Likovna umjetnost – 3. razred gimnazije

Nastavna cjelina: Barok Nastavna jedinica: Barok u Hrvatskoj

U 17. stoljeću, prestankom dugog razdoblja stalne opasnosti od Osmanlija, sjever

Hrvatske počinje svoj gospodarski oporavak i intenzivni kulturni razvoj.

Prvi put u povijesti sjeverna Hrvatska u kulturnom i umjetničkom pogledu steče

određenu prednost pred jugom koji je od antike do kraja renesanse imao primat.

Jug u ovom razdoblju ostaje vezan za utjecaj Italije, dok na sjeveru prevladava

utjecaj srednje Europe.

Kao najznačajnija središa razvoja barokne umjenosti ističu se Varaţdin i Dubrovnik te

čitavo područje Hrvatskog zagorja.

ARHITEKTURA

Sakralna arhitekura

U ovom razdoblju vodeću ulogu imaju isusovci čija intenzivna graditeljska djelanost

predstavlja jedan od najvaţnijih segmenata obnove Kaoličke crkve. Grade se sakralni

objekti, osnivaju brojni kolegiji i gimnazije namjenjene školovanju plemstva. Nalazimo

ih u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Varaţdinu,Dubrovniku i Poţegi.

Crkva sv. Katarine u Zagrebu primjer je ranobarokne isusovačke crkve. Crkve se

grade po uzoru na crkvu Il Gesu u Rimu, matičnu crkvu isusovačkog reda.

Isusovačke crkve su jednobrodne, imaju kupolu i bačvasti svod a iznutra su raskošno

dekorirane. Uz bočne zidove u unutrašnjosti nalaze se kapele s oltarima.

- Jednobrodna građevina sa bočnim kapelama.

- Za razliku od tipičnih jezuitskih crkava nema

kupolu.

- Jednostavno plošno pročelje raščlanjeno je

pilastrima i nišama sa skulpturama, a vodoravno je

podjeljeno vijencima. Raskošno unutrašnje uređenje

djelo je brojnih majstora. Osim glavnog otara, u

svakoj od šest kapela nalazi se raskošni mramorni

oltar.

Crkva sv. Katarine

Unutrašnjost crkve sv.Katarine

Nakon potresa 1667. godine, Dubrovnik se obnavlja u duhu baroka.

Andrea Pozzo gradi isusovačku crkvu tipičnog tlocrta sa bočnim kapelama.

Isusovačka crkva, Dubrovnik

Fasada je raščlanjena tako da se arhitektonskim elementima naglašava sredina

pročelja. U uređenju apside vidljiv je gesamtkunstwerk s dvama udubljenim

stupovima na zidu i iluzionističkom freskom slikara Gaetana Garcie.

U 18. St. rimski graditelj Pietro Passalacqua gradi stubište koje vodi do Isusovačke

crkve ( po uzoru na Španjolsko stubište u Rimu). – barokni urbanizam

Crkva sv. Vlaha, djelo je arhitekta Marina Gropellija. Nastaje pod utjecajem

venecijanskog baroka. To je centralna građevina kvadratičnog tlocrta, s upisanim

kriţem, natkrivena kupolom.

Crkva sv. Vlaha, Dubrovnik

U arhitekturi ranog baroka jedna se isusovačka građevina, zbog svog centralnog

tlocrta javlja kao iznimka. Francesco Oliveri počinje gradnju crkve sv. Vida u Rijeci

Crkva sv. Vida, Rijeka

Pavlini su najvaţniji nositelji vaţne regionalne pojave 17.st. u sjevernoj Hrvatskoj tzv.

Barokizacije postojećih crkvenih građevina.Crkve se povećavaju dogradnjom bočnih

kapela u koje se smještaju dodatni oltari pa prostor postaje dinamičniji „barokniji“

Malo je spomenika građeno u čistom baroknom stilu jer se novi oblici najčešće

miješaju sa postojećim stilovima.

Sv.Marija u Selima kod Siska

Pavlinski samostan u Lepoglavi

Crkve rokokoa pravi su primjer baroknog gesamtkunstwerka.

Sv. Marija Jeruzalemska na Trškom Vrhu

Sv. Marija Snjeţna, Belec Ovo je razdoblje izgradnje samostana koji ce odigrati vaţnu ulogu kao ţarišta kulturnog ţivota. U sjevernoj Hrvatskoj tada ih je izrađeno tridesetak. Glavni element prostorne organizacije predstavlja unutarnje dvorište, klaustar , čiji se oblik razvija iz peristikla rimske kuće.

U krajiškim gradovima , uz katoličke crkve podiţu se i pravoslavne, obično jedna nasuprot druge.

Crkva sv. Nikole, Karlovac Drvene crkve i kapele nekada su bile glavno obiljeţje sjeverne Hrvatske, naţalost vrlo malo ih je očuvano.

Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka

PROFANA ARHITEKTURA Stalna prisutnost opasnoszi od Osmanlija rezultira izgradnjom obrambenih objekata i utvrda. Nastaju utvrde u Slavonskom Brodu i Osijeku.

Tvrđa, Osijek Najpoznatiju vrstu barokne hrvatske svjetovne arhitekture čine dvorci i kurije ( skromnije plemićke kuće) koje podiţe niţe i srednje plemstvo na području Hrvatskog zagorja.

Lobor

Miljana

Gornja Bedekovčina

Gornja Bistra, tlocrt ( tip dvorca zrelog baroka po uzoru na Versailles) U Zagrebu se u ovom razdoblju rade mnogobrojne palače. Najreprezentativnija je Nadbiskupska palača

Nadbiskupska palača, Zagreb U ovom razdoblju stvorena je urbana struktura Varaţdina, tada vodećeg kulturnog središta u Hrvatskoj

Palača Patačić, Varaţdin Osim ladanjskih dvoraca nastaju i dvorci smješteni u gradu.

Dvorac Eltz, Vukovar ( u skladu sa baroknim zahtjevima, glavno pročelje otvara se prema parku, dok je sporedna strana orenuta prema gradu). KIPARSTVO U ovom razdoblju podiţe se jedna vrsta javne memorijalne skulpture koju uglavnom izrađuju pučki majstori. To su tzv. kužni pilovi, kakve nalazimo u mnogim hrvatskim gradovima poput onog u Osijeku. Podiţu se u znak zahvalnosti nakon epidemije kuge. Slobodno stoje u prostoru a na vrhu obično imaju skulpturu (najčešće Sv. Trojstvo), a oko podnoţja su figure zaštitnika od kuge.

Kuţni pil, Osijek Skulptura je uglavnom vezana za arhitekturu, poput skulptura na pavlinskim crkvama. Unutrašnjost crkava je, između ostalog, bogato ukrašavana i oltarima. U 17. St. prevladavaju drveni oltari, polikromirani i pozlaćeni. Razvoj mramornih oltara započinje u 18. st. a uglavnom ih izrađuju strani majstori od kojih se ističe Francesco Robba.

F. Robba, oltar sv. Kriţa, Kriţevci SLIKARSTVO Najznačajniji barokni slikar hrvatskog podrijetla je Federico Benković. Slikarsku karijeru i skolovanje ostvario je u inozemstvu.

F. Benković, Ţrtva Abrahamova Najznačajniji barokni slikar u sjevernoj Hrvatskoj je majstor iz Tirola Ivan Ranger. U Hrvatskoj oslikava brojne crkve. Najznačajnije djelo mu se nalazi u crkvi sv. Jurja u Purgi Bednjanskoj. Između ostalog, u kupoli slika apoteozu sv. Juja, a u apsidi iza oltara prizor u kojem sv. Juraj ubija zmaja. U Remetama mu se pripisuje niz slika s prizorima čudesnih spasenja, koji ustvari predstavljaju genre – prizore iz suvremenog ţivota.

I. Ranger, slika iz crkve sv. Jurja