LEKSIKA I ORTOEPSKA NORMAOKTOBAR, 2011/12
1
2. LEKSIKA NORMA IMA ZADATAK DA OUVA ISTOTU JEZIKA, ODREUJE
RIJEI KNJIEVNOG JEZIKA, OCJENJUJE ZNAENJE RIJEI, KONTROLIRA
POZAJMLJIVANJE RIJEI IZ DRUGIH JEZIKA
2
POZAJMLJIVANJE KAD IMAMO ODGOVARAJUU NAU RIJE, NEEMO
POZAJMLJIVATI STRANU PONEKAD JE POZAJMLJIVANJE OPRAVDANO, KAD JE U
PITANJU NOVI NAUNI ILI TEHNIKI PRONALAZAK, NOVI POJMOVI U MEDICINI,
FILOZOFIJI, POLITICI I NAUCI Mnogo ede nailazimo na pozajmljivanje
bez razloga (LANA UENOST, POMODARSTVO, MANIPULACIJA GOVOROM,
FRAZIRANJE...), kad za sporazumijevanje postoje odgovarajude domade
rijei3
POZAJMLJIVANJE Kulturni imperijalizma se najprije osjeda u
jeziku Pozajmljivanje je tek prvi i najjednostavniji korak kod
uticaja jezika na jezik B. Sapir Veliki broj novih i nepoznatih
leksema moe da ugrozi komunikacijsku sposobnost jezika Ovom pojavom
ugroeni su svi jezici, mada oni nerazvijeni mnogo vie4
POZAJMLJIVANJE Pozajmljuju se i konstrukcije iz drugih jezika,
tj. izrazi se prevode doslovce: Sobe za izdati pod kiriju, imate li
za jesti i piti, baciti pogled, stvari za ponijeti... Tuice
hrvatski termin Varvarizmi termin koji se koristio u Srbiji
Pozajmljenice ili posuenice termin koji se koristi u novije
vrijeme5
Neologizmi neolognzam (gr. neos, logos re, govor) novina u nekom
starom uenju ili religiji, novotvorina; strast za uvoenjem
novotvorina; gram. nova rije napravljena po ugledu na strane
jezike, kovanica, stara rije s novim znaenjem, npr. brzojav,
vodovod, vodoskok Neki su nuni: televizor, telefon, internet,
velegrad, skorojevid, dvolinost, Tehnopromet ... Nadri ljekar nadri
hoda nazovi majstor nazovi hoda (... muslihun) Krivopameti (od
Krivokapid)6
Dijalektizmi, provincijalizmi, lokalizmi Dijalektizmi su rijei
koje pripadaju jednom dijalektnu, a nisu ule u standardni jezik:
*Pei, *sei, *seu, *peu; *radu, *sadu, *pravu, *slavu; *njihan,
*njihna, *njihno; Kao stilsko sredstvo upotrebljavali su ih mnogi
pisci Sad de padne golem dutek ili Moje si bee! (S. Sremac: Zona
Zamfirova) Upotreba dijalektizama, provincijalizama, lokalizama,
varvarizama, vulgarizama, argonizama, slenga karakteristika je
slobodnog izraavanja i u zvaninim tekstovima ove termine treba
izbjegavati!7
Turcizmi i ostale pozajmljenice Upotreba pozajmljenica
(posuenica) razlikuje se od mjesta do mjesta, ak i u standardnom
jeziku. U Sandaku su prisutniji turcizmi nego u govoru ljudi na
nekom drugom podruju. Latinizmi: maksimum, junior, status, klasa;
Grcizmi: retorika, ratar, arhaizam, varvarizam, drum, kaldrma,
stil; Galicizmi: portret, bluza, garaa, an fas, biro, restoran,
scena, melanholija; Talijanizmi: kart, studio, stornirati, sonata;
Germanizmi: lagvort, pegla, moler, dokopati se; Turcizmi: odaja,
odak, kapija, avlija, kiosk, doe, sevdah, rakija, serbez, taman,
tek... Anglicizmi: ??????????? PRETJERANA UPOTREBA POZAJMLJENICA JE
POMODARSTVO ILI POKUAJ DA DOKAETE LJUDIMA KAKO STE VI
OBRAZOVANI!!!8
Strane rijei u novinarstvu Pretjerana upotreba varvarizama
(barbarizama) u novinarstvu ugroava istotu jezika, ak moe ugroziti
komunikaciju Treba, dakle, izbjegavati upotrebu stranih rijei bez
naglaene potrebe i bez mjere Do 3% stranih rijei ne ugroava istotu
naeg jezika
9
Pisanje i izgovor stranih rijei *Oficionalan oficijelan
*Patrijahalan patrijarhalan *Maruta marruta *Korespodencija
korespondencija *Komintent komitent *Intezivan intenzivan Delikvent
delinkvent *Oskudacija oskudica10
Leksika norma Leksika norma nije kruta Ona upuduje, a ne osuuje
Njome se uva istota, duh i priroda jezika Kod izbora rijei moramo
voditi rauna o nijansama njihovih znaenja
11
Ortoepska norma Odreuje pravilan izgovor rijei (fonetski,
morfoloki, prozodijski) Na akcenatski sistem je sloen Neke rijei
imaju i po dva pravilna akcenta, ali vedina ima samo jedan pravilni
akcenat U umjetnikim djelima se ponekad odstupa od ortoepske norme
(izostavljanje slogova u pjesmama radi metrike npr.)12
Na akcenata ima kvantitet i tonsku stranu, ali i duinu poslije
akcenta
13
Ortoepska norma
14
Ortoepska norma
15
Rijei koje nemaju svoj akcenat
16
