Likovna umjetnost za drugi razred gimnazije

Nastavna cjelina: Starohrvatska umjetnost ARHITEKTURA - Hrvati doseljavaju početkom 7.st. - Nakon pada Salone 614.g. i definitivnog kraja antike, pa sve do 9.st. zbog nepismenosti došljaka nema nikakvih zapisa. - Hrvati naseljavaju područja rimskih provincija: Panonije, Dalmacije i Istre - Prihvadaju kršdanstvo, a viši slojevi upoznaju latinski jezik i pismo - Stanovnici antičke Salone, bježedi pred barbarima, nastanjuju se u Dioklecijanovoj palači - Doseljeni Hrvati ne nastanjuju se u opustošenoj Saloni, ved u blizini, na otoku

i oko ušda rijeke Jadro osnivaju novo naselje – Solin.

Različiti utjecaji djeluju na razvoj starohrvatske arhitekture: - utjecaj lokalnog graditeljskog nasljeđa - bizantski utjecaj najočitiji je kroz prisustvo kupole - utjecaj karolinške arhitekture očituje se kroz oblikovanje zapadnog pročelja. Prihvadajudi ove utjecaje starohrvatski graditelji stvaraju neke specifične arhitektonske tipove bez izravnih uzora. - Zašto starohrvatske crkve nazivamo najvažnijim povijesnim spomenicima toga razdoblja? Zato jer se na gredama, zabatima, oltarnim pregradama, na ciborijima i portalima nalaze uklesana imena

hrvatskih knezova i župana. Crkva sv. Donata u Zadru , sagrađena početkom 9.st. najsloženija je i najveda predromanička centralna građevina u Hrvatskoj. Kao monumentalna centralna građevina s galerijom na katu odgovara kraljevskim i carskim crkvama kao što su Sv. Vitale u Ravenni i Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu.

Crkva sv. Donata u Zadru utjecala je na pojavu kružnih šesterolisnih crkvica. U starohrvatskoj se arhitekturi uglavnom grade crkvice skromnih dimenzija, s osebujnim apsidalnim dijelom.

- Koje su glavne karakteristike starohrvatskih crkava?

Male dimenzije, nekoliko osnovnih tipova

(uglavnom nepravilnih) tlocrta, konstrukcije svodova, koji su ponekad vrlo malih dimenzija i nepravilni. Čest je kružni tlocrt iz kojeg izlaze polukružne niše. Takav tlocrt ovisno o broju niša nazivamo TROLIST, ČETVEROLIST, ŠESTEROLIST… Javljaju se i građevine longitudinalnog tlocrta, uglavnom s kupolom. - Kakvom su tehnikom građene te crkvice? Zidali su nepravilnim pritesanim domadim kamenom. Crkve su bile ožbukane izvana i iznutra. Krov im je bio pokriven plosnatim kamenim pločama. Kamen se upotrebljavo za okvire vrata i prozora. TRANZENE – perforirane kamene ploče koje su zatvarale prozore. Kameno je bilo i crkveno pokudstvo, a u vedim trobrodnim crkvama nalazio se i kameni ciborij nad oltarom.

- Usporedi tlocrt Crkve sv. Križa u Ninu , 11.st. s tlocrtom Crkve sv. Trojice u Splitu., 9.st.

Kapele i manje jednobrodne crkve često imaju tlocrt u obliku pravokutika.

Crkva sv. Mihovila u Stonu., 9.st.

Od 11.st. grade se crkve vedih dimenzija i napušta se svodovna gradnja. Kao potpornji se koriste ZIDNI PILONI, a vanjski su zidovi ukrašeni LEZENAMA. Zvonik se nalazi ispred zapadnog pročelja s kojim je konstruktivno povezan.

- Analiziraj tlocrt Crkve sv. Spasa na vrelu Cetine, 9,st.

SLIKARSTVO Pojedini arhitektonski elementi starohrvatskih (predromaničkih) crkava, poput prozora, vrata ili tranzena, nosili su skulpturalnu, reljefnu dekoraciju, a reljefom je bio ukrašen i crkveni kameni namještaj. To je jedina ranosrednjovjekovna skulptura na hrvatskom tlu.

U razdoblju od 6. do 11. st. izostaje puna plastika, a zamjenjuje ju plitki plošni reljef karakterističan za starohrvatsku umjetnost. OLTARNE OGRADE – ograde koja dijeli prostor svetišta od prostora namijenjenog vjernicima. - Koji su dijelovi oltarne ograde? Donji dio čine pluteji i pilastri, srednji dio čine stupovi s kapitelima, gornji dio čini arhitrav i TEGURIJ(zabat). Na vrhu zabata utaknut je kameni križ.

U svetištu crkve nalazi se OLTAR - Koji su dijelovi oltara? Oltar se sastoji od postolja i menze. U vedim se crkvama iznad oltara nalazi CIBORIJ – kamena nebnica. - Koji su dijelovi ciborija? Stupovi s kapitelima nose košaru. Košara se

sastoji od četvrtasta okvira s lukovima i krova. Na vrhu krova nalazi se AKROTERIJ (kameni ukras).

KRSNI ZDENAC – veda kamena posude koja služi pri obredu krštenja.

AMBON(propovjedaonica), ŠKROPIONICA (kamenica za posvedenu vodu), SVODNI PATERI (kameni lusteri u obliku polukalote). PLETER - crkveni je namještaj bio ukrašen plitkim reljefnim ornamentom, uglavnom motiva troprutih vrpci.

Ponekad nalazimo motive poput ptica i rozeta. Na arhitravima i zabatima nailazimo na

motive: akantusa, palmeta, arkada, spirala, voluta i križa (kojem se sa svake strane nalazi po jedna ptica) U razdoblju kasne predromanike, krajem 11.st. Na dekoraciji crkvenog namještaja pojavljuju se figuralni prikazi (ljudski likovi). - Koji su najpoznatiji primjeri figuralnih kompozicija na crkvenom namještaju? To su zabat s likom Bogorodice iz Crkvine u Biskupiji kod Knina, plutej iz Sv. Nediljice u Zadru, s prikazima iz Kristova života te plutej s prikazom krunjenja hrvatskoga kralja iz Crkve Sv. Petra i Mojsija u Solinu.

Plutej iz sv. Nedjeljice u Zadru

Motivi na crkvenom namještaju bili su obojeni – modrom, crvenom i zlatnom bojom. Bazilika u Crkvini u Biskupiji kod Knina i Crkva Sv. Stjepana na Gospinu otoku u Solinu služile su kao mauzoleji hrvatskih vladara, koji su bili pokapani u sarkofazima. Ti su sarkofazi građeni po antičkim i ranokršdanskim uzorima.

- Zašto starohrvatske crkve nazivamo najvažnijim povijesnim spomenicima toga razdoblja?

Zato jer se na gredama, zabatima, oltarnim pregradama, na ciborijima i portalima nalaze uklesana imena hrvatskih knezova i župana. Običaj jedinstven u tadašnjoj Europi. Najstariji su natpisi pisani latinskim jezikom i pismom a krajem 11. st. pojavljuju se natpisi na hrvatskom jeziku, pisani glagoljičkim i diriličnim pismom. - Koji je najstariji natpis? To je natpis na zabatu iz Rižinica kod Solina, nosi ime kneza Trpimira.

- Gdje je pronađen prvi natpis na hrvatskom jeziku? Na ploči oltarne ograde iz crkve Sv. Lucije u Jurandvoru, Baščanskoj ploči, oko 1100.

SLIKARSTVO Slikarstvo predromanike u Hrvatskoj iznimno je rijetko očuvano.

Freske u crkvi Sv. Mihajla u Stonskom Polju jedini su očuvani primjer zidnog slikarstva toga perioda. Nastale su u drugoj polovini 11.st. Likovi svetaca djelo su domadeg majstora. Zadatak slikarstva bio je nepismenom puku približiti sadržaje Biblije i evanđelja, tako se i stonske freske temelje na ideji grijeha - u apsidi crkve nalaze se ostaci zidne slike s prikazom istočnog grijeha i otkupljenja – donator s modelom crkve u rukama.

Iz razdoblja starohrvatske umjetnosti sačuvano je više crkvenih kodeksa, ispisanih na pergamentu i ukrašenih minijaturama. Najstariji hrvatski crkveni kodeks, pisan na pergamentu je Evanđelistar s Evanđeljem po Ivanu, 8.st. Slikarski ukras svodi se na ukrašavanje inicijala. Osorski evanđelistar nastaje između 1070. i 1081. Uz ukrašene inicijale javljaju se i ljudski likovi.