Upload
phungtruc
View
271
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Marie Stopes Timor-Leste (MSTL) servisu ona iha Timor-Leste desde tinan 2006, espesializadu hodi
fornese informasaun no atendimentu saúde seksual reprodutiva ne’ebé ho kualidade no komprihensivu.
MSTL servisu liu hosi parsería ho Ministéiru da Saúde, no ho suporta hosi Embaixada Australia.
MSTL iha klínika saúde familia nian ida iha Dili, no iha ekipa baze
hamutuk 11 ne’ebé servisu iha munisípiu Dili, Bobanaro, Baucau,
Viqueque, Lautem, Ermera, Ainaro, Oecusse, Aileu, Liquica no
Manufahi. MSTLmoos iha tenda móvel ne’ebé bele uza hodi fornese
atendimentu iha area remota no fatin sira ne’ebé susar atu to’o ba.
Ekipa Klinikál MSTL nian kompostu infermeira, parteira no doutor
ne’ebé iha esperensia no kompetente liu, ne’ebé fornese :
Akonsellamentu no atendimentu planeamentu familiar ne’ebé
komprihensivu
Atendimentu ba kuidadu isin-rua (ANC)
Atendimentu ba kuidadu depoizde partus (PNC)
Teste no akonsellamentu ba MHRS (inklui teste ba HIV no
Sifilis)
Akonsellamentu ba infertilidade
Sirkunzisaun
Informasaun no akonsellamentu ba saúde reprodutiva (inklui
informasaun kona- ba menstruasaun)
Foto: Parteira MSTL no Mds nian fornese edukasaun no atendimentu iha tenda movel laran
Almeida ho nia kaben Maria hadér iha tuku 4 madrugada hodi hahú la’o
durante oras tolu ba iha Sentru Saúde ne’ebé besik liu ba sira. Sira nain rua
hela iha Cailaco, iha fatin ne’e bé nesesidade bazika sira hanesan bee,
edukasaun no kuidadu saúde nian sei difisil nafatin ba ema barak atu asesu
ba.
Wainhira to’o ba iha CHC, sira hasoru malu ho ekipa treinadu hosi ekipa
MSTL outreach nian ne’ebé kompostu hosi parteira ida, Edukadór ida no
kondutór ida. Ekipa ne’e servisu ajuda malu ho profisional saúde hosi
Ministéiru da Saúde nian hodi oferese provizaun akonsellamentu no
atendimentu planeamentu familiar ne’ebé komprihensivu, ne’ebé uluk so iha
deit métodu tempu badak nian.
Almeida no Maria simu akonsellamentu planeamentu familiar nian hosi
parteira MSTL nian kona-ba métodu kontrasepsaun hotu-hotu ne’ebé
disponivel ba métodu natural no moos modernu nian, atu nune’e sira bele foti
desizaun informadu ida kona-ba métodu ne’ebé apár ba sira. Sira nain rua
hili métodu kontraseptivu implant, tamba sira hatene katak métodu ida ne’e
sei fó protesaun ba isin-rua ne’ebé la planeia to’o tinan lima, no la presija
halo viajen regular ba CHC.
Nu’udar agrikultór no aman ba oan nain neen, Almeida hetan korajen hosi nia
mane maluk sira iha nia komunidade hodi suporta nia kaben hodi uza
planeamentu familiar. Mitos balun kona-ba efeitu posivel balun ba
planeamentu familiar nian no ninia impaktu ba fertilidade tuir mai nian, no
moos fatores kultura no tradisaun nian halo mane balun iha Timor-Leste senti
laran taridu kona-ba sira nia kaben ne’ebé tuir hela planeamentu familiar.
“Hau iha ona oan nain neen no hau nia kaben nia partus ikus liu ne’e sai
komplikadu. Hau rekuñese katak ami nia oan sira sei ki’ik no ami hela do’ok
hosi fasilidade saúde, tamba ne’e , sekarik ami la uza métodu planeamentu
familiar atu fó espasu ba ami nia oan, dalaruma ami bele hetan difikuldade
iha futuru.”
Maske Almeida no Maria nunka hetan oprotunidade hodi ba eskola, Almeida
nia mehi mak nia oan sira hotu sei bele reata sira nia eskola; mehi ida ne’ebé
besik dadaun ona mak Almeida ho Maria bele planeia ona sira nia espasu no
medida familia nian.
Feto no kazal sira uza planeamentu familiar atu:
Iha isin-rua ne’ebé saudavel liu, Ajuda fó tempu no espasu ba hahoris nian, no Atinji sira nia medida familia ne’ebé sira hakarak.
Atu halo desizaun informadu sira kona-ba m’etodu ida ne’ebé feto ida
ka kazal ida hakarak atu uza, kliente MSTL nian hotu simu
akonsellamentu planeamentu familiar nian ida ne’ebé komprihensivu
no ho kualidade molok atu simu planeamentu familiar ida. Ida ne’e
inklui hatene kona-ba opsaun métodu hotu-hotu ne’ebé iha, ba
métodu natural no modernu, atu kliente sira bele foti desizaun
informadu ida kona-ba métodu ne’ebé sira hakarak atu uza.
Akonsellamentu ida ne’e importante, tamba métodu planeamentu
familiar iha ninia efetividade, benefísiu no desvantajen sira ne’ebé
diferente.Ema ida-idak presija informa no enkoraja ho di’ak hodi foti
desizaun ne’ebé di’ak liu ba sira.
Foto: Parteira MSTL ida fornese akonsellamentu ne’ebé komprihensivu ba familia ida; Kuadru planeamentu familiar MSTL nian ida
hatudu hela métodu diferente sira inklui métodu tempu naruk no badak nian no métodu natural nian (métodu beads fertilidade no
laktasin).
MSTL iha ekipa ida ho edukadór sira ne’ebé ho esperensia di’ak no
servisu ho komunidade no organizasaun hodi hasa’e kuñesimentu no
kompriensaun kona-ba saúde seksual no reprodutiva no asesu ba
atendimentu sira.
Edukadór MSTL fornese servisu edukasaun nian iha munisípiu hotu-
hotu ne’ebé MSTL servisu dadaun ba.
Sesaun edukasaun hato’o ba komunidade sira atu nune’e bele
responsivu tuir sira ida-idak nia otas no nesesidade komunidade nian.
MSTL bele fornese sesaun edukasaun ne’ebé komprihensivu no ho
kualidade ba tópiku hirak tuir mai ne’e:
Puberdade no adolsentes (inklui menstruasaun)
Fertilidade
Planeamentu familiar
MHRS(inklui HIV)
Atendimentu ANC no PNC
Saúde Seksual no Reprodutiva
Saúde seksual no reprodutiva ne’e la’os asuntu saúde ba feto nian
de’it. Ida ne’e importante atu involve moos mane sira iha edukasaun
saúde seksual no reprodutiva no asesu ba atendimentu nian, hodi
asegura katak familia no komundade senti saudavel2.
MSTL ativamente enkoraja kazal sira atu mai no asesu hamutuk ba
atendimentu, no iha estratéjia involvimentu mane nian hodi hasa’e
asesu hosi mane sira ba informasaun no atendimentu SSR nian.
Foto: MSTL fornese
edukasaun,
akonsellamentu no
atendimentu ba feto
no mane sira, enkora-
ja familia sira atu kua-
lia kona-ba saúde no
planeamentu familiar.
2 Wallace, H.J. et al, Reproductive Health Decision-Making in Municipio Viqueque, Baucau, Ermera and Dili, Marie Stopes Timor-Leste, 2016.
Timor-Leste iha númeru foin-sa’e ne’ebé barak iha mundu, ho ema
jovem/foin-sa’e (ho idade 10-24) ho nia pursentajen até 32.5% hosi
totál popualsaun ne’ebé iha.
Foin-Sa’e barak mak sei iha kompriensaun ne’ebé limitadu ba seksualidade no saúde reprodutiva nian, ne’ebé rezulta ba kualidade saúde ne’ebé laduun di’ak, inklui taxa fertilidade adolsensia nian ne’ebé aas, estimadu até 48 hosi feto 1000 ne’ebé hahoris oan ho idade 15-19). So iha nain ida hosi feto foin-saé nain 10 (9.6%) mak iha kuñesimentu ne’ebé loos kona-ba sira nia períodu fertil nian no kuñesimentu akuradu kona-ba maneira oinsá HIV bele/labele transmite nian sei menus liu. Hodi responde ba ida ne’e, MSTL iha ninia liña ba foin-sa’e nian
‘Liña Foin-Sa’e’ ne’ebé loke hosi Segunda to’o Sesta, hosi tuku 8.30
dadeer- tuku 07 kalan. Liña ne’e atende hosi operadór feto no mane
ne’ebé ho esperensia di’ak. Foin-sa’e sira bele asesu ho livre ba liña
ida ne’e ba informasaun kona- ba domin, relasaun ne’ebé saudavel
no informasaun saúde reprodutiva nian sira seluk. Liña ne’e kuaze
simu ona xamada hamutuk 65.000 desde tinan 2011, ho xamada
kuaze 50% mai hosi foin-sa’e sira.
Informasaun komún ne’ebé foin-sa’e sira husu ba liña ida ne’e inklui
informasaun kona-ba puberdade no menstruasaun, HIV no MHRS, no
relasaun sira. Liña ne’e gratuita ba kliente Timor Telecom : 800 1001
no kliente Telemor : 7676 7676 .
Foto: Liña Foin-Sa’e ne’e
funsiona ho suporta hosi
Timor-Telecom no
Telemor, atu MSTL bele fó
atendimentu ne’ebé gratui-
ta ba sira nia kliente hotu.
Foto: Liña Foin-Sa’e ne’e
iha ninia operadór feto no
mane ne’ebé profisional.
3Adolescent Fertility Rates, Available online at: http://data.worldbank.org/indicator/SP.ADO.TFRT
4UNESCO, A situation-response analysis of the education sector’s response to HIV, drugs and sexual health in Timor-Leste 2012
5National Statistics Directorate, Ministry of Finance, Timor-Leste, and ICF Macro, 2010, Demographic and Health Survey 2009-2010, Dili, Timor-Leste.
Ekipa baze MSTL nian servisu direitamente ho suporta hosi Servisu
Saúde Munisipiu (SSM) no staf MdS nian iha area sira ne’ebé for-
nesidór atendimentu hosi MdS ne’ebé kompetente sei menus hela.
Dalaruma halo viajen to’o ba area remota sira no fatin sira ne’ebé
susar atu to’o ba, ami bele fornese atendimentu ho gratuita, fokus ba
kliente, konfidensial no la’os ho julgamentu, edukasaun no atendimen-
tu ne’ebé fokus ba hili /eskolha ba komunidade kbi’it la’ek sira. Ami nia
atendimentu baze/outreach nian inklui akonsellamentu no
atendimentu planeamentu familiar ne’ebé komprihensivu, ho métodu
ne’ebé fornese depende ba ezizensia hosi kliente sira. Atendimentu
saúde seksual no reprodutiva nian sira seluk hato’o liu hosi
atendimentu konjuntu ne’ebé hato’o iha Sentru Saúde Komunitária
(CHC), Postu Saúde no Hospitál Referal sira.
Iha adisaun ba ekipa outreach, MSTL fornese atendimentu saúde
seksual reprodutiva ne’ebé ho kustu baratu liu ba inan-feton sira iha
Dili liu hosi ninia klínika saúde familia, Iha ne’e, feto sira bele asesu ba
atendimentu oi-oin duke liu hosi ekipa baze/outreach nian sira, inklui
diagnosa no tratamentu ba MHRS, teste ba HIV no sifilis,no
konsultasaun médiku jerál nian. Alende atendimentu hirak ne’e ho
kustu ne’ebé ituan ba kliente sira, hirak ne’e mak atendimentu ne’ebé
kuaze maioria kliente hotu bele asesu ba Saúde Seksual Reprodutiva
privadu nian iha Dili. Kada osan dollar ida ne’ebé hetan hosi
rendimentu klínika nian investe tomak ba atendimentu ekipa baze
nian, tamba ne’e MSTL nafatin sai nu’udar oraganizasaun ne’ebé
100% not-for-profit “la’os buka lukru”.
MSTL ativamente halo parsería ho organizasaun sira seluk hodi
asegura feto no mane hotu hetan asesu ba atendimentu saúde
seksual no reprodutiva ne’ebé ho kualidade aas, inklui ba sira ne’ebé
defisiente. MSTL moos iha ninia koordenadór ba ema ho defisiente
nian iha Support Office MSTL nian, no iha relasaun servisu ne’ebé
pozitivu ho organizasaun Nasional ba Ema ho Defisiente nian’ Rae
Hadomi Timor-Leste (RHTO) . Ami nia klínika moos hetan ona
observasaun hosi RHTO ba asesu hosi ema ho defisiente sira, no
inklui kadeira roda ne’ebé apár ba sira no fasilidade caza de banho
ne’ebé bele asesu moos.
Foto: Ekipa MSTL dalaruma halo viajem ba fatin dook ho situasaun ne’be difisil hodi to’o ba komunidade sira ne’ebe ami serve.
Saúde Seksual no Reprodutiva, liu-liu Planeamentu Familiar,
importante ba ema ida-idak, familia, komunidade no nasaun tomak.
Nu’udar espesialista ba planeamentu familiar, MSTL rekuñese ida
ne’e no iha relasaun servisu ne’ebé pozitivu no produtivu ho
organizasaun no komunidade barak. Ida ne’e inklui servisu hamutuk
ho Governu, Oraganizasaun non-govermentais sira, organizasaun
saúde nian sira,eskola no Universidade sira, Lider komunitáriu sira no
seitór korporadu sira.
Servisu liu hosi parsería ho Ministériu da Saúde, MSTL moos fornese
suporta ad-hoc ne’ebé regular ba MdS hodi suporta nesesidade
transporte nian, esterilizasaun ekipamentus nian iha CHC sira, apoiu
finanseiru no lojístiku nian ba enkontru no workshop MdS nian, apoiu
teknikál ba FUAT, apoiu ba kampaña imunizasaun nian (inklui uzu ba
tenda movel MSTL nian), apoiu teknikál ho halibur dadus/ database
munisípiu nian, fornese apoiu teknikál iha téknika prevensaun
infesaun nian sira.
Agora dadaun MSTL iha projeitu haberan kapasidade nian rua:
MSTL servisu liu hosi parsería ho Royal Australasian College of
Surgeons (RACS) hodi fornese periodu rotasaun fulan 2 ba
doutor junior sira nu’udar komponente tinan daruak nian ba Post
- graduate ba programa medicina familia (FMP) nian. Doutor
estajiadu sira sei gasta tempu fulan rua hodi servisu ho parteira
kompetente sira iha klínika MSTL nian iha Dili no ekipa baze Dili
nian hodi hetan esperensia ba akonsellamentu no atendimentu
komprihensivu ba planeamentu familiar nian no teste no
tratamentu ba MHRS nian.
MSTL hala’o projeitu pilotu ba treinamentu/coaching ba parteira
MdS nian iha munisípiu Ainaro. Parteira treinadu MSTL nian
treina/coach parteira Mds nian sira iha akonsellamentu
komprihensivu ba planeamentu familiar nian no moos ba monta
no hasa’I métodu Implant no IUD nian. Projeitu pilotu coaching
nian moos inklui xefi parteira sira hosi munisípiu refere, Ofisial
Saúde Públiku Distritais- Saúde Maternal Infantil ( DPHO-SMI)
nian, hodi hala’o vizita supervizaun suportivu ba planeamentu
familiar nian ne’ebé eftivu ba parteira Mds nian sira.
Foto: Doutor junior sira halo
servisu rotasaun fulan 2
hodi haree no apriende hosi
parteira kompetente sira
hosi MSTL nian kona-ba
provizaun akonsellamentu
no atendimentu planeamen-
tu familiar, teste ba MHRS
no tratamentu ba kuidadu
ANC nian.
Foto: Ekipa MSTL
hamutuk ho Amu
Bispu Diocese Dili,
Dom Virgilio Do
Carmo Da Silva,
SDB., iha fulan
Juñu 2016.
MSTL halo tuir estandarte MSI global nian ba halubur dadus,
monitorizasaun no análisis. Ida ne’e inklui sistema dadus elektróniku
ida (CLIC) hodi maneja dadus atendimentu nian. Sistema ida ne’e
hetan audit kada fulan no kada tinan ba ninia kualidade, hodi asegura
katak dadus atendimentu MSTL nian maneja étikamente, efetivu no
korreitu.
Avaliasaun externu no audit sira moos hala’o regularmente hodi
asegura kualidade klinikál no efetividade programa nian.
MSTL fornese relatóriu regular direitamente ba MdS ho meius balun,
hodi uza template/formatu relatóriu dadus MdS nian (tuir pedidu hosi
MdS):
Ekipa outreach hotu-hotu servisu liu hosi parsería ho ekipa CHC
nian, no direitamente hatama rezultadu sira ba iha livru rejistu
kliente planeamentu familiar MdS nian. Ida ne’e hala’o iha
servisu fatin, Hospital, CHC no Postu Saúde sira ho parteira MdS
nian ida.
Rezultadu hosi klínika MSTL Dili nian hato’o kada fulan ba
(DPHO-SMI) hosi DHS Dili nian.
Rezultadu trimestral ba dadus MSTL nian hotu hato’o liu hosi
relatóriu no aprezentasaun ba iha Diretór DHS, Departamentu
MdS nian ba SMI (Diretora Departamentu Saúde Maternal no
Infantil, Dra, Triana Oliveira, no pontu fokál Planeamentu familiar
nian Sra. Aurea Celina da Cruz), jerente CHC nian hotu, no
DPHO –SMI.
Planu estratéjiku MSTL nian hato’o ba Diretór Nasional Saúde
Públiku nian iha Ministéiru da Saúde nia laran, Diretór Nasional
ba Parsería nian iha MdS no pontu fokál Planeamentu Familiar
nian.
Relatóriu Anuál sira (ba MdS Departamentu SMI no parseiru sira
seluk iha Timor-Leste).
MSTL moos tuir grupu Servisu ba BCC Ministériu da Saúde nian, hodi
asegura katak rekursu BCC nian ne’ebé imprime ona hetan ona
aprovasaun hosi grupu servisu refere molok atu uza.
MSTL nu’udar membru ida hosi grupu servisu ba advokasia Pastoral
Nasional nian, hodi suporta iha promosaun ba métodu billings no
métodu planeamentu familiar natural nian sira seluk.
Foto: Fornesidor
atendimentu MSTL nian
kontribui ba sistema MdS
nia no kolesaun dadus, no
relata regularmente
kona-ba rezultadu sira. .
MSTL halibur komentáriu kliente nian ho regular hodi asegura katak
kliente sira satisfas ho atendimentu hirak ne’ebé sira simu, no atu
identifika maneira sira hodi hadia provizaun atendimentu. Téknika
peskiza kualitativu no kuantitativu nian uza hodi halibur dadus, inklui:
Livru komentáriu kliente nian
Liña bolu-fila fali nian hosi kliente anonymous ida
Kaixa komentáriu anonymous ida iha klínika Dili
Bi-ennial, National Client Exit Interviews (CEI)
Iha tinan 2014, maioria hosi kliente ne’ebé hetan intervista hosi ami
iha Intervista ba Satisafasaun Kliente (CEI)nian (98,50%; N= kliente
hamutuk nain 267) relata katak atendimentu ne’ebé sira simu hakonu
sira nia nesesidade ka liu hosi sira nia espetativa, ho 99,6% relata
katak sira sei fila fali mai hodi hetan atendimentu seluk iha futuru.
Komentáriu kualitativu sira ne’ebé ami simu inklui:
‘Hau sei kontinua mai fali iha loron seluk tamba hau hakarak deside
wainihra mak hau atu iha oan ( partisipante ho númeru 2730009)’
‘Hau sei rekomenda fasilidade ida ne’e bah au nia kolega sira tamba
planeamentu familiar hadia feto no labarik sira nia saúde (2530017)’
‘Infermeira sira iha esperensia no fornese informasaun ne’ebé di’ak-
hau sente satisfas ho atendimentu ne’ebé hau simu ohin loron
(2360035)’
‘Hau sei rekomenda MSTL ba hau nia kolega sira tamba ida ne’e im-
portante atu hatene kona-ba planeamentu familiar (2440001)’
Foto: MSTL valoriza
ninia kliente sira no foti
komentáriu ho regular
hodi asegura katak ami
hakonu hela sira nia
nesesidade hodi fornese
atendimentu ne’ebé
amigavel no ho kuali-
dade aas ba kliente sira.
MSTL dedikadu hodi halo desizaun programatiku informadu ida, no
aumenta ba evidensia Nasional nian bazeia ba saúde seksual no re-
produtiva liu hosi peskiza ne’ebé ho tarjeitu, étika no fokus ba kliente.
Ho aprovasaun no apoiu hosi INS no Komite étika relevante sira,
MSTL lidera ona projeitu peskiza balun iha Timor-Leste, inklui:
Menzies School of Health Research, Marie Stopes International
Timor Leste, 2014, Persepsaun kona-ba Planeamentu Familiar
iha munisípiu Viqueque & Dili (Timor-Leste), Darwin, Australia.
Wallace, H.J. et al, Foti desizaun ba Saúde Reprodutiva nian
iha Munisípiu Viqueque, Baucau, Ermera no Dili, Marie Stopes
Timor-Leste, 2016.
MSTL moos regularmente kontribui no partisipa iha projeitu peskiza
seluk, inklui projeitu peskiza foin- dadauk ne’e kona-ba parteira kon-
tra violensia’ ne’ebé hala’o hosi UNTL no La Trobe University.
Ba informasaun detailu ka kopia hosi relatóriu peskiza nian, favór
kontaktu:
Eurico da Costa
Koordenadór Komunikasaun, Marie Stopes Timor-Leste
Númeru telefone: 7723 9665 email: [email protected]
MSTL garantia provizaun atendimentu ne’ebé ho kualidade aas liu
hosi estandarte ba garantia kualidade nian ne’ebé forte.
Staf klinikál hosi MSTL nian hotu iha akreditasaun Nasional nian
ne’ebé relevante hodi fornese atendimentu ne’ebé sira hato’o. Ekipa
Klinikál MSTL nian moos fornese treinamentu rigorozu sira ne’ebé la’o
dadaun ba ekipa foun no ekipa tuan hotu ne’ebé eziste hela, hodi
asegura katak staf klinikál hotu-hotu halo tuir kualidade estandarte
MSI global nian molok sira bele fornese atendimentu ba kliente sira.
Avaliasaun ba kualidade klinikál nian hala’o internalmente ho regular
no atendimentu klinikál nian sira avalia externalmente kada tinan hosi
Konseleiru Medikal MSI Rejional nian, ne’ebé atendimentu sira sukat
tuir estandarte internasional nian. MSTL kontinua hodi atinji skor
ne’ebé di’ak ba kualidade klinikál planeamentu familiar nian. Iha tinan
2015, MSTL moos introduz matadalan sira ne’ebé klaru liu kona-ba
jestaun insidente klinikál no investigasaun nian.
Foto: Peskiza asegura katak
ami bele halo desizaun ba-
zeia ba evidensia programa
nian ne’ebe hasa’e ami nia
impaktu ba feto Timor-
Leste.
Planeamentu familiar ne’e komponente esensial ida hodi redúz taxa
mortalidade maternal no hadia prátika sira ba kuidadu saúde inan
nian. Ida ne’e nu’udar asuntu prinsipál hodi atinji kuidadu saúde inan
nian. Hasa’e asesu ba informasaun planeamentu familiar ne’ebé
komprihensivu nu’udar parte importante ida hodi redúz taxa
Mortalidade Maternal nian ne’ebé sei aas ihaTimor-Leste.
Imajen: Planeamentu familiar ne’e nu’udar komponente importante ida hodi asegura kuidadu saúde inan no redúz mortalidade maternal nian.
Planeamentu familiar dokumenta ona benefísiu saúde nian ba inan
sira, bebé, familia no komunidade nian ho di’ak. Isin-rua ne’ebé mosu
sedu liu ka tarde liu iha feto ida nia moris, ka espasu ne’eb’e besik
malu liu, negativamente afeita saúde maternal no hasa’e risku ba
prematuridade no bebé ne’ebé moris mai ho todan ne’ebé menus
Iha médiu, medida familia nian ne’ebé prefere mak menus oan ida
hosi medida familia atuál nian, no 70% hosi feto kaben nain sira
hakarak adia ka limita sira nia isin-rua. Konsekuentemente, nain ida
hosi fetoTimor oan nain tolu iha nesesidade ne’ebé la hakonu ba
planeamentu familiar nian.
Abilidade hosi adía no fó espasu ba isin-rua nian moos importante ba
feto sira nia dezenvolvimentu sosio- ekonómiku nian. Feto sira nia
abilidade hodi hetan uza kontraseptivu sira efetivamente ,iha impaktu
pozitivu ida ba sira nia edukasaun no partisipasaun iha servisu, nun-
e’e moos rezultadu ba rendimentu tuir mai nian, estabilidade familia,
saúde mental no kontenti nian, no moos prosperiedade ba labarik
sira.
Planeamentu Familiar ne’e identifika ona nu’udar parte ida hosi inves-
timentu ba dezenvolvimentu humanu nian rua ne’ebé produtivu liu iha
adisaun ba liberdade komérsiu nian. Kada osan dolar 1 (ida) ne’ebé
gasta hodi asesu ba kontrasepsaun nian sei salva $ 120 (dollar atus
ida rua nulu) ba gastu social nian. Ida ne’e sei fornese benefísiu ba
komunidade tomak.
Misaun no Vizaun MSTL nian marka ami nia valóres ba asesu univer-
sal ba kuidade- saúde ne’ebé ho kualidade, igualidade jéneru no ka-
pasitasaun ba feto sira. Valores universalidade hirak ne’e, igualidade
jéneru, no kapasitasaun ba feto sira moos bele haree di’ak liután iha
Ajenda 2030 nian ba Dezenvolvimentu Sustentavel nomoos ba Meta
Dezenvolvimentu Sustentavel (MDS) nian tuir mai, sei fó dalan ba
Marie Stopes Timor-Leste hodi fornese kontribuisaun signifikante ida
ba progresu hosi meta hirak ne’e iha Timor- Leste.
6 Guttmacher Institute, Testimony of Guttmacher Institute, submitted to the Commit-tee on Preventive Services for Women, Insti-tute of Medicine, 2011, <http://www.guttmacher.org/pubs/CPSW-testimony.pdf>, accessed June 8, 2016. 7 Timor-Leste Demographic and Health Survey 2009-2010
Ku
ida
du
Ob
ste
trica
Ese
nsia
l
Pa
rtus S
eg
uru
Ku
ida
du
AN
C
Pla
ne
am
en
tu
Fa
milia
r
Kuidadu Maternidade Baziku
KUIDADU SAÚDE PRIMARIA
IGUALIDADE BA FETO
KUIDADU
SAÚDE INAN
Akonsellamentu Planeamentu Familiar nian ne’ebe komprihensivuha-
to’o ba klienete liul 6,000
Númeru atendimentu planeamentu familiar ne’ebe fornese ona:
Métodu: Númeru
Injetavel 3295
Insersaun ba Implant 2057
Hasa’i Implant 458
Insersaun ba IUD 399
Hasa’I IUD 106
Kolar 19
Kontraseptivu Pill 952
Atendimentu saúde seksual no reprodutiva ne’ebe fornese ona:
Atendimentu sira: Numer:u
Teste ba isin-rua 1293
Akonselamentu ba Infertilidade 182
Sirkunsizaun 22
Vasina Tetanus 84
Kuidadu Saúde Inan (ANC no PNC) 567
Atendimentu ba MHRS (inklui HIV no Sifilis)
Syphilis and HIV VCCT) 832
Atendimentu Saúde Jeral 424
Númeru hosi ema ne’ebe hetan liu hosi sesaun edukasaun:
Ema: Number:
Feto 21,980
Mane 7251
Total 29,231
Númeru total hosi xamada sira ba Liña Foin-Sa’e:
Xamada: Númeru:
Total 11,194
Ba informasaun detailu ka rekerimentu ruma, favór kontaktu:
Marie Stopes Timor-Leste Rua Belarmino Lobo P.O. Box 313 Bidau Licidere, Dili, Timor-Leste
Telefone: +670 332 2923 (Support Office) +670 332 2841 (Clinic)
Email: [email protected]
Fotógrafu: Susanna Rossi, Mariano da Silva, Helen Henderson