Lika VisoravanNadzemni i podzemni vodotoci izvori i akumulacije

Rapai Jovan

Lika VisoravanZaprema povrinu od oko 60 km2. Sastoji se od pet velikih polja, a to su: Polje gornje Vrhovine, polje Babin Potok, pusto i nenaseljeno polje Brezovac, slabo naseljeno polje Homoljac i pusto i nenaseljeno polje Jasenovo Korito, sa june stanje polja Homoljca. Sa sjeverne strane polja Homoljac nalazi se predio Male Kapele sa predjelom Maije Doline i predio Rainovaa. Svih pet polja i dio Male Kapele nalazi se na priblino istoj nadmorskoj visini.

Lika VisoravanLika Visoravan se nalazi na najvioj nadmorskoj visini. Ispod cijele Like Visoravni nalazi se podzemna akumulacija koja sa vodom snadbjeva pet izvora, od toga tri na podruju Plitvikih Jezera, a to su: Izvor potoka Bjela Rjeka i potoka Crna Rjeka, kao i potoka Plitvice i jo dva velika izvora, a to su: Izvor rjeke Korenica u Korenikom polju i izvor rjeke Krbavica u polju Krbavica. Podzemna akumulacija ispod Like Visoravni ne dobija vodu ni od kuda jer se nalazi na najvioj nadmorskoj visini na tom djelu Like ve se puni iskljuivo oborinskim vodama i topljenjem snijega. Potok Plitvice ne uljeva se u ni jedno jezereo ve poslije niza jezera iza zadnjeg jezera Novakovi Brod pada sa platoa Osrjedak u kanjon rjeke Korana sa visine od oko 70 m i ini najvii slap na Plitvikim Jezerima.

Plitvika JezeraLika visoravan nalazi se blizu Plitvikih Jezera i ini sastavni dio tog prirodnog sustava. Nalazi se zapadno i juno od Plitvikih Jezera, zaprema povrinu od oko 60 km2 , nalazi se na najveoj nadmorskoj visini u tom djelu Like pa je logino da je zbog njene nadmorske visine i velikog prostora to ga zauzima nazovemo Lika Visoravan. Ispod cijele Visoravni nalazi se podzemna akumulacija, dobre, bistre i pitke vode. Kako je ve napomenuto da se ova visoravan nalazi na najveoj narmorskoj visini od ostalih podruja to je okruuju, logino je zakljuiti da podzemna akumulacija ne dobija vodu ni od kuda ve se puni iskljuivo oborinskim vodama i topljenjem snijega. Logino je i postaviti pitanje, pa odkud ta silna voda to neprestano tee iz Plitvikih Jezera. Ako napomenemo da ova akumulacija sa vodom snadbjeva jo dva velika izvora, ovo pitanje e imati jo veu teinu i zagonetku. Ta dva velika izvora su upravo:1. Izvor rijeke Korenice to izvire ispod prevoja Pogledalo na istonoj mei Like Visoravni. Ovaj izvor izvire na sjeverozapadnom djelu Korenikog polja i ini rijeku Korenicu. 2. Drugi izvor je izvor Rjeke Krbavica oko 5km juno od ove visoravni. Ovaj izvor ini rijeku Krbavicu. Sva lika polja nalaze se na nioj nadmorskoj visini i svako polje ima svoju podzemnu akumulaciju i nemaju nikakve veze sa Likom Visoravni i njenom podzemnom akumulacijom. Podzemna akumulacija Like Visoravni doima se kao neka velika podzemna posuda sa otvorima sa strane na odreenoj visini, pa kada se ta posuda napuni oborinskim vodama viak vode se odljeva kroz otvore sa strane to ini opet izvore, to ih sa vodom snadbjeva ova akumulacija. U meu vremenu dogodi se kia, pa oborinske vode nadopunjuju ovu akumulaciju, a ona se opet pomalo prazni. I tako taj sustav funkcionira milenijumima, sve dok se ovjek ne petlja u taj sustav o kojemu ima premalo znanja i mnogo lude mate. Ova podzemna akumulacija nema nikakve veze sa bliim i daljim podrujima ve funkcionira sama za sebe, pa zato ima naziv: Jedinstven prirodni sustav. Gledano povjesno akumulacija ispod Like Visoravni nastala je prije nego Plitvika Jezera. Kada se voda iz akumulacije poela odljevati na dva izvora na podruje Plitvikih Jezera, mnoge udoline napunile su se vodom i tako su Plitvika Jezera nastala. Visinska razlika od prvog Proanskog do poslednjeg jezera Novakovi Brod iznosi oko 106 m. Na toj visinskoj razlici nastali su mnogi slapovi i sedrene bedrice (pregrade).

Dva izvora to iz akumulacije Like Visoravni snadbjevaju vodom plitvia jezera jesu potok Bjela Rjeka i potok Crna Rjeka koji teku u pravcu sjevera od visoravni do prvog, Proanskog jezera. Proansko Jezero se nalazi na nioj nadmorskoj visini od Like Visoravni. Sve oborinske vode slijevaju se u podzemnu akumulaciju, a iz akumulacije se odljeva na pet izvora. Voda iz dva izvora odlazi u Plitvika Jezera preko potoka Bjele i Crne rjeke i potoka plitvice. Potok Plitvice se ne uljeva ni u jedno jezero ve poslije niza jezera, iza jezera Novakovi Brod sa platoa Osrjedak (Poljanak) pada u kanjon rjeke Korane sa visine od oko 70 metara i ini najvii slap na Plitvikim Jezerima.

Izvor rjeke Korenice u korenikom polju dobija vodu iz ove akumulacije istono od ove visoravni. Izvor rjeke Krbavica u polju Krbavica oko 5 km juno od ove akumulacije dobija vodu od ove akumulacije. NapomenaO Plitvikim Jezerima ovoga puta ne kanim pisati jer o njima je ve mnogo pisano i snimljeno, a i ja kao fotoamater i fotograf umjetnike fotografije mnogo sam snimao na Plitvikim Jezerima i radio fotografije u formatu od 9X12 do 50X60 cm. Zato u u ovoj knjizi govoriti o Likoj Visoravni i njenoj podzemnoj akumulaci i o mnogim prirodnim dogaanjima na Likoj Visoravni o kojima jo niko nije struno i opirno pisao. Sobzirom na vanost ovog prirodnog sustava i njegove trajne zatite od bilo kojeg ekolokog ili fizikog oteenja ili unitenja, odluio sam o Likoj Visoravni i njenoj podzemnoj akumulaciji napisati nekoliko redaka, tj. toj temi posvetiti ovu knjigu. Budui da sam roen na podruju opine Plitvika Jezera i da sam jo od mladosti postao ljubitelj prirode tako sam se ve odavno poeo baviti prouavanjem ovoga jedinstvenog prirodnog sustava. Mnogo toga sam primjeivao i zapisivao pa u u ovoj knjizi neto o tome napisati. Mada sam odredio temu Lika Visoravan i njena podzemna akumulacija, bie rijei i o flori i fauni na Likoj Visoravni, ali u kratkim crtama. Kao ljubitelj prirode ne mogu prei preko nekih prirodnih dogaanja, a da ih ne spomenem. Lika VisoravanLika Visoravan poinje od blagog prevoja sa june strane naselja Vrhovine i protee se u pravcu jugo-istoka do prevoja Pogledalo kod Korenice u duini preko 20 km. Sastoji se uglavnom od pet velikih polja poredanih jedno do drugog u pomenutom pravcu i jo nekoliko podruja sa strane ovog glavnog pravca. Ova podruja sa strane glavnog pravca su polje zvano Jasenovo Korito juno od polja Homoljac i jedan dio Male Kapele sa predjelom Maije Doline i predio Rainovaa sjeverno od polja Homoljac. Od naselja Vrhovine sjevero-zapadno od ove visoravni, od blagog prevoja u pravcu jugo-istoka prua se polje i naselje Babin Potok u duini od oko 9 km. Prije ove tunjave to mjesto zvalo se gornji i donji Babin potok radi lake orijentacije i lokacije jer je mjesto dugo oko 9 km pa je bilo logino da se naselje podjeli na dva djela Gornji Babin Potok i Donji Babin Potok.

VrhovineNa samom poetku sa poljem Babin Potok sa zapadne strane spaja se polje gornje Vrhovine. Naselje Gornje Vrhovine po kome se i to polje zove do kraja Drugog svjetskog rada se zvalo Crna Vlast. Ne znam kada i po kojoj i ijoj vlasti je to naselje dobilo zastraujue ime Crna Vlast. Od blagog prevoja sa june strane naselja Vrhovine u pravcu jugo-istoka do prevoja udin Klanac prua se polje i naselje Babin Potok u duini 9 km. Po predaji kroz to polje tekao je jedan mali potok i tamo je jedna starica pala i uguila se u tom potoku, pa je po tom nemilom dogaaju ovo naselje dobilo ime Babin potok. Od prevoja udin Klanac i polja Babin Potok u istom pravcu prua se pusto i nenaseljeno 6 km dugo polje Brezovac do prevoja ijanov Klanac. Od prevoja ijanov Klanac do prevoja Pogledalo kod Korenice prua se polje Homoljac u duini preko 4 km. Prevoj Pogledalo kod Korenice je granica na jugo-istoku ove visoravni, i tu ona prestaje, jer Koreniko polje je na nioj nadmorskoj visini.

Naselje Gornji Babin PotokPodzemna akumulacija polja Babin Potok i polja Gornje Vrhovine sa vodom napajaju potok Plitvice koji izvire na podruju Plitvikih Jezera ispod planine Javornik. Planina Javornik protee se uzdu polja Babin Potok od sjevera prema jugu sa istone strane polja i zagrauje Babin Potok od podruja Plitvikih jezera. Ta planina stoji izmeu Plitvikih jezera i 9 km dugog polja Babin Potok. Iz podzemne akumulacije voda odlazi podzemnim putem ispod planine Javornik i na njegovoj istonoj strani predjelu Plitvikih jezera izvire oko dva kilometra zapadno od kanjona rjeke Koane. Taj potok se zove Plitvice na svom putu od izvora do kanjona rjeke Korane prelazi preko platoa Osredak (Poljanak) i pada u kanjon rjeke Korane sa visine od oko 70 metara i ini najvilji slap na jezerima. Na platou Osredak u narodu zvanom Poljanak nalazi se naselje Plitvice. Preko tog platoa prolazila je stara cesta Korenica-Karlovac preko Plitvikih jezera. Tu je bilo odmorite za zapregu potansku i trgovaku i gostiona kod stare Tise drvo staro oko 500 godina. I most preko potoka Plitvice. Potok Plitvice ne uljeva se u jezera ve iza zadnjeg jezera Novakovia Brod pada u kanjon rjeke Korane. Polje BrezovacPolje Brezovac je vrlo zanimljivo polje, osim to se svaka polovina polja nalazi na drugoj nadmorskoj visini, postoje i druga zanimljiva prirodna dogaanja. Polje Brezovac prua se od polja Babin Potok u istom smjeru prema jugo-istoku prema Korenici. Dugo je preko 6 kilometara i djeli se na dvije polovine sa razliitim nadmorskim visinama.

Polje BrezovacJugoistona polovina polja Brezovac nia je od sjevero-zapadne strane mjestimino i do 40 metara, jer je jugoistona polovina neravna i promenljiva krajolika. O toj polovini polja Brezovac biti e jo rjei. Kada se proe blagi uspon ijanov Klanac idui od korenice prema Babin Potoku na sredini polja Brezovac pojavie se blagi uspon u duini od oko 200 metara na razmei gdje se te dvije polovine djele. Sjeverozapadna polovina polja je ravna i via, a jugoistona je nia i neravna. Poslije drugog svjetskog rata ivot se promjenio, pa je na sjeverozapadnoj polovini polja Brezovac osnovana Farma odnosno poljoprivredno seljaka zadruga. Tu je uzgajana stoka, sijalo se ito i sadio se krumpir, pa se pored stajskog gnojiva koristio i umjetni gnoj. Za kratko vrijeme primjetilo se da u Plitvikim jezerima ugibaju ribe Pastrmke, a struno je dokazano da ribe ugibaju od umjetnog gnoja. Tako je pomou tog ekolokog incidenta utvreno da potok Bjela rjeka dobiva vodu iz akumulacije ispod sjeverozapadne polovice polja Brezovac gdje se koristilo umjetno gnojivo. Oborinske vode iz tla odnose umjetno gnojivo u podzemnu akumulaciju koja sa vodom snadbjeva potok Bjela rjeka utie u prvo Proansko Jezero. Izvor potoka zvanog Bjela rjeka nalazi se u blizini ovog djela polja Brezovac na mnogo nioj nadmorskoj visini. Izvire ispod prevoja udin Klanac sa istone strane i blagom udolinom tee prema istoku, prema Proanskom Jezeru i Plitvikom Ljeskovcu.

Crna RjekaPrije ua u Proansko jezero potok Bjela Rjeka spaja se sa potokom Crna Rjeka koja dolazi sa podruja Mala Kapela, sa predjela Uvalica, nedaleko od Proansog jezera.

Potok Bjela Rjeka Graditelj Sedrenih Barijera na Plitvikim JezerimaNije mi cilj da pobijem ili potvrdim ve postojeu teoriju o stvaranju sedrenih barijera (pregraa) na Plitvikim Jezerima, ve da iznesem svoja razmiljanja i zapaanja o tome sluaju. Potok Bjela Rjeka u podzemlju protie kroz podruje dolomitnih stjena, gdje ih troi i mrvi u razliite granulate i izbacuje iz zemlje. Krupniji granulati ostaju u koritu potoka, pa je to korito bjelo od toga pjeska, pa je narod po tome ovaj potok nazvao Bjela Rjeka. Najsitnije estice dolomita potok odnosi u jezera, gdje se pomou elektriciteta estice grupiu, prave jezgru i stvaraju novu dolomitnu masu to je mi sada nazivamo Sedra.

Potok Bijela rijekaDolomiti pripadaju vatrostalnim materijalima i po svom kemijskom sastavu uveliko se razlikuju od kamena krenjaka. Odavno se zna da su dolomiti vatrostalni materijal, pa su moji preci kada bi palili kreanu da naprave vapno od kamena krenjaka kao okvir koristili dolomitni kamen jer je on mogao izdrati tako visoke temperature a da se ne zdrobi.

Dolomit: CaMg(CO3)2Dugo se smatralo da potok Crna Rjeka ne uestvuje u gradnji sedrenih barijera, ali nije tako. Crna Rjeka ne donosti nikakav materijal u jezera, jer tee po debeloj zemlji crnici. Njeno korito je crno, pa je narod ovaj potok nazvao Crna Rjeka radi lokacije i orijentacije, pa tako svaki potok ima svoje ime. Potok Crna Rjeka ima mnogo vei kapacitet protoka vode od potoka Bjela Rjeka to znai i da proizvodi vie elektriciteta za stvaranje sedre i na taj nain uestvuje u stvaranju sedrenih pregrada. Ovo nisam ja izmislio nego prekopirao od prirode, kako ona u piljama gradi sige. Svaka voda koja tee ili kaplje stvara elektricitet i stvara sige i sedru. Samo voda koja tee ili kaplje stvara sige i sedru, a voda koja stoji ne stvara nita, ali pomae u taloenju materije.

Dolomit u nastajanju, sitnje estice sedre se spajajuI strunjaci za pronalaenje podzemne tekue vode Raljari tvrde da mogu otkriti samo onu vodu koja tee i stvara elektricitet, vodu koja miruje Raljari ne mogu otkriti pod zemljom. Elektricitet to ga proizvodi tekua podzemna voda djeluje na instrumente sa kojim se slue Raljari i tako omoguuje pronalaenje tekuih podzemnih voda. Dolomitiudesno je to to jedna materija koja je ve bila razgraena u najsitnije estice da se ponovo formira u dolomitne blokove tj. u prvobitno stanje to ga mi sada nazivamo sedra. I to bez ljudskog uma i pomou umjetnih ljepila kao to su kre cement i drugo. Masa sedre u barijerama mjeri se na tone, a oblikovani su i veliki blokovi sedre pa su neki ljudi u Plitvikom Ljeskovcu te sedrene blokove razbijali, lomili i klesali u obliku kocke i zidali kue sa sedrenim blokovima. Sjeam se da su dvije kue to su stajale uz potok Bjela Rjeka prije ua u Proansko Jezero bile ozidane od blokova sedre. Te kue su bile izmeu potoka i ceste i u porolazu sa zaprenim kolima kada se ilo na uvalicu u Teslin Mlin, to je sagraen na potoku Crna Rjeka i bio u vlasnitvu obitelji Tesla. Napominjem da su se neke sedrene barijere formirale kao manji balkoni, pa kada bi oteali, lomili bi se i padali i od tih polomljenih barijera seljaci su pravili blokove za zidanje kua. Sedrene BarijereMoje postavke zasnivam na tome da potok Bijela Rjeka u podzemlju protjee kroz podruje dolomitnih stjena gdje ih troi i mrvi u razne granulate i iznosi na povrinu. Najsitnije estice odnosi u jezera dok krupniji granulati ostaju u koritu. Utvreno je da sitne estice to ih potok donosi u jezera potiu od dolomita i da te estice uestvuju u gradnji sedrenih pregrada. Ali ostaje pitanje kako?Utvreno je da voda koja dolazi u jezera ista i dobra i da u njoj nema nikakvih elemenata koji bi povezivali dolomitne estice u gradnji sedre. Jedino potok Bijela Rjeka donosi dolomitne estice iz podzemlja svoga izvora. Dakle materija je otkrivena, ali to je samo pola rjeenja. Ali to uzrokuje stvaranje tako velikih blokova sedre, koja je to sila koja te sitne estice povezuje i ponovo izgrauje dolomitne stjene.

SedraElektricitet to ga proizvodi tekua voda spaja najsitnije estice dolomita oko jezgre koja se stalno poveava i formira u blok neograniene veliine sve dok voda tee i ima materije za gradnju. Ostaje pitanje zato su samo dolomitne estice sposobne da se pod utjecajem elektriciteta grupiu, stvaraju novu jezgru i vraaju se u prvobitno stanje dolomitnih stjena. Kada ovjek doe na Plitvice i kada vidi te silne blokove sedrenih pregrada i sjeti se da je sav taj materijal iz podzemlja u najsitnijim esticama donio potok Bijela Rjeka, tada oveku pamet stane pred tom zagonetkom. Koja je to sila koja je od tih najsitnijih estica izgradila kamene pregrade koje se mjere tonama. Ostajem pri mojoj konstataciji da je elektricitet graditelj sedrenih barijera na Plitvikim Jezerima. Zato nam kamenje stvara problem i zagonetku u bojleru i ve-maini? Zato to se i tamo voda elektrie, pa ako u njoj ima dolomitnih estica, eto kamenca. Ako bojler i ve-mainu stavljamo na temperaturu niu od 60oC kamenca nee biti. Predpostavljalo se da se tamo kamenac stvara zbog upotrebe upotrebe struje, a kako onda objasniti zato se kamenac stvara u loncu koji se kuva u pei za drva. Svaka temperatura iznad 60 stupljneva cezlzijusa tjera vodu da se kree da li jae ili slabije kljua i tada se stvara elektricitet koji estice vee uz masu. I dok u ve mainu moe se staviti soda bikarbona za spreavanje pravljenja kamenca, u bojleru ne zagrijavati vodu na vie od 60oC. Iz tih razloga oferi stavljaju u kiler destilovanu vodu ili kinicu i fotografi kada pripremaju razvijaa koriste destilranu vodu, kinicu ili prokljualu vodu iz slavine da im na filmovima ne ostanu bjele mrlje od najfinijeg taloga dolomitnog kamenca. Zato treba jo jednom napomenuti kako to da jedna materija u ovom sluaju dolomit bude razgraena u najsitnije estice opet u toj udesnoj prirodi ponovo grupiu i prave jezgru oko koje se skupljaju najsitnije estice da bi se opet stvorila dolomitna masa. Zato su samo estice dolomita podlone tom procesu dok kod drugih materijala to nije sluaj, kao na primer: estice kamena krenjaka, kvarcnog pjeska ili kremena ili zato se od dolomitnog kamena ne moe napraviti kre? Jer je dolomit vatrostalna materija ali zato moe pomou nepoznate prirodne sile da se vrati u prvobitno stanje nakon to je ta materija ve bila razgraena u najsitnije estice. Da nije protoka vode nebi bilo niti elektriciteta, a da nije podzemne akumulacije ne bi bilo niti vode koja puni Plitvika Jezera, nebi bio niti potoka Bijela Rjeka koji donosi dolomite u jezera, ne bi bilo niti potoka Crna Rjeka to sa svojim kapacitetom uveava proizvodnju elektriciteta, bez kojega ne bi bilo niti sedrenih barijera. Zato ja to nazivam jedinstveni prirodni sustav koji funkcionira sam zasebno. Ima svoju podzemnu akumulaciju koja se puni oborinskim vodama, a akumulacija se prazni i odljeva na pet izvora i opet se puni oborinskim vodama. Lika Visoravan na oko 60 km2 ima silno slivno podruje i sve oborinske vode dospjevaju u podzemnu akumulaciju i ne odlazi raznim potocima i jarugama izvan podzemne akumulacije i Like Visoravni. Ova pdzemna akumulacija osim to sakuplja oborinske vode slui i kao distributer vode na pet ve pomenutih izvora i svaki dobija svoj dio vode. Polje BrezovacJugoistona polovinaOva polovina polja Brezovac mnogo je nia od sjeverozapadne polovine i razliitog krajolika. Djelom jako neravna i nepogodna za obraivanje. Na junoj strani vie uskih i dubljih udolina, na jednom djelu desetak usamljenih veih kamenja stanaca to govori da je ovo mlae krako polje. Na sjeveroistonoj strani je ravnica kao aerodrom ravna, pa je sluila za sjenokou. Juna strana velikim djelom obrasla je vraijom travom biom koju nita nee jesti. Na tom prostoru, na tom kamenju esto bi sjedeli brezovaki crni orlovi sa rasponom krila oko 2 metra i bjelim perijem isprod vrata sa prednje strane. Brezovac je ostao nenaseljen jer nema tekue vode i zbog loe ispae, zbog te vraije trave bie koju nita nee jesti i zbog predaje: da na toj polovini nedozriju usjevi zbog hladnog tla, jer je ispod hladna voda, akumulacije koja hladi tlo, pa usevi nedozrjevaju. Na toj polovini malo se oralo i sijalo ito u blizini prevoja ijanov Klanac na istonoj strani ove polovine. Ipak na polju Brezovac ima vode. Ima je u bunaru Rakita. Bunar Rakita nalazi se oko sredine ove polovine oko 20 metara juno od ceste na djelu sa njaniom nadmorskom visinom. Ustvari to je otvor do podzemne akumulacije, do iste i pitke vode. Ne zna se ko je i kada je pronaao taj otvor, ne zna se ko ga je i kada obzidao sa klesanim kamenom u okruglom obliku, samo se predpostavlja kako je dobio ime Rakita. U tom djelu Like narod jednu vrstu vrbe zove Rakita, pa se pretpostavlja da je nekad kraj tog bunara raslo drvo vrbe, pa je narod da odredi bliu lokaciju bunara govorio tamo kod Rakite i tako je bunar dobio ime Rakita. Kada je izgraena makadamska cesta od Homoljca do Babin potoka, jedino napojite za zapregu bio je bunar Rakita. Samo je svaki koija u kolima morao imati dvije posude. Jednu veu duguljastog oblika, ovalnu za staviti pred zapregu i jednu manju sa uetom za grabljenje vode iz bunara, pa se ta manja posuda esto praznila u onu veu dok se zaprega ne napije. esto bi koija i njegovi saputnici iz te male posude potezali hladnu i pitku vodu i uvjek bi namjerno namoili svoje brkove u istu i pitku vodu. Oni koijai koji su bili iz sela koja nisu imala tekuu vodu uvjek bi ili preko Brezovca za Babin Potok, a u kolima su imali drvene posude zvane brema i vuija da u povratku natoe vodu na bunaru Rakita. A uvjek bi se ko od obitelji sjetio, a ponajprije djeca da im otac ili stric donesu vodu iz bunara Rakita. Na prevoju ijanov Klanac bile su dvije obitelji i oni su se sluili bunarom Rakita dolazei po vodu sa zapregom i buradima jer im je bunar bio daleko od kua oko kilometar, a kasnije su izgradili bunare za skupljanje vode kinice sa krovova za domau stoku, da ih ne moraju tjerati na bunar Rakitu. Kada je neka baka iz Homoljca iz naselja erii krenula u selo Babin Potok preko polja Brezovac da poseti ridbinu i prijatelje pa kada se vratila pitali je kako je bilo na putu, a ona kae: Ajoj, koliki je Moljac i Brezovac jo je vei sam Brezovac. Pusto i ne naseljeno 6 km dugo polje Brezovac sa june strane ceste mnoge udoline, a na ravnom djelu veliki kamenovi na kojima sjede veliki crni brezovaki orlovi i ktome jo mrtvaki krajolik od pregorjele trave bie tamno ute boje, to jo vie pojaava mistinost ovoga polja, pa ovjeka uhvati neki neobjanjiv strah od pustinje i samoe, pa se ovjeku uini da je Brezovac dulji i iri nego to u stvari jeste, a vrjeme provedeno u Brezovcu izgleda kao da je stalo, pa bi se moglo rei da je ona baka bila u pravu kad je izjavila: Ajoj koliki je Moljac i Brezovac jo je vei sam Brezovac. Homoljac PoljePolje Homojac protee se od ijanov Klanca prevoja to dijeli ova dva polja do prevoja Pogledalo kod Korenice u duini oko 4 km. Homoljac polje slabo je naseljeno iz slinih razloga. Ni Homoljac nema tekuu vodu to uvjetuje bavljenjem stoarstvom, a i opstanak obitelji bez vode je nemogu. Homoljani su esto odlazili po vodu za obitelj u vrelo Korenice na izvor rjeke Korenice sa zapregama kolima i buradima, a za domau stoku imali su manje lokve, a kada lokve presue i stoku bi tjerali na izvor rijeke Korenice. Homoljac ima nekoliko malih zaseoka uz cestu Korenica Babin potok to prolazi preko cijele Like Visoravni, a to su erii, Krge, Variaci i Lalii. esto puta su Lalii kada presui njihova lokva tjerali svoju stoku na napoite na lokvu u naselje Vuinove Glave uvenu Glavarsku Lokvu koja je bila planski izgraena uz trgovaku cestu oko 500 metara udaljeu od naselja za vreme neke nepoznate prole vlasti. Homoljac je na junoj strani polja imao jedan povremeni izvor zvan Peina u predjelu uputar Dol ispod planine Kosa Homoljaka. Taj mali potoi bi se pojavljivao u jesen i proljee za vrijeme veih kia. Tada bi Homoljani tjerali stoku na potoi Peina za napojanje, a vodu za obitelj dovozili bi sa zapregom i buradima da pribave vodu za zalihu. Po ovome se vidi kako je voda uvijek bila problem i ivotno pitanje za opstanak u nekom mjestu, pa su se naselja gradila uz neku rijeku ili potok, a oni koji su bili dalje morali su graditi bunare za obitelj i lokve za domau stoku. Jedan dio plja Homoljac je neravan sa mnogim uskim udolinama i dolovima, a najravniji predio zarastao je vraijom travom biom to nije za ispau niti za kosidbu. Na krajnjem zapadnom djelu polja Homoljac na ravnom terenu ratrkana je grupa niih kamenja zvanih keine grede, vlasnik, kea iz kovenie.

Kamenje, Korenica ispod PljeiviceHomoljac ima veliko slivno podruje to mnogo doprinosi punjenju podzemne akumulacije oborinskim vodama. Najvee slivno podruje jest prostrana velika planina Mrsinj na jugoistoku polja Homoljac. To slivno podruje planine Mrsinj i Kose Homoljake zna uzrokovati stvaranje manjeg jezera na predjelu zvanom Lokvice na najnioj nadmorskoj visini. Podzemna akumulacija ne moe primiti svu oborinsku vodu sa slivnih podruja , pa se na najniem predjelu polja stvori jezerce dugo nekoliko stotina metara, irine oko 100 metara, a dubine oko 1 metra. Ovo se jezerce zadri oko dva mjeseca, a onda presui i ode u podzemnu akumulaciju. Polje Jasenovo KoritoPolje Jasenovo Korito pripada ovoj Likoj Visoravni, a nalazi se juno od polja Homoljac i djeli ih blagi prevoj zvan Tavani. Polje Jasenovo Korito dugo je oko 2 km od istoka prema zapadu. I ovo je polje mlae krako polje sa razliitim krajolikom. Mjestimino ima ravnog terena, ali ponajvie neravnog i Kamenitog. Na jugozapadnom djelu je veliko porduje ravnog terena Bliznice, a po sredini polja veliko podruje kamenitog terena sa manjim kamenjem, ali ima i terena sa velikim kamenjem i ikarom. Jo nekoliko ravnih terena su: Budinov Dol na sredini polja, predio Perinovka na sjevernom djelu polja i sredina polja gdje se nalazio sala brae Maksima i Koste Rapaia iz sela Vuinove Glave oko 3 km istono od ovog polja. I ovo polje nije imalo tekue vode i nije bilo naseljeno. Tek na sjeverozapadnom djelu polja dvije kue obitelji Dmitrainovi uz cestu Homoljac Trnovac. Polje Jasenovo Korito uglavnom je sluilo kao sjenokoa i za ispau blaga poslije kosidve. Zbog dobre trave bilo je sagraeno mnogo salaa jer su se ljudi iz okolnih sela bavili stoarstvom, a ovdje je trava bila dobre kvalitete. Na istonoj strani salai Jovce i Petra Hrnjaka iz Krbavice, na sjevero-istonoj strani sala Miri Andrije iz sela Vujinove Glave, na zapadnoj strani sala Milin Bataka, Stanelice Kekljan i Marinkovi Milana ee iz sela Trnavac. Ovo polje vano je napomenuti jer ima veliko slivno podruje za punjenje podzemne akumulacije oborinskim vodama. Na sredini polja Jasenovo Korito nalazi se kamenita udolina duboka oko 8 metara i iroka oko 6 metara. U ovoj udolini gnjezde se ute ptice veliine grlice ili divljeg goluba, a kako se zovu i ima li ih jo negdje na podruju Like to nisam mogao doznati. Sa sjeverne strane polja Homoljac predio Male Kapele: Maije Doline i predio Rainovia sve se to nalazi na priblinoj nadmorskoj visini sa Homoljcom, Jasenovim Koritom i jugo-istonom polovinom polja Brezovac pa se predpostavlja da su sve te akumulacije pod zemljom povezane i zajedno snadbjevaju sa vodom izvor rijeke Korenice i izvor rjeke Krbavica u polju Krbavica oko 5 km juno od ove akumulacije. Na izvor rijeke Korenica prikljuen je vodovod za naselje Korenica. A na izvor rijeke krbavica vodovod za naselje Udbina i mnoga naselja u Krbavskom Polju. Ne pamti se da su ova dva izvora ikada presuili i ostali bez vode. Rijeka Korenica tee po istonoj strani Korenikog polja do naselja Donori gdje ponire ispod Like Pljeivice i ponovo izvire kod Bihaa i spaja se sa rijekom Uvom. Uva se uliva u Savu, a Sava u Dunav i sa njime u Crno More. Rijeka Krbavica ponire u polju Krbavicaa u dva ponora. Pod planinom Murgovaa. Jedan ponor vodi vodu u Krbavsko Polje i ini rijeku Krbava, a drugi ponor vodi vodu ispod planine Murgovae do 30 km dalekog Kosinja kod Gospia gdje sistemom hidrocentrale Jablanac odlazi u Jadranksko More kod Senja.

Potok KrbavaTako vode iz podzemne akumulacije ispod Like Visoravni dospjevaju u Jadransko i Crno more. I vode iz Plitvikih Jezera putem rijeke Korane, Kupe, Save i Dunava takoe dospjevaju u Crno More. Ranije u tekstu ve je opisano da se i Plitvika Jezera i rijeka Korana pune vodom iz akumulacije ispod Like Visoravni.Brezovac PoljePoslije ekolokog incidenta sa umjetnim gnojivom i ugibanja riba u Plitvikim Jezerima doneena je pametna odluka da se farma rasformira i da se sjevero-zapadna polovina polja Brezovac poumi. Mnoge umarije su osigurale sadnice, a JNA se angaovala u sadnji nekoliko desetina hiljada sadnica bora, smreke, jele, breze, aria, topole i drugih vrsta. Sada na tom dijelu polja Brezovac postoji izuzetno lijepi park. Bilo je nekoliko godina prije ove bratoubilake tunjave i tragedije, ali za svo ovo vrijeme ni tisak, a ni televizija nisu objavili niti jedan snimak o tome lijepom parku na polju Brezovac, ma je li to mogue? Jest - u Hrvatskoj je sve mogue. Istina je da su postojali planovi da se i druga polovina polja Brezovac poumi, a isto tako i vei dio polja Homoljac i cijelo polje Jasenovo Korito, a i cijelo podruje Likog Razdolja kod Krbavskog polja koje nema nikakve veze sa podrujem Like Visoravni. Istina je da je Gospika umarija kratko vrijeme prije poumljavanja polja Brezovac, poumila jedan dio Likog Razdolja sa sadnicama bora i tamo je narasla lijepa borova uma, to je za pohvalu Liana u Gospikoj umariji. I tu je bio plan da se poumi to pusto porduje cijelog Likog Razdolja, ali zbog tog nesretnog rata i ti su planovi zaboravljeni. Da je kojim sluajem objavljena koja fotografija Brezovakog parka, moda bi se upalila arulja u nekoj praznoj glavi. U ovo vrijeme kada imamo nekoliko stostina hiljada nezaposlenih i nekoliko hiljada jo vitalnih penzionera i branitelja i hrvatskih vojnika i uspavanih politiara, taj silni ljudski potencijal da se iskoristi u akciji za poumljavanje Like Visoravni i ostalih pustih podruja u Hrvatskoj. Trebae nam drvo za industriju, za graevinarstvo, a bogme i za ogrijev, a mi imamo cijelu armiju ljudi bez posla i mnogi bi ili besplatno poumljavati, a neki za simbolinu naknadu, a mnogi i za izlet, sendvi i aj. Ali to je to da nam je na svim podrujima pamet zaostala, a jeli je uope i bilo pitanje je sad.