum Crom
Podrani napon: 5V- 24V Radna temperatura: -40 do 90C Mogunost
ugradnje: exterier, enterier Cijena: 3 KM
8
Seminarski rad
Slika 3.1. Izgled Aspho Led [art-rasvjeta.hr/download/ ]
Teina u rasponu od :0,061 kg 0,080 kg Snaga (power) od: 2 Watt
Dimenzije : 30X26mm , 30X55mm, 20X67mm Materijal: Aluminijum Crom
Podrani napon: 5V- 24V Radna temperatura: -40 do 90C Mogunost
ugradnje: exterier, enterier Cijena: 3 KM
Slika 3.2. Izgled Ilex Led [art-rasvjeta.hr/download/ ]
Teina u rasponu od : 0,045 kg 0,070 kg Snaga (power) od: 2 Watt
Dimenzije : 20X80mm , 20X69mm, 20X100mm Materijal: Aluminijum Crom
Podrani napon: 5V- 24V Radna temperatura: -40 do 90C Mogunost
ugradnje: exterier, enterier Cijena: 3 KM
9
Seminarski rad
Slika 3.3. RGB (red,green,blue) ema led
[artrasvjeta.hr/download/ ]
Slika 3.4. Izgled Beriel, Elin, Led [art-rasvjeta.hr/download/
]
Teina u rasponu od : 0,045; 0,050; 0,070 kg 0,090 kg Snaga
(power) od: 2 Watt Dimenzije : 30X87mm , 40X67mm, 40X45mm, 102X30mm
Materijal: Aluminijum Crom Podrani napon: 5V- 24V Radna
temperatura: -40 do 90C Mogunost ugradnje: exterier, enterier
Cijena: 3 KM
10
Seminarski rad
Slika 3.5. Izgled Ture,Kurt, Led [artrasvjeta.hr/download/ ]
Teina u rasponu od : 0,045; 0,050; 0,065 kg 0,090 kg Snaga
(power) od: 2 Watt Dimenzije : 40X53,5mm , 40X52,2mm, 40X45mm,
22X46mm Materijal: Aluminijum Crom Podrani napon: 5V- 24V Radna
temperatura: -40 do 90C Mogunost ugradnje: exterier, enterier
Cijena: 3,5 KM
Slika 3.6. Izgled Actros,Ilamt,Adobe Led
[artrasvjeta.hr/download/ ]
Teina u rasponu od : 0,130 0,230 kg Snaga (power) od: 1 Watt
(350mA) 2 Watt (600 mA) Dimenzije : 40X53,5mm , 40X52,2mm, 40X45mm,
22X46mm Materijal: Aluminijum Crom Podrani napon: 5V- 24V
11
Seminarski rad
Radna temperatura: -40 do 90C Mogunost ugradnje: exterier,
enterier Cijena: 3,5 KM
Slika 3.7. Izgled Quark,Ghilea Led [art-rasvjeta.hr/download/
]
Slika 3.8. Izgled Stina,Valborg Led [artrasvjeta.hr/download/
]
Pravougaoni i okrugli reflektori (sting, valborg) izrauju se od
Aluminijuma (Al) i Croma (Cr), takoe mogu biti izraeni od
Aluminijuma i Mesinga. Mogu biti sa podesivom glavom, koja omoguava
irenje spektra svjetlosti u eljenom pravcu. Zbog izrade od
kvalitetnih materijala imaju jako dug vijek trajanja.
12
Seminarski rad
Slika 3.9. Izgled Linnar Led trake [art-rasvjeta.hr/download/ ]
Primjena ovakve vrste rasvjete Dekorativne rasvete najee susreemo u
lokalima, restoranima, bioskopima, kafiima, koriste se za
osvijetljenje stubita, indirektno osvetljenje za sputene plafone,
za osvetljavanje gipsanih reljefa itd. Postoji mogunost postizanja
i linijskog osvjetljenja, zavisnosti od udaljenosti izvora
svjetlosti i povrine koju elimo osvjetliti. Koristi se za unutranju
upotrebu, ugao emitovanja svjetlosti od 0 do 120 stepeni, napajanje
je 12 V DC jednosmjerni napon.
3.1
Oblici i karakteristike led sijalica
13
Seminarski rad
Grlo: MR-16 Napajanje: 12 VDC Potronja: 1W Broj dioda: 18 Radni
vijek: 100 000 radnih sati Dostupne boje: bijela, crvena,
plava,zelena
Karakteristike: AT-ELSMB01-GU10 Napajanje: 230 VAC Potronja:
1.6W Boja: Bijela
Karakteristike: AT-ELSMB01-MR16 Napajanje: 12 VACPotronja: 1.6W
Boja: Bijela
ATEL-nlpo2 Grlo: E27 Napajanje:240 VAC Potronja: 5W Broj dioda:
5x1W Radni vijek: 100 000 radnih sati Dostupne boje: bijela, topla
bijela
Karakteristike: ATELpb16-3W1 Grlo: MR-16 Napajanje: 12 VAC
Potronja: 3W Broj dioda: 1x3W Radni vijek: 100 000 radnih sati
Dostupne boje: bijela, topla bijela
Karakteristike: atel-pb273w2 Veliina (mm): D50 LED Kol: 3X1W
Napajanje :350 mA MATERIJAL: Aluminij Dostupne boje: Bijela, topla
bijela
Slika 4. Oblici i karakteristike led sijalca
[spectolux.com/catalog/index.php/cPath/40/]
4.
Ugradnja, Instalacija
14
Seminarski rad
Instalacija je jednostavna, brza i sigurna, veza se ostvaruje
pomou vijaka tako proizvod moe biti stavljen u okvir za ugradnju
prethodno ugraene posteljice u zidu. Montani okviri su osmiljeni
kako bi elementi bili fiksni na bilo koju vrstu povrine. Specijalno
dizajnirani vijci dozvoljavaju jednostavnu, brzu i sigurnu montau
na bilo koju vrstu sputenog stropa ili gipskarton, rigips zida.
Slika 5. Ugradnja u puni zid [art-rasvjeta.hr/download/ ]
Slika 5.1. Ugradnja u rigips zid [art-rasvjeta.hr/download/
]
Primjer ugradnje posteljica (montani kovir) za I - led diode i
led sijalice, I-Led se postavlja u uvueni dio posteljice, koji su
smjeteni uz
15
Seminarski rad
objekt. Nakon ispravnog pozicioniranje se odreuje, da li su
spojeni na lokalni izvor napajanja, mora se obratit panja na
precizno pozicioniranje montanog okvira ili posteljice za I Led,
taj se prostor u montanom okviru mora maksimalno iskoristiti.
Slika 5.2. Primjer ugradnje [art-rasvjeta.hr/download/ ] Primjer
ugradnje Led trake Linnar i Valborg u zid i plafon, princip
ugradnje je slian kao i na predhodnom primjeru. Instalacija Linnar
i
16
Seminarski rad
Valborg Led traka su jednostavne, brze i sigurne. Posebno
dizajnirani vijci osiguravaju montau na bilo koju povrinu sputenog
stropa ili nekog zida.
Slika 5.3. Ugradnja Linnar, Valborg Led trake u zid i plafon
[artrasvjeta.hr/download/ ]
17
Seminarski rad
5.
Ureaji za napajanje i kontrolu led rasvjete
Napajanje za LED rasvjetu (LED trake i LED kontrolere, module)
koristili bi, IP67 Napajanje: 12V / 15 W . Doputeno maksimalno
trajno optereenje. U potpuno vodootpornom kuitu, koristi se za
vanjsku i unutarnju ugradnju Cijena: 20 KM
Slika 6. Ureaj za napajanje Led rasvjete IP67
[spectolux.com/catalog/index.php/cPath/41]
Ureaj za LED napajanje s visokim stepenom zatite od kratkog
spoja, proptereenja, itd. Snaga: 60W Stepen zatite: IP67 Ulazni
napon: 110-250VAC Izlazni napon: DC12V Izlazna struja: 5A Power
factor:>0.5 Total harmonic distortion THD82% Radna temp: -25 -
50(case outside surface temperature) Radna vlanost : 10-90%
relative humidity Dimenzije: 145x63x37mm / Teina:178g Kuite:
Aluminij Security approval: CE,FC,IP67
18
Seminarski rad
4.2 Led kontrolerKarakteristike:Cijena sa PDV-om 25,60 KM
Specifikacije: Napajanje :12V DC Radna temperatura: -20 do +60 C
Dimenzije : 62x35x23 mm Dimenzije pakiranja: 105x63x55 Masa: 50 g
Masa sa ambalaom: 85g Izlaz: Tri CMOS izlaza sa otvorenim drainom
Nain spajanja: Zajednika anoda Maksimalna izlazna struja: 2A svaka
boja Funkcije: Ovaj kontroler omoguuje odabir jedne od 16
stacionarnih boja iji se intenzitet moe ugaati i 4 dinamika moda
ija brzina izmjene se moe ugaati. Upozorenje: Ulazni napon ovog
kontrolera je 12V, vii naponi e ga u veini sluajeva unititi.
Garancija na ovaj ureaj je godinu dana, meutim iz garancije se
iskljuuju situacije u kojima ureaj radi u preoptereenju, ili u
agresivnoj sredini.
Slika 6.1. Led kontroler
[spectolux.com/catalog/index.php/cPath/41] Gumb "On / Off":
ukljuivanje / iskljuivanje kontrolera. Gumb "PAUSE": zadrati
trenutni status, pritisnite ga ponovno Gumb "MODE + / M +": Unesite
sljedei nain. Gumb "MODE - / M -": Povratak na prethodnu nain. Gumb
"brzine / S": Brzina gore / dolje mijenja boju. (1 ~ 8 nivoa)
19
Seminarski rad
Gumb "BRIGHT / B": Podesite veliinu nivoa svjetline. (1 ~ 8
razina) Gumb "Reset": Vraanje na fabrike postavke, ako pritisnete
ovaj gumb na 3 sekunde Radna temperatura: -20~60 stepeni Napajanje:
DC 5-24V, Dimenzije: D210x40xV30mm Program: 29 razliitih modova
osvjetljenja Maksimalna udaljenost sa koje se moe upravljati
daljinski: 100m Podeavanje sjajnosti : 8 nivoa Izlaz: Tri mosfet
izlaza sa otvorenim drainom, Maksimalna izlazna struja: 8A po
kanalu.
Slika 6.2. ema led kontrolera ulaznim,izlaznim naponom i diodama
[spectolux.com/catalog/index.php/cPath/41]
4.3
Led Amplifer (pojaalo)
Specifikacije: Napajanje :12V DC Radna temperatura: -20 do +60 C
Dimenzije : 95x65x24 mm Dimenzije pakiranja: 137x81x54 Masa: 110 g
Masa sa ambalaom: 145g Predvieno za spoj: Zajednike anode
Maksimalna izlazna struja: 12A (4A svaka boja)
20
Seminarski rad
Funkcija: Koristi se za primanje RGB signala iz RGB LED
kontrolera, pojaavanje signala i napajanja druge grupe RGB traka
(ili drugih RGB rasvjetnih tijela) Upozorenje: Ulazni napon ovog
kontrolera je 12V, vii naponi e u veini sluajeva unititi. Garancija
na ovaj ureaj je godinu dana, meutim iz garancije se iskljuuju
situacije u kojima ureaj radi u preoptereenju, ili u agresivnoj
sredini. RGB pojaalo [YCO79] Cijena sa PDV-om: 47,80 KM
Slika 6.3. Led pojaalo [YC079]
[spectolux.com/catalog/index.php/cPath/41]
4.4 Touch panel screenPomou Touch Panela screen-a upravljamo
rasvjetom i ostalim aparatima (mogunost), upravljanje uspostavljamo
beinom vezom. Veliina displey-a je 10 " odnosno 25 cm, zaslon je
osjetljiv na dodir za upravljanje svim modulima. Vrlo jednostavna
instalacija, jednostavno programiranje (bez raunara).
21
Seminarski rad
Potpuno beini, za napajanje koristi baterije. Jednostavno se
mogu montirati na zid, koristi sve funkcije, kue, radnog prostora i
jedinica kodova s jednom drugom u 1 konfiguracije. Postoji mogunost
odabira izmjene displey-a za postavljanje svoje vlastite omiljene
pozadine (fotografija, tipke, funkcije...). Ima mogunost odabira 6
razliitih jezika (EN-FR-DE-ES-IT-NL). Osnovne karakteristike Touch
Panela Napajanje: 2 x AAA baterije Materijal okvira: Brueni
aluminij Foto Veliina: 218x165mm Vidljivi fotografije Veliina:
210x154mm Dimenzije: 260x205x20mm
22
Seminarski rad
Slika 6.4. Nekoliko primjera izgleda Touch Panela za kontrolu
Led rasvjete [cyclotouch.com.au/product_info.php?products_id=2469]
Odailja: Odailja: Incorporated MARMITEK X-10/RF odailjaa Antena:
Integrirana antena RF Raspon: do 30 m slobodnog prostora, do 15 m
kroz podove i zidove Protokol: MARMITEK X-10 RF protokol Kontrolor:
Broj konfiguracije: Maksimalno 2 Broj tipki: Maksimalno 30 po
konfiguraciji Gumb Veliina: Mali (15x15mm) Srednja (25x15mm) Veliki
(25x25mm) Minimalni boravak izmeu tipke: 4mm Razluivost zaslona:
255x255 toaka X rezolucije 0.9mm Y razluivost 0.7mm Memorija:
Postavke se spremaju nakon gubitka napajanja Funkcije: Postavite
kuu / jedinica kod, jedinice, jedinica OFF, ON, PROMJENA
(preklopni), sve jedinice OFF, sve rasvjeta na DIM +, dim3
makronaredbe svaki s 4 funkcije 2 uspomene za gumbe i postavke a.
Mem 1: s tvornike postavke b. Mem 2: prazno Tvornica reset
Temperatura: -10 ~ 60 C (u radu) Cijena: 195 KM Touch panel screen
zauzima jako bitnu ulogu u naem projektu, glavna uloga Touch panela
screen-a je regulisanje koliine osvjetljenja u prostoru, u nekoj
prostoriji npr. olska uionica ili neki drugi radni prostor, u kojem
se nalazi 10 do 15 kolskih stolova ili nekih drugih radnih stolova.
Koritenjem kombinacije Touch panel screen-a i elektronike moemo
napravit ugoaj rasvjete, osvjetljenja tog prostora po elji, a da ne
utie negativno na kolege koje ele jau ili slabiju svjetlost na
svojim kolskim stolovima. Ako uzmemo kao primjer dvojice studenata
koji sjede za istim kolskim stolom, ako jedan od te dvojice
studenata eli jae osvjetljenje na svom radnom stolu ili na radnoj
povrini , drugi eli slabije osvjetljenje, postoji mogunost rjeenja
takvog problema. Na izborniku Touch panela screen-a nalazi se 10 do
15 brojeva, svaki od tih brojeva predstavlja radni sto ili neku
radnu povrinu (zavisno koliko se stolova nalazi u prostoru) u tom
prostoru. Odabirom nekog broja, bilo kojeg broja npr. broja 5,
automatski Touch panel ulazi u
23
Seminarski rad
meni stola broj 5, u kojem postoji nekoliko opcija. Te opcije su
: tri ponuene jaine svjetlosti slaba svjetlost, srednja svjetlost,
jaka svjetlost (low, medium, high). Odabirom neke od ponuenih
opcija na stolu broj 5 pojavit e se vidljiv rezultat. U koliko
studentu ne odgovara ni jedna od te tri ponuene opcije, postoji
rezervna opcija u obliku skale, koja ima oblik i funkciju
digitalnog potenciometra, od minusa prema + koja je podjeljena na
sitne dijelove. Minus - predstavlja slabu svjetlost , + predstavlja
jaku svjetlost.
Ostvarivanjem kontakta na - ili + moemo podesiti ugoaj, jainu
svjetlosti tano takvu kakvu elimo, da ne ometamo jainu svjetlosti
drugom kolegi ili kolegama koji se nalaze ispred ili iza naeg
stola. Nekoliko primjera izgleda jednog takvog Touch panel screen-a
prikazan je na slici 20. Slika 20. Nekoliko primjera izgleda Touch
Panela za kontrolu Led rasvjete. Prijedlog novog dizajna
24
Seminarski rad
Slika 6.5. Primjer izgleda Touch Panela, modeliran u Catia
5.
Optoelektronski senzori
Princip rada optoelektronskih senzora se zasniva na promjeni
parametara optikog signala sa promjenom fizike veliine. Samim tim
ovi senzori nemaju galvanske ili magnetne veze, ve samo optike.
Zato se esto nazivaju i optiki senzori. Kod optikih senzora je
postignuto: galvansko odvajanje, zatita od umova, mogunost merenja
fizikih veliina, kako u oblasti malih tako i u oblasti velikih
vrednosti, standardizacija izlaznog signala, visok kvalitet
statikih i dinamikih karakteristika, itd. Optiki senzori se mogu
upotrijebiti u svim uslovima djelovanja jakog magnetnog polja,
visoke temperature, elektrinih umova i hemijske korozije, pa su
mnogo fleksibilniji i pouzdaniji od klasinih senzora. Loe osobine
su: sloenost izrade, obrade signala, zahtevaju optiku vidljivost
izmeu prijemnika i predajnika, osetljivost na mehanike vibracije i
relativno visoka cena.
25
Seminarski rad
Mjerena fizika veliina (npr. pomjeraj) je u vezi sa odreenim
parametrom optikog signala koji je u sutini elektromagnetni talas
sa frekvencijom 10131015 Hz . Promena parametara optikog signala,
srazmjerno amplitudi mjerene fizike veliine, predstavlja modulaciju
tog signala. Osnovni parametri optikog signala su: amplituda,
frekvencija, faza, polarizacija i rasijavanje svjetlosnog toka.
Modulatori koji se primenjuju u gradnji optikih senzora su
optoelektronski modulatori. Kod njih se mijenjaju parametri optikog
signala pomou elementa koji mijenja svoja optika svojstva,
zahvaljujui delovanju naponskog ili strujnog signala.
5.1 Konstrukcija optikih senzoraOptiki senzori se sastoje od tri
dijela: izvora svjetlosti, prijemnika i prenosnog medija. Izmeu
izvora i prijemnika veze mogu biti optike ili elektrine. Na slici 1
su predstavljene dve blok eme razliitih izvedbi optikih senzora. U
prvom sluaju unutranje veze su optike dok su spoljanje elektrine.
Na ulaz senzora dovodi se elektrini signal koji pobuuje optiki
izvor. Optiki signal iz optikog izvora se prenosi kroz optiki kabl
do optikog prijemnika, na ijem se izlazu generie elektrini signal.
U drugom sluaju unutranje veze su elektrine a spoljanje su optike.
Na ulaz senzora dovodi se optiki signal koji pobuuje optiki
prijemnik, koji zatim pretvara optiki signal u elektrini signal.
Elektrini signal se pojaava i vodi na generator optikog
signala.
a) unutranje veze optike, spoljanje elektrine b) unutranje veze
elektrine, spoljanje optike
[automatika.rs/index.php/baza-znanja/senzori/optoelektronskisenzor.html]
Slika 7. Blok ema optikih senzora, gde su:
Kao izvori svetlosti najee se koriste LED diode i laserske
diode. Kod njih se emitovanje fotona ostvaruje prelaskom elektrona
sa vieg na nii energetski nivo, tj. sa prelaskom iz provodne u
valentnu zonu. Kod lasera je to stimulisana emisija a kod LED dioda
spontana emisija. Zato laser daje snaniji optiki signal ueg
frekventnog opsega i manje
26
Seminarski rad
vremenske konstante. Za praktinu primjenu u tehnici senzora
povoljnije su LED diode zbog linearnije karakteristike, vee
pouzdanosti i manje cijene. Svetlost koju zrae LED diode i laseri
treba da je koherentna, tj. odreene talasne duine. LED diode najee
emituju zelenu, crvenu i utu svetlost u vidljivom spektru od 380 nm
do 750 nm, a ultraljubiastu (UV) i infracrvenu (IR) u nevidljivom
delu spektra. Prijemnik svetlosti konvertuje optiku energiju u
elektrini signal. U ove svrhe se mogu upotrebiti: fotodiode,
fototranzistori, fotootpornici, fotopotenciometri, itd.
5.2 Optoelektronski senzori pomjeranjaVeina senzora pomaka
koriste laser (Slika 2) kao izvor svjetlosti, umesto LED diode. Ovi
izvori svjetlosti emituju vrlo precizan snop svetlosti. Svetlost se
zatim fokusira uz pomo soiva i usmerava ka objektu. Takva svetlost
se reflektuje od objekta i vraa nazad do detektora koji je osetljiv
na pomjeraj objekta, tzv. PSD detektor (Position Sensitive
Detector). Poto se objekat pribliava i udaljava od senzora, ugao
reflektovane svjetlosti se mijenja, prouzrokujui na taj nain da se
mjesto gdje svetlosni snop pada na detektor, mijenja. Sa preciznim
laserskim snopom svetlosti, mesto pada reflektovane svetlosti na
PSD detektoru se moe vrlo tano odrediti, sa vrlo malom grekom
merenja. Rezultati ovog merenja se prenose na analogni izlaz.
Slika 7.1. Optoelektronski laserski senzor pomjeraja
[automatika.rs/index.php/baza-znanja/senzori/optoelektronski-senzor.html]
U sluaju sjajne i glatke povrine objekta veina laserskih senzora
pomaka ima problema sa uspostavljanjem stabilnog stanja .
Razlog
27
Seminarski rad
tome je to se komponente svetlosti razliito reflektuju. Za takvu
detekciju koriste se posebni modeli laserskog senzora pomaka koji
su tako konstruisani da mogu detektovati reflektovanu svetlost sa
glatke povrine. Postoje laserski senzori koji mogu detektovati
veliinu objekta i pomeraja preko koliine svetlosti iz svetlosnog
snopa koju objekat prekine (Slika 3). Laserski snop se uspostavlja
izmeu emitora i prijemnika, koji ima prorez na ulazu poznate irine.
Iza proreza se nalazi CCD prijemnik koji reaguje na koliinu
svetlosti koja padne na njega. Kada svetlosni snop ne prekida
objekat, onda postoji vea koliina svetlosti koja padna na
prijemnik. Kada objekat prekine dio putanje svetlosti onda se
smanji koliina svijetlosti koja padne na prijemnik, i izlaz se
mijenja. Na izlazu postoji linearna zavisnost izmeu stanja kada
nita ne preseca svetlost, do stanja kada je snop potpuno
prekinut.
objekta senzor.html]
[automatika.rs/index.php/baza-znanja/senzori/optoelektronski-
Slika 7.2. Laserski senzor za detektovanje veliine i
pomjeraja
28
Seminarski rad
6. Optoelektronski senzori (senzor distance) GP 2 YOA 02
YKSenzor distance na optikoj bazi sa analognim izlazom. Radi na
principu triangulacije sa integrisanim PSD-ipom. Jednostavno
upravljanje: moraju se postaviti +5 V i masa. Na Pin 1 lei
pozitivan, analogni napon koji u zavisnosti od udaljenosti iznosi
izmeu 0,4 - 2,8 V. Promjena napona nije linearna. Tehniki podaci:
Tip: GP 2 YOA 02 YK Podruje mjerenja: 20 - 150 cm Radni napon: 5
V/DC Tolerancija: 0,5 cm. Senzor sa passenden prikljuni utika (10
cm dugaak) i 2 privrsneflane. Cijena: 61.5 KM
Slika 8. Optoelektronski senzor distance GP 2 YOA YK
[automatika.rs/index.php/search.html?searchword=senzor ]
6.1 Senzor koji zavisi od dnevne svjetlosti za nazidnu montauSa
nazidnom montaom senzora koji zavisi od dnevne svjetlosti, vanjsko
osvjetljenje ili unutarnje osvjetljenje nekog objekta e se brzo i
jednostvno pretvoriti u automatik-svjetiljku koja ukljuuje i
iskljuuje svjetlo zadanim vrijednostima. Sa LED-prikazom za
precizno
29
Seminarski rad
podeavanje graninih tedne,lampe,energije.
vrijednosti
kod
sumraka.
Pogodno
i
za
Tehniki podaci: Dimenzije: (D x x V) 95 x 73 x 40 mm Nominalna
struja: (omski teret) 10A/(induktivni teret) 3 A Nain zatite: IP44
Podruje podeavanja: 2 200 Lux Podruje temperature: -20 - +50 C
Radni napon: 230 V/50 Hz Kanjenje pri ukljuivanju/iskljuivanju: ca.
30 sec. Karakteristike: Za utedu energije IP44 Cijena: 66.5 KM
Slika 8.1. Senzor koji zavisi od dnevne svjetlosti
[automatika.rs/index.php/search.html?searchword=senzor ]
Senzor koji zavisi od dnevne svjetlosti Light Boy Kit UPOvaj
senzor koji zavisi od dnevne svjetlosti je zahvaljujui svojim malim
dimenzijama idealan za naknadnu ugradnju u postojee lampe ili u
razvodne kutije. Za senzor svjetla koji se posebno ugrauje potrebno
je samo izbuiti 12
30
Seminarski rad
mm rupu. lampi.
Kuie prekidaa odgovara mnogim postojeim kuitima
Tehniki podaci: Dimenzije: (D x x V) 62 x 39 x 24 mm Rasklopna
snaga: 5 A/1000 VA Podruje podeavanja: (mogunost podeavanja bez
stepena) 5 300 lx Radni napon: 230 V/50 Hz Pogodan za:
sijalice/fluorescentne lampe/halogene i tedne lampe energije.
Cijena: 59,00 KM
Slika 8.2. Senzor dnevne svjetlosti Light Boy Kit UP
[automatika.rs/index.php/search.html?searchword=senzor ]
Oprema: sa prekidakim relejom. Karakteristike: Mogue naknadno
ugraditi Podesiva vrijednost ukljuivanja Male dimenzije
31
Seminarski rad
7.
Automatsko svjetlo za prostor
Ovo je jedan mini-ureaj koji moe biti od koristi prilikom ulaska
u mranu prostoriju. Napravljen je kao modul dvokanalnom IR prekidau
i zbog toga se moe initi da je stvar malo izmakla kontroli kada
govorimo o jednostavnosti izrade jer se ipak radi o jednostavnom
(ali pametnom) prekidau za svjetlo sa tajmerom. Bilo kako bilo,
ureaj je modularan i beian a to su bila dva preduslova za njegovu
realizaciju i ugradnju u neku prostoriju. Ovaj modul se sastoji iz
nekoliko kljunih komponenti: -Dvostruki izvor napajanja: 8,4V za IR
LED-ice senzora i 5V za sve ostalo -Mjerenje intenziteta dnevnog
svjetla sa LDR CdS elijom na A/D konvertoru PIC12F675
mikrokontrolera tako da se svjetlo ne ukljuuje u toku dana (za
uvanje energije - Sharp IS471F senzor za detekciju prepreke sa
dvije predajne IR LED-ice i dodatno IR soivo za fokusiranje za vei
domet senzora) -Trea IR LED za emitovanje RC5 signala simuliranog
daljinskog upravljaa
Slika 9. Mini ureaj za automatsko svjetlo u prostoru
[elektronika.ba/757/automatsko-svjetlo-za-hodnik/]
7.1 Opis,funkcionalnost,ureajaKao to je ve ranije reeno, ovo je
dodatak mom dvokanalnom IR prekidau kojem je za rad potreban IR
daljinski. To nije problem jer
32
Seminarski rad
moemo veoma lako simulirati IR daljinski sa PIC-om i jednom IR
predajnom diodom. Stoga, ovaj dodatak alje IR kodove za ON i SLEEP
instrukciju Dvokanalnom IR prekidau na svaku detekciju prepreke
(vrata) i time ukljuuje svjetlo i postavlja ga u SLEEP reim to znai
da e se ono automatski iskljuiti nakon 1-2 minute. Pored toga ovaj
modul vri mjerenje nivoa dnevnog svjetla i odluuje da li e se
svjetlo uopte ukljuiti ili ne i posjeduje dugme za programiranje
Dvokanalnog IR prekidaa.
7.2 Uvezivanje Dvokanalnog IR prekidaaNakon ukljuenja ureaja na
napajanje potrebno je uperiti predajnu IR diodu prema Dvokanalnom
IR prekidau i podesiti ga u reim programiranja. Pritisnuti dugme
Sw1 na dodatku kada e on zapoeti slanje 5 IR kodova i time
isprogramirati Dvokanalni IR prekida. Ovi kodovi su za ukljuenje
"ON - A" i aktivaciju "SLEEP" tajmera.
33
Seminarski rad
hodnik/]
Slika 9.1. ema ureaja
[elektronika.ba/757/automatsko-svjetlo-za-
7.3 Podeavanje potenciometara VR1 i VR2Na shemi vidimo dva
potenciometra VR1 i VR2. Jedan se koristi zapodeavanje udaljenosti
prepreke za IS471F senzor (VR2) dok se drugi koristi za podeavanje
nivoa dnevnog svjetla dan/no (VR1). Ovaj drugi potenciometar VR1 se
mora podesiti tako da ureaj "misli" da je no ak i kada je sijalica
u hodniku (mjestu gdje je ureaj ugraen) ukljuena. Imao sam sree sa
ovim jer CdS elija moe da detektuje ovu razliku. U
34
Seminarski rad
softveru je implementirana i vremenska odgoda "proglaenja" dana
tako da i kada se svjetlo ukljui i obasja CdS eliju tako ona
"misli" da je trenutno dan, svjetlo e se i dalje ukljuivati odnosno
IR kodovi e se slati i narednih 4-5 minuta.
Slika 10. Mini ureaj za automatsko svjetlo u prostoru
[elektronika.ba/757/automatsko-svjetlo-za-hodnik/] Ploica za PIC
mikrokontroler i dvostruko napajanje, PIC mikrokontroler simulira
daljinski upravlja tako to salje standardne RC5 kodove, mjeri jainu
dnevnog svjetla i odluuje da li e se svjetlo ukljuiti prilikom
detekcije prepreke ili ne. Na ovoj ploici takoe imamo dvostruki
izvor napajanja. Jedan je neregulisan i uzima se direktno sa
grecovog spoja ispravljaa. On otprilike iznosi 8,4V to odgovara
naponu sekundara transformatora pomnoenog sa kvadratnim korijenom
od dva. Nama je potreban ovaj malo vei iznos napajanja da bi
poveali domet predajnih IR LED-ica za senzor koji detektuje
prepreku ime dobijamo vei domet detekcije. Drugi izvor napajanja je
uzet sa iste take 8,4V koji se dalje sputa na 5V sa LM78L05
regulatorom.
8.
Nekoliko primjera simulacije projekta Led rasvjeta
35
Seminarski rad
Simulaciju smo radili u programu Virtual Lighting Simulator,
koristitili smo primjer kolske uionice classroom, pokazali smo 4
primjera, u kojem su navedene karakteristike prostora za sva 4
primjera, karakteristike su razliite. U obzir smo uzeli rasvjetni
sistem, zidnu refleksiju, stropnu refleksiju, boju ploe (table),
takoe smo uzeli i vremenske uslove to su jedan od bitnijih faktora.
U primjeru 1, regulacija prebacivanja svjetlosti je kompletno
ukljuena, sva mogua rasvjetna tijela su ukljuena i to je prikazano
na Slika 30. Izgled ovjeije (lijevo), ptiije(desno) perspektive, na
slici 30. prikazan je snimak IC kamerom, u kojem vidimo minimalnu i
maksimalnu jainu svjetlsoti. U primjeru 2 regulaciju prebacivanja
od 3 moda, 2 moda su iskljuena, 1 mod prebacivanja je ukljuen
(srednji red stolova) prikazan na slici 31. Slika 31. Izgled
ovjeije (lijevo), ptiije(desno) perspektive, slika 31. predstavlja
snimak snimljen ic kamerom u kojem vidimo jainu svjetlosti u
prostoriji. U primjeru 3 regulacija prebacivanja od 3 moda, 2 moda
su ukljuena, 1 mod je iskljuen (srednj red) suprotnost od primjera
2, prikazan na slici 32 i slici 33. U primjeru 4, od 3 moda
svjetlosti samo jedan je iskljuen, druga 2 su ukljuena, prikazano
na slici 33 i slici 33. Ovom simulacijom, odnosno ovim primjerom
pokazali smo kako se znatno mijenja jaina svjetlosti u pojedinim
dijelovima prostorije i u dijelovima prostorije koji su
osvijetljeni i koji nisu osvijetljeni. Nekom od regulacije 3 moda
svjetlosti, kako i na koji nain moemo osvijetliti samo onaj dio
prostorije koji nam je potreban (radi utede energije). Takoe smo
pokazali snimak ic kamerom, gdje tano vidimo minimalnu jainu
svjetlosti u lux-ima i maksimalnu jainu svjetlosti. Virtualni
Rasvjetni Simulator razvija kompanija Building Technologies, to je
odjel za zatitu okolia energetskih tehnologija, nalazi se u Earnest
Orlando Lawrence Berkeley National Laboratory. To nam omoguuje da
brzo i lako vidimo uinke kljunih parametara u podeavanju svjetlosti
i elektrinu rasvjetu dizajna. Sadri vrlo velik broj izvedenih
slike, koje su proraunate od simulacijskog softvera. Baza podataka
je organizirana u dva glavna modula, modula danjeg svjetla koji
sadri slike malog uredskog prostora, a elektrina rasvjeta modul
koji sadri slike Uionica, mali poslovni prostor, veliki Open Office
prostora, Veliki Box-type skladita. Danje svjetlo modul fokusira na
kljune parametre danjeg svjetla, a elektrina rasvjeta modul
fokusira na kljune parametre za elektrinu rasvjetu.
36
Seminarski rad
Simulaciju smo radili u programu Virtual Lighting Simulator,
koristitili smo primjer kolske uionice classroom Primjer 1.
karakteristike prostora Rasvjetni sistem Zidna refleksija Stropna
refleksija Boja Ploe, (tabla) Vremenski uslovi
Regulacija/prbacivanje Elektrino svjetlo (LED) 60% 80% Zelena
(green) Djelimino oblano On/On/On
Slika 10.1. Izgled ovjeije (lijevo), ptiije(desno)
perspektive[gaia.lbl.gov/vls/]
Slika 10.2. Snimak IC- Kamerom [gaia.lbl.gov/vls/]
Primjer 2.
37
Seminarski rad
karakteristike prostora Rasvjetni sistem Zidna refleksija
Stropna refleksija Boja Ploe, (tabla) Vremenski uslovi
Regulacija/prbacivanje Elektrino svjetlo (LED) 60% 80% Zelena
(green) Djelimino oblano Off/On/Off
[gaia.lbl.gov/vls/]
Slika 10.3. Izgled ovjeije (lijevo), ptiije(desno)
perspektive
Slika 10.4. Snimak IC- Kamerom [gaia.lbl.gov/vls/]
Primjer 3.
38
Seminarski rad
karakteristike prostora Rasvjetni sistem Zidna refleksija
Stropna refleksija Boja Ploe, (tabla) Vremenski uslovi
Regulacija/prbacivanje Elektrino svjetlo (LED) 60% 80% Zelena
(green) Djelimino oblano On/Off/On
Slika 10.5. Izgled ovjeije (lijevo),
ptiije(desno)perspektive[gaia.lbl.gov/vls/]
Slika 10.6. Snimak IC- Kamerom [gaia.lbl.gov/vls/]
Primjer 4.
39
Seminarski rad
karakteristike prostora Rasvjetni sistem Zidna refleksija
Stropna refleksija Boja Ploe, (tabla) Vremenski uslovi
Regulacija/prbacivanje Elektrino svjetlo (LED) 60% 80% Zelena
(green) Djelimino oblano Off/On/On
Slika 10.7. Izgled ovjeije(lijevo) i ptiije(desno)
perspektive[gaia.lbl.gov/vls/]
Slika 10.8. Snimak IC- Kamerom [gaia.lbl.gov/vls/]
8.1 Simulacija led svjetla40
Seminarski rad
Simulacija je raena u programu Led science simulations,
simulacijom smo pokazali na koji nain nastaje led svjetlost, tj. od
ega zavisi i koliki je potreban napon da bi Led svjetlost nastala.
U dole navedenih nekoliko primjera vidimo kako led svjetlost
mijenja boju u zavisnosti od promjene ulaznog napona input voltage
i band gap (eV) ukoliko odaberemo minimalni ulazni napon od 2,52
(V) foton svjetlosti poinje da se kree u smjeru od P do N spoja tj.
u smjeru kazaljke na satu. Boju Led svjetla podeavamo promjenom
veliine band gap-a i ulaznog napona koji mora biti vei od 2,52 (V).
Vrijednost band gap a moemo odabrati po vlastitoj elji u granicama
opsega koje se kreu od 0,50 2,00 Wg(eV). Prilikom izrade projekta
led rasvjeta ovu simulaciju moemo iskoristiti, ukoliko elimo
napraviti poseban ugoaj u nekom prostoru, ambijentu tako da moemo
promijeniti i boju svjetla po elji u granicama spektra,boja.
Slika 10.9. Led science simulations plava boja fotona
svijetlosti[Scienceshareware.com]
41
Seminarski rad
Primjer raen u programu Led science simulations, simulacijom smo
pokazali na koji nain mijenjamo boju svjetlosti. Promjenom napona i
band gap smo dobili svijetlo utu i svijetlo plavu svjetlost. Slika
11.
Slika 11. Led science simulations uta i svijetlo plava boja
fotona svijetlosti [Scienceshareware.com]
42
Seminarski rad
Primjer raen u programu Led science simulations, simulacijom smo
pokazali na koji nain mijenjamo boju svjetlosti. Promjenom napona i
band gap smo dobili svijetlo ljubiastu i crvenu svjetlost. Slika
11.1
Slika 11.1. Led science simulations crvena i svijetlo ljubiasta
boja fotona svijetlosti [Scienceshareware.com]
43
Seminarski rad
8.2
Simulacija prostora osvijetljenog led svijetlom u programu
Dialux
Simulacija je raena u programu Dialux, simulacijom smo pokazali
raspored Led dioda, simulacija prikazuje osvijetljeni prostor u
3Dmodelu na dole prikazanim slikama. Uradili smo analizu i proraun
svih komponenata prikazanog prostora i ukupno iskoritenje snage Led
dioda (W) po jednom metru kvadratnom u odnosu na osvjetljenje.
html#]
Slika 11.2. Simulacija osvijetljene prostorije led svjetlom [
dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.
Primjer simulacije, raena u programu Dialux, simulacijom smo
44
Seminarski rad
pokazali raspored Led dioda, simulacija prikazuje osvijetljeni
prostor u 3D-modelu.
Slika 11.3. Simulacija osvijetljene prostorije led svjetlom,
mogunost ugla spektra irnja led svjetlosti [
dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.html#]
45
Seminarski rad
Primjer simulacije, raena u programu Dialux, simulacijom smo
pokazali raspored Led dioda, simulacija prikazuje osvijetljeni
prostor u 3D-modelu, jedan od primjera prorauna nekog objektaLed
rasvjete.
Slika 11.4. Simulacija osvijetljene prostorije led svjetlom
pripreme za proraun [
dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.h
tml#]
46
Seminarski rad
Slika 11.5. Proraun simulirane prostorije led svjetlom [
dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.html
#]
47
Seminarski rad
8.0
Zakljuak
Opisom projekta Led rasvjete, moemo vidjeti u kolikoj se mjeri
neki klasini sistem moe unaprijediti dodavanjem niza komponenti,
kao to su mehanike, elektronike i elektrotehnike komponente.
Povezivanjem svih tih dijelova u sutini dobijamo pametan sistem tj.
Mehatroniki sistem koji zavisi od ovjeka i njegove odlunosti o
upotrebi jednog takvog sistema.Jedan od ciljeva takvog sistema je
ekonomska opravdanost, da li je isplativo gradit sistem ili ne. Ako
uzmemo u obzir utedu el. Energije sa led diodama u zavisnosti od
povrine prostora i ugoaja koji moemo sebi napravi pomou ovog
sistema, izgradnja jednog takvog sistema je opravdana i ekonomski
isplativa. Poznato je da svakodnevno se, sve vie i vie,
tradicionalna rasvjetna tijela kao to su arulja s arnom niti,
halogene ili florescentne arulje zamjenjuju LED rasvjetnim tijelima
jer se ugradnja takvih rasvjetni tijela je opravdana sa ekonomske
strane jer za neko vrijeme su isplativa.
9.0 Literatura
http://boleroled.com/led-rasvjeta/led-rasvjeta-vanjske-iunutrasnje-led-svjetiljke/#
www.google.com www.Elektronika.ba www.Wikipedia.com
http://art-rasvjeta.hr/download/
http://www.spectolux.com/catalog/product_info.php/cPath/1_
35/products_id/190 http://www.brenum.hr/led_rasvjeta.php
http://gaia.lbl.gov/vls/
http://www.cyclotouch.com.au/product_info.php? products_id=2469
http://www.prggin.hr/led/trake.php48
