-
Broj 28april/maj 2012.
Magazin za lingviste, prevoditeljice, jeziare, jezikare i sve
ostale koji na bilo koji nain smatraju jezik svojim osnovnim
sredstvom za komunikaciju!
ISSN 1840 - 4464
-
2
Izdaje:UdruenjezajezikikulturuLingvisti
Adresa:
AlojzaBenca1,71000SarajevoInternetstranica:
www.lingvisti.baemail:
[email protected]/faks:
+38733645343Urednica:
SandraZlotrgRedakcija:
DarioBorakDenitaKari
ermanaetaEdnaKlimenti
HalidBuliMerimaDerviiMersinaehiSabinaBeiSandraZlotrg
SemirMehadiSenkaMajeti
Lektura:
UdruenjeLingvistiDizajn:
ZlatanHrni
SADRAJ3 UVOD
SandraZlotrg.Proljeeinovoizdanjestigli
4 INFO,INFOMerimaDervii.AumeuvremenuuLingvistima...
6 JEZIKUUIONICIMeriminiDavor.Myfirstflyingexperience
8
TrimalezadaeSandrineueniceHeike.Jednamalapria.Danena.Etnoturizam
9 UUIONICISabinaBei.Tiinabezgreke
11
KOLIKOJEZIKAZNAEmirii.Jezikeinterferencijeusvimjezicimaglavoboljaonimakojistudirajujezik!
12
INFORMATIKIALATISemirMehadi.Zrnopozrnopogaa,korisnikpokorisnikGoogleiFacebooknabosanskom.
13 REKLAMA
14 RADOVIIZJEZIKAHalidBuli.Imperfektborbazaopstanak
17 SenkaMajeti.Primijenjenainternetskalingvistika
19 Mersinaehi.(Engleski)jezikena
21 EdnaKlimenti.Ojezikureklama
23 SandraZlotrg.Obezosobljavanjezamjenicama
25
KONKURSprvomjestoMustafaelilbai.Dosmallandbiglanguagesexist?
27 drugomjestoEnaKaunovi.Neuisesamoizknjiga,negoiiziskustva
28 treemjestoAjlaGobelji.Neuisesamoizknjiga,negoiiziskustva
29 JEZIKIRELIGIJAermanaeta.Isus/Isaa.s.kaoRijeBoija
32 PUTOPISIDenitaKari.OBasriijeziku
33 ZANIMLJIVOSTIDarioBorak.Idiomi
35
MerimaDervii.IzbibliotekeLingvista:Sesamestreetlanihprijatelja!
-
3
lingvisti.ba uvod
Proljeeinovoizdanjestigli...Svimakojisespremateitati(ilisamopreletjeti)emagazin,obealasambilada
emouozbiljitibiltenupraviemagazinsa fusnotama, referencama
inaunimtemama.Obeanje ispunjeno.Uovombrojuitajteo jezikuna
internetu,o
jezikuena,obezlinimkonstrukcijama,oborbizaopstanakimperfekta,ojezikureklama,ojezikuireligiji.Zaonekojisuipaknavikliodnasozbiljnetemeuveselomruhu,imamousadrajuproblemesalokalizacijomFacebookaiGooglea,
Sabinin tekst o uenicima i uenicima i pravim profesoricama, jedan
tekst koji je
veobjavljennanaemblogutezakrajzanimljivostioporijeklunekihidioma.Naposljednjoj
SkuptiniUdruenjanagradile smo trinajbolja radana temuPostoje li
veliki imalijezici? iNe uimo samo iz knjiga, nego i iz iskustva.
Zadovoljstvo nam je staviti te radove
porednaunihradovaizjezika.Tonaemladelingvisticeilingvistizasluuju.U
proljetnom ozraju, na stranicama koje ete itati vidjet ete arene
bojeNae, Tajre i Selme,Meriminih i Sabininih uenica na kursu
engleskog za djecu. Od odraslih kursista, izabrale
smoDavorovudomauzadauoprvomiskustvuuavionuitrimalezadaeHeike,polaznicekursab,h,sjezika.NaaDenita
trenutno jeuKuvajtunastrunomusavravanju.Odnjesmodosada
italiprijevodepoezijeitekstoveopoeziji,asadanamjepodarilapravupoezijuuformidnevnikebiljeke.Proitatiodmah!iliostavitizakraj.Toliko
je tema ideavanjakojavaljaspomenuti i
raspraviti.Amaloprostoranaovomemagazinu.Zatovaspozivamodaaljetesvojetekstove,nabloguuvijekimamjesta!
SandraZlotrg,ispredredakcijelingvisti.ba
VIZIJASvijetukojemeraznolikostjezikaznaitivierazumijevanjaiviedijaloga.
MISIJANaeUdruenjeradinapromocijicjeloivotnoguenjaijezikkrozkursevejezikaiseminareizoblastijezikaimeelimodoprinijetirazvojuiunapreenjuobrazovnogsistema.Ciljnamjedasvikojikoriste
naeuslogeunaprijedesvojeznanjezaboljiuspjehukoli,naposluiuivotu.MOTO
Quotlinguascalles,tothominesvales!Raznolikostjezikajelijekprotivarogancijeijednoumljajednojezinosti.
WWW.LINGVISTI.BA
-
4
lingvisti.ba info,info
AumeuvremenuuLingvistima...akon to smo ispratili jo jednu Ljetnu
kolu,malo smo se odmarali, ali nismo
predugoekalisanovimprojektima.Noviciklusikursevab,h,s jezika
iengleskog,naravno,krenulisuuplaniranimseptembarskimterminima.PrijetogasmoodraliSkuptinuUdruenja,ovog
putauCentruzarazvojkarijerenaGrbavici.Bila
jetoodlinaprilikadaunesemomalopromjeneunaustandardnuproceduruokoskuptine,alisveostalo
jebilomanjevie
isto:biralismonajboljeradovepovodomEvropskogdanajezika.
Neformalna edukacija je u drugom dijelu 2011. godine bila neto
skromnija te u ovoj godiniplaniramo izmijeniti njen format, o emu
ete, naravno, biti na vrijeme obavijeteni. Cilj nam
jeorganiziratiseminarenanainkojiebitipristupanijiiremkruguzainteresiranih.Zaprolugodinubitno
je istaidasuseminarikontrastivneanalize izmeubosanskog,hrvatskog
isrpskog jezikabilinajposjeeniji.
Nablognastranici lingvisti.ba
imasveviesljedbenika/ca,pavasovimputemohrabrujemodasanama
podijelite svoja razmiljanja o jeziku ili bilo emu to vas zanima.
Trudimo se to ee
N
-
5
obavjetavatinaelanove
ilaniceodeavanjimakojasuvezanazanaeaktivnosti,ali
iodrugimbitnimiinteresantnimstvarimaidogaanjima.
Novina je i to da uUdruenju organiziramo kurseve za djecu te da
se ve drugi ciklus
zaredomdruimosatridjevojicekojenassvakimdanomuveseljavajusvojimznanjemengleskog,prirodnoui
razigranou,ali i samoremcrtea i
radovakojiukraavajuprostorijeUdruenja.Mi
sedoslovnoborimokoesanjimaraditi,auvrlomkratkomperioduzaradilesuinadimak'maine'(isamiznateta
toznai).Davam inepriamoonjihovoj
interakcijisapolaznicima/camakursevab,h,s
jezikakojimajeengleskimaternjijezik!Ovojezaistajednoveseloiarenomjestozasvenas!
Krajemogodine smou
svrhupromoviranjanaihkursevaorganiziraliNovogodinjiofficepartynakoji
smo pozvali sve nae bive, sadanje i budue, potencijalne
polaznike/ce, te darovali jedanbesplatan kurs. Najvie sree je imala
Sarah, naa stara uenica iz Portugala sa kojom emo se,nadamo se,
uskoro druiti. Slike, naravno, moete pogledati na naoj stranici, a
novo druenjenajavljujemoveuokviruLjetnekole.
PripremeokoLjetnekole2012.godinesuuvelikopoeleisaradounajavljujemodaeovegodinenaakolabitijobrojnijaiarenija.PolaznikeemovoditiuTravnikiJajce,zarazlikuodprethodnihgodina,aSabinajeovegodineodluilaorganiziratiiradionicezapravljenjebosanskihkolaa!Svistedobrodoli!
Nanauveeeelikuradost,nastavljamoraditisadjecom
izDomaBjelaveiovimbismoputemeljelijo jednom
izrazitizahvalnostnaimprofesoricama,Dini
iKristini,bezijegentuzijazma i
ljubavinebismouradilitakavposao.Bjelavesujednostavnodionasitruditemosedanaprojekatnastavimodokgodbudeinajmanjeginteresazato.
Sandra i Jasmina nastavljaju sa promoviranjem naeg Prirunika o
nainima prevladavanjadiskriminacije u jeziku u obrazovanju,medijima
i pravnim dokumentima, a nedavno su bile i
uVitezusaprofesoricomSvenkomSavi,nakonferencijiAlumniAsocijacijeMarshallCentrauBosni
iHercegovini na temu Rodna pitanja u reformi sektora sigurnosti,
predstavljale
naeUdruenje.Otomeviemoetepronai(agdjedrugonego)nanaemblogu.
NaikurseviengleskogjezikasunastavljeniiuokviruZavodazainformatikuistatistiku,gdjejenaaEnasapolaznicamakursazavrilaStrongWaystagenivo.AelaiLejlaidaljevodekurseveuUdruenjuzaslijepa
islabovidna licaKantonaSarajevo iUdruenjuporodicaehida
ipoginulihboracaOpineIlida.
SvakidanseuUdruenjunetodeavaiuovajmalirezimenemoesvestati,zatovaspozivamodapratitenasitelingvisti.ba,aposebnonablogivijesti!
Doskorogitanja!
izvjetajpriredila:MerimaDervii
[email protected]
-
6
lingvisti.ba Jezikuuionici
MeriminiScaredofflying?Metoo!ReadDavor's(C1)accountonascaryflightacoupleofyearsago!
Myfirstflyingexperience
Youdon'tusuallyremembergoodexperienceslikeyourememberbadones.Itwasfiveyearsagoandmyfirstflyingexperience.WeweregoingtoFrankfurtonabussinesstripanditwasinDecember.IwassuperexcitedsinceIhadneverflownbeforeandIthoughtitwouldbealotoffun.Itwasn't.
Itwasareallysmallairplane,smallerthanabus,andonewithpropellers.Ithadalotofseats,thusnotalotofroomtositandthatwasmyfirstdissapointment.Ithoughtifnothing,itwouldbealotmorecomfortablethanabus.
ItwassupposedtobeanhourandahalftriptoFrankfurtbut
ittookusthreehours.Theweatherwasbad. Iknewabout turbulencesbut
Ihadno idea that itcanbe thatbad.Since itwasa
smallairplane,itcouldnotflyabovetheclouds,sowewereactuallyflyingthroughthestorm.Youcouldn'tseeanything
from thewindow,except for the lightnings.Wehad tokeep
theseatbeltsonall
thetimebecausewewereshakingbad.Weweregoingupanddownallthetime.WewouldfreefallforIdon'tknowhowmuchandthanclimbupagain.Andthreehourslikethat.Eventheflightattendantswerenotcomingtousitwasthatbad.WearrivedtoFrankfurtasscheduledbutwecouldn'tlandbecauseoftheweather,sowewerecirclingaroundFrankfrutforanotherhour.Ithoughttheworstwasoverbutthenwestarted
landing.Wecouldseetherunwaybuttheplanewasshakingsobadthatpeoplestartedscreaming.Istillhavenoideahowthepilotlandedthatplane.Lateron,Ifoundoutthattherewerethreecriticallandingsandwewereoneofthem.EverythingwouldhavebeenOKifIhadnotknownthatwehadtogobackwiththesameairplanetoSarajevo.Anditwasprettymuchthesame.
IwasflyingprobablyfifteentimesafterthatandIneverhadsuchanexperienceandhopefullywon't,everagain.Maybeflyingisthesafestwaytotravelbutitiscertainlynotthemostpleasant.
Davor,C1
-
7
TrimalezadaeSandrineueniceNanaembloguhitpostbiojeradmojeueniceJudithnatemupropuha.Jasno,kadjepropuhstvarkulture
izahvalna temazadiskusiju.Zaovajbroj izabralasampodijelitisavama
trikratke islatkezadaemojeueniceHeike.
Jednamalapria"Kudaemoiinaodmor?",pitamojmu."Modanamore",odgovoram,"volimplivati.""elimplaninu",onkae,"volimplaninariti.""Volimsunceivruinu",kaem."Ajavolimvjetarihlad."kae."ivjelabihuhotelu",odgovoram."Ajabihspavaouatoru",kaemojmu."Osimtogaelimpjeaiti.",dopunion."Ajahouitatiknijgeisunatise".Ondadolazinaakerkaikae:"Jahouiikodbakeidjeda."
DanenaKadilasamnaposaovidjelasammnogomnogoprodavaacvijeanatramvajskojstanici.Prodavalisucvijeezbogdanaena.Danasje8.mart!Tajdannijemivaan.UNjemakojneslavimo8.martprivatnonegoMajindanudrugojnedjeljimaja.AliuNjemakojDemokratskojRepublici8.martbilojepraznikkaouBosni.Mislimdasvakidanbitrebaobitidanene.Nafakultetubilasamnanastavisaprvomgodinom.Kadanekistudentisumipredalicvijeepoelasamvoljetitajdan.Akadadobilismonakraju50KModDekanatajavoljelasam8.mart.
EtnoturizamSeoskiturizamjeuBosnimodadobraalternativazaodmor.Imaestozdravuhranu,istzrakiprostorzaetnju,vonjubiciklaiigraonicezadjecu.Normalnoovaselasenalazenalijepojprirodiinemagradskevreve.BilasamsamojomfamilijomnaMokrojGoriuSrbiji.Tamonijebiloruno:velike,lijepesobe,dobarrestoran,bazenisauna,igraonicazadjecuikrasnapriroda.Alimijebiloovoselokaomuzej.Alitajmuzejneuvainepokazujestarestvarinegonovestvariustarojodori.Tojeumjetnoinapokonki.Favorizalabihpraviekoturizam.
Heike,A2+
-
8
lingvisti.ba
uuionici
Tiinabezgrekeioniceu kolamauglavnom sve izgledaju isto: to
supravougaoneprostorije sa tablomnaprednjemdijelu i stolovima i
stolicamaokrenutimprema tabli.Za stolovima
sjedeuenici,isprednjihudbenici.Nastavniciobjanjavajulekcije,uenicisluajuilinesluaju,pamteiline
pamte.Nastavnici postavljaju pitanja, uenici odgovaraju ili ne
odgovaraju.Nastavnici se ljute jeruenicineue;nastavnicise ljute jer
ihuenicinesluaju;nastavnicise ljute
jeruenicinekoristesvojpotencijal.Uenici se ljute jerne
razumijunastavnike;uenici se ljute jerne razumiju ta
seoekujeodnjih;uenici se ljute jermorajuuitineto to ihne
zanima.Nastavnicipitaju,ueniciute.Uenicinervirajunastavnike,nastavnicinervirajuuenike,
i tako se svi zajedno vrteu krugunastalomupravougaonojuionici.
U nastavi engleskog jezika pokuavamo uenike upoznati sa
razliitim aspektima jezika, kulture iodnosameu
ljudima.Ilibarkaemodatoelimoraditi.Ustvarisenajvieokreemoobjanjavanjugramatike
jezikakojasetolikobrzomijenjadanekadanisaminismosvjesnitihpromjena.Kakomiobjanjavamo,
tako i najvie insistiramo na gramatici tokom ispitivanja i
testiranja. Poduavamorijei, sinonime, antonime, frazne glagole,
idiome i zadovoljni smo kada uenici to mogureproducirati. Nerijetko
ih ispravljamo dok govore, insistiramo na svakom pravilno
izgovorenomslogu,insistiramonagovorubezgreke.
Uenici od nastave engleskog jezika oekuju vie oputanja,
zanimljivih tema, sluanje muzike,gledanje filmova,to jemoguemanje
ispitivanja i testova.Neelegovoritiwant to,going to,
I'vedonethat,akovegodinamanaTVusluajugonna,wanna,Idonethat.
Nezanima ihobjanjenjezato ikadasekoristi
ilinekoristiodreenilanthe,kadavelikibrojnjihtokoristiskorosavreno
ibezpoznavanjapravila. I kako vrijemeprolazi,nastavnici sve vie
insistirajuna zadatim
ciljevima,ispravljajugrekeuenikapredcijelimrazredom,uenicisvemanjeeledasetrude
irazgovaraju,
ipostajunesigurnijiusebe.Itakouuioniciimamotiinubezgreke.
Uioniceukolamauglavnomsve izgledaju isto.Alinisusve
iste.Svekolenisu iste,aniuioniceunutar jedne kolenisu iste.A
tekunutar jedneuionice... tu imauenika iuenika.
Imauenikakojimanijedovoljnosamoonotoimmidajemo,nitionotoodnjihtraimo.Imauenikakojiudeza
vie panje, koji ele da im se posvetite, koji ele da naue razliku
izmeu kolokvijalnog
istandardnog,kojiupijajusvakurije,svakipokretkojinastavniciuine.Imauenikazbogkojihvrijediuiupravougaoneuioniceiposvetitisejedinstvenompozivunastavnika.Imauenikakojienauitiodvasalinauiti
ivas.Tiuenicievasnauitida istrpiteneznanje
iprovokacije,tiuenicievampomoidaosmislitezanimljiv as, tiuenici e
ispunitisvavaaoekivanja ipodii ljestvicu.O
timuenicimaetepriatikadaonivienebuduvaiuenici.Onieprekidatitiinuigovoritisagrekamaibeznjih.
Svakoodnasmorazasebeodluititaelipostiiusvompozivu.Da
lisamoelimopredavati
iliseelimoupotpunostiposvetitiizgradnjimladihlinosti,utjecatinanjihovupercepcijusebeiljudiokosebe,pomoi
imdaprerastustereotipe ipredrasude.tagoddaodluimo,vano jeuvijek
imatinaumudauuionicama,kakogodoneizgledale,postojeoiiuikojenasprateikojezaistaeleuitiiznati...makolikomaloihbilo.
SabinaBeiprofesoricaengleskogjezikaiknjievnosti
[email protected]
U
-
9
lingvisti.ba kolikojezikazna
Jezike interferencijeu svim jezicima glavobolja onima
kojistudirajujezik!
ezikeinterferencijeneizbjenosuzlokojezadaje glavobolje svima
nama kojistudiramo ilikojismozavrilistudijnekog
jezika. Po pozivu sam magistar francuskogjezika iknjievnosti
i,nasvusreu, imaosampriliku da nauim jo jedan romanski jezik
panski.Svakako, tosezasnivalona iscrpnomuenju tokom etiri godine na
fakultetu.Zahvaljujui tome i kursu panskog jezika
uMadridustekaosamnivoC1. U mome sluaju, kao i u sluajumnogih kolega
koje ue dva jezika iz isteporodice (u ovom sluaju romanske
grupejezikagdjepripadajujoitalijanski,portugalskii rumunjski) lako
se deava da doe do tzv.jezikih interferencija.
Najjednostavnijeobjanjeno, to je pojava koja prouzrokujemijeanje
jezika istegrupenabilokojojrazinikomunikacije, kako pismenoj tako i
usmenoj.
Ta pojava se ispoljava u leksici, morfologiji,sintaksi itd.
Najvie je zastupljena kodgovornikakoji imajuvisok
stepenpoznavanjajezik.U tom sluaju, oni nesvjesnomijeajujezike,
ubacuju iz jednog u drugog oneslinostikojevezujujezikeisteporodice.
Kada se studira vie jezika ta pojavazna biti veoma neugodna,
naroito kada sepolau ispiti (pisanje sastava, prevodi i
sl.).Vieputasambiortvaovepojavezbogkojejemojalektoricafrancuskogjezikaznalaestoznala
zakolutati oima. Tako sam jednomizjavio da u braniti magistarski
rad. Uprevodu na francuski, rekao sam dfendre lemmoire. Naravno,
vodio sam se panskimjezikom i izrazomdefender lamemoria.Ondame je
lektorica udno pogledala i upitala odkoga u se to braniti i da li
sam napadnut.Naravno, radi se o bukvalnom prevodu, tzv.
J
-
10
kalku. Glagol defender (u engleskom todefend, a etimologija je
latinska defendo,defendere) u ovoj konstrukciji dobrofunkcionie u
panskom jeziku, ali se ufrancuskom dfendre odnosi iskljuivo na
tokada se fiziki branimo od nekoga. Bilo
jepotrebnoreisoutenirlemmoire. Buduidasampanskilakesavladao,onmi
jeestobiopodlogaza interferencijeufrancuskom jeziku. Tako su
brkovi, koji seinae na francuskom kau les moustaches(eng.
moustache) jednom na francuskompostali les bigotes (jer je na
panskom
elbigote).Glagolpomoi(fr.aider)neprelazanjenafrancuskomjezikutj.nezahtijevaprijedlog.Studenti
romanistike, vodei se talijanskim ipanskim, esto dolaze u zabunu
govoreiaider a, to je konstrukcija s prijedlogom.Naravno, to
sedeava zahvaljujui panskomayudaraitalijanskomaiutarea. Po strunoj
procjeni jezikih znalaca,pojava jezike interferencija najprisutnija
jekod govornika koji zbog visokog
stepenapoznavanjaodreenogjezika(najeestepenB2/C1) grijee u
koritenju jezik istog ilislinog porijekla. Takve su greke
znatnomanje u jezicima koji su po svojoj strukturiudaljeni na svim
nivoima (npr. engleski ifrancuski,njemaki i panski i sl.). Zato
inijepreporuljivo studirati dva slina jezika jer,koliko god mogli
da uivamo u njihovomuenju, toliko nam mogu i zadati
mnogoglavobolja. Zamene bi bio veliki izazov uititalijanski
jezik.Vjerujemdabime te slinosti
uvalileuproblemeinimalominebiolakaleuenjejojednogromanskogjezika.Iakojesupo
latinskoj etimologiji svi romanski jezicislini, rumunjski je, ipak,
najudaljeniji jerpripadagrani istonoromanskih jezika. I tobiza mene
predstavljao veliki izazov (zbogvelikog broja slavenskih rijei)
tako da bi sejavileinterferencijesmaternjimjezikom.
Pitanjekojesenamee,avezanojezajezike interferencije, je: da li
moemonapredovati u uenju stranih jezika akopokuamo da osvijestimo
jezikeinterferencije? Budui da se radi o sasvimspontanom i
nesvjesnom procesu, veoma
jetekopronaipravorjeenje.Uuenjudrugogilitreegjezikaizistegrupe(umomsluajutobi
bio talijanski ili portugalski), oslanjamo sena dotad steena znanja
koja su kolektivnogtipa (sve slinosti svrstavamo pod isti
jezikikrov, i to nesvjesno). Lake nam sesporazumijevati
(laikireeno)akosvaznanjaiz fonologije, leksike i gramatike
objedinimozahvaljujui njihovim slinostima. Ipak,kontrastivna
lingvistika bi mogla pomoi urjeavanju problem jezike
interferencije:onabimoglapotjecatigovornikeisveonekojiuedaobratepanjunaupravooneosjetljiveiklizave
jezike zavrzlame zbog kojih estomijeamojezike.
Emiriiprofesorfrancuskogilatinskogjezika
[email protected]
-
11
lingvisti.ba informatikialati
Zrnopozrnopogaa,korisnikpokorisnikGoogleiFacebooknabosanskom.
vaj put osvrnut emo se na dvagiganta iz informatike
industrije,GoogleiFacebook,injihovestrategije
prevoenja (lokaliziranja) svojih stranica iaplikacija. Oba
informatika diva imaju brojkorisnika koji se mjeri stotinama
miliona, izsvih dijelova svijeta i iz raznoraznih govornihpodruja.
Takav sastav korisnika neminovnozahtijeva i da sav sadraj bude
prilagoennjihovom jeziku jer ne poznaju svi dovoljnoengleski jezik.
Dakle, javila se neizbjenapotrebadase
lokalizirasadrajtihstranicanastrane jezike ali nijedna od ove
dvijekompanije nije se obratila nekoj odlokalizacijskih kompanija,
niti su one sameinterno obavile taj posao. Obje kompanijepribjegle
su, zanimljivo, strategijicrowdsourcinga tj. kolektivnog
prevoenjaodreenogdigitalnogsadraja.
Ukratko, crowdsourcing jeprocesangairanjagrupe ljudi za
obavljanje odreenog zadatka.Specifinost crowdsourcinga u odnosu
nastandardnioutsourcingjetajtosetajzadatakne dodjeljuje vanjskim
honorarnimsaradnicimakojiebitiplaenizasvojradveiroj javnosti
odnosno nedefiniranoj
grupikorisnikaodreenogproizvodakojitajzadatakobavljabesplatno.
U konkretnom primjeru ove dvije stranice,svimposjetiocimaponuena
jemogunostdasamiunesuprijevodezasvojjezik,itobezbilokakve naknade.
Google i Facebook suzainteresiranim prevodiocima,
naravno,maksimalno olakali taj proces. Uz pomoposebnih naina za rad
na ovim stranicama,
O
-
12
korisnici trebaju samo unijeti
odreeneprijevodezasvojjeziknaodgovarajuamjesta.Ti unosi zatim idu
na kolektivnu provjeru iglasanje, i na kraju se usvajaju prijevodi
sanajviepozitivnihocjena.
Korisnici za bosanski jezik su ponuenumogunost iskoristili, kao
i govornicimnogihdrugih svjetskih jezika.Zahvaljujui tome,veod
2009. godine na Googleu i Facebookupostoje prijevodi na bosanski
jezik, madanijedna od ovih stranica nije u
potpunostiprevedenanabosanskinidodananjegdana.Naprimjer, u
Facebookovoj aplikaciji zaprevoenje navedeno je kako je do sada
nabosanskiprevedenoukupno78%sadrajaovestranice(19.4.2012.).
Zbog ega su se pomenuti divovi odluili zacrowdsourcing? Najee
pominjanaobjanjenjasudasetakoznatnobreprevodite da se na taj nain
uspostavlja interakcijaizmeukorisnika
injihovihomiljenihstranica.Taobjanjenjasunesumnjivovalidna,naroitoako
pogledamo primjer Facebooka nafrancuskom jeziku koji je, prema
nekimizvorima, preveden relativno brzo
uzangamanodak4000korisnika.Ovajpodataksvakako odraava veliku
lojalnost korisnikaprema pomenutoj stranici, a nije ni tekoshvatiti
zato je 4000 ljudi uspjelo ranijezavriti prijevod nego to bi to
uinio timprofesionalnihprevodilaca.Meutim,onotoGoogle i Facebook
uporno izbjegavajupomenutiusvojimsaopenjimajesteinjenicada se tako
usput tede i ogromne koliinenovca. Ako se pogleda da je Facebook
sasvojih oko 100.000 rijei preveden na
70aksvjetskihjezika,jednostavnomraunicomkojaukljuuje standardne
cijene lokaliziranja uSADu,moemodoidoutedeodokomiliondolara samo na
trokovima jednokratnogprevoenja na toliki broj jezika. Jo ako
setome pridodaju este izmjene u izgledu ifunkcionalnosti stranice,
stalni trokoviauriranja svih tih izmjena prijevoda bili bi
zaistaveliki. Imajuitouvidu,razumljivo je izfinansijske
perspektive zato su objekompanijetoeljeleizbjei.
Meutim, iz svega ovoga razumljivo je i dakvalitet prijevoda nije
bio prvi na listiprioriteta kada je donesena odluka
ocrowdsourcingu. Koliko god bilo validnoobjanjenje da korisnici
Facebooka najboljepoznaju svrhu i znaenje koritenih termina,to ipak
nije dovoljan razlog za njihovangaman. Neozbiljno je oekivati
daneuvezana grupa korisnika, najee bez bilokakvog jezikog
obrazovanja i
prevodilakogiskustva,moeproizvestikvalitetaniusklaenprijevodovakokompleksnihstranica,naroitoako
se uzme u obzir da ne postoji centralnomjesto ili osoba koja bi
rukovodila ovakvimjednimprojektom.Samojedanodprimjeraza(ne)kvalitet
crowdsourcinga, barem kada jebosanski jezikupitanju,
jesteprijevodkojisepoetkomovegodineukazaoispodobjavljeneslikenaFacebookusviami/mu/jojse.
Moe se zakljuiti kako je ovakav prijevod ivie nego neadekvatan,
ali takoer nemoemoporeida jeon ipakdovoljanda
senekokonikakonepoznajeengleskisnaenaFacebooku (ili Googleu,
svejedno). Time jeostvarena prva i najvanija svrha svakogprojekta
lokalizacijepribliitiproizvod jezikukojim se slui korisnik kako bi
on to viekoristiotajproizvod.Svedokjetako,isvedokse vrijeme inovac
tede kroz crowdsourcing,ta vrsta prevoenja e biti realnost.A
svimakojimasetakviprijevodinedopadajujerznajukako tozapravo treba
izgledatinaengleskomuvijek ostaje opcija koritenja Facebooka
iliGoogleanatomjeziku.AFacebookiGoogletodobroznaju.
SemirMehadiprofesorengleskogjezikaiknjievnosti
[email protected]
-
13
posebnaponuda:
Uiteengleskiu
BrightonuUdruenjeLingvistiVajeposrednikzaodlazakuBrigton.Viena:www.lingvisti.bawww.interactiveenglish.com
Kvalitetnekurseveengleskogjezika,kursbosanskogzastrance,
intenzivniljetnikursengleskogjezika,ljetnukolub,h,sjezikazastrance,
seminareizprevoenja,lektorisanja,pisanjaradovai
drugejezikeuslugeilisavjetemoetedobitiu
JezikomcentruUdruenjazajezikikulturuLingvistiAlojzaBenca1,71000Sarajevo
033645343;www.lingvisti.ba;[email protected]
-
14
lingvisti.ba radoviizjezika
IMPERFEKTBORBAZAOPSTANAK
nauci jepoznatodavrijemenema isti tretmanu svim jezicima iu
svimkulturama.Tako je,naprimjer,BenjaminLeeWhorfustanovioda
jezikplemenaHopi izArizoneiako imaglagolske rei,nepoznaje
sistemglagolskihvremena (Bugarski,1984,p.
139)idajeunjemupredstavaolinearnommatematikomilingvistikomvremenuindoevropskihimnogihdrugihjezikapotpunoodsutna(Bugarski,1984,p.140).Sdrugestrane,zapadnaslikasvetaodreena
je dvema glavnim komponentama prostora i vremena, od kojih se prva
neprekidnom igotovo udovinorazgranatommetaforizacijomprenosi
iudrugedomene,doksedrugadoivljavakao tokpodloan
segmentacijinaprolost, sadanjost ibudunost
(Bugarski,1984,pp.139140).Pritom se dogaaji iz prolosti, sadanjosti
i budunostimogu predstavljati razliitim glagolskimoblicima.U
svijetuu komeputovanje krozvrijemenijemogue sadanji
trenutakpokazuje sekaonajstabilnija takaupoimanjuvremena,buduida
jeu takvom svijetu zaprolostnajbitnijeda
sedesilaprijesadanjosti,azabudunostdaesedesitiposlijesadanjosti.
Akobiputovanjekrozvrijemekojimsluajempostalomogue,pojmoviprolosti,sadanjostiibudunostisigurnobiseshvatalinadrukijinain.UsvomeuvenomAutostoperskomvodiukrozgalaksiju
Douglas Adams je zapisao da najvei problem takvog svijeta ne bi
bilamogunost dasluajnopostanetesopstvenamajka
iliotacnitiproblemmenjanjatoka
istorije.Adamsduhovitoprimjeujedajenajveiproblemuvezisputovanjemkrozvrijemeustvarigramatiki,
aglavnostrunodeloizteoblastikomesetrebaobratitijesteraddrDanaStritmennerapodnaslovomPrirunikzavremeplovceohiljadu
ijednomvremenskomoblikuglagola.Onoevam,naprimer,objasnitikakodaopietenetoto
jetrebalodavamsedogodiuprolostipre nego to ste vi to izbegli
vremenskim skokom za dva dana u budunost da biste gazaobili.Sluaj
ebitiopisannarazliitenaineuzavisnostiod togada ligovoritesa
takegledanjavaegprirodnogvremena, izvremenaudaljojbudunosti
ili,pak,
izprolostikojadolaziposletoga,astvarsedaljeuslonjavamogunoudarazgovorvoditeutrenutkudokputujete
iz jednog vremena u drugo sa namerom da postanete sopstvenamajka
ili
otac.(Adams,2005,p.178)Autornaistommjestunagovjetavadabiiutakvojkulturiukojojjeputovanjekrozvrijeme
svakodnevnicaipakbiloprevieimatitolikoglagolskihoblikapanavodipodatakdaveinaitalacastie
najdalje do glagolskog oblika zvanog modifikovani subinvertovani
plagalno
konjunktivniintencionalbuduiprenegotoodustane;i,zapravo,ukasnijimizdanjimateknjigesvestraniceposleovetakeostavljenesupraznedabiseutedelonatamparskimtrokovima(Adams,2005,p.178).AdamsusvomeAutostoperskomvodiukrozGalaksijuspominjejojednuimaginarnuknjigu,kojase
takoer zove Autostoperski vodi kroz Galaksiju. Taj je vodi zamiljen
kao praktina knjiganamijenjena irokojpublicipaon glatko
zaobilaziovu zavrzlamu akademskih apstrakcija i
zastajesamodabiprimetiodajepojamperfektfuturninaputenodkadajeutvrenodaganema(Adams,2005,p.178).
Iakosenavodiizprethodnogodlomkaodnosenasvijetmate,unjemujeduhovitoiefektnoukazanonanekepojavekojesemoguprepoznatiiusvijetukojismatramorealnim.Osimnainanakojijeopisanapovezanostfizikogigramatikogvremena,prethodninavodiukazujuinainjenicudanasadrajknjigemoguutjecati
i trini faktori i,to je
jovanije,daseuknjigamamoepisatiopojavamakojihnematedaseodopisatakvihpojavamoeiodustati.
U
-
15
Uovomtekstuelimoreinekolikostvarioimperfektu,jednomodglagolskihoblikakojimseu
bosanskom jeziku govori o dogaajima iz prolosti, kao i njegovom
tretmanu u
gramatikama.Bosanskijezikimapetglagolskihvremenaijajedominantnaulogaiskazivanjeprolihradnji,stanjaizbivanja.
To su perfekt, aorist, imperfekt, habitual te pluskvamperfekt, koji
je tzv.
pretprolovrijemeikojimseovdjeneemobaviti.Habitualjeglagolskioblikkojidosadanjiopisistandardnogbosanskog
jezika nisu spominjali, iako je taj oblik dosta rasprostranjen u
narodnim
govorima.Bosanskohercegovakihabitualmogaobisedefinisatikaosloenglagolskiobliksastavljenodaoristapomonogglagolabitii2.l.sg.imperativa,kojisluiupripovijedanjuzaevociranjeradnjikojesuseponavljaleuprolostiponekomutvrenomredu
ilinavici(Halilovi,1985,p.55),naprimjer,Onbinama doi, Ti bi prije
reci i sl. Proli se dogaaji mogu iskazati i drugim oblicima,
naprimjer,prezentom(Juerjaodemukoluisl.),alinitonijetemaovograda.Svitioblicinisunampodjednakopotrebniinekoristesesviuistojmjeri.Sreom,imaihpunomanjeodhiljaduijedanpaihjelakeopisivati.Ovdjeelimoodgovoritinapitanje
je livrijemedaseugramatikimopisimasavremenogbosanskog jezika
imperfektnapustikaomrtvapojava istvar
jezikeprolosti,kaonetoegavienema,slinokaotojeuAutostoperskomvodiunaputenperfektfuturni.
injenicajedaseimperfekturazgovornomstilu(skoro)nikadnekoristi.injenicaje,takoer,da
gramatike bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika redovno navode
imperfekt i njegove
oblikeprilikomopisaglagola.Zatosunekadgramatikeizloenekritici,kaousljedeemodlomku:
SvipiscigramatikanapodrujubiveJugoslavijeimajukonzervativanstavuodnosunajezik.Kao
da ele sauvati neke oblike i gramatika pravila od propadanja i tako
zakoitinormalne,prirodnepromjeneujeziku.Tosenajboljevidiuinjenicidasvenovijegramatikejo
uvijek daju sve komplikovane paradigme imperfekta u
bosanskom/hrvatskom/srpskomjeziku,iakojeon(osimoblikabijae)davnopreminuo.(Akohoetenekognasmijati,recitemudaodglagolapeipostojioblikpecijah!)(Rianovi,2003,p.52)
Jeliovakvakritikaopravdana?Jeliimperfektpreminuoiakojeste,trebaligasahraniti?
Jelivrijemedasestranicenamijenjeneimperfektuostaveprazne?Zahvaljujuirjeojupotrebiusinonimskomnizuprolihvremena:
perfektaoristimperfektaorist i imperfekt posjeduju ekspresivnu
markiranost, dok je perfekt u tom pogledu
nemarkiran, neutralan, a takoer su aorist i imperfekt, oneobieni
i arhaizacijom (usp.
KatniBakari,2001,p.246).Stilskajeobiljeenostnajsnanijifaktorkojiuvaimperfektodzaborava.Onamuosiguravasituacijeukojimasemoeupotrijebitibarponekad.Potvrdezaupotrebu
imperfektamogusenaiiusevdalinkama,naprimjer:Omerbegsekrozrueverae,/ruicamurukavederae./RumenruuOmerkunijae(Lovrenovi,2004,p.121),Omerbeenakulisjeae./.../Vjernuljubuna
krilu drae (Lovrenovi, 2004, p. 122), Sejdefu majka buae
(Lovrenovi, 2004, p. 158).Sevdalinke su vaan dio tradicije,
neizostavan dio kolskih programa, amnoge su popularne i
umedijima.Aputemkojimseiriiodravasevdalinkaireseiodravajuinjenaizraajnasredstva,patakoiimperfekt.
Imperfektse,meutim,nekoristisamoustarijimtekstovima,kakvesusevdalinke,nitisamoupoeziji.Jednoodnovijihproznihdjelaukojimajeodlinoiskoritenastilskaobiljeenostimperfekta(a
iaorista) jeste romanPoncijePilatMireGavrana iz2004.godine.Naratoru
tekstu je
likPoncijePilat,Rimljaninsarazmeastareinoveere.estomupotrebomimperfektaiaoristautekstupostiusebardvastilskaciljatekstusedajearhaianprizvuk,izgledakaodajezbiljanapisanveomadavno,a
sdruge strane, takav stilpisanja itaocudajeutisakda je
tekstdoslovnoprevoen s latinskogjezikana komebipisao
samPilat.Uprvompoglavljuovog romanaupotrijebljeno je17
glagolauperfektu,51uaoristu,a28u imperfektu.Od toga jesamo5oblika
imperfektaglagolabiti,kojisesmatra glagolom sa stabilnim
imperfektom i u savremenom jeziku. Meutim, analiza
sljedeihpoglavljapokazuje veliko smanjenjeupotrebe
imperfekta.Udrugom sepoglavlju
koristi39oblikaperfekta,54aorista,asamo9imperfekta.Odtogajeak7odglagolabiti.Utreemjepoglavlju69perfekata,43aorista
isamo6 imperfekata(3suodbiti).Uetvrtomodosamnaestpoglavljana31
-
16
perfekt i62aoristadolazi13 imperfekata,odkojih je8odglagolabiti.
Imperfekta
jepunomanjenegouprvompoglavlju.Utisakkojijeimperfekttrebaostvoriti,vejestvorenuprvompoglavlju.Tajjeutisakuostatku
tekstapotrebno samoodravati,a za to
jedovoljnapojaanaupotrebaaorista(kojiusavremenom jezikunijeneobian
iugroenkoliko imperfekt) iponekogoblika imperfekta,pamakar
iodglagolabiti.Zapotrebepisanjaovog tekstanismo izvrilianalizu
svihpoglavlja,ali ianalizirana etiri poglavlja pokazuju da
imperfekt moe biti korisno izraajno sredstvo
uknjievnoumjetnikomstilu.
Prilikom istraivanjajezikaSMSporukauHrvatskojMilenaicFuchs
iNinaTumanVukovi(2008)dolesudozakljukada
jedistribucijaglagolskihvremenauSMSporukamadrukijanegoustandardnompisanomjezikuidadolazidopreslagivanjaprolihvremenauzponovnopojavljivanjeglagolskih
vremena koja seumnogim gramatikamaoznaavaju kao arhaina (ic Fuchs,
TumanVukovi,2008,pp.121122).Tuseprvenstvenomislinaaorist,zakojisenavode
ipodaci,aliseuznjeg esto spominje i imperfekt. Razlog upotrebe
aorista ili imperfekta umjesto perfekta u
SMSporukamamogaobisepokuatiobjasnitiekonomijom(kojainemorabitijezika),buduidajebrojznakova
u jednoj SMS poruci ogranien. S druge strane, utedjeti semoe i na
druge naine,naprimjer,upotrebom krnjegperfekta.Ponaemmiljenju, koje
sene temeljinadetaljnoj analizivelikog korpusa poruka, ve vie na
utisku, u SMS porukama na bosanskom jeziku imperfekt jeizuzetno
rijedak ili ga uope nema, a aorist je est onoliko koliko je est i u
razgovornom stilu.Imperfektdosadnijedoivio
preporodpodutjecajemnovih tehnologija, ali sama
idejadanovetehnologijemogudonijetipromjenu,paakiuskrsnutizastarjeleoblikeiviejenegozanimljiva.
Nakon svega reenogmoemo zakljuitida imperfekt jonije sasvim
preminuounaem
jeziku idabibiloneopravdanouklonitiga izopisa savremenog
jezika.Realnagramatikamoralabispomenuti imperfekt kaooblik,pamakar
ga imao samo glagolbiti.Neopisati
imperfektprilikomopisaglagolskihoblikabilobineopravdanoizbogjezikeprolosti,joviezbogsadanjosti,amodaizbogbudunosti.Izvori:Adams,Daglas.(2005).Autostoperskivodikrozgalaksiju.Beograd:OtvorenaknjigaGavran,Miro.(2004).PoncijePilat.Zagreb:MozaikknjigaLiteratura:
Bugarski,Ranko.(1984).Jezikilingvistika.Beograd:Nolit
Halilovi,Senahid.(1985).Habitualutokavskomdijalektu.Knjievnostijezik12,pp.5155.
Beograd KatniBakari,Marina.(2001).Stilistika.Sarajevo:Ljiljan
Lovrenovi,Ivan,ur.(2004).Zagradomjabuka:200najljepihsevdalinki.Sarajevo:Civitas
Rianovi,Midhat.(2003).Totalnipromaaj:PrikazGramatikebosanskogajezikaD.Jahia,
S.HaliloviaiI.Palia.Sarajevo:ahinpai ic Fuchs,Milena, Nina Tuman
Vukovi. (2008). Communication technologies and their
influenceonlanguage:ReshufflingtensesinCroatianSMStextmessaging.Jezikoslovlje,9/12,pp.109122.Osijek.http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=48550(24.9.2011.)
HalidBulimagistarlingvistikihdisciplina
[email protected]
-
17
lingvisti.ba radoviizjezika
PRIMIJENJENAINTERNETSKALINGVISTIKA
odatne dimenzije lingvistikerazliitosti predstavljene
novomtehnologijom,vezuju seuzkontekstu
koji su ukljuene. Jednako kao i tradicionalninain izraavanja,
ovajmedij znaajno utjeena jezine sadraje u aspektu
informisanja,obrazovanja,oglaavanjaislino.Unutar ovih irokih
kategorija tematskiusmjerene domene nesumnjivo utjeu nasadraje koji
se pojavljuju u tradicionalnomgovoru i pismu. Oekuje se
pojavaspecijaliziranih sadraja s razliitimnamjenama te veliki
razvoj primijenjenihvarijanti kako razliite profesije
razvijajupotencijal za individualni pristup.
Lingvistikoristeuzorkerazliiteduinetojeuobiajenpostupakuprimijenjenojlingvistici.Lingvisti,
profesori stranih jezika i ostali supoeli da povezuju mogunost
koritenjainterneta kao medija s
karakteristikamaposjetitelja(strpljivi,zahtjevniitateljiitd.)kaonainiosnovpredstavljanjaobrazovnihciljevapovezanih
s predstavljanjem sadraja nainternetu.Ovajpristup
jedugopoznatunastavi stranihjezika kao CLL (engl. Computer
AssistedLanguageLearning)iakojeinternetpredstavionovu
dimenziju.MarkWarschaner
iDeborahHealleyuosvrtunaCLLiznosesljedee:
The rise of computermediatedcommunication and the
Internetmorethan anything else has reshaped theuses of computers
for languagelearning. With the Internet, thecomputer in societyand
the classroom
hasbeentransformedfromatoolforinformation processing into
acommuncation device. For the firsttime, learners of a language can
nowcommunicate inexpensivelyandquicklywith other learners or
speakers of thetarget language all over the
world(WarschanerandHealley,1998,p.63).
DavidEastmant
jeprouavouenjeengleskogjezikaurelacijisinternetomzaBritishCouncilisasigurnou
jepotvrdio,to jenesumnjivo,da je internet promijenio nain
pouavanjajezika.Sve razmotrene situacije, email za
poetak,predstavljajuuobiajenmedijkoji studentimadaje mogunost
autentinog dopisivanja sizvornim govornicima. Uobiajeno je da
sekorespodencija o rezultatima odreenogistraivanja odvija putem
emaila. Dodatnitekstovi i grafiki prikazimogu biti poslani
uprivitku. David Little i Helmut
Brammertspristuppredstavljajunasljedeinain:
The aims of CLL is to create technical,organizational and
didacticrequirements for students of theuniversities to work
together acrossnational boundaries in order to
learnmoreaboutaneanother'sculture(LittleandBrammerts,1996,p.19).
Upotreba emaila na ovaj nain stavljatradicionalne metode u
sjenu. Asinhronasituacijamoe
stvoritikarakteristikevirtualneuionice.Asinhroni kontekst daje
studentimamogunost da itaju, razumiju i reaguju bezvremenskih
ogranienja. Sinhrona interakcijase takoermoeprimijeniti.
Ipak,nedostatak
D
-
18
gdje je vie osoba ukljueno u interakciju teupotreba kraih
reenica jo uvijek nijepotpuno istraena. Neovisno o tome tointernet
predstavlja odlian medij za brzuinterakciju, sadraji su tek mali
diogramatikogrepertoarajezika.Jo jedna prednost interneta je
mogunostupotrebe online rjenika iako jo uvijek nijerjeeno pitanje
autorskih prava. Na webstranicama semoe predstaviti niz
tekstova,vjebi,zadatakateobiljerazliitogatraktivnogmaterijalazauenjestranog
jezika.Kaomedijza objavljivanje, internet nudimogunost zazajedniki
i individualni rad. Postoji iznimnomnogo stranica namijenjenih
uenjuengleskog jezika koje nude obilje
jezinogmaterijala,ipak,potrebanjeoprez:
AllELTsitesarenotworthwhile,andthelearner, whether in class or
studyingalone, would be better advised toconcentrate on
conventional ELTmaterials...(Eastment,1999,pp.2324).
Ova situacija e se promijeniti, ali tek
nakonprilagoavanjasadrajaieduciranjaprofesora.Eastmentiznosisljedee:
ConventionalCALLwasdifficultenoughformany teachers.TheWeb,
forallhisadvantages, can be even harrowing.Whatdo youdowhen the
sitearoundwhich you have planned your
sessionsuddenlydisappears?Howcanyoukeep
your students learning during an
IRC[InternetRelayChat]session?Andwhatis the best way of handling a
studentwhocovertlycallsuptotheothersite?(Eastment,1999,p.28).
Profesori, Eeastment predlae,moraju dobropoznavati pretraivae i
znati procijenitisadraj web stranice, te povezati webaktivnosti s
ostalim sadrajima. I jo
dodaje:Profesoritrebajunauitinovijezikpritomnemislinanove strane
jezikenegonajezikinterneta(Eastment,1999).Upotreba interneta u
uenju stranih jezikamoe biti u zaetku, ali nesumnjivo je da
enastavitisvojepostojanje.Ipak,ovakavpristupstavljapredprofesore
izazov.Tekoekojesemogu javitiuovommedijuuvelikojmjeri semogu
povezati sa uenjem stranih jezika.Takoer trebaju pronai nain da se
nose sovakvim situacijama. Tolerancija premagrekama u tipkanju,
interpunkciji i upotrebivelikog slova nije novost budui da
postojifleksibilnostuchatkomunikacijinamaternjemjeziku. Ipak,
osobama koje ue strani jeziknedostaje intuitivnismisaozagranicu
izmeustandardnog i nestandardnog ili osjeaj kakorazliite mogu biti
chat grupe, to moerezultirati u pogrenim
konstrukcijama,upotrebiidiomaislinihoblika.
Literatura:
Eastment,David.(1999).TheInternetandELT.Oxford:SummertownPublishing.
Little,David,andHelmutBrabberts.(1996).Aguideto language
learningwiththe Internet.
London:CentreforLanguageandCommunicationStudies. Warschauer,
Mark, and Deborah Healey. (1998). Computers and language learning:
an
overview.LanguageTeaching31(2).
SenkaMajetimagistricalingvistikihdisciplina
[email protected]
Ovojepoglavlje(idioizliterature)izmagistarskogradaAnalizakulturegovoranainternetu.Nawww.lingvisti.bamoeteproitaticijeliistraivakirad.
-
19
lingvisti.ba radoviizjezika
(ENGLESKI)JEZIKENA
Odnosjezikairodavedugojeuinteresusociolingvistikeisrodnihdisciplina.Dobrojeznanodajednagovorna
zajednicadijeli skupnormi,pravila ioekivanjakoje seodnosenaupotrebu
jezika.Meutim,meugovornicimasetakoeruoavajuinekemanjeiliveerazlike.Varijacijajezikapremarodugovornikatemajemnogihistraivanja.
Nedavnosamproitalajedanopizakljuakizdijalektolokestudije(Yule,1998,p.242):1.
govornici enskoga roda koriste prestinije oblike negomuki govornici
iz iste drutvene
pozadine;2.
openito,eneeegovoreosvojimlinimosjeanjimaodmukaraca;3.
urazgovorimaukojimasudjelujugovorniciobaroda,stepenmukaracakojiprekidajueneje
znatnoveinegoobratno;4. enekoristevie
izrazavezanihzanesigurnost(kindof,sortof),tevieupitnihoblika(tags)
kadaizraavajumiljenje;5.
mukarcipriajuvieodena.Stoga,odluilasamnapisatiradnaovutemu.Napoetku
jevanopodsjetitinarazliku izmeu
upotrebe jezika od stranemukaraca i ena, te izmeu jezika
omukarcima i enama, jer
jemojinteresupotrebajezikadvarazliitaroda,iskljuivouanglosaksonskojiangloamerikojkulturi.
Tezadaeneimajudrugaijinaingovoraodmukaracaprvijeputobjavljena1972.godine,kadajeobjavljenlanakRobinLakoff,Jezikieninomjesto(LanguageandWomansPlace).Razlikeizmeumukaraca
i enau upotrebi jezika subrojne i raznolike.Naprimjer,postoje
razlikena fonolokojrazini (razlikau izgovoru), sintaktike razlike
(razlikau sintaktikimkonstrukcijamakojekoristimo),diskursne razlike
(varijacije u stvarima o kojima priamo, kako vodimo razgovore).
Dakle, rod
seestouzimaokaoobjanjenjeraznihlingvistikihvarijacija,ukljuujuiinovativnostuvokabularu(vidiJespersen,1922),
izgovor(vidiCoates,1986),gramatiku(Key,1975),
ikomunikacijskistil(MaltzandBorker, 1982). Jespersen (1922) je
napisao kako ene imaju ogranieniji vokabular, da
koristejednostavnije reenine konstrukcije i da su sklone govoru bez
razmiljanja, to rezultira
estimupotrebamanepotpunihreenica.Nakon50godina,R.Lakoffjeiznijelastavdasurazlikeugovorumukaraca
i ena odraz njihovih razlika u drutvenom statusu, a ne neizbjena
posljedica njihoveprirode. Iznijela jeprovokativnu
tvrdnjudasukarakteristike
jezikaenaevidentnenasvimnivoimaengleskogajezika.
Na leksikom nivou, ene koriste preciznije opise boja (npr.
mauve, beige, lavander) i vie'praznih'pridjeva (npr.divine,
lovely).Na sintaksikomnivou,enekoristevieupitnihoblika
(npr.Johnishere,isn'the?)ihedges(sortof,youknow),topremarijeimaR.Lakoffpokazujenesigurnost,asaimesejaneslaemitounastojatiobrazloiti.
Drugiaspekt jezikaenakoje jeR.Lakoff izdvojila jesteupotreba
indirektnihzahtjeva(npr.Willyou please close the door?) i tane
gramatike (npr. I will not umjesto ain't), zbog ega
zvuepristojnije. Jezik ena,premaLakoff, jeprepun tzv.elemenata za
ublaavanje (sortof, I think) inepotrebnihoznanihpodataka1
(reallyhappy,sobeautiful).Ovaj jezik,smatrala jeona,
inigovorenanesigurnim,nemonim i trivijalnim; ikao takav,onemoguava
impozicijemoi iautoriteta.(Eckert,2003,p.1)
Mojciljjeosvrnutiseujednomradunastudijenaovutemuirazmotritiskulturolokogpristupapodatkena
koje su te studijeukazale. Kulturoloki pristup zasniva
senamiljenjuda se
govornistilovikarakteristinizanekispolopenitonesmatrajuposljedicombiolokogspola.Nego,uskladusa
shvatanjem o drutvenom uenju, smatraju se rezultatom
socijalizacije, gdje ljudi
usvajajudrutvenoikulturolokipropisanerodneuloge.(Weatherall,2005,p.54)
1Naziviuengleskomejezikusumitigatorydeviceiqualifier.
-
20
UPrirunikuodjeijemjeziku(HandbookofChildLanguage),OchsandSchieffelinzakljuujudajeini
se ak i vrlomlado dijete osjetljivo na naine na koje gramatike
konstrukcije unutar kodaukazujunadrutveni identitet, to
jedemonstriranounjihovom izboru lingvistikihoblikakoji uskladu sa
drutvenim normama koje esto djeluju nesvjesno signaliziraju i
sainjavaju
njihovidentitetdjece,lanovaporodice,mukarcailiene.(Tuite,Jourdan,2006,p.12)
Drutvojejedanodokviraunutarkojegamidoivljavamosvijet.Drutvenimodelikaotosunpr.religijska
uvjerenja, ideologije, drutvena organizacija, odnosi meu spolovima,
itd. igraju velikuulogu. U svakom drutvu, uenje govoriti, kao i
uenje hodati, dio je odrastanja. P. Eckert pieslijedee:Ljudi
seodnosepremadjecinjenijekadamisleda suenskoga rodaa
razigranijekadavjeruju da sumukog. I priaju im drugaije. Roditelji
koriste vie deminutiva/ umanjenica
(kitty,doggie)kadapriajusadjevojicamanegosadjeacima(Gleasonetal.1994),koristevierijeikojaopisuju
unutranja stanja (happy, sad) kada priaju sa djevojicama (Ely et
al. 1995). Stoga,
sdrugaijimpostupanjem,djeaciidjevojicenauebitidrugaiji.(Eckert,2003,p.17)
Recimo,trostruko
jevjerovatnijedaerijegorgeousupotrijebitigovornikenskogarodanegomukog(mukarcijekoristesamokadagovoreoenama,anekadagovorenpr.oodjei,namjetajuilihrani),dok
izrazeversoniceobinokoristeene
iznad45.godine,agotovonikadmukarcibilokojedobi.2(...)ZAKLJUAK
Sam po sebi, vokabular je najnestabilniji aspekt jezika. Teko je
ustanoviti i objasniti sverazlikemeu govornicima. Poredovih gore
spomenutih, trebapodsjetiti da svakaosoba ima
svojidiolekt.Dakle,sadrutvenogstanovita,visteuvelikojmjerionotovigovorite.Stoga,dajtesveodsebeda
toboljeupoznate jezikkojim se sluite,daobogatite
svojaktivnivokabular, teda
sepriupotrebijezikaklonitestereotipaipredrasuda.Literatura:
Ardington,Angela.(2006).J.Holmes,GenderedTalkatWork:ConstructingGenderIdentitythroughWorkplace
Discourse.Malden,MA:BlackwellPublishing.Link:http://www.nla.gov.au/openpublish/index.php/aral/article/viewFile/1959/2339
Eckert,Penelope&McConnellGinet,Sally.(2003).LanguageandGender.Cambridge:CUP.
Gordon,Elizabeth.(1997).Sex,Speech,andStereotypes:WhyWomenUsePrestigeSpeechFormsMorethanMen.
LanguageinSociety,Vol.26,No.1,pp.4763.CambridgeUniversityPress.
Holmes,Janet&Meyerhoff,Miriam.(2003).TheHandbookofLanguageandGender.MA,USA:BlackwellPublishing
Ltd.
Romaine,Suzzane.VariationinLanguageandGender.Link:http://people.cohums.ohio
state.edu/schwenter1/Romaine%202003.pdf
ThomasL.,WareingS.,SinghI.,Peccei,J.S.,ThornborrowJ.&JonesJ.(2004).Language,SocietyandPower:An
Introduction.NY:Routledge.
Tuite,Kevin&Jourdan,Christine.(2006).Language,Culture,andSociety:KeyTopicsinLinguisticAnthropology.
Cambridge:CUP.
Weatherall,Ann.(2005).Gender,LanguageandDiscourse.NY:Routledge.
Yule,George.(1996).TheStudyofLanguage,2ndEdition.Cambridge:CUP.
http://www.putlearningfirst.com/language/23sexism/genderlect.html(14.1.2011.)
Mersinaehibachelorengleskogajezikaiknjievnosti
mersina.sehic@yahoo.comOvojesamouvodizakljuak.Cijeliradmoeteproitatina:www.lingvisti.ba
2http://www.putlearningfirst.com/language/23sexism/genderlect.html(14.1.2011.)
-
21
lingvisti.ba radoviizjezika
OJEZIKUREKLAMA
amjera ovog rada je da nakonkretnim primjerimapredstavi
''ivost'' jezika.
Naime,svakijezikjesistemkojifunkcioniranaprincipu pravila. Svaki
otklon od pravilapredstavlja ''izazak'' iz odreenog sistema istvara
mogunost nastanka uma ukomunikaciji. Meutim, nije uvijek
tako.Ponekad se, zarad originalnosti iekspresivnosti, rtvuju neke
gramatikekategorije, a sve ipak ostaje semantikirazumljivo.
Takvihprimjera jemnogo imogusenaiu razliitim stilovimau jeziku.
Zaovusmo priliku izdvojili dvije televizijske
reklamekojesunamsvima,manjeviepoznate.
Vjerovatno jemaloonihkojinaovomgovornom podruju nisu uli slogan
jednevelike kue ''da bi zdravi i jaki bili....''(Nastavak slogana
nedostaje jer ne elimomarketinki podupirati kompanije, iako
sudomae.)Uprvimahmoglibistepomislitiidajeuovomsloganusveunajboljemreduidajesve
u skladu sa standardima, normama, uskladu sa znanjemo jeziku
kojeposjedujemo(langue). U konkretnim primjerima
upotrijebljenjejedanodoblikapridjevazdravi to u njegovom
neodreeom vidu (zdrav
=neodreenivid,zdravi=odreenivid).Ovdjeseprepoznaje jo itoda
jetopridjevmukogroda u mnoini. Bi je aorist glagolabiti/jesam koji
ima isti oblik za II i III licejednine, ali u mnoini ima raziite
oblike(bismo,biste,bi).Ovajglagolskioblikkoristisesamuoznaavanjuprologsvrenogvremena.Drugioblikglagolabiti/jesam(bili)prepoznajese
kao glagolski pridjev radni, a taj oblik
N
-
22
glagola biti uestvuje u tvorbi sloenihglagolskih oblika
(pluskvamperfekt,imperfekt).Uovomsluajuaoristglagolabitiiglagolskipridjev
radni glagolabitiukazujunato da je rije o imperfektu, ali oblik
aoristanikako ne odgovara kontekstu i znaenjureenice. Naime, ako je
reenica upuena''vamakoji sluate reklamu'' onda ste ''vi''udrugom
licumnoine i aorist glagola biti eglasiti biste. Ova reenica ne
potuje pravilatvorbeaoristainjegoveoblikezarazliitalica,a
komunikacija je ipak uspostavljena. Porukajeapsolutnoshvaena iza
tonamne trebajujeziki eksperti.Ovakva upotreba aorista nijetako
rijetka. Gotovo je postalo praviloskraivanja aorista, a to ima ima
veze sazakonomo jezikojekonominosti.Nadalje,uduhu jezike
ekonominosti, druga klauza usastavu ove sloene reenice je kraa i
njenveidio sadran jeveuprvoj takodaovdjeimamo samopridjev
jakikojiodgovaracijelojreenicikojabidanije
jezikeekonominostiglasila:
Da biste zdravi bili i da biste jaki
bilijedite...Zlatnizakonjezikeekonominostidjelovaojedvaputau
jednomkratkomsloganu,u jednojjedinojreklami.
U jednom drugomprimjerudogodilo seneto to sene moe dovesti u
vezu sajezikom ekonomijom. Naime,jedan uveni jogurt ima
''ekstravelikekomadievoa''.Tolikotoga
se ima rei o samo etiri
meusobnopovezanelekseme.Veomaveliki,ekstraveliki na ovakve primjere
ne nailazimo ukomunikaciji tako rijetko. No, nisu li
pridjevirijeikojisekomparirajuitakoiskazujustepenposjedovanja neke
osobine. U tom sluajubismo upotrijebili superlativ najvei
uzsintagmu ''komadii voa'' i ne bismo sezamarali cijelom sintagmom.
Meutim,upotrebomuobiajenog
superlativanebismoimalihiperboluekstraveliki.To jonijesve.EKSTRA
VELIKI pa jo KOMADII. Kakozdravorazumski mogu postojati
velikikomadii. Dobili smo oksimoron, netonemogue, kao u naslovu
Zimsko ljetovanjeVladana Desnice, ali u jeziku nimalonemogue. Mogue
je imati velike, ekstravelike komade koji su pritom mali. To
namomoguava sufiks i koji slui za tvorbuumanjenica (deminutiva).
Dakle, upravosuprotno od zakona jezike ekonominosti,ovdje je dolo
do gomilanja suvinihelemenata to bismo odredili
kaoredundantanmaterijal.
Na jednojstrani jezikaekonomija,na
drugoj rasipnitvo, a negdje izmeuoriginalnost, nesvakidanja
forma iprepoznatljivost. Ma koliko se trudili
''ukrotimo'' jezikonnam se
izmie.Dakle,jasnojedasejeziknemijenjasamo u dijahroniji. Ovakvi
primjeripokazuju da je jezik promjenljivakategorija, uvijek u slubi
svojihkorisnika. Od
kompetencijegovornikaislualacazavisikolikoetakategorijabitiprimjenjivana.
Literatura:
Jahi,D.,Halilovi,S.,Pali,I.(2000).Gramatikabosanskogajezika.Zenica:Domtampe.
KatniBakari,Marina.(1999).Lingvistikastilistika.Budimpeta:OpenSocietyInstitut.
Buli,R.,ator,M. (2001).Na jezik:Udbenik za1. razred srednjih
kola.Tuzla:Bosanska
rije.
EdnaKlimentiprofesoricabosanskogjezikaiknjievnosti
[email protected]
-
23
lingvisti.ba radoviizjezika
Obezosobljavanjezamjenicama
bosanskom (hrvatskom, srpskom, crnogorskom) jeziku na
raspolaganju imamo
nekolikosintaksikihsredstavazaobezliavanje.Osimkoritenjamnoinezamjenicaumjestojednine;nelinih
glagolskih oblika i perifrastinih i modalnih glagola, za
obezliavanje koristimo i
bezline ipasivnereenice.Uovompriloguobjasnitu
implikacijekoritenjazamjenica,aunekomodsljedeihbrojevamoieteitatiobezlinimipasivnimreenicama.
Obezliavanje kao retoriko sredstvo ima svoje opravdanje u
pojedinim funkcionalnim
stilovima.Svimasupoznatiprimjeri'vritianalizu','davatipreporuke'kojihjeprepunnamedijskiprostorikojisunalistinepoeljnihjezikihoblika.Dekompozicijompredikataradnjisesamodajeime,inanjuseukazujebezpotrebedajojsepripiesubjekt.Pripremanjeilivrenjeanalizeiskljuujesubjektakojiepriprematianalizuilianalizirati.
Kao ogledni primjer za tezu da se obezliavanje prvenstveno
koristi u administrativnim odnosnopravnim tekstovima, uzela sam
prijevod OSCEovog nacrta pregleda Rod i sistemi
ranogupozoravanjakojijeuradilaprevoditeljicaAidaSpahi.
Zafunkcionalnestiloveokojimagovorimojakojebitnodaseizbjegneimenovanjeautoraiadresata.Razlog
senalaziu samoj funkciji tih tekstova: jedannauni tekst eli reikako
jeon suta istina
ineprikosnovenizakon;jedanzakonnemoeimatijednogautora:autorstvojeinstitucijakojadonosizakon.Sdrugestrane,inaunitekstizakonzarecipijentesmatrajusvekolikodrutvoanepojedinca.
Najjednostavniji nain da se izbjegnu prvo i drugo lice jednine
jeste zamjena
jedninemnoinom:umjestojami,umjestotivi.Razliitijezicisuuraznimperiodimasvogarazvojakoristilimetodezaizbjegavanje
imenovanjaautora iadresata.Poznata jeanegdotada forma 'mi'umjesto
'ja'koju
sukoristilisvievropskivladaripotieodrimskogtrijumvirata,kadajenavlastizaistabilamnoina.
Formemnoine,autorskomi,posmatramokaoretorikestrategijekojeudiskursuukojemsekoristeneto
znae: Na izvjestan nain upotreba prvoga lica mnoine, odnosno
zamjenice mi
(nosmodestiae)uznanstvenomdiskursuzapravopostajetoposafektiraneskromnosti,dokpoanalogijistimbezlinekonstrukcijemoemonazvatitoposomafektiraneobjektivnosti.(KatniBakari,2006,p.288).
Jedanodrazlogazatosetrebaizbjegavatiupotreba1.licamnoinejestemogunostnesporazuma.Nepostojinaindaznamodaliseautorelisakritiododgovornostizaonotokazujeilielireidaizarezultataistraivanjastojijednagrupaljudi.Ili,pak,eliostatiskroman.Potojejasnodadananjevrijeme
zahtijeva preuzimanje odgovornosti za ono to piemo/govorimo,
upotreba
bezlinihkonstrukcijaumjesto2.licamnoine,akonitadrugo,smanjujeambivalentnost.
Kako Marina KatniBakari kae, iako se upotreba 1. lica jednine
smatra za preduvjetemancipacije znanstvenika (KatniBakari, 2007, p.
84) u naunoakademskom podstilu, i taforma je svojevrsna retorika
strategija:jer, sjetimo se,nemanevinog izboradiskursa:ova
formatakoerdobijauloguretorikestrategije,kaotoposnaglaenesubjektivnosti.(KatniBakari,2006,p.288).
Dokjeuakademskomdiskursuimoguepreuzetisvoje'ja',uadministrativnimipravnimtekstovimato
'ja'nemasmisla:akopripremamozakon,ugovor,protokol
itd.nepripremamogami lino.
'Mi'utomsmislumoeznaititimljudikojipripremanekidokument.
U
-
24
U tekstukojisamanaliziralanajeastrategija jeupotrebabezlinih
reeninihkonstrukcija.Osimtoga,koristese jodvijemogunosti.Prva
jedasepersonifikacijom izbjegava
imenovanjesubjekta:Ipak,analizakonflikta,ukljuujuiiranoupozoravanje,tradicionalnonijeukljuivalapravaenanitirodnuperspektivu.3
Jasnojedaonajkoanalizirakonflikttrebapravaenaukljuitiuanalizu.Idokjemoguedaanalizaneto
ukljuuje ili ne, u tekstu ima primjera koji pokazuju kako se
personifikacijom apstraktnimimenicama daje da razmiljaju, zakljuuju
itd: Takvo razmiljanje je takoer definiralo ta sadrisigurnosna
informacija i ko je prua. Ovo je esto spreavalo ene da izvjetavaju
o takviminformacijama,posebnoenekojeiveuudaljenimpodrujima.
Odgovornost koju sam spominjala u vezi sa poststrukturalizmom
nalae da se zapitamo: ko
tospreavaenadadajupotrebneinformacije?!Naovajnainautoritekstakau:neelimoukazivatinatokojekrivnegoelimopokazatiproblemeinainnakojiseonitrebajurjeavati.
Potojedokumentsastaviotimstrunjakanaosnovudrugihanaliza,izvjetaja,dokumenata,autoriinisubitni.Onisuupotpunostiobezlieni,aglassedajesamomdokumentu:
ODIHRov drugi pregled SRUa e se detaljnije pozabaviti nainom
formuliranja indikatora kojiinkorporirajurod.
Jedini primjer upotrebe zamjenice za bilo koje lice jeste
upotreba 'mi' koje je u ovom sluajuinkluzivnomi:
Dazakljuimo,definicijeranogupozoravanjavariraju(...).Dakle,zakljuujuautoridokumentaaliionikojidokumentitajuitrebajugarazumjeti.
Kaomladaznanstvenicanalazimusituacijidajouvijeknemoguiznositisvojesubjektivnestavove,aneprihvatamkonvencijudapiemuprvom
licumnoine i time se izanekoga sakrivam.Upotrebaprvog licamnoine
utoliko je neprirodnija jer se bavim feminizmom koji zahtijeva
odmene dapreuzmempunuodgovornostzasvojerijei.
Jedanodnainazaobilaenjatogproblema
jestekoritenjebezlinihkonstrukcijaokojimaunetovie
reiunekomodnarednihbrojeva. Za kraj citiramMarinu KatniBakari jer
vjerujemuovuideju:
Istovremeno, kritiki lingvisti pokuavaju konstruirati drugaiji
akademski diskurs, koji e bitizasnovan na borbi za emancipaciju
pojedinca, za pravo na svoje 'ja' u znanosti, bez
obezlienja.(KartniBakari,2006,p.291).
Literatura: KatniBakari,Marina.Stilistika.Sarajevo:Tugra,2007.
KatniBakari, Marina. Akademski diskurs: dileme i izazovi /
Stilistike skice. Sarajevo:
Connectum,2006,str.283299. Pranjkovi, Ivo. Druga hrvatska
skladnja: Sintaktike rasprave. Zagreb: Hrvatska sveuilina
naklada,2001. Pranjkovi, Ivo.Hrvatska skladnja: Sintaktike
rasprave. Zagreb:Hrvatska sveuilina naklada,
1993.
Radovanovi,Milorad.Spisiizsintakseisemantike.NoviSad:Dobravest,1990.
Sili,Josip;Pranjkovi,Ivo.Gramatikahrvatskogajezika.Zagreb:kolskaknjiga,2007.
SandraZlotrgprofesoricab,h,sjezikaiknjievnosti
[email protected]
3Rodisistemiranogupozoravanja.OSCE/Uredzademokratskeinstitucijeiljudskaprava.Nacrt./prevelaAidaSpahi.Svicitatisuizovogteksta.Svakonaglaavanjejemoje.
-
25
lingvisti.bakonkurs
p r v o m j e s t o Dosmallandbiglanguagesexist?
incethere isnoofficial languageclassification
inthissense,wecannotbesurewhetherbigand small languages really
exist.Many of uswould say that the answer is very uncertainhaving
read the question of existence of this classification. At
least,many linguists would
disagreeaboutthis issueand it ishighlyunlikely
thatwewilleverwitnessthe languagesasdividedinto small and big ones.
Even if we peruse all linguistic reference books and read every
singlesentencetheycontain,weshallcertainlynotfindanythingrelatedtothesekindsofdivision.
Therefore,we canonly conceive inourheads,personally andwithno
restraint,which languagesbelongtoeithergroup,howthey,
lexicallyandgrammaticallyspeaking, look like,and
inwhichwaytheyaffectotherlanguages,eithersmallorlargeones.Beingaskedthisquestion,wecannotonlysayyes
or no, becausewe have to elucidatewhywe think so, andwe have to
corroborate ourstatementwith good reasoning.After premising that no
such classification exists in theworld oflinguistics, I shall
present my view on this topic and explain why certain languages
should beconsideredsmallorbig,foraplethoraofreasons.
Inmyopinion, therearea fewcriteria fordescribing
languagesaseithersmallorbig. Ifwe
takealookatthestatistics,wewillseethatChinesetopsthelistoflanguagesbytotalnumberofspeakers.But
numbersmight not sound convincing and not all people, especially
thosewho are, at
leastpartially,followinglinguisticdevelopments,wouldratethislanguageaslarge.Thereasonmightbethat
Chinese is basically confined to a few Asian countries that
officially recognise it,for
manycountrieswithconsiderableChinesespeakingpopulationdonotincludeittotheirrespectivelistsofofficiallanguages.SpanishandEnglishfollowChineseonthelist,buttheyaremuchmoreprevalentworldwideandthesetwo
languagesaretaughtatschoolsallovertheworldandmostofuswouldratethemasbiggerthanChinese,inspiteofitstremendousspeakingpopulation.
When itcomes to therichnessofa language,Englishmight justbea
suitableepitomeofa
richlanguageatleastinalexicalsense.Nevertheless,manypeoplewonderaboutthefinitenumberofwordsinEnglishandthereisnosinglesensibleanswertothequestionHowmanywordsarethereinEnglish?Itisimpossibletodecidewhatactuallycountsasaword,becausewecannotbecertainifdog
is justonewordor twosince thenounmeans akindofananimaland
theverbmeans
tofollowpersistently.Also,itistotallyunfeasibletoputadefinitedemarcationlinebetweenmodernEnglishwords
and archaicwords. There are certainwords that aremarked as archaic
in a fewdictionaries,butnewwordsareemerging literallyeverydayandthe
lexicalstatisticsoftheEnglishlanguage is immense.Weshouldalso take
intoconsideration thatmanyseparateEnglishvarietiesexist in the
world primarily American and British English and they have amyriad
ofwordsrestrictedtotheirrespectivevarieties.Forexample,sidewalk
isatypicaltermused intheUnitedStates and very rarely, or probably
never, used in Britain, but it is a recognisedword inmodernEnglish.
Furthermore, English very often accommodates foreign words andmany
of them
haveincorporatedthemselvesintoit.Thus,itisquiteprobablethatEnglishisricherwithregardstothenumberofwordsthanmostexistinglanguages,butitmaynotbericherthanallotherlanguages.
English,alongwithafewotherlanguages,mightbeoneofthemostdominantoneglobally,atleastconsidering
thenumberof speakers,and it should
thereforebeconsideredconspicuouslybig.But
S
-
26
certainlanguagesareprobablybiggerwhenitcomestotheirnumberoflexicaland/orgrammaticalforms,andtheyareveryoddandconspicuouslydifferentfromother
languages, includingbothbigandsmallones.
Thepreponderantinfluenceofgloballymostwidespreadlanguages,whichareusuallycalledworldlanguages,wouldmakemanyofusbelievethattheyarereallybig.Theyarebiglanguagesinthatrespect,buttheyarenotnecessarilybiggerthanothersthatdonotboastaparticularlybigspeakingpopulationbutarebiggerinotherways.
Arguablythebestexampleforastrangeand,consideringthenumberofgrammaticalformsand
itspeculiaritywhich separates it fromother languages,very rich
language is thePirah language4. Inthataspect, it isaverybig
language,despite itsscantspeakingpopulationwhichconsistsof250to380
speakers. It is a languagewhose linguistic structure completely
contradictsNoam
Chomskystheoryofuniversalgrammarthatclaimsthathumanshaveaninnatecapacityforlanguage,andthatit
can be attributed to all people in the world. The Pirah language
does not have features
ofrecursionwhichotherlanguageshave,anditgivesitaveryspecialplaceinlinguisticworld.
Unlikenouns,Pirahverbsandtheirtheoreticallypossiblegrammaticalformsareverycomplex.Eachverb
can have sixteen different suffixes and it is possible to form a
verbwith sixteen successivesuffixes. These suffixes,of
course,modify themeaningof themain verb. Suffixes are not
alwaysrequired,andthePirahpeople(onlythembecausenoman
intheworld,apartfromthem,fluentlyspeaks the language)cancombine
thesuffixesand formasmanyas65,536different formsofanyPirahverb.
InEnglish,averbcanhaveup to five forms
(forexample,sing,sang,sung,sings,andsinging).Verbs in someother
languages,whicharebig considering thenumberof
speakers,havemoreformsthanEnglishverbs,buttheyhavefarlessformsthananyverbinthePirahlanguageandthatiswhythislanguageshouldbeconsideredbig,thankstoitsdiversityandrichnessofgrammaticaland,especially,verbforms.
To summarise, big and small languages do not exist, and we can
conceive of such or
similarclassificationonlyforourselves.Personally,IthinkthatsmallandbiglanguagesdoexistandhenceIwouldnotbelostforwordsifmanyotherssharedmyopinion.Althoughitispossibletodividethemin
certainways, but a universal criterion for such a division does not
exist. Linguists respectiveopinionswould be extremely polarised and
therefore I do not foresee any official classification.Thatswhywe
can only imagine it in order to suit our own linguistic palate.
Languageswith bigspeakingpopulation arebig in that respect,but they
arenotnecessarilybig in typological sense,while languageswith
smaller speakingpopulation tend tohavemuchmore
typologicalcomplexityanditwouldbeveryhardtoliveuptotheirexactingstandardsifwetriedtolearnthem.
Sources:
Everett,DanielDontSleep,ThereareSnakes;
Ostler,NicholasEmpiresoftheWorld:ALanguageHistoryoftheWorld.
MustafaelilbaiOpagimnazijauDonjemVakufumustafa.djelilbasic@hotmail.com
4PirahisalanguagespokenbythePirahpeopleintheAmazonas,Brazil.Formoreinformation,see:DontSleep,ThereareSnakesDanielEverett.
-
27
d r u g o m j e s t o Neuisesamoizknjiga,negoiiziskustva
nogeknjigeproukroznae ruke,onepohabanih, starih,poutjelih
stranica,onenove,skoroneotvorene,saspecifinimmirisomtekotvoreneknjige,onetvrihitanjih,pomalozavrnutih
korica, vee,manje, zanimljive, dosadne... U svakoj od njih ive
likovi ije
sudbinetokomitanjapostaju inae,saivimosesanjima
inakrajudjelaseosjeamokaodasmoproivjelionoto je i taj lik,kaoda
imamo jo jedno iskustvo izasebe,kaodasmomudriji.Sva
taurednoodtampanaslova,rijei,reenice,putujumranimhodnicimanaihumova,kojisuispunjenislikamaraznihmisli,tetraesvojemjestonakomeostatinekovrijeme,modaakizauvijek.Sveteproitanemislidoudonaeguma,alivisenalabavimekserimaiprvajaaplimanovihrazmiljanjaiiskustava
ih odnosi u zaborav. Jedino ih eki linog iskustva moe zauvijek
prikovati za naepamenje.O ljubavi jemogue proitati hrpe
knjiga,mnogi su pisali o njoj, ali tek kad nam srcesnano zalupa
prvi put u ivotu, kao reakcija na nekoga, shvatit emo svaku od tih
knjiga.Upoznajemosesamnogim likovimakojisuplakalizbogbolikoju im
jeivotdonio,ali tekkadnasstegneugrudima
iosjetimotoplusuzukakopolahkokliziobrazom,shvatitemo.Knjigaobogaujenaeznanje,vokabular,uinasmnogimstvarima,navodinasnarazmiljanjeosebi,odrugima,alinijednanapisanaknjiganemoezamijeniti
teret iskustvakojenamdonosiivot. Jer, iskustvo jesteteret, ono nas
esto natjera da nauimo ono to nikad nismo eljeli nauiti, da doivimo
bol,neizmjernutugu,aliisreu.Ononamponekadstvarateretkojivuemosasobomdosmrti.Knjievnadjelasuvelikobogatstvo,usvakunapisanu
rije jeuloenogroman
trud,unjimanalazimopouke,kroznjihseupoznajemosamnogimivotnimiskustvima,alisveostajesamonaupoznavanju.Sveteprienemoemoposmatratidovoljnosubjektivnodaihucjelostirazumijemo.Jedinokadasituacijuosjetimo
na svojoj koi, doivimo u dubini svoje due, saznanje o njoj postaje
potpuno.O nekimstvarima emo zaista itati samou knjigama,neka
iskustva enas izbjei, zbogmnogih emobitisretni to
ihnismodoivjeli,azanekima emo zauvijek aliti, jer,najee
inemoemobirati taemo doivjeti, a ta ne. ivotne situacije, iskuenja,
doivljaji nas najvie oblikuju, stvaraju
nakarakter,dajupeatnaojlinosti,estonasimijenjaju.Knjievnadjeladajuonajposljednjidahnaojosobnosti,poputfarbanjapotpunooblikovaneglineneposude.Unjimasepronalazimo,shvatamodanismo
jedinikojimasedeavajuodreenestvari,dasvakoproekrozvelikibrojsituacijaukojimanikadnijeeliodasenae.Istotako,onanaspripremajunaonotonamsemoedesitiuivotu,neupotpunosti,alibaremonolikodaznamoda
jetakvo iskustvonormalno,da je
ljubavoduvijekbilabolna,dasurazlikeuvijekpostojale,dasuljudi,kolikodobriipaljivi,tolikoisebini,loi...Ne,uenjesenesvodinapukopamenjerijei,onosesvodinanjihovorazumijevanje,nanjihovodoivljavanje.Njihovasvrha
jeda,zajednosasvimtonamsedeavasvakodnevno,uestvujuukreiranjunas,ustvaranjuboljih,snanijih
ljudikoji enauitidase izboresasvim tekoama
inedaamakojenasupornostiu.Nikonijerekaodajeivotlagan,prieuknjigamarijetkogovoreobezbrinimljudima,jer
takvih i nema. To je najvanija lekcija koju uimo tokom cijelog naeg
postojanja, koja sespominje u napisanim rijeima, koja se osjea u
iskustvima, svakodnevnim problemima, u
onimmalimtugamaobinogovjeka...
EnaKaunoviDrugagimnazijaSarajevo
[email protected]
M
-
28
t r e e m j e s t o Neuisesamoizknjiga,negoiiziskustva
d ranog djetinjstva nas ue da se druimo sa knjigom. U poetku su
to arene, debeleslikovnicesaivopisnim ilustracijama
itekpokojomreenicomnasvakojstranici,uzkojesezabavljamo danju i
kojima nas roditelji uspavljuju nou. Odrastamo uz klasine bajke
sa
likovimapoputCrvenkapice, Snjeguljice iPepeljuge,matajuio tim
izmiljenim
svjetovimapunimmagije,vjeneljubaviimate,svjetovimaukojimajesvemogue,svedokmitoelimo.Zlevjeticeimaeheredovnonakrajubivajukanjene,aprincezauvijeknaesvogaprincaskojimivisretnodokraja
ivota. Bajke nas ue da nikada ne gubimo nadu, jer e se dobro uvijek
vratiti
dobrim.Nastavljamovjerovatiuto,jernasroditeljinaviknudaemodobitislatkie,samoakobudemodobriusuprotnomemoranijenaspavanjeiliemodobitibatine.
Alivekadkrenemoukolu,primjeujemo(modanebaodmahnapoetkukolovanja,alikasnijesigurno)danisusamonajboljiuenicitikojidobijajudobreocjene,danekivarajuuiteljeinastavnikeprepisanim
zadaama i da se zaboravljene zadae nekada i oprataju. Uoavamo da
pravdu nemoemopostii samo stajanjempo strani
idanemoemouinitidanasdrug iz
razredaprestanemaltretiratiprostimrazmiljanjem:Samoudaga ignoriem
ineusesuprotstavljati,jeregavenekokazniti.Kadanasstvarnostudari,prestanemovjerovatiubajke
ilibaremunjihovupotpunuvjerodostojnost.
Kada kasnije prijeemo sa slikovnica na konkretne knjige, u njima
pronalazimo mnoge ivotnesituacije, opisane tako da se u njima
pronalazimo. Koliko smo samo puta pomislili, itajui nekuknjigu, da
je to napisano ba za nas? Oni koji posebno vole beletristiku
imodernu
knjievnost,posebnoraznovrsnihanrova,dosadasuseitajuisusrelisamnotvomsituacijakojesuknjievnilikoviproli:odnesretneljubavidosmrtiblinjeg,odnepravednoosuenihdonasilnoubijenih.Kadaproitamodjeloukojojseprepliunekeodovihtema,prirodnopomiljamodasmotadasvjesnikakojenaiseutakvimilislinimsituacijama.Alikolikonaszaistaznakakojetokadanamiznenadastignevijestosmrtiosobekojanamjebilasvenasvijetu?Kolikonaszaistapoznajetajosjeaj?Kolikonasjezapravobilonesretnoislomljenogsrcazbogosobekojuvolimo?Kakojekadazaistaosjeatedabisteisplakaliduudamoete?
Glavna inajveabibliotekaukojojemo ikadabitiulanjeni
je,naravno,ivot.Ninajvjetijipisacnijeustanjudosjetitisesvihmnogobrojnihzapletakojesamosudbinamoeosmisliti.
Pritomniukomsluajunetrebaosporavatiinjenicudasuknjigenemjerljivizvorznanja.Meutim,netrebanizaboravitidasuionenastaleizneijegiskustva.
Knjigamasemoemosamodonekle,okvirnoupoznatisaprimjerima
izobiljaivotnihsituacijakojenas mogu zadesiti, ali pravu spoznaju
postiemo iskljuivo kroz vlastito iskustvo. Ni sa
jednomsituacijomsenemoemopoistovjetitiakoprethodnonismonetoslinoproivjeli.
Idok likove idogaaje
izproitanihknjigaobinosvremenomzaboravljamo,dogaajipohranjeniuriznicinaih
iskustava,uvijek enambitiupeatljiviji iviemanje svjeiji,
jerunjimanosimo idiosebe.
[email protected]
O
-
29
lingvisti.bajezikireligija
Isus/Isaa.s.kaoRijeBoija
okuala sam skicirati nekoliko crtica o Isus/Isa a.s. vjerujui da
Isus/Isa a.s. jednako kao iAbraham/Ibrahim jeste kljuna poveznica
monoteistikog troglasja. Bio Jevrej, a umuslimanskoj i
joviekranskojtradicijizauzimaposebnomjesto.Tapojava,posebnokada
sesuzinaodnoskranstvaiislama,tolikojefascinantnadajojuhistorijiovjeanstvanemapremca.Naime,kakoBauschkenavodi,Kuran
je jedinasvetaknjiga jednevelikesvjetske
religijeukojojsenavelikogovoriocentralnoj figuri
jednedrugereligijetj.kranstva
jersamotudogaasedijalogkodjednihikoddrugihnatemeljusvojevlastitesveteknjige(Bauschke,1).eljelasamupravobarmalo
osvijetliti tumogunost komunikacije ovih tradicija preko lika Isusa
iz Nazareta i
pokuatiprikazatikakosepodpotpunonaizgledistimterminimaukranstvuiislamukrijurazliitikonceptialiikakojenaosnovuizvoraovedvijetradicijemoguepronaimjestomonoteistikogsusreta.
IsusuBiblijikaoRije
UNovomzavjetunaviemjestagovoriseorijei,aliiRijeiuznaenjuIsusakojipredstavljautjelovljenurijeBoiju.
UpoetkubijaeRijeiRijebijaeuBogaiRijebijaeBog.(Ivan1,1)IRijetijelompostadeinastanisemeunamaividjesmoslavunjegovuslavukojuimakaoJedinoroenacodOcapunmilostiiistine.(Ivan1,14)
UtekstuizknjigeOtkrivenja(Apokalipse)navodidaenakoncuvremenaupravoOnsuditia
njegovoimejeRijeBoija:Ividjeh:nebootvorenoigle,konjbijelac,ananjsjeoOn,zvaniVjerniiIstiniti,asudiivojujepopravdi;oimuplamenognjeni,naglavimumnogekrune;nosinapisanoimekojegnitkoneznadolionsam;ogrnutjeogrtaemkrvljunatopljenim;imemu:RijeBoija.(Otkrivenje19,1116)
Isaa.s.uKur'anukaoRije
Kur'anudvaajetapominjeIsaa.s.kaoRijeBoiju(kelimetullah).Akadamelekirekoe:"OMerjema,Allahtijavljaradosnuvijest,odNjegaRije:imeemubitiMesih,Isa,sinMerjemin,bievieninaovominaonomsvijetuijedanodAllahubliskih.(Imranovaporodica,45)
iusuriene,171.ajet:O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome
vjerovanju i o Allahu govorite samo
istinu!Mesih,Isa,sinMerjemin,samojeAllahovposlanik,iRijeNjegovakojujeMerjemidostavio,iDuh
od Njega; zato vjerujte u Allaha i Njegove posalnike i ne govorite:
"Trojica su!"Prestanite,bolje vam je!Allah je samo
jedanBog,hvaljenneka jeOn! zarOnda imadijete?!Njegovo je ono to je
na nebesima i ono to je na Zemlji, iAllah je dovoljan
kaozatitnik(ene,171)
P
-
30
Jednakitermini=jednakoznaenje? Iako se na prvi pogled ini da su
upotrebljeni termini jednaki, i iakomnogi neobjektivniistraivai
pokuavaju upravo putem poreenja termina dokazati da je ona druga
strana u krivu,detaljnija analiza pokazuje da na povrini sve
namjerno izgleda isto, ali da se ipak ove
sintagmeveomarazlikuju.UBibliji jevidljivoda jeRijepostalatijelom.
Ida jeupravo IsusutjelovljenaRijeBoijakoja je iu
fokusunavedenihstavaka.Tragomslinihstavakadefiniranesudogmeodvojnojnaravi
Kristovoj, i Svetom Trojstvu. U Kur'anu pak Bog Rije
dostavljaMerjemi kao objavu5, kaoporuku, a insistira se upravo na
kritikom odmiljanju Svetoga Trojstva i naravi Isusove. Fra
LukaMarkovi navodi da se u Kur'anu nailazi na govor o Kristu kao
Rijei Bojoj to se ne
smijepoistovjeivatisdogmatskimpoimanjemukranskomsmislu(Markovi,19995,161).
Bauschke opet navodi da kuranska kristologija znai nita manje
nego
teocentrinureinterpretacijuIsusovalika(Bauschke,5).UpravouovomejebitKuranskogiskaza:dateocentriziraIsusa.KadaseKngbaviovimpitanjemonpodvlaidaseiuKuranuIsusnazivaRijejuBoijomtovjerovatno
jesteuodreenojvezi sapojmomLogosaRijei iz IvanovogProloga.Meutim,
toneznaipreegzistentnoboanskobie,neakniboanskuosobuvekreativnurijeBoijukojojseIsustakoer,inaroito,vraajerjeKuranskakristologijaoznaenaprorokim,teocentrinimigomgdjeIsuspreusmjeravapanjunaBoga(Kung,2007,490).6
Stoga jebitno imatinaumuda iako Isus i Isaa.s. iuBibliji iKuranu
imajunekezajedniketitule,kaotosuMesih,RijeBoija,DuhBoiji,oninisuzbogtogaidentininitiidentinoprikazaniutimsvetimknjigama.Isus/Isaa.s.kaoosnovazadijalog
Iakosenaizgledinidaporeenjetitulamoedovestidozajednikograzumijevanjaotomeko
je to ilita je tobio Isus/Isaa.s.vidljivo jeda
toustvarinijepraviput. Ipak, idalje jepotrebnopokuati
istraivatiBiblijske
iKur'anskekonceptekakobiseovorazumijevanjedoseglonadrugaijinain.Neminovno
je istaknuti da slinosti izmeu Kurana i Biblije postoje kada je u
pitanju
IsusodnosnoIsaa.s.ProfesorMatoZovkidonosispisakmjestakojaslinogovoreonjemuuobateksta:
-
aneonavjetavajevrejki,Marijivijestoudesnomzaeu(Merjema:22;Luka1:2638);-
Marijin sin jeBoiji znak svomnarodu i cijelom ovjeanstvu
(Merjema:21; 21:91;23:50;
Matej1:2122;Lk2:1014.3435);-
Marijinsinbitieznakkomeeseprotivitinjegovisunarodnjaci(Vjernici:50;Luka2,34);-
udesnimdjelovanjeBogspaavaMarijuinjenodijeteizsmrtneopasnosti(Merjema:2426;
Vjernici:50;Matej2:1323)(Zovki,10)7
OitojedaseBiblijaiKuranustvarislauokoveinetoga:oIsusovimuenicima,otomedajebioprorok/poslanikBoiji,dajebiosvjestansvojemisijeiimaoposebanodnossaBogom
U biti samo dva, ipak kljuna, koncepta su drugaija u Bibliji i
Kuranu: da Isus jesteodnosnonijeBoanskenaravi idaon
jesteodnosnonije raspetnakriu. Ipakmoda ta
razlikanetrebabitiprimarnomjestoprijeporaunutarmeureligijskogdijalogaukomesepolaziizpretpostavkepotivanjavjerovanjadruge/drugih
stana/e.Mogue jeotvorenih srcapristupiti
Isusu/Isaua.s.kaoosobiipromatratikontekstvremenaukomejeonivio,tajeradio,kakojeosebigovorio.BauschkenavodidaKurantvrdida
IsuspripadasamoBogutedamoebitishvaen izBojeperspektive
iuodnosunaBoga ida toupravo jeste onakokako je sam Isus sebe
shvaao.On smatrada jeukristolokim antitezama Kurana razvidan
interesda se Isusov lik, tako govorei,postavi
napravomjesto,daseopetusredotoinaBogatedemitologizira'visokakristologija'krana(5).
5ZbogeganekiautorismatrajudajeMerjemabilaodabranakaoprorokinja.VidiuSpahiiljak,Zilka.ene,religijaipolitika:AnalizautjecajainterpretativnogreligijskognaslijeajudaizmakranstvaiislamanaangamaneneujavnomivotuipoliticiuBiH.Sarajevo:IMIC,CIPS,TPO,2007.str.125.6Prijevodsaengleskojjezikajeautoricin.7Prijevodsaengleskogjezikaautoricin.
-
31
Stogajemogueuzakljukureidasameistetituleneznaeisto.Ipak,prepoznavanjetogadajednareligijausvojojsvetojknjigigovoriokljunojosobidrugereligijesamoposebi
jepotrebnoaline idovoljno za meureligijsko razumijevanje. Ipak,
neki kranski teolozi, koji ne uitavaju
svojuteologijuuKuranskestavke,vekoji
iitavanjemKuranapokuavajupronaiodgovorekoji e
impomoidaboljerazumijuvlastitutradiciju,pomautorazumijevanje.Onotojepotrebnojestedaimuslimanskiteoloziviedijalogizirajusareligijamasakojimadijeletolikotoga.Daprestanu
izsvojeperspektivedefiniratidrugogidarazumijukontekstiperspektivutogdrugogkadaonjemuilisanjimgovore.
Literatura:
Bauschke, Martin. TKO JE ISUS? Uloga Isusa u dijalogu izmeu
krana i muslimana.Predavanje odrano na Vrhbosanskoj teologiji (1.
juni. 2007.), a potom na
FranjevakojteologijiuSarajevu(2.juni.2007.)
Kng,Hans.(2007).Islampast,presentandfuture.Oneworldpublications:Oxford.
Markovi,Luka.(1995).Polemikailidijalogsaislamom?.Svjetlorijei:Livno.
Zovki,Mato.TheinfancyandministryofJesusIntheQuranandthesynopticgospels
ermanaeta
[email protected]
-
32
lingvisti.baputopisi
O B a s r i i j e z i k u e smo bili jako blizu naeg
odredita,kadasuseunonimprostranstvimaispodaviona ukazala svjetla
grada (kakomi se
uinilo) udnovato pravilnog oblika: Basra.Osjetila sam uzbuenje
nalik onome kada ubiblioteci otkrijemo rijetku knjigu o kojoj
smosamo nauli od uenijih prijatelja, drhtaj kojinam (esto lano)
kazuje da smo, evo, imi napragu velikog saznanja, iako nas je do
knjige,iznenaenja ili grada jednostavno odveo pukisluaj. Takva
uzbuenja su esto (ako ne iuvijek) proizvod onoga to smo
prethodnoproitali,uli,saznali. IsaminazivgradaBasra u arapskom
jeziku potjee od istog korijenakaoiglagolvidjeti. O samoj Basri
(uglavnom izmatanoj)razmiljau
estousljedeihgodinudanakolikosamovdjeususjednomKuvajtu.Sveonotojebila
mjesto mistine pjesnikinje Rabije
alAdevijeinjenoguenikaHasanaBasrija,tekolebasranskihgramatiarakoji
su,kakoneki tvrde,stajali u izazovnoj akademskoj opoziciji
premagramatiarima izKufesveto,naalost,postojiu nekoj drugoj,
imaginarnoj stvarnosti, kojudanas pobija nesigurnost i
emerpostokupacionog Iraka.Meutim,onotoovdjeivim ini i
nekadanjemistiare i gramatiare,jezik jeukojem su
ivjeli,govorili,pisali ibivaliprepoznavanim. Jezik je, u odreenom
smislu, mnogosnanije sredstvo prepoznavanja nego to je
toodjeailifizikiizgled,tesenjimeestoodreujene samo etnika, ve
poesto i sama vjerskapripadnost. Na primjer, kada sam na
pitanje:''Zatosiodluilauitiarapskijezik?''odgovarala''izmeuostalog,
zbog toga to je to jezikmojereligije i svete knjige'', to je uvijek
znailo, bezikakvih dodatnih pitanja, da sammuslimanka, ipored
injeniceda searapskim jezikomkoristi iogromnibrojarapskihkrana, i
tou liturgijskesvrhe. Takoer, nikada neu zaboraviti
svojuradostkadasumenekolikoputaupitalidalisamTuniankailiMarokanka,dabihnakrajushvatiladaovdje,uHalidu
(Arapskomzaljevu)estone
razumiju govornike arapskog jezika sa
togpodruja,zbogvelikihrazlikaulehdi(dijalektu).Kada insistiram na
fushi (knjievnom dijalektu)arapskog jezika, to je izravni znak da
samstrankinja, tako da taksisti, na primjer,
odmahpokuavaju''izaiususret''saengleskim,teakiizrei pokoju kritiku
''kakav je to arapski kojikoristi?''.
Buduidajejezikmjestoprepoznavanja,on je i prostor zbliavanja. Pored
naeinternacionalne zajednice govornika arapskogjezika ponekada smo
se, na nekoj vrstiarapskog pidina, bolje
sporazumijevalimeusobnonegosaarapskimdomainima,iako,hvala Bogu, ne
uvijek ne tako male grupegovornikaperzijskog i ruskog jezika esto
su seformiralenanaimzajednikimokupljanjima. Da je jezik prostor
borbe razliitihaspekata nae linosti, uvjerila sam se u vienavrata.
Kada sam razgovarala sa
Firdevs,energinomArapkomizjunogdijelaIrana,reklami je kako, da bi
ouvala svoj jeziki i etnikiidentitet, sa svojim buduim suprugom
planirarazgovarati iskljuivona arapskom. To to sadakao zaljubljeni
zarunici priaju na perzijskom,nije joj se uinilo problematinim za
taj buduiplan. Njezino vlastito identificiranje je bilokomplicirano
ovom lingvistikom notom:
Irankapodravljanstvu,Arapkapoetnikojpripadnosti,a u oima brojnih
ovdanjih stanovnika bila jeokarakterisana iskljuivo kao
''Iraqiyya'' zbogspecifine arapske iranskoirake lehde kojomgovori.
Jezik je, ba kao i dananja Basra,podrujekoje seprisvaja,okupira i
zauzima,alije, opet, podlono stalnom preispitivanju imijeni.
Pitanje: ko govori danas i u ime koga?moe se zamijeniti pitanjem:
kojim jezikomgovorimo? jerono, esto,odreujena (fluidni)identitet,
saveznitva i razlike, u interakciji sasvijetom.
DenitaKarimagistricaknjievnohistorijskihnauka
[email protected]
V
-
33
lingvisti.bazanimljivosti
I d i o m i
oto je moj dio biltena rezerviran
zaodmorodozbiljnihtema,nadamsedavasniovajputneurazoarati.Uovom
broju emo se dotai jedne pojave kojaproima nae ivote, idioma.
Sigurno nepostojinikokonekoristisvakodnevnoidiomekako bi izrazio
svoje uenje, sreu,ogorenost, pa i nekemalo prostije,
ukolikotakomogurei,emocije.Tako sumnogi odvas, kadavidenekoga
koplae,sigurnorekli da taosobaplae
kaogodina.Porijekloovogizrazanavodnoima veze sa injenicom da je
rije
godinanekadaimaladrugaijeznaenje.Rijegodinaje,naime,nekadaoznaavalaolujuilikiu,pajetakoinastaoovajidiom.Kadavidimonekogakosenapio,modaivienegoto
jeelio,estoemoreida jepijankao majka. Porijeklo ovog izraza se
moeobjasniti na dva naina. Ja u prenijeti
onajmenizanimljiviji,onikojielemogupotraiti
drugoznaenjenainternetu.Dakle,ovajizrazje navodno nastao iz
jednog starog obiajapremakojemseenamakojesuseporaale,u vrijeme kada
nije bilo efikasnih lijekovaprotiv bolova, davao alkohol kako bi
seublailibolovi.Svi znamo da su osobe koje putuju negdje
slijepiputnici. Tajizraz je kalk
nastaoprijevodomnjemakog
izrazablinderPassagier.Njemaki
pridjev blindzaista znaislijep, ali jenekad znaioi prikriven,pa
je tako
prikriveniputnik
postaoslijepiputnik.
Izraznovinarskapatka se koristi
zanetane,neprovjereneilinamjernopogrenoplasiranevijesti.IzrazjenastaoodnjemakerijeiEnte(patka),zbognainanakojiseitajuslovaN.T.
(Non testatum) koja su se nekada
davnostavljalaispodneprovjerenihvijesti.Evo jednog idioma koji je
prigodan za ovekinedane. IzrazKia lijekao izkablaustvari
P
-
34
seodnosinakabao,koji jenekavrstakante,porijeklom vjerovatno od
njemake rijeiKbel (kofa, kanta), pa se stoga kae da
lijekaoizkabla,sakratkima.Izrazdrisekaopijanplota,prilino je
jasan.Plot jeogradazakojusepijanovjekdridane bi pao, pa se stoga za
nekoga ko se neodvaja od nekoga ili ne odstupa od svogmiljenja
upravo kae da se dri kao
pijanplota.Zaizrazokolokole(panamalavrata),postojiivarijantaokolokere,pa
se izrazvjerovatnoodnosinakera(psa)kojegzaobiemo
iondauemonamala(zadnja)vrata.Izrazsekoristikadaneko
elinetodaprovueneopaeno,pomalobezobrazno.Nekada kaemo da uti utuju,
a crveniputuju. Razlog tome to oni koji izgledajubolesno, samim tim
i uto ili blijedo, ili
sestalnoaledasubolesni,poiveobinodueodonihkoji izgledajuzdravo
ikojisurumeniulicu,kojiobinoumruiznenadajerseuvijekmislilodasuzdravi.Kada
neko neselektivno pria, iznoseirazliite gluposti, onda se kae da
lupa kaoMaksim po diviziji. Porijeklo ovog izraza
jejednostavno.StevensMaxim
je1884.godineizmislioprvimitraljezkojijenazvanponjemui koji je naao
iroku primjenu u ratovanju.Koriten jeuvelikouPrvom svjetskom ratu
istogaizjavalupakaoMaksimpodivizijisasvimjasnodoaravasituacijukadanekogovoribezrazmiljanja.Kadakaemoda
jenetomaijikaalj,ondaelimo rei da je neto puno
jednostavnijenegotoseininaprvipogled.Porijekloovogizraza je takoer
dosta jednostavno.Naime,obino kada maka kalje ona
pokuavaizbacitidlakekoje jeprogutaladokse istila,osim ako nije
prehlaena, naravno. Dok to
pokuava, tozvuikaoda eumrijetina licumjesta,alikadanapokon
izbacidlake,onaseponaakaodasenitanijedesilo.Zakrajjedandostauobiajenidiom.Zanetonepoznato
esto kaemo da su to panskasela. Sam izraz je u na jezik donio
JohannWolfgang von Goethe, preko djela Jadimladog Vertera. U
prijevodu tog djela
jeizrazspanischeDrferprevedendoslovnokaopanskasela.SamGoethe je taj
izraz skovao izdrugadvanjemaka izraza, bhmische Drfer (ekasela) i
das kommt mir spanisch vor (to zamene zvui panski). Izraz
bhmischeDrferje u njemakom ono to su panska sela unaem, a porijeklo
vue jo od Habsburkemonarhije, kada su Nijemci, prilikomputovanja
zaPrag, recimo,moraliproi krozeka selau kojimanisunita razumjeli.
tose panskog jezika tie, ta izreka vjerovatnopotie jo iz vremena
Karla V koji je 1519.godinepostaonjemakicaridoniosasobompanske
obiaje koji su Nijemcima bilinepoznati. Na pandan za ovaj izraz
bivjerovatnoglasiokaodapriakineski.Ovosusamonekiod
idiomakojisekoristeunaem jeziku. Postoji jo desetine hiljadaidioma
koje svakodnevno koristimo, a estonismo ni svjesni da to radimo.
Oni su dionaeg izraaja i estose
inepitamokakosunastaliilidoliunajezik.Ukolikovamjeovozagolicalo
matu, potraite neke idiome nainternetu, bit e vam drago kada
napokonrazjasniteporijeklonekih izraza ijeznaenjevam je bilo pansko
selo. Ako elite,
aljitenekesvojeprijedlogekojemoemoobraditiujednomodsljedeihbrojeva.Ugodnoitanjeiistraivanjevamelim.
DarioBorakprevodilacengleskogjezika
[email protected]
-
35
lingvisti.ba
zanimljivosti
IzbibliotekeLingvista:Sesamestreetlanihprijatelja!edavno sam u
biblioteci Udruenjapronala super knjigu koju je nekad,kako ree
Sabina, Semir kupio na
sajmu knjige. Biblioteka je, by the
way,dostupnasvimnaimlanovimailanicamazakoritenje, tavie,molimo vas
da navratite
ipogledatesvetovaszanima,ajaovimputemobeavamdauvamnapravitiikafu!Iliaj.Aviponesiteokoladu.
Dobro, sad sam skrenula s teme. Laniprijatelji u engleskom
jeziku, autora ivoradaKovaevia je knjiga o kojoj priamo, a
miemouovombroju,ali iunarednim, probatida vam prenesemo dio sadraja
knjige kojanam svima moe biti superkorisna. Bitno
jepomenutiidiokojisebaviposlovicama,dajuiengleske ekvivalente
poslovica na srpskomjeziku.Tojepriasamazasebe.
Kolega Dario je priao o idiomima;
knjigaobilujekorisnimprimjerimairjeenjimazanjih(pakaedabipanskoselonaengleskombiloallgreek,kaoureenici
It'sallGreektome!).Mivamuovombrojudonosimosamoneke,apoinjemo
saprvim slovomabecede.Sesamestreet lanihprijatelja! Ili kako ree
jedanodrecenzenata, blago za prevodioce! Toplopreporuujemo!
ABOUTFACEneznaiolicu,okolica,negoPOTPUNAPROMJENASTAVA,ZAOKRETZA180STEPENI
Thesenatordidanaboutfaceonhissupportoftaxes.
ACTOFGODnijesamoBojavolja,negoiVIASILA
Myinsurancecompanywouldn'tpayforthedamagebecauseitwasanactofGod.
ADDRESSjesteadresa,alii:
1)GOVOR,(FORMALNO)ISTUPANJEThePresidentialaddresswillbeat8o'clock.
2)DRANJE,PONAANJEMr.Johnsonisapersonofwinningaddress.
3)UDVARANJEGeorgepaidhisaddressestoLadyRobinson.
PUBLICADDRESSSYSTEMjerazglas.
ADVICEjesavjet,aliiinformacija,obavjetenje
Advicefromabroadindicatesthatthewarisover.
AFFAIRznaiafera,alii:
1)POSAORunningahouseholdisacomplexaffair.
2)STVAR,PRIVATNASTVARWhatIdoinmysparetimeismyownaffair.
3)DOGAAJChristmaswasagalaaffair.
4)LJUBAVNAVEZATheaffairbetweenthetwomoviestarscausedascandal.
AFTERAFASHIONneznaipomodi,vekakotako,kolikotoliko,naizvjestannain,nebasasvim
Ohyes,Iplaytennis,afterafashion.
AFTERALLneznaiposlijesvega,ve:
1)NAKRAJUKRAJEVA,NAPOKON
Afterall,noonemadehimgo.
2)IPAKPerhaps,afterall,Iwillhaveabeer.
N
-
36
AGGREGATEnijeagregator,negoukupnost,skupina(intheaggregateucjelosti)
Thefinalplanisanaggregateofallourideas.
AGREEWITHSOMEONEznaiiprijatinekome:
Alcoholdoesn'tagreewithme.
ALAMODEznaiisasladoledom(USEnglish)
ALLGREEKneznaisvegrko,negopanskoselo,netonerazumljivo.
It'sallGreektome!
AMBULANCEneznaiambulanta,negokolazahitnupomo
ANDWHATHAVEYOUznaiitasvene,itomeslino
Weenteredaroomfullofchairs,lamps,radiosandwhathaveyou.
APOLOGYFORSOMETHINGznaii:
1)BIJEDNAIMITACIJANEEGA,SLABAZAMJENAZANETO(kaeseisorryexcuseforsomething)Theyofferedapoorapologyforcognac.
2)ODBRANANEEGA,OPRAVDANJENEEGA
Thewriter'sautobiographywasreallyanapologyforthewayhehadlived.
IT'SAPPLESANDORANGESznaitosubabeiabe,tosukrukeijabuke.
Youmissedthepointit'sapplesandoranges.
ARMANDALEGznaiipaprenacijena
Thatnewcarmusthavecosthimanarmandaleg!
ASSOCIATEPROFESSOR(USEnglish)jevanredniprofesor
ASTHEYMAKETHEMneznaikakoihprave,negokolikosesamomoezamisliti,dasenedaniopisati,najviemogue
Thatfellow'sascunningastheymakethem.
ATALOSSneznainagubitku,veunedoumici,uudu,zbunjen/a
Iwasatalosswhattosayordo.
pobiblioteciiknjizikopala:
MerimaDervii
profesoricaengleskogjezikaiknjievnosti
[email protected]
naslovna2-36
![Spektar [broj 28, 19.12.2014]](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/577cc1661a28aba71192e5bd/spektar-broj-28-19122014.jpg)
![ZE-DO eko [broj 28, zima 2012.]](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/577cdaa81a28ab9e78a62e61/ze-do-eko-broj-28-zima-2012.jpg)
![Znakovi vremena [broj 28, ljeto 2005.]](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/54545b94b1af9f95228b4a45/znakovi-vremena-broj-28-ljeto-2005.jpg)
