Likovna umjetnost (BRKR)

7/28/2019 Likovna umjetnost (BRKR)

1/34

BAROK I ROKOKO

tal. Barocco= nepravilni,neobraeni biser (u prenesenom smislu pretjerani nemirnineuravnoteeni oblici )

MANIRIZAM = prijelazni pravac iz renesanse u barok u 16./17. st,suprotnost renesansi To razdoblje odlikujuvjerski ratovi, irenje islama i Turskog carstva te seljake bune

osjedaj bezizlaznosti i mrana pre vianja bu udnosti u 17.st. olazi o otkrida teleskopa i mikroskopa

SLIKARSTVO

kompozicija je pretrpana i nesreena (horror vacui strah o praznog prostora),skuenprostor (os jedaj tjeskobe),rubovi slike su popunjeni,sre ina je prazna

DISPROPORCIONALNOST. Likovi su iz ueni i izoblieni (Parmigianino El Greco) Iracionalno osvjetljenje,kontrast svjetla i tame,nerealne boje = prenaglaene ili mrano;

DVOSMISLENOST

KIPARSTVO

neobina kompozicija figura serpentinata klasini iz ueni marinistiki lik disproporcionalnost- idu u krajnosti: ili sitne (Cellini) ili ogromne skulpture Aktovi(in,golo tijelo)


2/34

ARHITEKTURA Plohe su zakrivljene ispupana fasa a (Peruzzi) Atektoninos t Dolazi do gomilanja arihtektonskih elemenata (Palladio) Ornament (ukras)

Palladio,Vila Rotonda,16.st

BAROK

Barok je raz oblje u glazbenoj,knjievnoj i likovnoj umjetnosti. Nastavlja se na renesansu,razvija urokoko i traje do pojave klasicizma koji se pojavljuje u rugoj polovici 17.st. U katolikim zemljama to je pokret katolike obnove protureformacije . Ime potjee o portugalske rijei barocco to znaineobraen,nepravilan oblik bisera,koji biva tvorevinom bolesne koljke.

Barok nastaje u Rimu,a sam Rim je bio sre item sakralnog slikarstva i arhitekture. Barok je ubrzopostao opdi umjetniki pokret u svim europskim zemljama. Umjetnici su svaki dan otkrivali kako jesvijet sve vedi i raznovrsniji,a je ina pravilo koje je vailo jestSTALNA PROMJENA.

GESAMTKUNSTWERK predstavlja jedinstvo arhitekture slikarstva i kiparstva u baroknoj umjetnosti.Tu dolazi do sinteze svih umjetnosti (spajanje svih umjetnosti).

Stil je raskoan i nemiran,a ekorativnost nije stran pojam. Ima obilje ukra sa i dragocjenih materijalameu kojima se posebno istie zlato. Dolazi o potenciranja scenskih,iluzionistikih i svjetlosnihefekata zbog ega crkva izgle a poput kazalita. Barokna je osjedajnost imanentno kinetika o no snobarokni stvaratelju su opsjed nuti kretanjem i beskonanodu prostora.


3/34

Intelektualna i znanstvena revolucija u Europi geometrija i mehanika

Bu i se svijest o beskonanom (astronomija,matematika i filozofija)

Otvaranje svijeta koji je renesansa konstruirala kao zatvoreno geometrijsko tijelo. U manirizmu se

pomaknuo u dezintegrirao- barokni ovjek pokuava uspostaviti racionalnu kontrolu.URBANIZAM

-planski gradovi zvjezdolikog tlocrta fortifikacija s bastionima

-porast stanovnitva,gra raste u visinu mansarde

-trg je glavni element baroknog urbanizma fontane,skulpture,tlocrt elipse (Bernini)

-ulice su beskonanih vizura avenije,aleje

-perivoji franc.park - geometrinost

*Vrlo sloeni sustav fortifikacija (zbog napre nijeg naina ratovanja topovi vanjska utvrenja,bastioni i platforme, zemljani nasipi grad se nekad nalazi i nekoliko stotina metara iza)*

Barokni grad temeljen je na vojnoj logici i ostvaren je u zrakastom (radijalnom) planu sirokim avenijama.

*Gra se iri oko etvrtastih ili krunih trgova .*

-grad je u prvom redu planiran kao utvrda, ali sam grad je naknadno utrpan u kalup

- nema mogudnosti irenja, a broj stanovnika sve vie raste grad raste uvis 5-10 katova Ratna tehnika se tijekom 16. i 17. stoljeda usavravala pa je u tom perio u izgraeno vie

novih utvrenih gra ova.

Sisteme utvrenja je u rugoj polovici 17. stoljeda znatno usavrio francuski inenjer :

Sebastien le Prestre Vauban - gra itelj utvr a, urbanist, vojskovoa. Karakterizira gatehnika perfekcija fortifikacijskoga sustava. Projektirao je vie o 300 tvrava .

U 17. st poinje masovna upotreba koija kao gra skog prijevoznog sre stva.

Ureuju se ulice, javni parkovi i uvo i se vo a kao ukras prostora. Osim toga poboljava se ikomunalna opremljenost grada (vodoopskrba, odvodnja).


4/34

Glavni prostorni elementi baroknog grada su avenije koje su najede ra ijalno usmjereneprema zavrnom elementu - trgu, a kasnije u vrijeme apsolutizma prema dvorcu vladara.

velike avenije iroke i ravne - najvaniji simbol i glavni element -Champs Elysees, Pariz

- zavravaju obeliskom, slavolukom ili zgra om u toki g je se spajaju sve linije je nakovisokih proelja i plonika

- vozila na kotaima ubrzanje kretanja, osvajanje prostora- geometrija olakava kretanje i o raava pogled na svijet linearno irenje (modi, grada,rave)

zbog potrebe javne emonstracije modi vojske ojam vrstih i ravnih re ova vojnika,lake je o ravati re neg o u uskim i vijugavim sre njevjekovnim uliicama - po injavanje sa raja urbanog ivota v anjskom obliku rue se stare etvrti, vrije nezgra e, prometnice presijecaju o ta a koherentne etvrti

BAROKNE FORTIFIKACIJE U HRVATSKOJ

Zbog konstantne opasnosti napadaja Turaka grade se utvrde i na prostoru Hrvatske.

Dvije najvede suOsijek i Slavonski Brod.

Barokni urbanizam je vidljiv i u drugim gradovimakao to su: Bjelovar, Karlovac, Viroviticait . koji imaju ulice po pravim kutom, pravokutne trgove u sre ini na kojima su najvanije javne zgrade (vojne i gradske uprave) te crkva.

Tvrava Bro najvedi je anas sauvani fortifikacijski spomenik toga oba u sjevernojHrvatskoj, ali i je na o najvedih tvrava u Europi, jer je bila granina utvr a cijele Europeprema Turskom carstvu. Graena o 1715. o 1780. Graena je kao pogranina tvrava naSavi,a posa u je trebalo initi 4000 lju i. Svojim dimenzijama, ovaj je barokni fortifikacijskisklop najveda graevina svoje vrste u Hrvatskoj, a meu vedima u Europi.


5/34

MANIRIZAM se javlja u Rimu krajem 16.st. Izraava uh proturef ormacije,apsolutizma tecentralizirane rave.

Pape postaju pokrovitelji umjetnosti irokih razmjera ele a im Rimm postane naljepi gra

krdanskog svijeta. Katolika crkva potie baroknu umjetnost koja sikazuje ramu relihioznih tema naneposredan i e mocionalan nain.

Piaza Navona,Rim

otvoreni trg kruni ili ovalni prostor iz kojeg se ra ijalno ire avenije, organizirani pomoduvertikalnih elemenata (obeliska ili slavoluka) i fontanama koji postaju vaan scenski element

Fontana dei Quattro Fuimi

Remek jelo visokog baroka Gian Lorenza Berninija nalazi se na Piazzi Navona. Sagraena je poelji Pape Innozenza X.sredinom 17.st . Fontana se sastoji o etiri muke figure koji pre stavljajuetiri kontinenta i etiri poznate rijeke Dunac, Ganges, Nil i Rio de la Plata.O kojem je kontinenturije moe se razabrati po ivotinjama i biljkama koje ukraavaju ijelove fontane. Pokrivena glavaiva koji pre stavlja Nil simbolizira njegov (ta a) nepoznat izvor, meutim legen a kae a je Bernini


6/34

na taj nain prikazao svoju antipatiju prema oblinjoj crkviSant Agnese in Agone , djelo njegovogsuparnika Borrominija. Jednako tako, atletski lik Rio de la Plate ima podignutu ruku, kao da sezaklanja, to je navo ni strah a de se crkva uruiti na fontanu. Meutim, ove prie nemaju nikakveosnove - Bernini je zavrio fontanu prije nego to Borromini poeo s ra ovima na crkvi. Pokrivenaglava iva koji pre stavlja Nil simbolizira njegov (ta a) nepoznat izvor, meutim legen a kae a jeBernini na taj nain prikazao svoju antipatiju prema oblinjoj crkviSant Agnese in Agone , djelonjegovog suparnika Borrominija. Jednako tako, atletski lik Rio de la Plate ima podignutu ruku, kao dase zaklanja, to je navo ni strah a de se crkva uruiti na fontanu. Meutim, ove prie nemajunikakve osnove - Bernini je zavrio fontanu prije nego to Borromini poeo s ra ovima na crkvi.

Bog rijeke Ganges (lijevo), Bog rijeke Rio de la Plata (desno)

Gian Lorenzo Bernini, Trg ispred crkve Sv.Petra u Rimu, 1656.-1657.

Allesan ro Specci i Francesco e Sanctis, panjolske stube, Rim


7/34

Trgovi su glavni element baroknog urbanizma, uglavnom su zatvoreni, eliptinog tlocrta,inamiziranog prostora, organizirani pomodu vertikalnih akcenata(stupovi,obe lisk...).

Barok koji je proiziao iz renesanse, takoer se koristi i antikim graevinskim ijelovima, ali u ostabogatijoj primjeni i u tenji a postigne to ekorativniji i efektivniji utisak. U tom cilju primjenjuju sepilastri i polustubovi (razlikuju se o pilastra po tome to su u obliku polukrune, oble izboine),

polukruni lukovi, zabat i ogromne, plastine volute.)

Fontana di Trevi,Rim

Jedan je od glavnih simbola grada Rima najpoznatija fontana na svijetu Fontana je impozantne veliine visoka 25.9 metara, a iroka 19.6 metara Gra nja je zapoeta 1732. po nacrtima arhitekta Nicola Salvija, a zavrena je 1762.go ine Po stilu pre stavlja kasni barok i prijelaz u klasini stil LEGENDA: svaki posjetitelj Rima treba preko ramena ubaciti novid u fontanu zasigurno de

se vratiti u Rim. Oko 3,000 eura se ubaci svaki dan u fontanu di Trevi. Ukrodena vo a je tema gigantske sheme koja vo i naprije , mijeanje vo e i ra a kamena,

te punjenje na malom trgu. U centru se preklapaju slavoluci,a tritoni i konji pruaju simetrinu ravnoteu. Fontanu i Trevi karakterizira tirkizna vo a koja po veernjom rasvjetom postaje

zelenkasta. Iako je blistava bjelina istog mramora fontane unitena uslije ugogo injegzagaivanja vo e, ljepota fontane i Trevi time nije naruena.

Inae, fontana se napaja vo om iz je nog o prvih akva ukata u Rimu. Iz fontane izranja bog mora Neptun sa koijama koje vuku va konja Tritona. Velik broj

turista pokuava pridi to blie fontani. Vo a iz Fontane i Trevi moe se piti.


8/34

ARHITEKTURA

Forme su max.pokrenute,fasade konkavno- konveksne, kontrast svjetla i tame, proimanjevanjskih i unutarnjih prostora

Tlocrt elipse spoj longitudinalnog i centralnog tipa Dvorac sinteza svih umjetnosti,arhitekture i prirode

(vrtovi,jezera,fontane,vodoskoci,paviljoni,skulpture) U- tlocrt, stubita,zrcala,raskone vorane Arhitektura je dinamizirana Crkveno graditeljstvo to vedi efekti,nova prostorna rjeenja,centralni tip uglavnom koji je

naglaen kupolom Proelja uznemirena i bogata niama ,stupovima,volutama,a prepoznatljivi elementni su oval

(elipsa) ,konkavnost-konveksnost (u ubljenost,ispupenost),razigranost masa Kraljevske palae i rezi encije stroga simetrija graevina i parkova (Versailles). Gra ovi: rvene kude se zamjenjuju zi anima,gra ske i seoske crkve se gra e u baroknim

oblicima U crkvenom gra iteljstvu tei se za to vedim efektima, ostvaruju se nova prostorna rjeenja,

uglavnom prevla ava centralni tip tlocrta naglaen kupolom, nemirna proelja bogataniama, stupovima, volutama i sl. te uporaba monumentalnih kolonada (kolonadapred bazilikom svetoga Petra u Rimu).

Urbanistika rjeenja gra ova imaju radijalni raspored ulica. esto se gotike crkve barokiziraju pregra njama svo ova, proelja i o avanjem

lukoviastih kapa na zvonike, a u unutranjosti se postavljaju mramorni barokni oltar,propovjedaonice i dr.

Raskoni se barokni uh pokazuje u bogato ureenoj unutranjosti graevine na zi nimslikama, reljefnim tuko ukrasima, punoj plastici, skupocjenom pokudstvu i ukrasnimdetaljima te predmetima crkvene liturgije (ciborij, kale, pokaznica, antepen iji i r.).

Sakralna arhitektura o Umjesto uz unih laa gra e se kapele ra ijalno okrenute prema glavnom bro u

o Sre inji prostor naglaen kupolom

o Zi ovi ukraeni skulpturama i reljefima

o Mramorne skulpture svetaca i kameni dijelovi arhitekture

o U samostanima usre otoenje na blagovaonice i klaustre


9/34

CRKVENA ARHITEKTURA

Francesco Boromini, san Carlo Alle Quatro Fontane, 1664.1667.

U crkvenom gra iteljstvu tei se to vedim efektima, ostvaruju se nova prostorna rjeenja o kojihuglavnom prevla ava centralni tip tlocrta naglaen kupolom.

Takva je i crkvaSan Carlo alle quattro fontane (1635. g.) u Rimu, koju je sagradio FrancescoBorromini. Ovalnog je, nesimetrinog, tlocrta (iskasetiranost zi a niama), a oval se pojavljuje i nafasa i ( uboke nie, izbaeni stupovi i izboenja) i na kupoli. Inzistira se na ralanjivanju, slojevitosti iplastinosti unutar okvira osnovnog rit ma ovala. Sve u svemu, u njoj je ostvaren jak sukob volumena iprostora.


10/34

Guarino Guarnini, Cappela della Santissima Sindone, Torino

Baldassare Longhena, Santa Maria della Salute, Venecija

PROFANA ARHITEKTURA

U vorcima graena reprezentativna stubita

povezan u je instvenu cjelinu vanjski i unutranji prostor

stapanje vrtova s beskonanom priro om

dvorane i veliki hodnici sa zrcalimaLuis le Vau, Versailles


11/34

urbanizam + arhitektura = palaa. Palaa u baroku postaje pravi ma li gra , a najznaajniji je primjer Versajska palaa,

arhitekata Louisa Le Vaua i Julesa Hardouin-Mansarta, uz koji je Le Notreov vrt. Andr LeNotre bio je poznat kao pejzani arhitekt u Francuskoj (1642.-1686.).

Simetrina arhitektura trokrilnog dvorca s glavnom zgra om i vama bonim krilima popravim kutom koji (poput slova U) zadiru u prostor perivoja kroz prostrane geometrijskiorganizirane parkove i bazene. Parkovi su geometrizirani i u tlocrtu i u obliku (tzv. francuskiperivoj, za razliku od engleskog koji je organski i priro an), pratedi i varirajudi oblikearhitekture dvorca.

ak se i avenija koja se prua prema ulazu u palau nastavlja u park naglaavajudineprekinuto kretanje.

1661. - najvelebniji europski dvorac - kralj Sunce, Louis XIV., 1682. godine -zastraujude impresivan - 20 000 ljudi.

-

kraljice su ak i jecu raale javno. - Dvorac je prepun predivnih slika, mramora, murala i ogledala.- Poznata je Dvorana ogle ala, g je je Njemaka potpisala m irovni ugovor 28. lipnja

1919. -ivot u vorcu naprasno je prekinut u listopa u 1789. ka je naro Pariza prisilno o veo

kraljevski par u dvorac Tuileries. Od 1833. Versailles je muzej

Dvorana ogledala


12/34

Projektirali Le Vau i Hardouin-Mansart, vrtove je projektirao Le Notre

Veliki kompleks zgrada i parkova uklopljenih u prirodu- parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu apsolutna simetrinost

- postepeno razvoenje volumena palaa parkovi priroda- veliki trg pre palaom u kojeg se zrakasto ulij evaju tri avenije, od kojih se glavna nastavlja u osiparkova

Najimpresivniji od svega su vrtovi Versaillesa zauzimali su7300 hektara i bili su okrueni zi om ugim 43 kilometra! U vrtovima postoji mnotvo tematskih vrtova, te vorci Mali i Veliki Trianon. U Velikom Trianonu, sagraenom o kamena i ruiastog mramora, se Louis XIV. o marao o

zamornog vorskog rituala u rutvu ljubavnice Ma ame e Maintenon. Ka snije je tu boravioi Napoleon.

U Malom Trianonu bilo je omiljeno o maralite Marie Antoniette, koja je u blizini alasagra iti i malo kazalite, u kojem je sama nastupala. Kasnije su tu boravile Napoleonovasestra i ruga ena Marija Lujza.

U sredini vrtova nalazi se veliki krini kanal, po kojem su neka plovile razne barke i o ravanibrojne ekstravagantne zabave. amac se moe i anas iznajmiti, isto kao i koija, a povrtovima se moe voziti i turistikim vlakom. Vrtovi su prepuni fontana, skulptura i stalno

svira klasina muzika.


13/34

An r Le Notre bio je poznat kao pejzani arhitekt u Francuskoj (1642. -1686.). Simetrina arhitektura trokrilnog vorca s glavnom zgra om i vama bonim krilima po

pravim kutom koji (poput slova U) zadiru u prostor perivoja kroz prostrane geometrijskiorganizirane parkove i bazene.

Parkovi su geometrizirani i u tlocrtu i u obliku (tzv. francuski perivoj, za razliku od engleskogkoji je organski i priro an), pratedi i varirajudi oblike arhitekture vorca. ak se i avenija koja

se prua prema ulazu u palau nastavlja u park naglaavajudi neprekinuto kretanje.

KIPARSTVO

Scenografski karakter Bujanje kiparskih djela -u interijerima, stubitima, palaama, vorcima, crkvama, portalima,

fontanama, perivojima Krdanske i mitoloke teme Nemir, pokret, snane kompozicije, snani kontrasti svjetla i sjene Iluzionizam i naturalizam

U kiparstvu ominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rjeenja i naturalizam. U skulpturi ominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rjeenja i naturalizam. Gl.pre stavnici barokne skulpture u Italiji jesu G. L. Bernini, S. Mo erno, F. Borromini

KIPARSTVO:- pokret, kretanje skulptura je uvijek rukija, ovisno o kutu gle anja - razigrana i pokrenuta obrisna linija- konstantna izmjena volumena i prostora to rezultira jakim kontrastima svjetla i sjene

NOVA AKTIVNA POVEZANOST S PROSTOROM U KOJEM SE NALAZIsimbioza kiparstva i slikarstva, zaje no s arhitekturom stvara je nu sloenu iluziju * kapela Cornaro, Sta Maria della Vittoria, Rim*

Ekstaza sv. Tereze Gianlorenzo Bernini , Crkva S.Maria dellaVittoria, Rim Kapela Cornaro ,Sv. Tereza od Avile u ekstazi 17.st.


14/34

Maksimalna pokrenutost raperija, naglaena emocionalnost i patetika - 2 lika na oblaku koji lebdi, osvjetljena iz nevidljivog prozora iznad njih , izgledaju dematerijalizirano,svjetlo se naglaava zlatnim zrakama, koje stvaraju iluziju kao a je izvor svjetlosti na iluzionistikojfresci na svodu- da bi upotpunio iluziju ugrauje i gle alite na stranama su balkoni s mramornim kipovima obiteljiCornaro, s kojima gledatelj dijeli prostor svakodnevne stvarnosti

Gianlorenzo Bernini

Izra io statue za crkve, monumentalne grobnice, profane statue, mitoloke i religiozne tem e

bronca i mramor- vladanje materijalom, bogate draperije- nabori na o jedi likova -kontrastsvjetla i sjene, naglaen pokret, virtuoznost, razigrana mata

Gian Lorenzo Bernini, Apolon i Dafne, 1622.-1625., Rim

U kiparstvu ominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rjeenja i naturalizam.

Glavni predstavnik barokne skulpture u Italiji je Gianlorenzo Bernini.

U skulpturi ominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rjeenja i naturalizam pre stavnik barokneskulpture


15/34


16/34

A.P.,Slava sv.Ignacija,17.st

AUTOPORTRETI

TAFELAJNO SLIKARSTVO

ulje na platnu i pastel dijagonalna kompozicija, dinaminost tonsko i koloristiko slikanje, rasko boje kontrastno osvjetljenje , gube se obrisi, likovi izranjaju iz mraka dominacija boje na raun crtea

otvorena forma proirenje tematike, osamostaljivanje pejzaa, mrtve prirode naturalizam U baroku osobito postaje vaan subjektivni dojam, tako se osobni stilovi nekih umjetnika posve razlikuju

i upravo je u tome bogatstvo barokne umjetnosti

M.Merisi da Caravaggio, Pozivanje svetog Mateja, ulje na platnu 1599.


17/34

Georges de la Tour, Roenje , ulje na platnu 1644.

Rembrandt van Rijn, sat anatomije doktora Tulipa,ulje na platnu, 1632.

P. P. Rubens: Bitka na mostu


18/34

Fragonard, Ljuljaka, 1767. i Djevojka koja ita, 1776.

Istinski protu- reformator, Rubens je svijet oivljavao kao pozornicu i njegove slike su prepunerame. Tako njegovo jelo Po izanje kria izgle a kao pirami a tijela koja talasaju i kao a izlaze

izvan slike, ukljuujudi i promatraa u svoju ramu.

Peter Paul Rubens ,Podizanje kria,1611., ulje na platnu, 462 341 cm, Antwerpen.


19/34

Antoinea Watteaua Ukrcavanje za Kiteru (1717.)

Antoinea Watteaua oslovno prikazuje bogato i razmaeno plemstvo, najede mla ide i jevojke pribezbrinim kudnim igrama ili objesnim vrtnim zabavama g je se likovi kredu u maglovitoj plemidkojbajci, vo e ljubav, sluaj glazbu ili naprosto uivaju (npr. Zadovoljstvo bala - 1719.).

Kasnije se slikarstvo francuskog rokokoa smjelije poigrava s erotikom. U Rokokou se javljaeskapistika tenja za bijegom u priro u, pa tako Watteau na svojoj najpoznatijojsliciUkrcavanje za Kiteru (1717.) prikazuje veselo rutvo u otmjenoj o jedi kako se pa inom sputado obale mora odak le polaze o hrama boice ljubavi Afro ite na otoku Kythere; izlet oitoposveden zabavi i ljubavi.

Watteau je oarao raskone boje kasne jeseni, sunce je na zalazu, a i skupina silazi u u aljenu,neizvjesnu i maglovitu dubinu.

Slikar, kao prorok, simbolino prikazuje su binu visokog feu alnog rutva koje de u najvedem obiljui najljepem trenutku morati sidi s povijesne pozornice nakon francuske graanske revolucije 1789.

Klasicizam s tendencijom vraanja klasinim grkimuzorima u novom umjetnikom oblikovanju

Vrijeme otkrida grkih hramova na Siciliji i Paestumu

Arheoloka iskapanja Pompeja i Herkulanuma Vla a veliko zanimanje za antike umjetnine (kolekcionarstvo) Pokret koji de teoriju umjetnosti staviti ispre umjetnike prakse Stil koji seuklapa s novim graanskim vrije nostima i francuskom revolucijom

(Napoleonovim imperijalistikim ambicijama) U skla u je s vo edim filozofskim i ejama prosvjetiteljstva Mlae raz oblje klasicizma (esto se naziva neoklasicizam) traje od 1760. do 1830. Pojavio se kao reakcija na raskonost baroka i pretjeranost rokokoa te posljedica

arheolokih otkrida antikih spomenika (npr. Pompeja).

Glavni nositelji i eje klasicizma bili su arheolozi i povjesniari umjetnosti J. J.Winckelmann i Ph. Caylus, pa se umjetnost klasicizma ne vezuje izravno na umjetnostklasine Grke i Rima, nego preko estetikih zasa a.

Glavno je naelo traenje antikih ideala ljepote.


20/34

Robert Smirke u Lon onu po ie British museum proelje s centralnim trijemom i va krada bona krila, te proelje ralanjeno s 44 jonska stupova

PIERE ALEXANDRE VIGNON,SV. MADELEINE, 1807.-1842. PARIZ

JACQUES GERMAIN SUFFLOT, PANTHEON, 1757.-1790.,PARIZ


21/34

CARL GOTTHARD LANGHAUS, BRANDENBURKAVRATA, 1789. BERLIN

VRATA INE DVANEST STUPOVA DORSKOGSTILA I QUADRIGA S BOGOM MIRAVRATA SU RAENA POUZORU NA PROPILEJE

NA VHU VRATA NALAZI SEBRONANASKULPTURA QUADRIGA, KIPARA GOTTFRIEDA SCHADOWA

SLIKARSTVO KLASICIZMA

U rokokou vla a jetinja i povrna osjedajnost, ok u klasicizmu razumska ozbiljnost i strogaisciplina. Suprotnosti seu o najsitnijih likovnih izraza. Toplina boja hla noda, sluajan pore aklikova- stroga pozicija likova, sloboda-ukoenost.


22/34

Zakletva Horacija,1784.-J.L.David

J.L.David-Mrtvi Marat,1793.

Teme su iz antike prolosti.

Ilustracije likova iz grke i rimske povijesti i mitologije

Boje su blijede i sive

Osvjetljenje je hladno

Linije su tvrde

Obrisi su otro ocrtani

GLAVNO IZRAAJNO SREDSTVO USLIKARSTVU JE LINIJI, A NE BOJA

Slika li povijesni, mitoloki ili suvremeni prizor, slikar, razmjeta likove promiljeno i pravilno, te u strogoj simetriji, dok se oni

ponaaju nepriro no. Kao aglume tue uloge.

Boje su blijede i mrtve. Osvjetljenje

hladno, a linije tvrde. Obrisi suotro ocrtani. Povrina je sjajna

i uglaena a se ne vi i ni najmanji potez kistom. Takosliku ili kip ini kao a nijeraeno lju skom rukom, a stim jos hla nijim i tvrim.

Klasicistika slika je proizvo razuma, ane osj edaja.

Kompozicija je simetrina, u sre ini je

glavni lik s maevima koji prima zakletvu, a sa strane su

pojedine grupe. Tu trodijelnu

podjelu likova umjetnik naglaava s tri luka arka a koji su u pozadini. Stavovi i

oblikovanje likova pokazujuslinost s antikim kipovima,koji u stvari i jesu uzori klasicistima. Nabori na o jedi i sjene tijela su otre, ali jasne.


23/34

Na slici je Marat idealiziran u duhu klasicizma, dok je u stvarnosti njegovo tijelo bilo izranjenokonom boledu, zbog koje se morao svaki an namakati u toploj kupki.

Istovremeno, Davi je realistino istaknuo ubodnu ranu i krvlju obojenu vodu koja je natopilaprekriva. Marat je izna ka e smjestio po logu za pisanje, a u ruci ri ubojiino pismo nakojemu pie: Ja samo moram biti nesretan kako bi zasluio vau naklonost .

Na stolidu na kojem se nalazi njegov pribor za pisanje, Davi je potpisom poslao istovremeno

i osobnu i politiku poruku: Marat, Davi (Maratu od Davida), te ispod toga datirao uL'an Deaux (Druga godina), tj. u drugu godinu kalendara francuske revolucije

Jean Auguste Dominique Ingers

jela ugo nisu bila cijenjena i potovana. slika u pseudo-klasicistikom stilu Jaques-Louisa Davida kasnije prevladava utjecaj Rafaela gaji strogi stil klasicizma u kome se oslanjao na antike uzore i koji se karakterizira preciznimlinijama i obrisima. posveduje vedu pozornost crteu i mo ulaciji nego boji

Javlja seveliki jaz izmeu njegovih i jela Eugenea Delacroixa koji koristi ved skoroimpresionistiku paletu. Poslje njih se go ina vrada antikim uzorima i crpi iz etrurskog slikarstva teslika akvarele s velikom vjetinom i preciznodu.

REALIZAM U SLIKARSTVU

Realnost=stvarnost,zbilja Gustave Courbet: francuski samouki slikar,utemeljitelj nove kole realizma (revolucija

umjetnikog izraza),je an o prvih umjetnika koji su ra ili u priro i ,odbacuje romantine pejzae i idealiziranje ljudii prizora,izvrivi ogroman utjecaj nacjelokupno europskoslikarstvo sredinom 19.st . Priro u je oivljavao kao izravan osjet,ima sa raj i fizikuistodu,a oblikuje ju uz pomod svjetla koje je opipljiva struktura stvarnosti. U poetku jeslikao zagasitim i gustim namazom,postupno upotrebljavajudi bogatije i toplije tonovesmee,zelene i mo re. Slikao je relaistine kompozicije s motivima iz stvarnosti s temeama izivota ra nika i seljaka (ena posijava ito;Tucai kamena;Pokop u Ornansu). Slikarstvo mu jeoboljeeno snanim ciaroscurom,bogatom slikarskom teksturom i koloritom.


24/34

Tucai kamena,1849.,ulje na platnu

Realizam se javlja oko polovine 19.st., prijelazna faza izmeu romantizma i impresionizma. Slikeizraavaju heroizam mo ernog ivota, izraajan prikaz tekog fizikog ra a, protest protiveksploatacije.

Pogreb u Ornansu,1849.,ulje na platnu

-Pravac koji netei postizanju iluzije zbilje,zalae se za objektivan i uvjerljiv prikazopisuje injeninustvarnost i zakonitosti rutva

Unutranjost mog atelijera, 1854.-1855.

Realan i uvjerljiv prikaz bez sitnih etalja koji bi po sjedali na fotografiju.


25/34

Honor Daumier francuski slikar, grafiar i kipar je an o najplo nijih crtaa 19.st. i izvrstan litograf (oko 4000 ) slika rutveno stanje, svako nevne prizore iz ivota siromanih lju i Istaknuo se kao politiki karikaturist, njegove karikature oseu vrije nost samostalne

umjetnike forme

Honore Daumier, Gargantua, litografija 1831

U krajnjoj redukciji likovnogizraza, krtom paletom,kontrastima tamnih i svijetlihmasa, slikao je dirljive scenepatnji pukih likova ili likova poknjievnim pre locima, tepovijesnih ili rutvenih

ogaanja. Honore Daumier, Vagon tredeklase , 1862. ulje na platnu


26/34


27/34

ROMANTIZAM

umjetniki pravac (postoji u knjievnosti, glazbi i likovnoj umjetnosti) koji se javlja krajem 18.stoljeda, a vrhunac mu je o 1820. - 1850. iako je potrajao o kraja stoljeda, te se osjeda i udjelovanju historicizma.

Razni su ogaaji uvjetovali a se romantizam javi kao opdi kulturni pokret: Francuskarevolucija i pa Napoleona; nita to je obedano nije ispunjeno, nisu ostvareni i eali lju i, te je uslije ilo razoarenje.

romantino, nestvarno, nerealno.

Rije"romantizam" je izve ena iz popularnosti koju su krajem 18. st. uivale sre njovjekovneprie o pustolovinama (romani znai a su napisani na je nom o romanskih jezika), aroeno je iz enje za emocionalnim oivljajem.

Romantiari su priro u oivljavali kao bezgraninu, ivlju, promjenjivu, uzvienu i slikovit u.

Romantiar je oboavao slobo u, mod, ljubav, snagu, stare Grke, sre nji vijek, ok je zapravosamo osjedanje bilo cilj.

Obnova, tj. ponovno otkride i primjena ota zanemarenih oblika postali su stilsko obiljejeromantizma.

CASPAR DAVID FRIEDRICH,LUTALICA IZNAD MORA MAGLE,

1818.Ova slika prikazuje najprisutniju

osobitost romantiara, eskipizambijeg u osamu u prirodi


28/34

Ferdinand Victor Eugne Delacroix

Glavni je predstavnik romantizmai nastavlja tra icije Rubensa ivenecijanskih slikara.

parikom je "Salonu" ebitirao1822. djelom "Dante i Vergilije u

paklu" , kojim je obiljeenprijelom izmeu aka emskogklasicizma i novog naziranja, kojese isto obno s knjievnimromantizmom, borilo za slobodulikovnog izraza.

KARAKTERISTIKE

smisao i zanimanje za povijest (posebice za srednjovjekovlje,egzotine zemlje i primitivne naro e)

istraivanje naro ne pre aje i usmenog podrijetla nacionalnihliteratura, istraivanje mitologija i

folklora politiki i socijalni angaman

romantiara, vezan za stvaranjenacionalnog jezika i nacionalne rave

isticanje osjedaja nasuprot razumu,mate nasuprot racionalistikoj

filozofiji

isticanje osobnog pjesnikogna ahnuda i pjesnike slobo e,o nosno, naela originaliteta nasuprot oponaanju normiranih oblika

novo poimanje ljepote koje ukljuujeestetiku runoga, mijeanje traginog i kominog, grotesknog i uzvienog,realistinog i i ealiziranog

ovjek eli pobjedi o krute stvarnosti,o bacuje razum, preputa se mati

kao i knjievnici, njihovi su likovi nesretni, neshvadeni, suvini lju i koji smisao ivota trae u priro i i osjedajima.


29/34

Sloboda na barikadama

Pokolj na Hiosu

Dante i Vergilije u paklu

Lov na lavove


30/34

THODORE GRICAULT

Splav Meduze iliBrodolomnici s fregate Meduza je remek-djelo slikara Thodorea Gricaultazasnovano na stvarnim ogaajima bro oloma fregate Me uza. Izloena na parikom Salonu1819. godine, slika je bila presudna u pojavi romantizma u umjetnosti.

Kako bi postigao to vedi nivo autentinosti, Gricault je razgovarao s preivjelima i napraviobrojne stu ije mrtvih i umirudih u bolnicama prije nego je poeo slikati finalno platno. ak jepronaao preivjelog stolara sa Me uze i ao mu a mu napravi kopiju pravog splava .

francuski slikar i grafiarkasnog klasicizma uijem se slikarstvunajavljuju romantizam i

realizam Izra io je i brojne crtee

i litografije, uglavnomkonja. Nainio je inekoliko skica za velikeslike u kojima jenamjeravao ostvaritiideale slobode idemokracije. No, prijeno to ih je zapoeo, u

tri eset tredoj go iniivota pao je s konja ipoginuo.


31/34

Portret luaka (Kleptoman)

Luda starica (Opsesivna zavist)

William Turner

engleski slikar i grafiar

najvedi slikar boje, svjetla, prostora i atmosfere u 19. Stoljedu

pretea impresionizma.

Turner je slikao u ulju i akvarelu intenzivnim svijetlim i prozranim bojama, koloristiki rasprenu interpretaciju ozraja, oblika i motiva.

U svojim vizionarskim slikama na iao je empirijske injenice u korist uzvienoga, flui nogsvijeta u kojem se sa anjost rastapala u prolosti, vizualno iskustvo u sjedanju, apoje inano je postajalo univerzalno, nestajudi u bezvremenom prikazu.


32/34

Di ona gra i Kartagu -ulje na platnu.U pejzano slikarstvo je uveo potovanje prematonom mjestu, vjerovanje a je obian prizor vrije an slikanja i a su promjenjiviatmosferski efekti (svjetlo i vremenske prilike) kljuni sastavni io pejzaa.

Kia,para,brzina-ulje na platnu,prikazuje vlak okupan izmaglicom jutarnjeg sunca kako juripreko mosta prema promatrau.

John Constable

Englesko pejzano slikarstvo obiva u njemu realizatora koji je prvi uoio specifina obiljeja

la anja i okolice gra ova, te ih prenosio na platno nainom u ono vrijeme neuobiajenim:skicozno, bez zaglaivanja, aplicirajudi namaz boja tzv. pahtlom.

Prethodnik Turnera i impresionista. Na svoj osobit nain unio je u englesko slikarstvo ota jo nepoznatu poeziju atmosferskih fenomena.

Kat rala,itno polje


33/34

panjolski romantizam

F. Goya-bio je najvaniji europski umjetnik svoga oba koji je izvrio ogroman utjecaj uevoluciji slikarstva. Njegovi se za nji ra ovi smatraju preteom impresionizma.

Kao vorski slikar Goya je esetljedima portretirao vla are, aristokraciju, generale i ministre,vojvo e i vojvotkinje, ostvarujudi njihove likove genijalnom pronicljivodu.

Gola Maja-legen a kae a se na slicipojavljuje plemenita Cayetana, vojvotkinja o Albe, koja je sa umjetnikom o ravala, za onovrijeme, skandalozne odnose.

3. svibnja 1808.-jedna odnajpoznatijih i posebno utjecajnih svjetskih slika. Platno prikazuje smaknude strijeljanjemnekolicine ustanika, sudionika u pobuni protiv Jospha Bonapartea.


34/34

ARHITEKTURA

Neuschwanstein dvorac, u Bavarskoj 1886.Christiana Jank, Eduard Riedel

PARLAMENT U LONDONU, Sir Charles Barry iWelby Pugin

Documents

Likovna umjetnost (BRKR)