23
Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste

Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

  • Upload
    phamtu

  • View
    236

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

Lideransa lokál kona-baprátika polisiamentu komunitária

iha Timor-Leste

Page 2: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia
Page 3: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária

iha Timor-Leste

Nélson de Sousa C. Belo and Gobie Rajalingam

Agostu 2014

Page 4: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste

Prodús Husi: Fundasaun ÁziaAutór Relatóriu: Nelson Belo no Gobie RajalingamDezeñu Relatóriu no Imprensa: Fundasaun ÁziaFotografia: Conor Ashleigh no Cesar Gaio© Kopirraite 2014

RekoñesimentuAutór sira hakarak hato’o apresiasaun sinsera ba ema sira-ne’ebé ho laran-luak fó ona sira-nia tempu hodi partisipa iha peskiza ida-ne’e. Ami mós agradese tebetebes ba relasaun ne’ebé besik ho PNTL Timor-Leste nian iha nivel nasionál no iha nivel distritál ba sira-nia kooperasaun no apoiu.

Obrigadu mós ba Komandante Polísia Komunitária PNTL nian, Boavida Ribeiro, Komandante PNTL Distritu Liquiçá nian, Natercia Martins, Diretór Administrasaun no Planeamentu PNTL nian, João Belo dos Reis, Komandante Polísia Marítima PNTL nian, Lino Saldanha no Asesór Polisia Marítima UNMIT nian, Mark Korstan ba tempu no entendimentu sira ne’ebé maka sira fó ona ba iha peskiza ida-ne’e. Ba Todd Wasel ne’ebé fó orientasaun peskiza kona-ba ekonomia polítiká PNTL nian no institusionalizasaun polisiamentu komunitária iha Timor-Leste, ba Lewti Hunghanfoo ba ninia apoiu dezeñu no ba Laura Ogden ba edisaun kópia finál. Maibé, erru no omisaun hotu-hotu, ne’e responsabilidade autór sira-nian.

Fundasaun Ázia mós hato’o apresiasaun ba doadór sira-ne’ebé tulun ona peskiza ida-ne’e. Estudu ne’e finansia husi UK Aid husi Governu Reinu Unidu nian.

Vizaun sira hato’o iha relatóriu ida-ne’e nu’udar vizaun autór sira-nian no la nesesariamente reprezenta vizaun Fundasaun Ázia nian ka doadór sira-nian.

Kona-ba Fundasaun ÁziaFundasaun Ázia nu’udar organizasaun dezenvolvimentu internasionál lahó lukru kompromete hodi hadi’ak moris iha Ázia ne’ebé dinámiku no progresu. Informa husi esperiénsia no perísia lokál ne’ebé kle’an, ami nia programa sira ko’alia kona-ba asuntu krítiku sira-ne’ebé afeta Ázia iha sékulu 21- governasaun no lei, dezenvolvimentu ekonómiku, hakbi’it feto sira, ambiénte, no kooperasaun rejionál. Tuirmai, ami nia programa Livru ba Ázia no programa interkambiu profisionál husi dalan sira ami enkoraja Ázia atu kontinua dezenvolvimentu ne’ebé ho hakmatek, justu, no rejiaun mundu ne’ebé prósperu.

Sede-jerál iha San Francisco, Fundasaun Ázia servisu liu husi defísiu rede sira iha nasaun Aziátiku 17 no iha Washington, DC. Servisu ho parseiru públiku no privadu sira, Fundasaun Ázia simu fundus husi grupu ajénsia dezenvolvimentu bilaterál no multilaterál oinoin, fundasaun sira, korporasaun sira, no indivíduu sira.

Ba informasaun liu tan, vizita www.asiafoundation.org

Page 5: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

1

Hala’o ho parseria entre Fundasaun Ázia no Fundasaun Mahein1, estudu tuirmai buka atu haforsa perfíl polisiamentu komunitária iha Timor-Leste liu husi análize ezemplu tolu ne’ebé lahanesan kona-ba aprosimasaun lideransa lokál polísia komunitária nian ne’ebé inovadór. Hodi investiga impaktu sira kona-ba inisiativa hirak-ne’e iha nivel komunidade no nivel institusionál, traballu ne’e subliña teknika polísia komunitária nian ne’ebé komandante polísia sira daudaun ne’e uza ona iha nasaun laran tomak, no analiza efetividade no relevánsia kona-ba aproximasaun hirak-ne’e nian ba Timor-Leste. Estudu ne’e la’ós fó sai de’it oinsá habelar prátika hirak-ne’e nian iha forsa polísia nasionál, PNTL, maibé mós identifika modelu foun ida kona-ba polísia komunitária no fatór sira-ne’ebé kontribui hodi habelar ida-ne’e iha PNTL laran.

Ba objetivu sira husi konteúdu peskiza ida-ne’e nian, polísia komunitária ne’e define hanesan atividade sira-ne’ebé halo progresu, pelumenus ba objetivu ida husi objetivu boot tolu tuirmai ne’e:

(1) Hala’o Parseria Efetiva ho Komunidade sira – Ida-ne’e inklui atividade sira-ne’ebé permite polísia hodi halo ligasaun ho investidór sira iha komunidade ne’e no hodi hadi’ak relasionamentu, komprensaun, no aborda koordenasaun no atividade sira.

(2) Foti orientasaun ida ba rezolusaun problema kona-ba dezafiu sira seguransa no seguransa lokál nian– Atividade sira-ne’e foka rekursu polísia nian kona-ba kauza espesífika sira husi krime no inseguransa iha área alvu ida. Envezde eskluzivamente halo reasaun ba krime sira ho prosedimentu lubuk ida ne’ebé uniforme, polísia servisu ho komunidade sira hodi buka solusaun kreativa no dala barak únika hodi hasai kauza sira-ne’ebé subliña ne’e no posibilita fatór krime sira.

(3) Dezenvolve estrutura polísia nian ne’ebé permite hodi foti desizaun desentralizada no rekoñese ofisiál polísia sira nia komprensaun kle’an kona-ba komunidade lokál no kontestu sira - Atividade sira ho objetivu hirak-ne’e kria prosedimentu ka estrutura sira-ne’ebé fó korajen ba ofisiál polísia sira hodi rona no hatán ba komunidade ninia nesesidade no prioridade sira. Sira hala’o ida-ne’e hodi fó ba ofisiál polísia individuál ka unidade sira ho asesu ba komunidade no fleksibilidade operasaun hodi halo desizaun rasik no hodi ajusta atividade sira bazeia ba nesesidade no prioridade lokál.

Tuir definisaun polisiamentu komunitária ida-ne’e, estudu ne’e identifika ezemplu tolu ne’ebé lokalmente lidera prátika polisiamentu komunitária iha PNTL laran. Rede seguransa voluntária iha Distritu Liquiçá; Unidade Polísia Marítima iha rejiaun tasi-ibun Dili nian, Ataúro, Atabae, no Kom; no Konsellu Polísia Komunitária iha Distritu Bobonaro no Aileu.

Maski PNTL ne’e rasik moris husi konsellu estranjeiru husi Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (UNTAET), Komandante Polísia Komunidade PNTL nian, Boavida Ribeiro, fiar metin katak “polisiamentu komunitária ne’e la’ós konseitu estranjeiru nian.”2 Nia reklama katak, enkuantu PNTL bele uza tiha ona “modelu estranjeiru... hanesan referénsia ida, Timor-Leste dezeña ona modelu estranjeiru hodi inspira ninia atividade orgánika sira rasik.”3 Ida-ne’e nu’udar adaptasaun estratejia internasionál ba kontestu Timor oan nian ne’ebé define polisiamentu komunitária iha Timor-Leste ohin loron nian no halo ona investigasaun iha estudu kazu sira-ne’ebé maka tuir.

1 Harii iha 2009, Fundasaun Mahein maka organizasaun sosiedade sivíl ida-ne’ebé ho mandatu atu hala’o monitorizasaun, peskiza no relatóriu kona-ba setór seguransa Timor-Leste nian. Fundasaun Mahein ninia misaun maka atu apoia hodi hasa’e lejitimidade no kapasidade setór seguransa Timor-oan sira-nian liu husi partisipasaun sidadaun iha dezenvolvimentu lejizlasaun , polítika no prosedimentu relevante sira.2 Entrevista ho Komandante Polísia Komunidade PNTL nian, Boavida Ribeiro, 25 Novembru 2013.3 Ibid.

LIA MAKLOKEK

Page 6: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

2

PNTL (Polísia Nasionál Timor-Leste) nu’udar servisu polísia nian ida ne’ebé joven liu iha mundu. Nia harii ho apoiu UNTAET nian iha Marsu 2000 no kompostu husi kuaze rekruta foun sira-ne’ebé laiha esperiénsia polísia nian antes. To’o 20 Maiu 2004, servisu polísia ne’ebé falta esperiénsia ida-ne’e iha autoridade ezekutivu UNTAET ninia okos no ninian susesór, misaun manutensaun pás ONU nian ne’ebé koñesidu hanesan Apoiu Misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (UNMISET). Iha ninia tinan inísiu sira, PNTL rekruta no treina ona ofisiál sira natoon hodi harii fundasaun ba servisu polísia nian ida, maibé nia la dezenvolve instituisaun tomak ne’ebé forte ho sistema planeamentu, jestaun no administrativu estratéjiku ne’ebé efetivu.

Maski Dekretu-Lei Orgánika PNTL 2004 la mensiona esplisitamente polisiamentu komunitária, ida-ne’e inklui Unidade Protesaun Komunidade nian ida ne’ebé maka “mantein pás no orden públika iha kolaborasaun ho estrutura komunidade no populasaun lokál nian.”4 Ho hahú UNMIT iha 2006, harii ona Unidade Polisiamentu Komunitária iha Kuartél-jerál Polísia Nasoins Unidas (UNPOL), no ofisiál Polísia Komunitária Internasionál na’in-738 (husi na’in-1,227) maka haruka ba iha distritu hotu-hotu iha Timor-Leste.5 Iha 2006 alterasaun ba lei 2004 nian pasa, hamutuk ho Padraun Prosedimentu Operasaun (SOP) nian ne’ebé kria Eskritóriu Nasionál Polisiamentu Komunitária no estrutura PNTL nivel Distritu nian.6

Krize polítika iha 2006 lori ba roman frajilidade institusionál rua ne’e nian, polísia no militár, F-FDTL (FALINTIL–Forsa Defeza Timor-Leste nian), ne’ebé harii iha 2001 husi kombinasaun eis-luta-na’in FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor Leste, harii iha 1975 hanesan liras militár partidu polítiku FRETILIN nian) no rekruta foun sira. Kontensiozu maibé konta koprensivu husi krize ne’e fasilmente disponível, hanesan literatura analiza eventu importante sira no manobra polítika ne’ebé hamosu ona krize iha setór seguransa nian.7 Interpretasaun ida ba eventu sira 2006 nian katak animozidade pesoál no manipulasaun polítika hala’o liu hosi rede informál sira iha no hale’u instituisaun rua, polísia no militár, no ikusliu rede informál sira-ne’e hatudu momoos katak iha forsa ne’ebé maka’as liu kompara ho estrutura legál no institusionál ne’ebé eziste ona. Presaun ba instituisaun foun sira nasaun nian - no fallansu atu rezolve sira – maior tributu ne’ebé dook iha polísia Dili nian, ne’ebé kuaze naksobu tomak.

Inísiu polisiamentu komunitária ne’e hanesan tronku estratejia operasionál ida ne’ebé mai husi akontesimentu krize 2006 nian no konsekuénsia konsentrasaun masa ema dezlokadu internu sira (IDP; internally displaced persons) iha Dili. PNTL no Forsa Estabilizasaun Internasionál ne’ebé Lidera husi Australianu preokupa ho ajitasaun no aproximasaun agresivu ne’ebé PNTL foti bainhira servisu iha kampu IDP nian. Nune’e, treinamentu polisia komunidade nian ne’e hahú hala’o husi PNTL no Polísia Federál Austrália nian hodi hamenus konfrontasaun violenta potensiál entre polísia no sidadaun sira, no entre sidadaun sira rasik.

Dezenvolvimentu PNTL hahú iha 2006, ne’ebé kuaze lidera tomak husi komunidade internasionál, hala’o tiha ona atividade liña importante tolu: dezenvolve estrutura institusionál, eskrutíniu ofisiál no líder potensiál sira, no dezenvolve kapasidade indivíduu liu husi treinamentu no orientasaun. Akadémiku no komentadór sira haree hetan ona ida-ne’e fasil liu hodi identifika defeitu duké realizasaun klara iha área tolu ne’e.8 Enkuantu estrutura institusionál konserteza dezenvolve tiha ona, sira sei nafatin ko’ak uitoan tanba servisu polísia nian ne’e la aplika ho konsistente prosesu no prosedimentu sira-ne’ebé maka tuir loloos determina oinsá instituisaun ne’e funsiona. Frakeza ida-ne’e kompostu liután ho komunidade nian dúvida hodi envolve ho servisu polísia nian kona-ba kazu

4 Artigu 15 (b), Dekretu-Lei Orgánika PNTL No. 8/2004.5 UNMIT, “UN Police,” http://unmit.unmissions.org/Default.aspx?tabid=12058&language=en-US, Asesa iha 4 Abríl 2013.6 “Ha’u haree la iha mudansa molok no hafoin Lei 2009 nian. Unidade Polísia Komunitári sei kontinua funsiona iha dalan loos ne’ebé hanesan. Buat ida-ne’ebé diferente de’it maka ami muda ami-nia edifísiu ba iha sira-nian bainhira de’it lei ne’e pasa ona. “ Entrevista ho Eis-Asesór Unidade Polísia Komunidade UNPOL nian iha 3 Abríl 2013.7 Haree Report of the United Nations Independent Special Commission of Inquiry for Timor-Leste (Geneva, 2 Outubru 2006); ka International Crisis Group, ““Resolving Timor-Leste’s Crisis,” Asia Report No.120 (October 10, 2006).8 Haree, porezemplu, Gordon Peake, “A Lot of Talk but Not a Lot of Action: The Difficulty of Implementing SSR in Timor-Les-te,” in Hans Born and Albrecht Schnabel (Eds.), Security Sector Reform in Challenging Environments (Munster: LIT, 2009), 213-238; or Bu Wilson and Nelson De Sousa C. Belo, “The UNPOL to PNTL ‘handover’ 2009: what exactly is being handed over?” Conflict Prevention and Peace Forum (Dili, Outubru 2009).

ANTESEDÉNSIA BA POLISIAMENTU KOMUNITÁRIA IHA TIMOR-LESTE

Page 7: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

3

seguransa koletiva nune’e mós krime individuál sira. Iha Fundasaun Ázia ninia Levantamentu 2013 Community- Police Perception Survey, membru sira públiku en-jerál nian-ne’ebé iha ona esperiénsia ba krime ida kuaze hanesan atu buka asisténsia husi PNTL (porsentu 39) hanesan husi xefe-suku ka xefe-aldeia sira9 (porsentu 37).10 Maibé, interesante maka, respondente sira-ne’ebé iha ona esperiénsia ba disputa rai barakliu (esmagadoramente) prefere atu hakbesik ba xefe-suku no xefe-aldeia sira (porsentu 62) molok kontakta polísia.11 Rezultadu sira-ne’e hatudu katak maski lakuna preferénsia ne’e hakloot ona entre líder tradisionál sira no PNTL hanesan fornesedór seguransa dahuluk, rezolusaun ba krime komunidade nian balun sei ezije mekanizmu justisa kostumeiru no, nune’e, haforsa relasionamentu entre líder komunidade sira ho PNTL nian.

Hahú Abríl 2009, Fundasaun Ázia servisu ona ho PNTL iha projetu pilotu ida hodi hatudu prátika polisiamentu komunitária espesífiku iha Timor-Leste. Subsekuentemente PNTL inklui ona aspektu projetu ne’e, liuliu Konsellu Polísia Komunitária, iha ninia estratejia nasionál. Projetu Fundasaun Ázia nian apoia ona PNTL iha kriasaun prátika polisiamentu komunitária sustentável ba dahuluk iha Timor-Leste dezde kriasaun Lei Orgánika PNTL 2009, ne’ebé husu polisiamentu komunitária atu sai korrente prinsipál iha instituisaun ne’e tomak.

No mós ba esforsu sira Fundasaun Ázia nian ne’e, autór internasionál oioin fó ona treinamentu no vizita estudu internasionál ba ofisiál PNTL sira kona-ba tópiku sira ne’ebé iha relasaun ho polisiamentu komunitária. No mós, hetan orientasaun husi indivíduu ofisiál UNPOL nian hatudu barak ona iha PNTL laran ba aproximasaun bazeia iha komunidade nian sira-seluk ba sira-nia knaar sira polisiamentu nian. Maski esforsu kapasitasaun sira-ne’e hotu, sira-nia impaktu ne’ebé luan kona-ba atividade polisiamentu iha baze ne’e la klaru. Iha momentu elaborasaun nian, maski menus pakote atividade polisiamentu komunitária ida ne’ebé klaru ne’ebé aplika ona instituisaun boot ho apoiu ne’ebé klaru husi komandu sentrál, iha mós evidénsia katak komandante Distiritu sira no ofisiál barak maka implementa daudaun sira-nia inisiativu polisiamentu komunitária izoladu rasik.

Dokumentasaun no partilla tentativa lokál hirak-ne’e hodi uza polisiamentu komunitária maka nu’udar ezersísiu importante ida. Polisiamentu komunitária ne’e ema barak maka sei komprende hanesan modelu polisiamentu estranjeiru nian ida, la relevante ba dezafiu seguransa nian ne’ebé hasoru iha Timor-Leste. Tanba ne’e, komprensaun ida-ne’ebé kle’an ba prevalénsia, susesu, no impaktu husi inisiativa polisiamentu komunitária ba PNTL no komunidade sira bele ajuda hadi’ak reforma setór seguransa iha Timor-Leste.

9 Suku maka unidade administrativa ida iha sidade ka iha rurál; Aldeia maka unidade administrativa viziña ida.10 Todd Wassel and Gobie Rajalingam, A Survey of Community-Police Perceptions: Timor-Leste in 2013 (Dili: The Asia Foundation, 2014).11 Ibid.

Page 8: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

Observasaun JerálSeguransa Voluntária Suku ne’ebé bazeia iha komunidade (SVS) ne’e hahú ona iha Distritu Liquiçá atu haree instabilidade komunidade nian ne’ebé mosu husi envolvimentu joven sira iha grupu arte marsiál sira (MAGs). Taxa insidente agresaun no violénsia doméstika ne’ebé aas – kompostu hosi inkapasidade PNTL nian hodi monitoriza kazu perigu iminente lori Komandante PNTL Distritu Liquiçá nian, Natercia Martins, hodi estabelese rede voluntária ida hodi serve nu’udar fornesedór seguransa informál. Hodi hatama joven no veteranu rezisténsia sira iha organizasaun seguransa koletivu ida, Parseria SVS-PNTL nian bele halo ona monitorizasaun ba atividade sira MAG nian; Hadi’ak kapasidade resposta lalais PNTL nian ba insidente violénsia doméstika; kontrola instabilidade potensiál sira durante eleisaun nasionál prezidente no parlamentu 2012 nian; no hasa’e koñesimentu konseitu kona-ba na’in ba seguransa komunitária nivel lokál nian.

ESTUDU KAZU I:REDE SEGURANSA VOLUNTÁRIA IHA DISTRITU LIQUIÇÁ

Page 9: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

5

Seguransa Voluntária Suku nian ne’ebé dezenvolve iha Timor-Leste haktuir estudu komparativu entre PNTL no sistema polísia kōban Japaun nian. Iha Abríl 2004, atu hatán ezijénsia komunidade konflituante nian hodi haforsa patrulla polísia nian enkuantu mantein postu polísia (kōban) okupadu konsistentemente, Ajénsia Polísia Nasionál Japaun nian rejista ofisiál polísia reformadu na’in- 3,000 hodi fó apoiu ba forsa polísia ofisiál.12 Maski labele halo kapturasaun ba suspeitu no atividade kumprimentu lei sira- seluk, ofisiál reformadu sira hala’o knár sira, ne’ebé la’ós kumprimentu nian, porezemplu hanesan konsulta sidadánia, fó diresaun, no ka’er propriedade ne’ebé lakon ka hetan, iha kolaborasaun ho postu polísia ofisiál sira.13

Dezeñu inspirasaun husi modelu kōban nian hodi utiliza veteranu sira hanesan fornesedór seguransa informál, enkuantu identifika katak proporsaun boot kona-ba krime iha Liquiçá mosu husi joven sira-ne’ebé envolve iha Grupu Arte Marsiál (MAGs), Komandante PNTL Distritu Liquiçá nian, Natercia Martins halo ona desizaun hodi estabelese rede monitorizasaun komunidade nian husi reprezentante joven sira, ho supervizaun husi veteranu lokál sira.

Iha distritu Liquiçá, SVS ne’e kompostu husi indivíduu sira husi grupu komunidade oioin, inklui MAGs,14 grupu feto, grupu joven,15 públiku en-jerál, no konsellu suku sira. Maizumenus membru na’in-5 husi kada suku 23 ne’ebé forma membru SVS 130 iha Distritu Liquiçá. Maski atualmente iha de’it membru feto na’in-tolu husi grupu ne’e, Natercia Martins iha planu atu hatama reprezentante feto na’in-rua husi kada konsellu suku ba SVS, porezemplu reprezentasaun feto besik 5016.

Hodi hatama reprezentante sira husi espetru kompletu husi komunidade, SVS atinje funsaun importante tolu: ida-ne’e fó korajen ba partisipasaun komunidade iha rekolla informasaun ne’ebé iha relasaun ho seguransa nian; ida-ne’e fó apoiu ba atividade sira PNTL nian iha distritu Liquiçá; no ida-ne’e fó énfaze ba importánsia sai na’in lokál ba seguransa komunidade nian. Harii iha fundasaun diálogu, partisipasaun, no kolaborasaun, SVS la’ós de’it atu permite hodi identifika problema komunidade nian ho lalais, maibé ida-ne’e hadi’ak ona kolaborasaun polísia no komunidade nian, no subsekuentemente, seguransa nivel lokál nian.

Estrutura no Objetivu sira Organizasaun nianSVS ne’e regula husi misaun pontu lima17 ne’ebé ho objetivu atu:

1. Tulun iha kriasaun parseria entre PNTL no komunidade sira;2. Asegura katak membru komunidade sira sente sira sai parte ida husi suku ne’e;3. Fó korajen sai na’in ba komunidade ba atividade sira polisiamentu komunitária;4. Fasilita konsensu entre komunidade sira hodi hola nivel responsabilidade ba sira ninia seguransa

rasik; no5. Modelu valór demokrátiku hodi respeita membru komunidade idaidak husi suku ne’e.

Atividade siraAtividade #1: Papél membru SVS Feto iha prevensaun violénsia doméstikaIha 2010, Timor-Leste promulga tiha ona Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKDV), ne’ebé muda natureza violénsia doméstika husi “ofensa kontra integridade fízika simples” ba krime públiku bainhira komete iha kontestu família ida. Enkuantu prosekusaun ba violénsia doméstika molok eziste Kódigu Penál (Dekretu-Lei No.19/2009) presiza

12 Ajénsia Polísia Nasionál Japaun, “Polisiamentu Komunitária Japonés,” https://www.npa.go.jp/english/seisaku1/Japane-seCommunityPolice.pdf, asesa iha 12 Dezembru 2013.13 Ibid.14 Indivíduu sira husi MAGs tama ona iha rede seguransa voluntária iha de’it suku Lisadila (Maubara, Distritu Liquiçá).15 Hodi prevene joven sira husi uza sala sira-nia estatutu SVS nian, individuu sira ne’ebé tama ba iha rede ne’e identifika husi xefe-suku no xefe-aldeia sira no envolve sira iha prosesu indusaun ida hodi informa sira kona-ba deklarasaun misaun SVS nian 16 Entrevista ho Komandante PNTL Distritu Liquiçá nian, Natersia Martins, 16 Setembru 201317 PNTL no Polísia Nova Zelándia nian, “Mata Dalan Seguransa Voluntaria Suku: Dezemvolve Parseria ho Komunidade,” (PNTL, 2012).

Antesedénsia

Page 10: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

6

keixa husi vítima, LKDV fó responsabilidade ba estadu hodi kontinua prosedimentu kriminál ba kazu violénsia sira ne’ebé komete iha ámbitu família nian.

Haree ba Timor-Leste nia taxa violénsia doméstika ne’e aas,18 Komandante PNTL Distritu Liquiçá nian, Natercia Martins, halo ona investigasaun ba violénsia doméstika iha nivel komunidade nian nu’udar prioridade distritu nian tuir mandatu LKDV nian.

Komandante Martins asegura katak prevensaun no rezolusaun ba violénsia doméstika sei nafatin iha ajenda iha nivel komunidade nian ne’ebé maka ezije ofisiál polísia sira hodi tuir diskusaun komunidade nian iha subdistritu Bazartete, Maubara, no Liquiçá Vila. Diseminasaun informasaun kona-ba identifika no prevene violénsia doméstika, no partisipa iha atividade fahe-informasaun entre líder komunidade sira no PNTL ne’e mós prioridade aas ida ba Komandante Martins.19

Komandante Martin mós subliña dimensaun jéneru husi enkuadramentu seguransa komunidade nian ba prevensaun violénsia: Nia fó korajen ba feto sira hodi partisipa iha rede SVS ne’e no hodi tuir treinametu kapasitasaun feto nian iha Dili. Liu husi servisu ida-ne’e, iha kolaborasaun ho Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade (SEPI), Komandante Martins bele kapasita ona feto sira hodi hatene di’ak liután violénsia doméstika no hodi buka asisténsia liu husi fornesedór seguransa informál no formál nian.

Atividade #2: Notifikasaun insidente liu husi- xamada naun-atendidaIha Levantamentu Fundasaun Ázia nian 2013 Community-Police Perceptions Survey, husu ba ofisiál polísia sira hodi identifika dezafiu tolu ne’ebé boot liu ne’ebé maka PNTL hasoru iha área sira iha-ne’ebé sira servisu ba. Kuaze ofisiál hotu-hotu ne’ebé tuir levantamentu (porsentu 92) hateten katak sira menus ekipamentu sira-ne’ebé maka presiza; proporsaun ne’ebé atu hanesan (porsentu 90) sente katak PNTL sira iha pesoál uitoan de’it; no liu metade (porsentu 51) hateten katak fundu la sufisiénte hodi investiga kazu sira no hodi hala’o funsaun prinsipál sira-seluk.20

Komandante Martins hatudu defisiénsia finanseira no ekipamentu ne’ebéhanesan ne’ebé impede tiha efetividade husi ninia unidade iha distritu Liquiçá. Porezemplu, PNTL Liquiçá menus teknolojia ekran xamada nian ne’ebé bele identifika númeru telefone ne’ebé tama iha liña direta servisu emerjénsia nasionál, 112. Inkapasidade hodi trasu númeru telefone ne’e halo PNTL la bele halo diferensa entre xamada halimar husi joven lokál sira no xamada emerjénsia nian, dalabarak mosu iha situasaun emerjénsia reál ne’e sai ignora tiha de’it. Atu kontra deskonfiansa ne’ebé mai hosi komunidade ba sistema xamada emerjénsia nian, PNTL Liquiçá envezde disemina ona númeru telefone selulár alternativa ida iha-ne’ebé liu husi ne’e membru komunidade sira bele diretamente kontakta polísia. Ekran telefone selulár ne’e hatudu númeru ema sira-ne’ebé bolu tama, nune’e posibilita ofisiál sira hodi halo diferensa entre xamada halimar no xamada emerjénsia no hodi hatán ba “xamada naun-atendida” husi indivíduu sira ne’ebé maka sira nia saldu (kréditu telefone) la to’o hodi sira selu rasik ba xamada. Solusaun instituisaun nian ne’ebé sustentavel liu sei introdús telefone fiksu ne’ebé fó-sai ekran ema sira-ne’ebé telefone ba iha eskritóriu sira PNTL nian. Maibé, to’o solusaun ne’e implementa, resposta kreativa husi PNTL Liquiçá nian la’ós de’it hamenus kustu ba komunidade ne’e no servisu polísia ida-ne’ebé rekursu ne’ebé menus, maibé mós permite PNTL hodi monitoriza ho efetivu xamada (bolu) emerjénsia sira, buka-tuir insidente krime sira, no hatán ba preokupasaun seguransa komunidade nian.

Atividade #3: Seguransa Voluntária Suku no Postu Polísia Suku nianIha 18 Fevereiru 2009, PNTL nia Dekretu-Lei Orgánika No.9/2009 pasa iha Parlamentu, revoga tiha Decretu-Lei Orgánika No.8/2004 ida uluk. Artigu 37 (4) husi lei foun ne’e hateten katak Sub-estasaun PNTL hotu-hotu sei

18 Ministériu Finansas Timor-Leste nian, Diresaun Estatístika Nasionál, Timor-Leste Demographic and Health Survey 2009-2010 (2010). Levantamentu ne’e hetan katak feto na’in-ida husi feto na’in-tolu ne’ebé tuir levantamentu ne’e hetan beibeik ona esperiénsia ka dalaruma hetan esperiénsia violénsia fízika durante fulan 12 nian laran iha levantamentu ida uluk no katak “entre feto sira-ne’ebé kaben ona hetan ona esperiénsia violénsia fízika, porsentu 74 fó-sai katak la’en atuál ka parseiru halo ona violén-sia fízika kontra sira.” 19 Haree Nota 15.20 Haree Nota 9.

Page 11: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

7

estabelese Postu Polísia Suku (PPS) nian ida iha kada suku 442 iha Timor-Leste. Ho konseitu PPS no SVS, buat rua ne’e sai apropriadu ona husi sistema polisiamentu komunitária kōban Japaun nian, maneira iha-ne’ebé atividade rua ne’e komplementa ba malu maka prova iha distritu Liquiçá. Ho koñesimentu lokál ne’ebé boot liu ba frajilidade komunidade nian duké ofisiál sira iha nivel distritu nian, ofisiál PPS sira kolabora ho líder komunidade no veteranu sira-nian hodi hili no orienta di’ak liután membru sira Seguransa Voluntária Suku nian.

Hodi asegura kooperasaun entre ofisiál PPS sira no SVS, sorumutuk trismestrál entre prokuradór distritál husi Dili, Komandante PNTL Distritu Liquiçá nian, no ofisiál PPS sira-nian asegura katak kazu krime individuál sira-ne’e rezolve hodi uza prosesu justisa formál.

Prezensa ofisiál polísia suku nian maka nu’udar indikasaun ida ba evolusaun polisiamentu komunitária iha Timor-Leste. Halo referénsia ba insidente violénsia doméstika, Martins deskreve evolusaun ida-ne’e hanesan inísiu ho konseitu Timor-oan nian maka nahe biti boot, liu husi ida-ne’e, iha-ne’ebé disputa sira bele rezolve uluknanain liu husi diálogu entre parte sira-ne’ebé maka envolve, família sira, no líder komunidade sira-nian.21 Tuirmai, rezolusaun finál tradisionálmente foti liuhosi dalan tara-bandu.22 Ohin loron, ho envolvimentu membru komunidade no ofisiál polísia suku sira-nian, polisiamentu komunitária muda tiha ona prosesu ida-ne’e: desizaun sira-ne’e foti liu husi diálogu komunitária ne’ebé maka agora monitoriza husi membru sira SVS nian no ezekuta husi ofisiál sira polísia suku nian.

Dezafiu siraFalta apoiu husi instituisaun governu, líder polítiku sira no Kuartél-Jerál PNTL nian la permite SVS sira atu hetan treinamentu ne’ebé sufisiente, rekoñesimentu legál no mós laiha apoiu finanseiru.

Konsekuentemente, membru sira SVS nian presiza treinamentu kona-ba siklu konflitu no indikasaun konflitu violentu atu bele halo mediasaun ho efetivu ba konflitu komunidade nian hodi hein to’o ofisiál PNTL sira to’o iha fatin. Nune’e mós, fornesimentu farda no kartaun ID formalmente sei rekoñese estatutu membru SVS sira-nian, liu husi dalan ida-ne’e maka hodi proteje sira-nia seguransa pesoál durante SVS nia intervensaun.

Iha kazu sira violénsia bazeia ba jéneru, inkluzaun feto sira hanesan voluntária seguransa nian iha poténsia atu hadi’ak komunikasaun entre vítima no líder komunidade sira, no hodi hasa’e PNTL nia koñesimentu ba realidade sira komunidade nian. Desizaun atu inklui reprezentante feto na’in-rua husi kada suku iha rede SVS nian, ne’ebé potensialmente sei dezafia/kontra ierarkia komunitária ne’ebé maka eziste antes, nune’e hadi’ak resposta formál no informál ba violénsia bazeia ba jéneru nian.

Ikusliu, solusaun telefone selulár sai ona prova sai hanesan resposta interinu ida ne’ebé efetivu ba pedidu komunidade nian ne’ebé maka husu asisténsia, estratejia potensialmente sei la sai efetivu iha situasaun emerjénsia sira-ne’ebé boot, bainhira ida-ne’e haree hanesan polísia distritu nian sei suli-taka ho xamada (bolu) sira. Hanesan identifika ona husi PNTL no membru komunidade sira 23, PNTL hanesan instituisaun ida tenke aloka ekipamentu no rekursu ne’ebé boot liután ba iha nivel komunidade atu bele hadi’ak seguransa iha área sira-ne’ebé ofisiál polísia sira servisu ba.

Observasaun FinálMaski falta apoiu finanseiru no rekursu husi Kuartél-Jerál PNTL nian, PNTL benefisia husi partisipasaun ativa husi kontaktu ho komunidade – inklui katuas, joven, veteranu, no grupu feto sira – ida-ne’e interesadu hodi sente sai

21 Haree Nota 15.22 Tara-bandu ne’e kostume tradisionál Timor-oan sira-nian ida-ne’ebé haforsa pás no rekonsiliasaun liu husi podér akordu públiku nian.23 Levantamentu Fundasaun Ázia nian 2013 Community Police Perception Survey hatudu katak 57% husi ofisiál PNTL sira-ne’ebé hetan entrevista fiar katak iha inadekuasaun ne’ebé sériu kona-ba nivel pesoál no ekipamentu komunikasaun nian iha PNTL laran, 55% husi respondente públiku en-jerál no 68% husi líder komunidade sira-nian fiar katak falta ekipamentu no pesoál hirak-ne’e maka dezafiu boot ne’ebé polísia hasoru iha sira-nia komunidade.

Page 12: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

8

na’in ba prevensaun konflitu komunidade nian. Sentimentu sai na’in ida-ne’e harii fundasaun Postu Polísia Suku no programa monitorizasaun sira komunidade nian iha futuru.

Ho Planu Estratéjiku PNTL nian ba 2014-2018 ne’ebé harii iha fundasaun polisiamentu komunitária, inisiativa SVS nian sei hala’o papél importante ida hodi fó-hatene komunidade sira kona-ba oinsá polísia bele rezolve problema sira, enkuantu fó-hatene polísia kona-ba nesesidade seguransa komunidade sira-nian.24 Maski fundu ba inisiativa SVS nian iha futuru seidauk hatene loloos, importánsia kona-ba intervensaun ba seguransa komunidade no relasaun entre polísia no komunidade nian sei la iha dúvida atu hetan rekoñesimentu boot liután iha tinan hirak ne’ebé sei mai.

24 Haree Nota 1.

Page 13: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

Observasaun JerálUnidade Polísia Marítima PNTL nian (UPM) maka responsavel hodi rezolve asuntu sira ne’ebé relasiona ho seguransa marítima iha nivel nasionál no nível komunidade nian. Intervensaun UPM nian sei bele de’it hetan susesu hodi asegura katak unidade ne’e nia estratejia polisiamentu mai husi sujestaun sidadaun, líder komunidade, peskadór lokál, no fa’an-na’in no konsumidór sira-nian iha merkadu na’an-tasi tradisionál. Kapasidade hodi envolve komunidade sira ne’ebé hela iha tasi-ibun hetan tiha ona hodi asegura vizibilidade UPM nian liu husi patrulla regulár ba ambiente merkadu marítima no diseminasaun informasaun seguransa indivíduu no komunidade nian ba komunidade sira peska nian. Maski ho aprosimasaun ida-ne’e, dezafiu sira kontinua mosu tanba UPM nia kolaborasaun no komunikasaun ne’ebé limitada ho ajensia operasionál no ministériu sira-seluk ne’ebé iha relsaun ho tasi nian. Dezafiu sira-ne’e subliña nesesidade ba órgaun altu marítima ida hodi koordena no koopera ho ajensia relevante sira, nune’e asegura melloria iha

ESTUDU KAZU II:UNIDADE POLÍSIA MARÍTIMA NE’EBÉ ENVOLVE KOMUNIDADE SIRA NE’EBÉ HELA IHA TASI-IBUN

Page 14: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

10

Hafoin independénsia Timor-Leste nian, asuntu seguransa tasi nian sai nu’dar responsabilidade Unidade Seguransa Marítima nian, instituisaun ida-ne’ebé eziste iha UNPOL nian okos no orijinalmente kompostu husi ofisiál PNTL na’in-12 de’it. To’o iha 2006, forsa ne’e aumenta tan ba ofisiál PNTL na’in-53 no kontinua iha UNPOL nian mahon, ho rekoñesimentu ofisiál limitadu husi Kuartél-Jerál PNTL nian iha Dili. Iha 2010, unidade ne’e disolve tiha ninia afiliasaun ho UNPOL, no Lino Saldanha maka hetan nomeasaun sai nu’udar Komandante Unidade Polísia Marítima (UPM) iha PNTL nia okos.

La hanesan unidade distritu nian balu sira-seluk PNTL nian laran, UPM hakat ba komunidade sira ne’ebé hela iha tasi-ibun Dili no Atauro iha Distritu Dili nian, Atabae iha Distritu Bobonaro, Kom iha Distritu Lautém, no entre área tasi-ibun sira. Liután hodi kontribui ba merkadu ikan nian, tasi haleu Timor-Leste serve hanesan kanál ida ba turizmu: servisu ró-pasajen semana-semana tula vizitante sira – nune’e mós roupa, ai, no kombustivel – husi Dili ba Illa Ataúru.

Maski falta komprensaun koletivu ba prevensaun no polisiamentu bazeia iha komunidade iha PNTL nian laran iha tempu ne’e25 maski UPM dezenvolve ona ninia modelu estratéjiku inaugurál hodi to’o ba vizaun ida katak to’o iha 2030 nia sei sai nu’udar “forsa polísia moderna no iha morál ne’ebé servisu ho komunidade sira hodi komprende no estabelese seguransa marítima.”26

Esturutura no Objetivu sira Organizasaun nianMaski atividade oioin UPM nian depende ba ambiente seguransa kontestuál kada komunidade ne’ebé hala’o servisu ba, unidade ne’e sei nafatin regula ho modelu pilár tolu ne’ebé ho objetivu atu :

1. Disemina informasaun relasiona ho seguransa no protesaun ambiénte marítima;2. Dezenvolve relasionamentu ho komunidade sira hodi asegura prevensaun konflitu: no 3. Tane aas pás, justisa, no seguransa iha komunidade marítima.

Ofisiál UPM na’in-100 iha 2013 koloka ba postu iha Atabae, Dili no Ataúru. Sira fahe sira nian atividade sira entre tasi no ambiénte liña tasi-ibun sira, kolabora ho líder sira komunidade, sidadaun, no instituisaun sira governu nian hodi asegura prestasaun servisu ne’ebé efetivu entre rua ne’e.

UPM haforsa relasionamentu komunidade nian hodi serví nu’udar kanál ida hodi kumpri protokolu governu nian iha komunidade sira ne’ebé hela iha tasi-ibun. Iha kolaborasaun ho Ministériu Agrikultura no Peska no Ministériu Komérsiu, Indústria, no Ambiente nian, UPM disemina informasaun ba komunidade sira ne’ebé hela iha tasi-ibun hodi prevene estragu evitável sira ba nasaun nian rekursu naturál sira tasi nian. Nune’e mós, iha parseria ho organizasaun marítima internasionál, UPM fornese ona treinamentu operasionál ba peskadór sira, dezafia norma istórika sira hodi kumpri regulamentu foun sira (dezenvolve liu husi diskusaun grupu foku nian) kona-ba medida rede kail-ikan nian, no identifika fatin ba ró atraka hodi ajuda tula no hatuun naha. UPM mós servisu besik liu ho Departamentu Protesaun Sivil, fó-sai sinál avisu kona-ba lafaek nian iha tasi-ibun ba nadador/nani-na’in no peskadór sira.

Atividade siraIha kolaboraaun ho Unidade Polisiamentu Komunitária PNTL Dili nian, UPM hala’o sesaun informasaun ba membru sira komunidade niankona-ba oinsá atu hala’o salva moris surf, fó asisténsia emerjénsia dahuluk, no kontakta servisu emerjénsia nian hodi asegura katak vítima sira husi asidente iha tasi-ibun no tasi laran hodi hetan atendimentu lalais.

UPM mós disemina informasaun seguru nian ba ró-pasajen no ró ki’ik-o’an sira ne’ebé hala’o operasaun entre Dili no besik illa Ataúru. Nune’e mós, UPM observa besik liu merkadu iha tasi-ibun sira iha Dili no Ataúru nian

25 Korrespondénsia eskrita ho Asesór Polísia Marítima UNMIT nian, Mark Korstan, 20 Marsu 2014.26 Entrevista ho Komandante Polísia Marítima PNTL nian, Lino Saldhana, 6 Agostu 2013.

Antesedénsia

Page 15: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

11

hodi prevene konflitu durante tranzasaun entre komunidade rua ne’e. Rekoñese katak grupu joven Ataúru barak liu maka hela besik iha tasi ninin sira Illa nian, UPM mós hala’o ona sesaun informasaun públiku sira ne’ebé envolve autór joven sira hodi introdús papél unidade ne’e nian no akonsella indivíduu sira hodi kontakta UPM iha situasaun emerjénsia no situasaun konflitu.

Atividade #1: Merkadu Marítima Timor-LesteIkan ne’ebé ka’er iha Tasi-leet Wetar entre Dili no Ataúru nian ne’ebé hato’o informasaun katak fa’an iha merkadu lubuk ida ne’ebé besik tasi-ibun sira iha Timor-Leste ne’ebé loron-loron simu tranzasaun liu US$1,000.27 Tipikamente tranzasaun sira hala’o iha prosesu parte tolu, komesa ho fa’an ikan husi peskadór sira ba tenkulaks,28 ne’ebé hafoin fa’an tutan fali produtu ne’e ba vendedór estrada-ibun sira, ne’ebé ikusliu fa’an tutan tan fali ikan ne’e ba konsumidór sira. Kompostu husi natureza transiente populasaun merkadu marítima sira, potensiál ba konflitu mosu iha kada interasaun no tranzasaun osan. Influksu indivíduu sira husi Indonézia no étnika oioin husi distritu sira iha Timor-Leste kria ambiente instável ho tendénsia ba disputa , ne’ebé to’o kanek fíziku. Rekoñesimentu ida-ne’e, UPM asegura ninia vizibilidade hodi mantein prezensa regulár iha ambiénte merkadu marítima.

Aleinde Distritu Dili, UPM PNTL nian hala’o atividade sira-ne’ebé hanesan iha Distritu Lautém no Vikeke. Hodi prevene ró determinadu ne’ebé sokar tama ba tasi Indonézia nian, UPM servisu ho autoridade sira Indonézia nian hodi hasai autorizasaun hakat liu fronteira (boarder pass) ba mariñeiru sira ne’ebé halo viajen iha bee rejionál sira.

Iha kolaborasaun ho Servisu PNTL subdistritu nian no xefe-suku sira hodi fó korajen ba komunidade hodi sai na’in ba seguransa lokál, Postu UPM iha Betano disemina informasaun ba komunidade peska nian kona-ba seguransa indivíduu no seguransa komunidade bainhira paritisipa iha la’o tasi iha ró-laan, kail-ikan, no atividade komersiál sira-seluk ne’ebé hala’o iha tasi.

Espozisaun komunidade nian ba UPM hadi’ak ona tanba unidade ne’e nian prezénsa iha programa entrevista rádiu nian ho Fundasaun Haburas iha rádiu independente iha Fevereiru 2012 no ho Fundasaun Ázia iha 2013. Hodi disemina informasaun liu husi meius komunikasaun iha nivel nasionál enkuantu funsiona iha nivel insitusionál no nivel komunidade nian, UPM asegura katak indivíduu hotu-hotu iha área sira tasi-ibun nian iha informasaun hodi komprende no pratika seguru no seguransa tasi nian.

Dezafiu siraLiu husi ninia atividade no pilár fundasionál, UPM promove nosaun katak polisiamentu komunitária ne’e re-sponsabilidade divizaun PNTL hotu-hotu nian, la’ós de’it Unidade Polísia Komunidade nian. Maibé, ezisténsia UPM nian hanesan divizaun ida husi PNTL nian– no la’ós subdivizaun ida husi Unidade Polisiamentu Komunitária nian – rezulta ona iha fundu limitadu ba ninia atividade sira polisiamentu komunitária nian rasik.

Haree ba natureza transversál UPM nian, mantein komunikasaun entre sujestaun organizasaun ida-idak nian ne’e imperativu ba iha kapasidade unidade ne’e nian hodi hatán lailais ba situasaun emerjénsia sira no tane aas seguransa marítima. Maski UPM ho susesu ona hala’o parseria ne’ebé efetivu ho komunidade sira, sei nafatin presiza kolaborasaun ida boot liután ho ofisiál sira alfándega no imigrasaun nian, Ministériu Agrikultura no Peska, Ministériu Komersiu, Indústria, no Ambiente, no Governu Indonézia nian. UPM hato’o ona ninia interese atu harii Asosiasaun Marítima Nasionál importante ida (inklui informasaun) (NMA) ida-ne’ebé sei koordena funsaun órgaun marítima oinoin no harii iha pilár /fatuk-riin tolu “komunikasaun, kooperasaun no koordenasaun.”29

27 Ibid.28 Tenkulak ne’e tradisionalmente veteranu husi rezisténsia ida ne’ebé iha kontrolu rejionál ba komérsiu ikan iha komuni-dade marítima sira-ne’ebé hili ona. Dinámika merkadu marítima iha Timor-Leste maka hanesan peskadór sira la bele fa’an sira-nia ikan diretamente ba fa’an-na’in sira iha estrada ibun, maibé envezde halo negosiasaun ho tenkulaks afiliadu ka rejionál sira, ne’ebé dalabarak fornese ba peskadór ho bero, rede, no rekursu sira-seluk ne’ebé atu hanesan. Ida-ne’e hato’o katak, iha situasaun iha-ne’ebé peskadór sira fa’an sira-nia ikan sira-ne’ebé hetan ona ba tenkulaks, subsekuentemente fa’an-na’in sira – ne’ebé forma iha estrada ibun ne’e dalabarak aas liu porsentu 1,000. 29 Haree nota 24.

Page 16: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

12

Liu husi pilár sira-ne’e, UPM fiar katak sujestaun barak sei permite ba komprensaun olístiku ba ameasa sira ba seguransa marítima nian; fasilita kooperasaun ho, no hametin, ajensia marítima nasionál no internasionál relevante sira-seluk; no fó oportunidade hodi hala’o operasaun hamutuk ne’ebé envolve komunidade sira ne’ebé hela tasi-ibun.

Asosiasaun Marítima Nasionál ida-ne’ebé susesu liu idealmente simu sujestaun husi alfándega no imigrasaun, Ministériu Agrikultura no Peska, Ministériu Komérsiu, Indústria, no Ambiente, Mariña, no UPM. Oras ne’e daudaun falta lejizlasaun ne’ebé apoia kriasaun órgaun marítima unifikadór ida – no rezultadu hosi falta sujestaun husi setór ne’e –limita ona ho konsistente atividade sira UPM nian, ne’ebé argumenta katak funsionamentu setór marítima nian en-jerál kompromete husi organizasaun oioin nia atividade buka interese ba sira-nia an rasik. Sustentabilidade UPM nian hanesan fornesedór seguransa iha ambiente atuál tanba ne’e depende la’ós de’it ba kolaborasaun entre grupu interese oioin, maibé kona-ba personalidade proativa iha UPM laran.

Haree ba ninia atividade ne’ebé luan no prezensa iha distritu barak iha nasaun laran tomak, UPM presiza atu hasa’e tan ninia númeru pesoál servisu atu nune’e bele iha penetrasaun programátik ne’ebé boot liután no prezensa nivel komunidade nian. Atu UPM harii sub-unidade 12 iha postu 36 (hanesan proposta iha ninia estratejia 2013-2030 nian), presiza hodi hasa’e ho susesu ninia forsa husi ofisiál na’in-100 iha 2013 ba ofisiál na’in-500 iha 2030.

Atividade sira iha futuru ne’ebé UPM propoin inklui hasa’e koñesimentu kona-ba lei ambientál sira, hanaruk treinamentu salva moris surf nian ba númeru komunidade marítima ida-ne’ebé boot liután, hala’o patrulla ho bisikleta iha área tasi-ibun sira, no organiza sesaun informasaun iha eskola primária sira hodi diskute jestaun ladi’ak ba ambiente haktuir lente prátika prezervasaun ida-ne’ebé di’ak liu. Liu husi proposta atividade sira-ne’e, UPM sei enraizada ninia papél iha nivel komunidade nian no serve nu’udar fornesedór seguransa komunidade nian iha área tasi Timor-Leste nian.

Observasaun FinálUPM fiar katak polisiamentu komunitária ne’e responsabilidade Unidade hotu-hotu PNTL nian no katak PNTL (no UPM) presiza komunidade oioin ninia sujestaun atu sai forsa seguransa ida ne’ebé efetivu iha Timor-Leste. Koezaun entre personalidade oioin, vizaun, stratejia, no kompromisu sira iha Ministériu laran no autór seguransa sira responsável ba área tasi Timor-Leste nian, maka prinsipál ba estabelesimentu seguransa marítima bazeia iha komunidade. En-jerál, monitorizasaun, avaliasaun, aprendizajen no kolaborasaun ne’ebé adekuadu – nune’e mós órgaun marítima unifikadór ida– ne’e presiza atu asegura lonjevidade no sustentabilidade UPM nian.

Page 17: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

Observasaun JerálKonsellu Polísia Komunitária (KPK) iha Distritu Bobonaro no Aileu permite komunidade sira ho polísia hodi envolve malu liu husi diálogu regulár ne’ebé hala’o iha nivel suku. Forum sira-ne’e fó oportunidade ba sidadaun sira atu fó-sai sira-nia preokupasaun sira kona-ba seguransa komunidade nian no hodi sai na’in ba intervensaun asaun hamutuk ne’ebé maka propoin. Maski efetividade KPK nian, peskiza hatudu ona katak estabelesi-mentu KPK sei nafatin naturalmente mai husi interese indivíduu Komandante PNTL distritu sira-nian.30 Ida-ne’e mós depende ba dezenvolvimentu kapasidade husi organizasaun naun-governamentál sira, no presiza apoiu finanseiru ne’ebé deside husi polítiku sira iha governu Timor-Leste laran. Hodi aproveita relasaun hirak-ne’e hotu-hotu, PNTL hetan ona susesu hodi institusionaliza intervensaun iha baze iha polisiamentu komunitária, ne’ebé sai nu’udar fatuk-inan ba organizasaun ninia Planu Estratéjiku 2014-2018.

ESTUDU KAZU III:KONSELLU POLÍSIA KOMUNITÁRIA IHA DISTRITU BOBONARO NO AILEU

Page 18: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

14

Hafoin30vizita estudu ida ba Bangladexe iha 2009, tuirmai Komandante Polísia Komunidade PNTL nian, João Belo dos Reis, deside katak membru komunidade sira no ofisiál PNTL sira ne’ebé tu’ur iha konsellu ne’ebé hanesan atu hatán ba ba dezafiu seguransa koletivu ne’ebé sei sai modelu ida-ne’ebé serve ba Timor-Leste. Haree ba nasaun nia rekursu finanseiru no lojístiku ne’ebé limitadu, Belo fiar katak – ho aseitasaun no apoiu komunidade nian – modelu Konsellu Polísia Komunitária (KPK) ne’e bele prevene krime no rezolve konflitu sira iha Timor-Leste ho susesu. Hafoin diskute tiha inisiativa ne’e Responsável Lokál Fundasaun Ázia nian, Silas Everett, Belo no Fundasaun Ázia estabelese ona KPK pilotu husi 2009-2010 iha suku sira ne’ebé maka hili tiha ona maka hanesan Bekora, Bidau Santana no Kamea iha Distritu Dili; no Wailili, Samalari no Trilolo iha Distritu Baucau.31

Hafoin implementasaun ba programa pilotu, Komandante Belo aprezenta rezultadu sira-ne’ebé hetan husi ninia vizita estudu iha Bangladexe no mós KPK pilotu sira. Hafoin trasaun Kuartél-Jerál PNTL laran, halo desizaun atu haluan KPK ba iha distritu sanulu-resin-tolu hotu iha Timor-Leste. Suku sanulu iha distritu haat hanesan Bobonaro, Baucau, Aileu no Manatuto hili ona hosi PNTL bazeia ba modus jeografia, númeru relatóriu krime, no vizibilidade polísia iha komunidade nia leet. Ho asisténsia hosi atór independente hanesan Fundasaun Ázia no Polísia Nova Zelándia nian, PNTL identifika ona dezafiu sira iha área selesionada sira-ne’e hanesan sai: númeru krime violentu, númeru krime naun-violentu, lideransa lokál, no vontade PNTL nian hodi halo vizita regulár.

Komandante Distritu Aileu Ludgerio Picancio Lay replika inisiativa ne’ebé João Belo realiza iha Bobonaro no hahú koloka polísia iha suku tarjetu balun, nune’e PNTL aumenta tan insiativa rasik ba sistema KPK.

Komandante Belo identifika tiha ona relevánsia KPK boot liu aleinde PNTL ninia Programa Polisiamentu Komunitária institusionál: nia deskreve modelu ne’e hanesan “oportunidade ida ba komunidade sira hodi atua sai na’in ba sira- nia seguransa, no rekoñese [katak iha-ne’ebá eziste métodu sira hodi kontorna PNTL ninia falta ba rekursu sira hodi hala’o atividade prevensaun ba forma krime hotu-hotu.”32 Hodi rekoñese PNTL ninia falta iha fundu no kapasidade hodi partisipa tomak iha atividade seguransa komunidade nian hotu-hotu, Belo identifika rezolusaun problema koletiva hanesan dalan komprovadu ida husi apoiu seguransa komunidade nian.

Estrutura no Objetivu sira Organizasaun nianMaski KPK ida-idak úniku ba suku iha-ne’ebé nia funsiona ba, objetivu KPK sira-nia en-jerál maka hodi:

1. Fasilita diálogu entre polísia no komunidade ne’ebé hanorin komunidade sira kona-ba mandatu polísia nian no kualkér asuntu relasiona ho polísia no komunidade nian;

2. Hala’o treinamentu rezolusaun problema hamutuk hodi identifika asuntu sira seguransa nian, sira- nia kauza abut sira, prioritiza sira no hafoin dezenvolve solusaun hamutuk;

3. Fó korajen ba sorumutu regulár hodi atualiza kona-ba situasaun seguransa no rejista asuntu hotu-hotu ne’ebé sira rezolve ona durante fulan ne’e; no

4. Disemina informasaun kona-ba atividade fundu seguransa nian hodi aborda dezafiu seguransa ne’ebé importante liu no la’o kle’ur ona ne’ebé presiza rekursu ne’ebé boot liu duké buat ne’ebé PNTL ka Komunidade iha suku ne’ebá.

Dezeña Sistema ba Seguransa ne’ebé Lidera husi KomunidadeMonitorizasaun seguransa husi PNTL no membru sira komunidade KPK nian maka hala’o liu husi vizita suku nune’e mós sorumutuk sira, durante iha-ne’ebé komunidade sira diskute kona-ba atividade sira prevensaun krime nian ne’ebé sira hakarak envolve iha laran. Membru KPK sira fó sira-nia númeru telefone ba membru komunidade sira no iha oportunidade hodi hasoru malu ho xefe-suku no xefe-aldeia sira.

30 Ne’ebé hatete ona, KPK sai tiha ona prátika regul’ar ida iha distritu 8 iha Timor-Leste, ho Baukau no Bobonaro maka sei nafatin sai distritu sira-ne’ebé seidauk adere tomak ba prátika polisiamentu komunitária ne’e.31 The Asia Foundation, ‘Conflict Mitigation Through Community-Oriented Policing,’ USAID Fourth Quarterly Report (22 February 2010)32 Entrevista ho Diretór Administrasaun no Planeamentu PNTL nian, João Belo dos Reis, 13 Novembru 2013. Sr. Belo nu’udar eis-Komandante Polísia Komunidade PNTL nian.

Antesedénsia

Page 19: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

15

Maski KPK hotu-hotu ne’e úniku no aborda dezafiu kontestuál espesífiku ba komunidade lokál, kazu komún liu ne’ebé diskute iha sorumutuk KPK nian maka intervensaun polítika iha negósiu komunidade nian, dezafíu ekonómiku, disputa rai, distúrbiu joven sira, krime organizadu, no violénsia doméstika. Iha Bobonaro, kazu sira-ne’ebé identifika ona maka iha relasaun ho kolokasaun baliza rai (iha natar viziñu nian), violénsia doméstika ne’ebé aas liu, no persesaun inseguransa nian hanesan rezultadu ida husi atividade grupu arte marsiál sira-nian (MAGs).

Iha situasaun sira iha-ne’ebé probelma sira la bele rezolve iha komunidade laran, membru KPK sira foku ba iha sira-nia relasionamentu ho PNTL atu bele iha asesu ba ministériu públiku no hodi hetan instrusaun formál hodi hetan desizaun sira-ne’ebé justa.

Prevensaun Krime Prevensaun krime presiza KPK hodi halo relasaun ho fornesedór seguransa formál no informál. Iha Bobonaro, membru KPK sira iha interese boot hodi organiza diskusaun ho MAGs, no KPKs iha Distritu Aileu ho susesu halo ligasaun metin ho líder MAG sira. Membru KPK sira mós servisu besik liu ho Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade (SEPI) liu husi kampaña lokalmente relevante ne’ebé violénsia doméstika sai hanesan alvu no publika ninia natureza hanesan krime públiku.

Manutensaun Pás no SeguransaHo PNTL estabelese ona sira-nia papél hanesan fasilitadór KPKs nian, diskusaun ho fornesedór seguransa komunidade nian oioin iha nivel suku no nivel distritu nian permite partisipasaun komunidade nian iha manutensaun pás no seguransa, hanesan prioritiza husi indikadór komunidade sira-nian kona-ba seguransa ne’ebé sai di’ak, hanesan identifika ona husi KPK ida-idak.

Atividade siraHaree ba asesu limitadu ne’ebé komunidade rurál sira iha ba mekanizamu justisa formál iha Timor-leste, asaun servisu hamutuk husi PNTL no autór sira komunidade nian posibilita komunidade sira hodi uza mekanizmu justisa alternativu. Ida-ne’e liuliu relevante iha distritu Bobonaro no Aileu, ne’ebé laiha tribunál ka laiha ministériu Públiku Distritál hodi tulun iha mediasaun formál ba konflitu komunidade nian.33

Hamutuk ho ofisiál PNTL sira, Konsellu Polísia Komunitária (KPKs) inklui veteranu kombatente rezisténsia, joven, grupu feto, no MAGs sira. Liu husi rezolusaun problema koletiva, KPKs nia objetivu maka atu dezenvolve enkuadramentu modelu seguransa entre kominidade sira no PNTL, la’ós de’it atu permite hodiidentifika lalais kazu sira, maibé mós hodi posibilita rezolusaun olístika ba dezafiu seguransa sira iha komunidade sira.

Aleindesira-nia papél nu’udar mediador komunidade, KPK mós serve hanesan konduité (kanál) ida ba informasaun husi komunidade sira ba governu. Asuntu sira-ne’ebé fó-sai husi komunidade sira iha sorumutu KPK nian dalabarak levanta iha konsellu suku no ikusliu aprezenta ba governu nasionál. Aleinde serví hanesan forum ida hodi debate, KPK fó ba desizór polítiku sira ho sujestaun husi nivel lokál, permite komunidade sira hodi hola papél iha internvensaun iha seguransa ne’ebé hili ona husi PNTL .

Maski ofisiál PNTL sira identifika ona falta ekipamentu no pesoál sira ne’ebé presiza maka sai hanesan sira-nia dezafiu rua ne’ebé boot liu,34 ezisténsia KPK nian hakma’an ona dezafiu sira instituisaun nian hodi fó korajen ba kooperasaun ne’ebé boot liu ho komunidade sira no nune’e bele fó resposta lalais ba nesesidade sira-ne’e.

Maski asesu limitadu ba mekanizmu justisa formál, KPK iha Bobonaro no Aileu posibilita ona komunidade sira hodi monitoriza no atu sai nu’udar na’in ba sira-nia seguransa, hala’o intervensaun iha prevensaun krime, no komplementa di’ak liután mediasaun tradisionál ho estratejia polisiamentu komunitária PNTL nian.

33 Susan Marx, Law and Justice in Timor-Leste: A Survey of Citizen Awareness and Attitudes Regarding Law and Justice 2013 (Dili: The Asia Foundation, 2014).34 Haree nota 9.

Page 20: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

16

Liu husi kontaktu ho lei kostumeiru komunidade lokál sira-nian, PNTL posibilita ona ligasaun ne’ebé forte liután ho líder tradisionál sira, enkuantu utiliza sistema tradisionál ne’ebé eziste antes ne’ebé prontu ona atu simu husi membru públiku sira.

Envolvimentu instituisaun relijioza no ornganizasaun naun-governamentál (ONG) iha diskusaun no mediasaun nível komunidade nian hametin kapasidade KPK sira-nian tanba membru sira-ne’e bele fó informasaun iha-ne’ebé nia dalabarak liu falta. Nune’e mós, ONG sira iha kapasidade hodi serví hanesan intermediáriu entre desizór polítiku no autór sira komunidade nian. Iha distritu Aileu, Fundasaun Ázia apoia komunidade sira no PNTL liu hodi treina no fasilita KPK sira liu husi aprosimasaun husi kra’ik ba leten. Inisiativa bázika sira-ne’e, aleinde haforsa relasionamentu komunidade nian ho Sekretaria Estadu ba Seguransa no parseria ho ONG sira, hatudu lejitimidade KPK sira-nian hanesan intervensaun polisiamentu komunitária ne’ebé sustentável.

Dezafiu siraMaski realizasaun iha seguransa komunitária, estensaun inisiativa KPK nian hetan limitasaun ho fatór tolu:

1. Artigu 18 husi Dekretu-Lei Orgánika PNTL No.9/2009, 18 Fevereiru 2009, ne’ebé fó apoiu ba komandante PNTL Distritu sira, hakttuir sira-nia kompeténsia iha distritu no nune’e limita personalidade ho laran rua-rua hodi adere ba prinsípiu polisiamentu komunitária;

2. Falta Komandu PNTL iha nivel distritu; no 3. Falta interese inter-ministeriál iha prevensaun krime mai husi komunidade

Tanba ne’e estabelesimentu KPK ne’e la dependeba desizaun sentralizada ne’ebé maka foti iha PNTL laran ka ba iha desizaun ministeriál nian, maibé depende ba orijen no intensaun Indivíduu komandante PNTL Distritu ida-idak nian.35

Ida-ne’e evidente liu iha Dili no Baukau, iha ne’ebé, maski KPK susesu tebetebes durante programa faze pilotu nian, apoiu limitadu husi komandante distritu sira impede proliferasaun KPK iha distritu rua ne’e. Kontráriu ho Dili, apoiu ba inisiativa KPK husi Komandante Lay no Belo iha Distritu Aileu no Bobonaro ida-idak fóona oportunidade ba PNTL hodi servisu hamutuk ho líder komunidade, joven, grupu feto, no MAG sira-nian hodi dezenvolve estratejia seguransa ne’ebé lidera husi komunidade.

Komandante Belo firme nafatin katak “Polisiamentu Komunitária iha ninia prioridade” iha Timor-Leste,36 ho apoiu husi doadór no treinamentu husi Polísia Nova Zelándia no Fundasaun Ázia nian asegura katak susesu inisiativa seguransa komunidade nian ne’e fó-sai hosi ema sira-ne’ebé halo desizaun.

Liu husi núkleu modelu prátiku PNTL nian kona-ba “vizibilidade, envolvimentu no prefisionalizmu” polisiamentu komunitária ne’e nu’udar fatuk-inan Planu Estratéjiku PNTL 2014-2018, ne’ebé identifika KPK nu’udar modelu nia liman implementasaun definitivu. Komandante Distritu Belo no Komandante Polísia Komunidade Boavida Ribeiro subliña importánsia hodi dezenvolve manuál KPK nian ne’ebé define aprosimasaun ne’ebé bele fahe ba distritu hotu-hotu iha Timor-Leste.

Observasaun FinálIntensaun KPK nian maka atu fó asesu mekanizmu ba justisa ba komunidade sira ho dalan seluk falta ka labele asesa husi fatin rurál. Nune’e mós, KPK ajuda PNTL hodi inisia atividade polisiamentu komunitária iha situasaun iha-ne’ebé apoiu fundu ka institusionál menus. Parseria entre membru komunidade sira no PNTL kria ligasaun ida iha-ne’ebé fornesedór seguransa oioin bele foti lideransa iha manutensaun pás no seguransa iha nivel lokál. Liu husi envolvimentu diretu komunidade nian iha prosesu ida-ne’e, ligasaun entre polísia no komunidade nian la’ós de’it sai forte, maibé kustu instituisaun nian hetan redusaun, no potensiál ba hadi’ak relasionamentu entre

35 Haree nota 1.36 Haree nota 28.

Page 21: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

17

Estadu no komunidade nian.

Sai na’in lokál ba seguransa komunidade nian ne’e atinje ona iha área sira iha-ne’ebé implementa ona KPK, no aproximasaun husi kraik ba leten ba seguransa komunidade nian ne’e hatudu potensiál ba lonjevidade hanesan solusaun seguransa nian ida – ho kondisaun estadu maka proativu hodi apoia ida-ne’e. Maibé, lejitimidade atu sai nu’udar na’in ida-ne’e tenke akompaña ho relasionamentu entre polísia komunidade nian no rekoñese husi Governu Timor-Leste nian atu sai intervensaun ida ne’ebé sustentável.

Page 22: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia

18

KONKLUZAUNMaski diferente no relevante ba kada kontestu komunidade nian ne’ebé aprezenta, intervensaun polísia komunidade nian orgánika tolu ne’ebé temin iha traballu ida-ne’e subliña modelu polisiamentu komunitária foun iha Timor-Leste ne’ebé identifika no kapitaliza iha sinerjia entre fornesedór kostumeiru no justisa formál.

Polísia Timor-Leste – maka instituisaun ida husi nasaun sira-ne’ebé sei joven liu iha mundu – foti ona inspirasaun husi ezemplu koko-no-prova husi polisiamentu komunitária iha mundu tomak, inovativamente adota sira hodi haktuir ho realidade lokál nian.

Maski rekursu materiál no pesoál la sufisiente, PNTL manán ona fiar husi komunidade sira liu husi kontaktu kompletu ho autór komunidade tomak no tane aas profisionalizmu hasoru sira-ne’ebé buka sira-nia servisu. Ofisiál PNTL sira-ne’ebé hetan entrevista ba traballu ida-ne’e hatudu tiha ona adaptabilidade ne’ebé signifikativu no lideransa hodi hatán ba fundu ne’ebé falta no dezenvolve ona dalan sira ne’ebé foun hodi servisu ho autór oioin ne’ebé fornese pás no seguransa iha nivel suku.

Harii iha fundasaun “vizibilidade, envolvimentu, no profisionalizmu,” PNTL ninia planu estratéjiku 2014-2018 ka’er promesa ba futuru polisiamentu komunitária iha Timor-Leste nian. Tanba komunidade sira benefisia husi Seguransa Voluntária Suku (SVS), Unidade Polísia Marítima (UPM); no Konsellu Polísia Komunitária (KPK), Postu Polísia Suku (PPS) nian iha Timor-Laran tomak, desentralizasaun kontínua kona-ba lideransa liu husi intervensaun bazeia iha komunidade inovativa sei asegura katak pás no seguransa komunidade nian sei tane aas.

Page 23: Lideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária ... · PDF fileLideransa lokál kona-ba prátika polisiamentu komunitária iha Timor-Leste Prodús Husi: Fundasaun Ázia