8/10/2019 Liriku karakterizira
1/3
Liriku karakteriziraparalelizam tokova u kojima se ocituju
razlicita pjesnicka iskustva raznih
pjesnickih narastaja. Glavni predstavnici: Salih Alic
(1906-1982), liricar impresionisticke vokacije,
okrenut pejzazu, s posebnom sklonoscu za sonet;Skender
Kulenovic(1910-1978), najprije pjesnik
ratnih poema u kojima je dosla do izrazaja njegova vitalisticka
vizija svijeta i svojevrstan panteisticki
aktivizam, a poslije istancani liricar okrenut sonetu, u kojem
se osjeca ton rezignacije i stisane lirske
kontemplacije (poemeStojanka majka Knezopoljka,Seva, Soneti
I-II);Mehmedalija Mak Dizdar(1917-
1971), u prvom razdoblju pjesnik u cijoj se lirici preplicu
socijalni i ljubavni motivi, a u najzrelijem
dijelu opusa oblikovao je atmosferu srednjovjekovne patarenske
Bosne i izrazio sav tragizam njezine
povijesne sudbine, jezikom koji svoje polaziste ima u
srednjovjekovnim natpisima na steccima
(poema Plivacica, zbirke Vidovopoljska noc, Okrutnosti kruga,
Kameni spavac i dr.).Izet Sarajlic(1930-
2002), pjesnik sa naglasenom sklonoscu za "kolokvijalnu liriku"
nevezanog stiha, koji se razvijao pod
snaznim utjecajem ruskih pjesnika; Husein Tahmiscic (1931-1999),
pjesnik sa usmjerenoscu na
moderni izraz u znaku nadrealistickih odjeka; Husein Basic
(1938), koji je folklornu gradju zavicajnih
predanja preobrazio u poetsku sliku ljudskog sukoba sa silama
historije i prirode; Bisera Alikadic
(1939), koja se u prevladavajucem lirsko-ispovjednom pjesnistvu
oglasila otvorenoscu nespojivom satradicionalnim shvacanjem tzv.
"zenskog pisma";Abdulah Sidran(1944), koji u bosnjackoj lirici
nastavlja liniju "komunikativne razgovjetnosti" i koji u
razudjenom slobodnom stihu, pogodnom za
govorenje, prijemcivom za slusaoca, najuspjelije pjesme
ostvaruje u primjerima gdje se stapaju "culni
misterij i ezoterijski odjek duse"; Mubera Pasic (1945), kao
izraziti predstavnik "antimimetickog"
postupka, nasuprot Sidranovoj komunikativnoj razgovjetnosti,
iskazuje se kao pjesnik "iracionalnog
pejzaza duse i posvemasnje razdesenosti antropoloske slike
svijeta" (Durakovic); Dzemaludin Alic
(1947), liricar koji se priklonio meditativnom toku bosnjackog
pjesnistva, oblikujuci najuspjelije
pjesme stisanim, elegicno intoniranim stihovima. U srazmjerno
mladjem te u najmladjem narastaju
bosnjackih liricara samosvojan pjesnicki glas stekli su Kemal
Mahmutefendic (1942),Ibrahim
Kajan(1944), Munib Delalic (1950), Hamdija Demirovic (1954),
Hadzem Hajdarevic (1956),
Dzemaludin Latic (1957), Ferida Durakovic (1957), Zilhad
Kljucanin (1960), Semezdin Mehmedinovic
(1960), Selim Arnaut (1962), Zijad Sarajlic (1962), Damir
Uzunovic (1965) i Mirsad Sijaric (1970).
Noviju bosnjacku prozu karakteriziraznatna zanrovska i tematska
raznovrsnost te razlicite inovacije
u oblikovanju djela, a s protokom vremena sve je vecu prevagu
odnosio roman, kao
najreprezentativnija knjizevna vrsta modernoga doba. U
pripovijetki je uocljivo prosirenje raspona i s
obzirom na teme i s obzirom na knjizevni postupak: od
pripovjedaka s ratnom i poratnom tematikomu socrealistickoj maniri
do moderno oblikovanih proza s tematikom iz savremenog zivota.
Glavni predstavnici:Mehmed Mesa Selimovic(1910-l982), najprije
pisac proza s ratnom i
savremenom tematikom, a poslije romanopisac koji se posredstvom
vracanja u proslost bavi zapravo
zapitanostima savremenog covjeka, osobito u slozenom odnosu
pobunjenog pojedinca prema
instituciji vlasti i sl. (zbirke prica Uvrijedjeni covjek, Magla
i mjesecina, romani Tisine,Dervis i
smrt,Tvrdjavai dr.);Alija Nametak,koji je u razudjenom
pripovjedackom opusu nastavio predratnu
liniju dokumentarnog prikaza narodnog zivota, posebno
zanimljivom u jezickom sloju i zivopisnoj
lokalnoj boji, sa osobenim, reskim humorom (Ramazanske price,
Trava zaboravka, Tuturuza i Seh
http://www.camo.ch/skender_kulenovic.htmhttp://www.camo.ch/skender_kulenovic.htmhttp://www.camo.ch/skender_kulenovic.htmhttp://www.camo.ch/majka_knezopoljka.htmhttp://www.camo.ch/majka_knezopoljka.htmhttp://www.camo.ch/majka_knezopoljka.htmhttp://www.camo.ch/mak_dizdar.htmhttp://www.camo.ch/mak_dizdar.htmhttp://www.camo.ch/mak_dizdar.htmhttp://www.camo.ch/izet_sarajlic.htmhttp://www.camo.ch/izet_sarajlic.htmhttp://www.camo.ch/izet_sarajlic.htmhttp://www.camo.ch/abdulah_sidran.htmhttp://www.camo.ch/abdulah_sidran.htmhttp://www.camo.ch/abdulah_sidran.htmhttp://www.camo.ch/ibrahim_kajan.htmhttp://www.camo.ch/ibrahim_kajan.htmhttp://www.camo.ch/ibrahim_kajan.htmhttp://www.camo.ch/ibrahim_kajan.htmhttp://www.camo.ch/mesa_selimovic.htmhttp://www.camo.ch/mesa_selimovic.htmhttp://www.camo.ch/mesa_selimovic.htmhttp://www.camo.ch/dervis_i_smrt.htmhttp://www.camo.ch/dervis_i_smrt.htmhttp://www.camo.ch/dervis_i_smrt.htmhttp://www.camo.ch/dervis_i_smrt.htmhttp://www.camo.ch/tvrdjava.htmhttp://www.camo.ch/tvrdjava.htmhttp://www.camo.ch/tvrdjava.htmhttp://www.camo.ch/alija_nametak.htmhttp://www.camo.ch/alija_nametak.htmhttp://www.camo.ch/alija_nametak.htmhttp://www.camo.ch/alija_nametak.htmhttp://www.camo.ch/tvrdjava.htmhttp://www.camo.ch/dervis_i_smrt.htmhttp://www.camo.ch/dervis_i_smrt.htmhttp://www.camo.ch/mesa_selimovic.htmhttp://www.camo.ch/ibrahim_kajan.htmhttp://www.camo.ch/ibrahim_kajan.htmhttp://www.camo.ch/abdulah_sidran.htmhttp://www.camo.ch/izet_sarajlic.htmhttp://www.camo.ch/mak_dizdar.htmhttp://www.camo.ch/majka_knezopoljka.htmhttp://www.camo.ch/skender_kulenovic.htm
8/10/2019 Liriku karakterizira
2/3
Meco); Rasim Filipovic, pisac romana sa savremenom tematikom,
izrazitije zaokupljen zenskim
likovima (Glumica, Dovidjenja smrti, Nicija);Skender
Kulenovic,koji prosiruje tematski raspon proze
koja knjizevno svjedoci o drami drustvenog raslojavanja u
bosnjackoj narodnoj zajednici u
austrougarskom te u razdoblju izmedju dva svjetska rata (zbirka
prica Divanhana, roman
Ponornica);Camil Sijaric(1913-1989), pripovjedac u cijim je
prozama zamjetljiv utjecaj usmenog
pripovijedanja, okrenut u jednom dijelu opusa zavicajnim temama
iz bosnjackog sela u Sandzaku, a u
drugom povijesnim temama (zbirke prica Ram-Bulja, Nasa snaha i
mi momci i dr.; romani Bihorci,
Kucu kucom cine lastavice, Konak i dr.); Dervis Susic
(1925-1990), cije pripovijetke odlikuje dramatska
linija fabuliranja; u romanima sa ratnom tematikom okrenut je
humornom vidjenju ljudi i prilika, a u
romanima s tematikom iz osmanskog razdoblja bosnjacke povijesti
zabavljen je polozajem pojedinca
u slozenim historijskim okolnostima (zbirke prica Jabucani,
Pobune; romani Ja, Danilo, Uhode, Hodza-
Strah i dr.); Alija Isakovic (1932-l997), prozaist zaokupljen
ispitivanjem svijesti savremenog covjeka u
slozenom odnosu prema duhovnom naslijedju (zbirke prica Semafor,
Taj covjek; romani Sunce o
desno rame, Pobuna materije); Muhamed Kondzic (1932-1996),
pripovjedac koji je u pricama i
romanima upecatljivo progovorio o dramaticnom polozaju
savremenog covjeka, vracajuci se uokruzenje osmanskog razdoblja
proslosti Bosne, slicno Selimovicu i Susicu (romani Noc nema
svjedoka, Silicijum front, Zive muke); Sead Fetahagic (1935),
zastupnik moderne egzistencijalisticke
proze u bosnjackoj knjizevnosti (zbirke prica Cetvrtak poslije
petka, Go covjek na krecnjaku); Nedzad
Ibrisimovic (1940), pripovjedac i romanopisac koji je postupkom
"toka svijesti" uspjesno ponirao u
zamrsene slojeve bosnjackog naslijedja u sferi pojedinacnog i
porodicnog (romani Ugursuz, Karabeg,
Braca i veziri, zbirke prica Kuca zatvorenih vrata, Nakaza i
vila i dr.); Bisera Alikadic (1939), prvi
romanopisac medju Bosnjakinjama, cije proze sa tematikom iz
savremenog zivota imaju nerijetko
autobiografsku potku (romani Larva i Krug); Jasmina Musabegovic
(1941), koja u moderno
intoniranim prozama knjizevno svjedoci o razdoblju za vrijeme i
nakon zavrsetka Drugog svjetskog
rata iz perspektive bosnjacke porodice (zbirka proze Snopis,
romani Skretnice i Most); Irfan Horozovic
(1947), pripovjedac i romanopisac sa sklonoscu za fantasticno u
lirsko intoniranim prozama s temama
iz bosnjacke proslosti, ali i dramaticne sadasnjosti (zbirke
proza Talhe ili Sedrvanski vrt, Karta
vremena, Prognani grad i dr.; romani Kalfa, Slican covjek,
Berlinski nepoznati prolaznik i dr.);Dzevad
Karahasan(1953), zastupnik "akademske proze" u bosnjackoj
knjizevnosti, sa znatnim prodorom
esejisticke gradje u pripovjedacko i romaneskno tkivo (zbirka
prica Kraljevske legende, romani Istocni
diwan i Sahrijarov prsten).
Ostali predstavnici: Zaim Topcic (1920-1990), Husein Basic
(1938), Bajram Redzepagic (1939), Iso
Kalac (1939), Nijaz Alispahic (1940), Melika Salihbeg Bosnawi
(1945), Safeta Obhodjas (1951), Murat
Baltic (1952), Zlatko Topcic (1955), Fatima Muminovic
(1956).
Drama u ovom razdoblju, uz nastavak linije "drame u uzem smislu"
iz prethodnog razdoblja i
komedije, dobija nove podvrste: radiodramu i televizijsku dramu.
Dramu u uzem smislu najuspjesnije
nastavljaju Skender Kulenovic (Svjetlo na drugom spratu,
Djelidba) i Alija Isakovic (To, Generalijum,
Hasanaginica ), dok komediografsku liniju, jasno izrazenu i u
austrougarskom i u razdoblju izmedju
dva svjetska rata, najuvjerljivije slijedi Fadil Hadzic (1922),
pisac brojnih, drustveno angaziranih
komedija (Politicko vjencanje, Drzavni lopov, Covjek na polozaju
i dr.).
Najreprezentativniji predstavnici putopisau ovom razdoblju
bosnjacke knjizevnosti suZulfikar Zuko
Dzumhur(1920-1989) i Alija Isakovic. Humoristicko-satiricki
intoniranu prozu najuspjesnije je usavremenom razdoblju njegovao
Enver Enko Mehmedbasic (1935).
http://www.camo.ch/skender_kulenovic.htmhttp://www.camo.ch/skender_kulenovic.htmhttp://www.camo.ch/skender_kulenovic.htmhttp://www.camo.ch/camil_sijaric.htmhttp://www.camo.ch/camil_sijaric.htmhttp://www.camo.ch/camil_sijaric.htmhttp://www.camo.ch/karahasan.htmhttp://www.camo.ch/karahasan.htmhttp://www.camo.ch/karahasan.htmhttp://www.camo.ch/karahasan.htmhttp://www.camo.ch/zuko_dzumhur.htmhttp://www.camo.ch/zuko_dzumhur.htmhttp://www.camo.ch/zuko_dzumhur.htmhttp://www.camo.ch/zuko_dzumhur.htmhttp://www.camo.ch/zuko_dzumhur.htmhttp://www.camo.ch/zuko_dzumhur.htmhttp://www.camo.ch/karahasan.htmhttp://www.camo.ch/karahasan.htmhttp://www.camo.ch/camil_sijaric.htmhttp://www.camo.ch/skender_kulenovic.htm
