qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklz

LEMLJENJEDomagoj Kuzmek

2.B1

11/11/2015

Zlatko Štefan

UVOD

U ovom referatu ću objasniti sve prednosti lemljenja, njegove nedostatke, postupke lemljenja, vrste lemljenja, vrste lemova i oblikovanje lemljenih spojeva. Lemljenje je postupak spajanja pretežno metalnih dijelova sa dodatkom rastaljenje slitine kao veziva. Za razliku od zavarivanja koje je isto tako termički postupak, ovdje se radi o temperaturama koje su znatno niže od tališta materijala koji se spajaju. U odnosu na zavarivanje prednost postupka lemljenja je u tome da se mogu spajati i metali različite vrste, a nakon spajanja nema zaostalih naprezanja kao kod zavarivanja, ili ne u tolikoj mjeri. Izuzetak su lemljeni spojevi dva materijala s velikom razlikom koeficijenta toplinskog rastezanja.

LEMLJENJE

Lemljenje je spajanje metalnih materijala (osnovnih materijala) pomoću dodatnog rastaljenog materijala – lema, čije je talište niže od tališta osnovnog materijala.

Meko lemljenje (soldering, Weichlöten, brasatura dolce) – lem se tali pri ϑ < 450 °C - najčešće u elektronici ili za slabije opterećene spojeve (npr. konzerve).

Tvrdo lemljenje (brazing, Hartlöten, brasatura forte – lem se tali pri ϑ > 450 °C - najčešće za jače opterećene spojeve u strojarstvu.

Visokotemperaturno lemljenje – lem se tali pri ϑ > 900 °C – za komponente za aeronautiku, nuklerne reaktore; cijeli element se zagrijava u peći u vakuumu ili u posebnim plinovitim atmosferama.

Područje taljenja lema je područje temperature od početka taljenja do potpuno rastaljenog stanja. Radna temperatura je najniža temperatura površine izratka na mjestu lemljenja, na kojoj se temperaturi lem može vezati za osovni materijal.

Radna temperatura mora biti viša od temperature početka taljenja, ali može biti niža ili viša od temperature pri kojoj se lem potpuno rastali.

PREDNOSTI LEMLJENJA

Prednosti:

- mogu se spajati i različiti metali

- utjecaj temperature na osnovni materijal je manji nego kod zavarivanja

- spojeni dijelovi nisu oslabljeni rupama, kao npr. kod zakivanja

- lemljeni spojevi dobro provode struju i toplinu

- lemljeni spojevi dobro brtve - potrebno je manje energije nego kod zavarivanja

- pogodno za spajanje dijelova različite debljine i tankih dijelova (neće doći do izgaranja, tj. stvaranja rupe)

- postupak lemljenja se može automatizirati (pogodno za serijsku proizvodnju) - na jednom komadu se može lemiti istodobno na više mjesta.

NEDOSTACI LEMLJENJA

Nedostaci:

- manja čvrstoća nego kod zavarenih spojeva

- mala otpornost na visoke temperature

- lemovi djelomično sadrže skupe metale (Sn, Ag) pa lemljenje nije pogodno za velike lemljene spojeve

- čvrstoća spojeva dobivenih mekim lemljenjem je ograničena

- postoji opasnost od pojave galvanske korozije uzrokovane različitim električnim potencijalom lema i osnovnog materijala

- u odnosu na zavarivanje je priprema površina spoja skuplja.

POSTUPCI LEMLJENJA

Plameno lemljenje: mjesto lemljenja se ugrije plamenikom; prije ili poslije zagrijavanja se lem prisloni na mjesto spoja ili uloži u spoj; postupak je prikladan za meko i tvrdo lemljenje.

Lemljenje pomoću lemila: vruće, rukom ili strojem vođeno lemilo (grijano električki ili plinom) ugrije mjesto lemljenja; prisloni se lem koji se otapa i spaja dijelove; koristi se za meko lemljenje (elektronika).

Lemljenje uronjavanjem: pastama ili rastopinama se obrade mjesta koja moraju ostati nezalemljena; dijelovi se u položaju u kojemu moraju biti spojeni

uranjaju u rastaljeni lem; lem prodire u mjesta spoja; postupak je prikladan i za meko i za tvrdo lemljenje.

Lemljenje u peći: lem se dodaje mjestu spajanja; dijelovi se ugriju u plinskoj ili električnoj peći; postupak je prikladan za meko i, češće, tvrdo i visokotemperaturno lemljenje.

Otporno lemljenje: slično kao kod elektrootpornog zavarivanja; mjesto spajanja s prethodno uloženim lemom se ugrije električnim otporom (Jouleov efekt) “stiskanjem” u kliještima ili na strojevima za elektrootporno lemljenje; postupak je prikladan za meko i tvrdo lemljenje.

Indukcijsko lemljenje: zagrijavanje osnovnog materijala dobiva se induciranjem izmjenične struje visoke frekvencije (i do 5 MHz) u površinskom sloju; prikladno za meko, tvrdo i visokotemperaturno lemljenje.

Lemljenje pomoću laserske zrake: toplina se generira koncentriranom absorpcijom visokoenergetskog monokromatskog zračenja u vakuumu ili atmosferi s inertnim plinom; koristi se za tvrdo i visokotemperaturno lemljenje preciznih elemenata s lemom visoke temperature taljenja (npr. slitine temeljene na Ni)

IZVEDBA MJESTA LEMLJENJA

Izvedba mjesta lemljenja: - Lemljenje sa zračnošću (zazorom): površine spajanja odvojene malom jednolikom zračnošću do h ≈ 0,25 mm; lem se kapilarnim djelovanjem “usisava” u tu zračnost.

Lemljenje sa šavom: razmak površina koje se spajaju je veći od 0,5 mm, ili se izvodi V- ili X-šav (ponekad se zato govori o “zavarivačkom lemljenju”); rijetko se izvodi jer je čvrstoća manja i potrebna je velika količina lema.

LEMOVI

Za meko lemljenje teških kovina (Fe, Cu, Ni) koriste se lemovi koji su legure Sn-Pb i još nekih elemenata, a za lake kovine (Al i Al-slitine) lemovi koji su legure Sn-Zn-Cd i još nekih elemenata.

Za tvrdo lemljenje teških kovina koriste se Cu-lemovi, Ag-lemovi, mjedeni lemovi i novosrebrni CuNi -lemovi, a za lake metale AlSi- i AlSiSn-lemovi.

Kod visokotemperaturnog lemljenja koriste se lemovi temeljeni na Ni, Au i drugim plemenitim metalima te na Cu. Za posebne izvedbe mogu se koristiti i lemovi temeljeni na Ti, Zr, Co ili Nb.

OBLIKOVANJE SPOJEVA

Proširenja zračnosti smanjuju kapilarno djelovanje, a suženja štete protoku taline.

Naročito su kritična suženja koja se nadovezuju na proširenja zračnosti:

ZAKLJUČAK

Objasnio sam vrste i postupke lemljenja, meko i tvrdo lemljenje, princip i način lemljenja, osnove oblikovanja lemljenih spojeva te vrste lemova. Lemljenje je kao postupak spajanja dijelova zastupljeno u obrtu, automobilskoj, elektronskoj industriji te općem strojarstvu. Lemljenjem je moguće spajati i keramičke materijale na tvrde mtale te opet njih na obične čelike kao što su naprimjer nosači reznih oštrica alata za skidanje strugotine. Ova je tehnologija vrlo osjetljiva na greške u provedbi postupka.

LITERATURA

https://www.fsb.unizg.hr/elemstroj/pdf/pmf/osnove_strojarstva/lemljeni_spojevi.pdf

http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/KE1%20www%202012%20Lemljeni%20i%20lijepljeni%20spojevi.pdf

www.google.com

www.wikipedija.com

Google slike

https://www.sfsb.hr/kth/zavar/tii/lemlj.html

http://9a3al.com/lemljenje.pdf