List Hrvatske dopunske škole Bartola Kašića u Francuskoj • Godina XXIV, broj 24, lipanj 2015.

List Hrvatske dopunske škole Bartola Kašića u Francuskoj • Godina XXIV, broj 24, lipanj 2015.

Dragi čitatelji,Sa zadovoljstvom vam predstavljam dvadeset i četvrti broj našeg godišnjeg školskog lista Zavičaja.Zavičaj je tu s nama kako bi zrcalio vaš cjelogodišnji rad, dragi učenici hrvatske nastave. On je tu kako bi objedinio radove učenika iz cijele Francuske i tako omogućio upoznavanje i komunikaciju među vama. Tu je i kako bi se svaki pojedini učenik u njemu pronašao

i s ponosom bliskim i dragim ljudima oko sebe pokazao plodove svoga rada.Posebno bih istaknula događanja i projekte koji su zasigurno doprinijeli približavanju učenika u francuskoj svakodnevici Hrvatskoj. Među njima je na plakatima predstavljena bogata kulturno-povijesna baština u Hrvatskoj i Francuskoj koja čini dio UNESCO-ve svjetske baštine. Zatim tu je dolazak glumačke družine

s predstavom Kuhar i maestro učenicima u Parizu te putovanje učenika iz Pariza u Hrvatsku. Ovi lijepi i uspješni projekti i događanja koji su obilježili školsku godinu 2014./ 2015. zahvaljujući Zavičaju neće biti prepušteni zaboravu. Želim vam ugodno listanje, čitanje i komentiranje Zavičaja.Koordinatorica hrvatske nastave u Republici Francuskoj

Teuta Marović, prof.

Dubrovnik, Célestine Pillard, Pariz

List Hrvatske dopunske škole Bartola Kašića u Francuskoj, godina XXIV, broj 24, lipanj 2015. Nakladnik: HŠZF - Hrvatska školska zajednica u Francuskoj, CSCF- Communauté scolaire croate en France Glavna urednica: Vini Mušac, prof. Uredništvo: Teuta Marović, koordinatorica Hrvatske nastave u Francuskoj Lektura: Vini Mušac, prof., Anita Banović, dipl. uč, Teuta Marović, prof. Naslovnica: Tvrđava Kamerlengo u Trogiru, rad učenice Emme Čorić iz Lyona Grafički dizajn i obrada: Nino Tocigl Tisak: AB Numeric, Lyon

Naša baština pod zaštitom UNESCO-a ...... 4 ~ Dubrovnik ............................................................................................................................................................................................................. 4 ~ Trogir ..................................................................................................................................................................................................................................... 5 ~ Lyon ......................................................................................................................................................................................................................................... 6 ~ Fontainebleau .............................................................................................................................................................................. 6 ~Hrvatskizvončari ................................................................................................................................................ 7 ~ČipkarstvouHrvatskoj ......................................................................................................... 8 ~Tradicijaizradelicitara.......................................................................................... 8Mojedvijedomovine ................................................................................................................................................................. 9 ~ Hrvatska i Francuska: sličnostiirazlike .................................................................................................................................................. 9 ~ Pariz i Zagreb ..................................................................................................................................................................... 9 ~ Simboli ............................................................................................................................................................................................................................... 9ProjektBurgundijskavina otputovao u Hrvatsku ..................................................................................................................................................... 10 ~ Hvar ................................................................................................................................................................................................................................................. 10 ~ Split kao dio UNESCO-ve baštine ...................... 11Dogodilo se... ......................................................................................................................................................................................................................... 12 ~Početakškolskegodine ......................................................................................................... 12 ~ Valentinovo ................................................................................................................................................................................................. 12Obilježilismo........................................................................................................................................................................................................... 13 ~Svjetskidantelevizije .................................................................................................... 13 ~Majčindan .......................................................................................................................................................................................... 13 ~ Sveti Nikola u Nici ............................................................................................................................. 14 ~NikolinjeuParizu ..................................................................................................................................... 14 ~ Susret u veleposlanstvu ........................................................................................ 15 ~ Proslava Svetog Nikole u Lyonu ............................... 16 ~ Gostovanjeglazbeno-kazališne skupine iz zagreba ............................................................................................................................... 16Danihrvatskogjezika ............................................................................................................................................. 18Književnostimediji ........................................................................................................................................................ 20 ~ Antun Gustav Matoš .......................................................................................................... 20 ~PajoKanižaj ............................................................................................................................................................................ 22 ~ČudnovatezgodešegrtaHlapića ...................... 24Pišem ti pismo ............................................................................................................................................................................................ 26Izdječjegkuta ......................................................................................................................................................................... 28 ~ Likovno-literarni mozaik ..................................................................................... 28Zabavne stranice .............................................................................................................................................................................. 36 ~KvizoHrvatskoj ..................................................................................................................................................... 36

Sadržaj

Dubrovnik se nalazi na jugu Hrvatske. Osnovan je u 7. stoljeću. U prošlosti je na tom području postojala Dubrovačka Republika. Ona je prva u Europi donijela zakon o ukidanju ropstva. Zaštitnik grada je sveti Vlaho. Oko grada su zidine s kulama. Svako ljeto se u gradu održavaju glazbene, plesne i dramske priredbe pod nazivom Dubrovačke ljetne igre. Grad svake godine posjećuje mnogo turista, posebno ljeti.

Grupni rad, Pariz

Dubrovnik se nalazi na južnom dijelu Jadrana. Ima 42 615 stanovnika. Tijekom više stoljeća Dubrovačka Republika je plaćala visoke poreze. Ostala je bez autonomije tek 1808. U 16. i 17. stoljeću bila je jedino

slobodno područje Hrvatske bez ratova. Dala je mnoge književnike i umjetnike. Zaštitnik grada je sveti Vlaho. Slavi se 3. veljače. Dubrovnik nudi kulturne resurse: možemo gledati ljetne igre, folklorne priredbe, posjetiti muzeje, tvrđave, zidine, luku, stari grad i palače. Tijekom rata grad je bio svakodnevno bombardiran, najviše 6. prosinca 1991. UNESCO je došao pomoći obnoviti grad.

Dorotea Bouchenoire, Nica

DUBROVNIK

O POVIJESTI I KULTURI GRADA

Naša baština pod zaštitom UNESCO-aNaša baština pod zaštitom UNESCO-a

44

TROGIR Trogir se nalazi na jugu Dalmacije. Trogir je sjeverozapadno od Splita i zapadnije od Solina. Trogir ima 13 192 stanovnika. Trogir se nalazi 25 kilometara od Splita. Osnovan je u 3. stoljeću prije Krista. Grci su osnovali grad. Antičko ime grada je Tragurium. Trogir ima jednu katedralu, puno turističkih atrakcija, ima more i tvrđavu. Tvrđava se zove Kamerlengo. Katedala se zove Sveti Lovre. Trogir je malen, star, antički i turistički grad.

Klément Pajić, Lyon

Naša baština pod zaštitom UNESCO-aNaša baština pod zaštitom UNESCO-aMaterijalna baština

55

LYON

Dvorac Fontainebleau nalazi se na području regije Île-de-France u dolini rijeke Loire. Smješten je u šumi koja se isto zove Fontainebleau. Koristili su ga francuski kraljevi od 12. stoljeća. Kralj Franjo I. je u 16. stoljeću proširio dvorac, promijenio mu izgled i htio napraviti od njega novi Rim. Mnogi slikari, kipari i arhitekti iz Italije su uređivali dvorac. Razdoblje renesanse je predstavljeno Francuskoj preko dekora dvorca. 1814. godine car Napoleon je ovdje proveo zadnje dane prije progonstva na Elbu.

Ivana i Deyan Babić, Dijon

FONTAINEBLEAU

Grb Lyona On je crvene, bijele i plave

boje. Na njemu je lav.

Garbiel Čorić O gradu

Lyon je smješten na jugo-isto-ku Francuske na ušću Rone i Sone. Lyon je glavni grad regije Rona-Alpe.

Grad se nalazi između Central-nog masiva na zapadu i Alpa na istoku. Lyon je bio antički glavni grad Galije za vrijeme Rimskog Carstva. To je treći najveći grad u Franuskoj poslije Pariza i Mar-seillea. Broj stanovnika: 496 343. Albert Thibaudet je rekao: «Ako je Pariz glavni grad Francuske, Lyon je glavni grad provincije.»

Grad ima tri brda: Fourivière – 294 metra La Croix-Rousse – 250 metara La Duchère Kvart Vieux Lyon, brdo Four-

vière, Presqu’île i podanci Cro-ix-Roussea su na UNESCOV-oj listi svjetske baštine.

Léo Pajić

Katedrala svetog Ivana

Katedrala svetog Ivana (Sa-int-Jean) se nalazi u kvartu Vieux Lyon (Stari grad). Sagrađena je prije 936 godina, a mnogo puta su je dovršavali. Posebna je po tome što ima jedan veliki astro-nomski sat koji označava datum, položaj mjeseca, sunca, zemlje i dizanje zvijezda. Datum je točan do 2019. godine. Najvažnije sve-čanosti u gradu održavaju se u u ovoj crkvi.

Lana Anušić

Bazilika Notre Dame Bazilika Notre Dame od Four-

vièrea dominira gradom s vrha brda Fourvière. Ona je sagrađe-na između 1872. i 1884. godi-ne. Izgradnja je trajala dvanaest godina. Arhitekt se zove Pierre Bossan. On je rođen 1814. u Lyonu, a umro je 1888. godine u La Ciotat. Bazilika je sagrađe-na u neobizantskom ili roma-nobizantskom stilu. To je stil iz druge polovice XIX. i početka XX. stoljeća. Koristio se najvi-

še za izgradnju crkvi. Bazilika je sagrađena za brojne hodočasnike koji dolaze na Fourvière. Gospa Marija je spasila Lyon od rata s Prusima i stanovnici su sagradili baziliku kao zahvalu Gospi.

Adrien Bouré

66

U okolici Rijeke za vrijeme poklada mogu se vidjeti skupine hrvatskih zvončara.

Oni obilaze okolna sela i rade buku svojim zvonima. Stanovnici im daju hranu i piće. Narodni običaj je da se muškarci maskiraju tako da odjenu bijele hlače i mornarske majice. Oni se ogrnu ovčjom kožom, a oko struka nose zvona. Oni hodaju u povorci.

Ivana Babić, Dijon

Jedna skupina zvončara na glavi ima velike maske čudnovatih životinja, a druga skupina ima velike šešire s raznobojnim papirnatim cvijećem.Taj običaj je nastao jer su ljudi nekada mislili da će bukom i strašnim maskama preplašiti zimu i otjerati zle duhove.

Deyan Babić, Dijon

HRVATSKI ZVONČARI

Nematerijalna baština

77

TRADICIJA IZRADE LICITARA

Licitar je slatki kolač. Taj kolač je ukrašen. Gdje se proizvodi? U središnjem i nizinskom dijelu Hrvatske. Tradicija pravljenja ovih slatkih kolača uvrštena je 2010. na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine.

Marko Andric i Matija Silov, Nica

ČIPKARSTVO U HRVATSKOJ

Učenici u Parizu su se bavili proučavanjem načina izrade čipke u Hrvatskoj i saznali da ona pripada kul-turnoj baštini zaštićenoj UNESCO-om.

Najmlađi učenici napravili su svoju čipku, ali ne uz pomoć biljke agave (hvarska čipka) niti uz pomoć de-deka i batića (lepoglavska čipka), već bijelom olovkom na crnom listu papira.

LepoglavaZnanje o načinu izrade čipke donijeli su svećenici u

16. stoljeću. Ta čipka se najviše koristila za izradu crkve-nog ruha. Izrađivalo ju je seosko stanovništvo. Danas služi kao suvenir. Najčešći motivi su geometrijski, a ima cvjetnih i životinjskih motiva. Svake godine u Lepogla-vi se održava Međunarodni čipkarski festival.

Pag Paška čipka izrađuje se od 15. stoljeća. Bila je izlože-

na po mnogim gradovima u svijetu. Još se naziva i bije-lo zlato. Čipka se koristi i kao ukras na narodnoj nošnji na otoku Pagu.

HvarČipka se izrađuje od niti biljke agave koje se dobivaju

posebnim postupkom. Način izrade potječe s Kanar-skih otoka. Radi se bez predloška ili nacrta. Za izradu je potrebna velika preciznost i strpljenje, a ponekad taj posao traje i po nekoliko mjeseci.

Grupni rad, Pariz

88

PARIZ I ZAGREB

Pariz je glavni grad Francuske. Tamo su Eiffelov toranj, Slavoluk pobjede

i Elizejske poljane.

Pariz je najveći grad Republike Francuske. Rijeka koja prolazi kroz Pa-

riz zove se Seina. Pariz ima oko 2 200 000 stanovnika. Pariz ima metro,

autobuse, tramvaje i muzeje. U Parizu zimi pada malo snijega, a ljeti je

jako vruće. Zagreb je glavni grad Hrvatske i najveći grad. Ima oko 700 000 stanovni-

ka. Zagreb je najnaseljeniji grad Hrvatske. Nalazi se sjevernije od Med-

vednice. Rijeka koja prolazi kroz Zagreb zove se Sava.

U Zagrebu možemo vidjeti katedralu svetog Stjepana, crkvu svetog

Marka, trg bana Jelačića, muzej Mimara, park Makrsimir i jezero Jarun.

U Zagrebu je zimi jako hladno i u ljeto je jako vruće.

Ana Bouré i Emma Čorić, Lyon

MOJE DVIJE DOMOVINE

SIMBOLI

Boje francuske zastave su plava, bi-

jela i crvena. Boje hrvatske zastave

su plava, bijela i crvena. Grb ima 25

polja. Ima krunu. Zastave imaju iste

boje. Najveći gradovi u Francuskoj su Pa-

riz, Marseille i Lyon, a najveći grado-

vi u Hrvatskoj su Zagreb i Split.

U Francuskoj mi je lijepa Burgogne.

U Hrvatskoj mi je lijep Rovinj zato

što ima more.

Arthur Bresciani, Lyon

Francuska ima sedam granica: s Italijom, Špa-

njolskom, Belgijom, Švicarskom, Andorom i

Luksemburgom. Hrvatska ima pet granica: sa Slovenijom, Ma-

đarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i

Crnom Gorom. Francuska je veća od Hrvatske zato što ima 63

milijuna stanovnika, a Hrvatska ima 4 300 000

stanovnika. Republika Hrvatska postoji od 1991., a Repu-

blika Francuska od 1972. godine.

Predsjednica Republike Hrvatske je Kolinda

Grabar-Kitarović, a predsjednik Francuske je

François Hollande.

Obje zemlje nalaze se u Europskoj Uniji. Fran-

cuska ima euro, Hrvatska ima kunu.

U Francuskoj s u najveći gradovi Pariz, Lyon i

Marseille, a u Hrvatskoj su Zagreb, Split, Rije-

ka, Osijek i Dubrovnik.

Najbolji hrvatski sportaši su Sandra Perković i

Ivano Balić. Najbolji francuski sportaši su Ni-

kola Karabatić, Christophe Lemaitre i Laure

Manaudou.

Najjači nogometni klubovi u Hrvatskoj su Di-

namo i Hajduk, a u Francuskoj Pariz, Lyon i

Marseille. Francuska ima bolje rukometaše od

Hrvatske. Francuska je poznata po Eiffelovu tornju, hrani

i dobrim sportašima. Hrvatska ima više otoka i

ljepše more od Francuske.

Ove dvije zemlje su slične zato što imaju dobre

sportaše, more i lijepe gradove.

Različite su po veličini, broju stanovnika, po je-

ziku i hrani.

Adrien Bouré i Léo Obučina, Lyon

HRVATSKA I FRANCUSKA: SLIČNOSTI I RAZLIKE

99

Učenice hrvatske nastave u Parizu, Daniella Macan i Adriana Znaor s

učiteljicom Teutom Marović bile su u listopadu u Hrvatskoj u sklopu

projekta Burgundijska vina o kojem je bilo riječi u prošlom broju

Zavičaja. Provele su četiri ugodna dana u Hvaru i Splitu.

Daniella Macan i Adriana Znaor

predstavile su svoj projekt

u Hvaru pred publikom

koju su činili učenici i njihovi

nastavnici iz cijele Hrvatske.

Zasluženo su dobile veliki

pljesak!

HVARPogled s terase hotela Amfora u Hvaru gdje smo bile smještene. Hvar je uistinu bio sunčan i more ugodno toplo za kupanje.

Prezentacije projekata desetaka škola iz Hrvatske i naše odvijale su

se u prekrasnom Arsenalu grada Hvara. Arsenal je sagrađen već

na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće, a obnovljen je u 16. stoljeću. Služio je kao spremište za hvarsku ratnu

galiju. Iznad Arsenala nalazi se čuveno

hvarsko kazalište iz

1612. godine, jedno od

najstarijih u Europi.

Projekt Burgundijska vi na otputovao u Hrvatsku

1010

Posjetile smo katedralu sv. Stjepana koja se nalazi na središnjem hvarskom

trgu. Katedrala je građena na temeljima crkve iz 12.

stoljeća, a svoj današnji izgled karakterističan za baroknu arhitekturu dobila je u 17. i

18. stoljeću. Zvonik katedrale izgradili su korčulanski majstori

Marko i Nikola Karlić u 16. stoljeću u renesansnom stilu.

Zapadna ili Željezna vrata Dioklecijanove palače u

srednjem vijeku postala su unutrašnja veza između

antičkog i srednjovjekovnog grada. Iznad ulaza Željeznih

vrata nalazi se crkva Gospe od Zvonika s predromaničkim

zvonikom koji je jedan od najstarijih na Jadranu, a sagrađen je krajem 11.

stoljeća.

Na lokalno zvanom Voćnom trgu nalazi se spomenik ocu hrvatske književnosti, Marku

Maruliću Splićaninu, koji je izradio čuveni kipar Ivan Meštrović. Marko Marulić

napisao je 1501. godine prema biblijskom predlošku ep Judita

kojim je htio ohrabriti kršćane u borbi protiv Turaka.

…i naše je putovanje završilo.

U sklopu putovanja u Hrvatsku posjetile smo i prekrasni Split. Kroz jezgru grada prošetali smo s turističkim vodičem i tako bolje upoznale grad i spektakularnu Dioklecijanovu palaču koja se nalazi na listi UNESCO-ve materijalne baštine. Dioklecijanova palača izgrađena je 305. godine. Bila je to carska vila i utvrđeni dvorac. Njezina je ukupna površina približno 30 000 m2. Palača je izrazito dobro sačuvana. Peristil je otvoreni prostor koji je vodio u carev stan. Tu su se okupljali Dioklecijanovi podanici pred carem koji bi došao na uzvišeni balkon pred njih. Na istočnoj strani Peristila nalazi se jedan od četiri hrama palače koji je mauzolej cara Dioklecijana. Dioklecijanovom mauzoleju dodan je markantni zvonik svetog Duje, zaštitnika grada. Zvonik je sagrađen na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće u stilu zrele romanike.

Projekt Burgundijska vi na otputovao u Hrvatsku

SPLIT KAO DIO UNESCO-VE BAŠTINE

1111

U rujnu smo se vratili u školske klupe. Hrvatska škola je ponovno otvorila svoja vrata brojnim

učenicima u različitim dijelovima Francuske. Kako početak ne bi bio pretežak, lionski učenici su se

rado prisjetili lijepih trenutaka s ljetnih praznika u svojim literarnim radovima te izradili dva vesela

i motivirajuća plakata.

Kad nekog volimo, želimo mu dati sve. Svoju ljubav možemo iskazivati svaki dan, ali ipak postoji jedan poseban datum, a to je 14. veljače kada slavimo blagdan svetog Valentina, zaštitnika zaljubljenih. U Nici smo obilježili Valentinovo izradom srca za najmilije.

VALENTINOVO

Dogodilo se...

POČETAK ŠKOLSKE GODINE

1212

10. svibnja proslavili smo Majčin dan. Učenicu su pri-premili program za svoje majke: recitirali su pjesme koje su sami napisali te izra-dili čestitke i crteže.

Nakon toga majke su su-djelovale u kvizu o Hrvatskoj zajedno sa svojom djecom.

21. studenog obilježili smo Svjetski dan televizije, izuma koji nam svakodnevno pruža informacije iz svih dijelova svijeta i pregršt zabave. Ipak, ne treba pretjerati s gledanjem. Zašto? Najčešći odgovor lionskih učenika bio je: Previše gledanja šteti na-šem mozgu.

Stariji učenici su pripre-mili i Dnevnik dok su mlađi uživali u njihovim vijestima.

SVJETSKI DAN TELEVIZIJE

obiljezili smo...

MAJČIN DAN

1313

Sveti Nikola je ove godine uranio

i u Nicu došao već 30. studenog. Učenici Hrvatske nastave dozvali su ga svojim recitacijama i pjesmom i time zaslužili slatke poklone.

SVETI NIKOLA U NICI

U nedjelju 7. prosinca u misijskoj dvorani u Parizu održana je tradicionalna proslava Nikolinja. Učenici su svojom glumom u igrokazu Usnuli sveti Nikola i pjevanjem razveselili svetog Nikolu kao i sve prisutne.

NIKOLINJE U PARIZU

1414

U subotu 13.prosinca 2014. održano je tradicionalno predbožićno druženje u prostorijama Veleposlanstva Republike Hrvatske u Parizu. Učenici Hrvatske nastave iz Pariza i Lillea održali su prigodan program, a nakon podjele darova, mnogobrojni uzvanici nastavili su druženje uz jela koja su pripremile vrijedne mame, tate i bake.

SUSRET U VELEPOSLANSTVU

15

GOSTOVANJE GLAZBENO-KAZALIŠNE SKUPINE IZ ZAGREBA

U nedjelju 14. prosinca u Lyon su stigla čak dva sveta Nikole. Učenici su izveli šaljivi igrokaz Čudna zima. To je priča o zimi koja kasni, u kojoj drveće ne gubi svoje lišće, snijeg ne pada, a umjesto jednog, imamo dva sveca koja dijele poklone dobroj djeci. Nakon predstave djeca i roditelji su se počastili hrvatskim kolačima.

Trpimir Tokić

Julia Znaor

Antea Drenski

PROSLAVA SVETOG NIKOLE U LYONU

1616

O PREDSTAVI IZ UČENIČKE PERSPEKTIVE

I kuhar Jura i maestro Giovanni su smiješni. Jako dobro su glumili i svirali. Nisam do sada znao za obou i zavinuti rog.

Damien Pucelj

Predstava je bila duhovita. Kuhar i maestro su zajedno svirali dio iz Labuđeg jezera i to mi se posebno svidjelo. Otkrila sam i neke nove instrumente kao što je zavinuti rog i blok flauta. Saznala sam da je oboa napravljena od ebanovine. Ja sviram klavir svaki dan, volim glazbu i zato mi je i predstava bila zabavna.

Eva Lovka

Glumci u predstavi su bili uvjerljivi. Na sceni nije bilo previše stvari. Bilo mi je smiješno kad sam prvi put vidio trbuh od kuhara. Sada sam prvi put vidio obou, zavinuti rog i ksilofon. Svidjelo mi se kad je maestro uzbuđeno dirigirao štapićem, a kuhar Jura istovremeno svirao po zraku, a ne klaviru.

Milan Antičević

Meni se predstava svidjela zato što je bila smiješna. Glumci su bili zabavni i zanimljivi. Najdraža pjesma mi je bila kada je kuhar Jura svirao obou. Najsmješnije mi je bilo kada se kuhar pravio da svira po klaviru, a svirao je po zraku, samo je pustio već snimljenu muziku. Saznala sam za neke instrumente za koje do sada nisam znala, kao naprimjer zavinuti rog, a nisam znala isto da je oboa napravljena od ebanovine.

Iris Butković

Meni je predstava bila odlična, puno sam se smijao. Najdraži dio mi je bio kad je kuhar Jura svirao obou, instrument koji sam sada tek upoznao. Najduhovitiji dio mi je bio kad je klavir svirao sam, a kuhar svirao po zraku. Na sceni je bio štednjak, stvari potrebne za kuhanje te poneki instrumenti. Dekor je bio skroman.

Ivan Šabić

Svidjela mi se predstava. Najzabavnije mi je bilo kada je Jura svirao na klaviru. Uživao sam u glazbi koju su izvodili. Prvi put sam vidio blok flautu. Mislim da su glumci dobro glumili.

Martin Merkez

Bilo je dobro i duhovito. Samo mi maestro nije bio previše smiješan. Najljepši zvuk od svih instrumenata bio mi je od oboe.

Shana Antičević

GOSTOVANJE GLAZBENO-KAZALIŠNE SKUPINE IZ ZAGREBA

Krajem siječnja Hrvatsku školu Bartola Kašića u Parizu posjetili su glumci i glazbenici iz Hrvatske koji su prikazali zabavnu i poučnu predstavu za polaznike škole i njihove roditelje. Kroz glazbenu priču, djeca su se upoznala s različitim glazbalima koja su predstavili akademski glazbenici Mladen Požgaj, Marko Požgaj i Berislav Arlavi.

17

Hrvatski jezik pripada južnosla-venskoj grupi jezika. Hrvatski jezik je vrlo bogat, on ima tri narječja, a i tri pisma. Jedno od tih pisama je glagolji-ca koju su sastavili braća Ćiril i Metod. Prvi pisani spomenici u Hrvatskoj su na glagoljici, najpoznatiji je Bašćanska ploča.

Otac hrvatske književnosti Marko Marulić pomislio je da je hrvatski je-zik ipak dosta bogat i da bi se mogla pisati književnost na njemu. Tako je napisao djelo Judita 1501. godine.

Prvo pisanje hrvatske gramatike će tek doći u 1604. godini s Bartolom Ka-šićem.

Martina Gabelica, Pariz

Narodni preporodU vrijeme hrvatskog narodnog pre-

poroda svi krajevi Hrvatske su uveli standardni jezik i pravopis da sačuva-ju hrvatski identitet. U tom vremenu

Tradicionalno se od 1991. godine u ožujku u našoj domovini, ali i izvan nje obilježavaju Dani hrvatskog jezika. Ova manifestacija utemeljena je na spomen 17. ožujka 1967. godine kadaje potpisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika, dokument koji predstavlja borbu za priznanje i samostalnost hrvatskog jezika. U tom duhu, učenici su pisali o našem jeziku, važnosti hrvatskog narodnog preporoda za njegovo stvaranje te o frazemima koji predstavljaju bogatstvo hrvatskog jezika.

DANI HRVATSKOG JEZIKADANI HRVATSKOG JEZIKA

su se čitaonice otvarale u gradovima kao što su Zagreb, Karlovac, Varaždin da ljudi mogu čitati na hrvatskom je-ziku. Ljudevit Gaj je onaj koji je udario temelje hrvatskog pravopisa. Samo, kako je Gaja samo politika zanima-la, pisci kao što su Vraz, Vukotinović i Rakovac pokrenuli su časopis  Kolo  za književnost.

Lea Prcela, Pariz

Frazemi sličnog ili jednakog značenja u hrvatskom i francuskom jezikugraditi kule od karata – battir des chateux en Espagnedržati se kao drvena Marija – se tenir droit comme une statue vrijedan kao mrav – travailler comme une fourmivoljeti se kao pas i mačka

Učenici u Nici sudjelovali su u radionici Vesela

glagoljica tijekom koje su se upoznali s tim pismom.

1818

– s’aimer comme chat et chienkrava muzara – être une vache à laitgladan kao vuk – avoir une faim de loupčovjek od riječi – homme de parole tko visoko leti, nisko pada –avoir la folie des grandeurs imati oči veće od želuca – avoir les yeux plus gros que le ventrene možeš imati ovce i novce – vouloir le beurre etl’argent du beurre

Frazemi vezani uz dijelove tijelaimati kokošji mozak – avoir une cervelle de moineauimati oči veće od želuca

– avoir les yeux plus gros que le ventredati petama vjetra – se sauver comme un voleurpao mi je kamen sa srca – avoir un poids en moins ugristi se za jezik – se mordre la languenavrh jezika – avoir sur le bout de la languedržati jezik za zubima – tenir sa langueimati zlatne ruke – avoir des mains en orimati Ahilovu petu – avoir un talon d’Achilles biti plave krvi – être de sang bleu Grupni rad, Beauvais

Frazemi u svakodnevnom životu

Mala Klementina je plakala, a mala Ivana joj kaže:

- Ti si stvarno tvrda srca! I imaš ko-košji mozak! Sada te više ne volim!

- Nisam takva , odgovori Ivana, Ja sam dobra srca! Ti nisi razumjela što sam kazala! Sada dižem ruke od našeg prijateljstva. Neću se više igrati s to-bom!

Odjednom se ove dvije djevojčice nasmiju od srca i daju petama vjetra zato što dolazi njihova mama i ima hrpu palačinki u rukama!

Ona ima dobro srce i razumjela je da djeca moraju malo pustiti mozak na pašu. Sada kiša pada kao iz kabla i svi problemi su nestali.

Martine Hrček, Beauvais

Ljudi koji su plave krvi žive kao bubreg u loju. Kupili su mačka u vreći, često se vole kao pas i mačka. Imaju kamen na srcu. Oni nisu ljudi od ri-ječi. Seljaci su siromašni kao crkve-ni miševi. Oni su gladni kao vukovi, vrijedni kao mravi, ali oni su dobra srca i ponekad imaju zlatne ruke. Oni visoko lete, ali nisko padaju jer često grade kule od karata.

Beatrice Malnar, Beauvais

Moja susjeda je digla ruke od plesa-nja. Moj brat je gladan kao vuk. Ja sam gradila kule od karata jer sam željela naučiti japanski. Moj susjed potječe od jednog plemića, on je plave krvi. Svi mi govore da imam dobro srce.

Chantal Delić, Beauvais

GLAGOLJICA U prošlosti su Hrvati koristili tri pisma: ćirilicu, glagoljicu

i latinicu. Glagoljica je staroslavensko pismo koje su Hrvati počeli koristiti u 9. stoljeću, a u nekim dijelovima Hrvatske se koristilo do 19. stoljeća. Ne zna se tko ga je sastavio, pretpostavlja se da su to bili sveti Ćiril i Metod. Postoje dva oblika ovog pisma: uglata i obla glagoljica. Glagoljica nema abecedu, već azbuku koja se sastoji od 38 grafema ili znakova. Glagoljica je dobila ime prema glagoljati. Taj glagol ima dva značenja: služiti misu na staroslavenskom jeziku i govoriti. Najpoznatiji spomenik pisan glagoljicom je Bašćanska ploča. Pisana je prijelaznim oblikom oko 1100 godine. Pronađena je u crkvi svete Lucije u Jurandvoru na otoku Krku. Prva knjiga tiskana na glagoljici je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine.

1919

Antun Gustav MatošAntun Gustav Matoš

ANTUN GUSTAV MATOŠHrvatski književnik koji je živio od 1873. do 1914. godine. Smatra se pokretačem hrvatske moderne jer je u hrvatsku književnost unio tada suvremena europska strujanja u književnosti. U dodiru je s tim strujanjima bio za svog boravka u Parizu od 1899. do 1904. Osobito su snažan dojam na njega ostavili Baudelaire i Mallarme. Matoš se vratio u Pariz. U gradiću Issy-les-Moulineauxu 2014. postavljena je replika Kožarićeva spomenika Matošu na stotu obljetnicu književnikove smrti.

Književnost i mediji

2020

Antun Gustav MatošAntun Gustav Matoš

● Zašto pjesnik koristi vokative u pjesmi?- On doziva njezinu pažnju.

Daniella Macan, Pariz

● ● Koja je pjesnikova poruka?- Njegova je poruka da je nevinost prolazna, ne traje.

Martina Gabelica, Pariz

- Kada odrastemo, onda je teško. Daniella Macan, Pariz

- Da je ona još mala i da uživa u djetinjstvu zato što svijet odraslih donosi razočaranja.

Lea Prcela, Pariz

● ● Učenički komentari o pjesmi:- Matoš govori istinu kada kaže da «još ne sniva što zbore zrela ljeta»,

ali možda je djevojčica još premlada i ne znam zašto bi se sada brinula kad već uživa u djetinjstvu.

Lea Prcela, Pariz

- Ova pjesma je upozorenje toj maloj djevojčici da njezin lijepi svijet i njezina nevinost neće trajati zauvijek, da kao Elvira, i ona će jednog dana biti prevarena i

razočarana u svijetu odraslih koji je puno lošiji, tada će i ona postati takva i izgubiti sve što je pravilo u tako sretnom djetinjstvu.

Martina Gabelica, Pariz

Ljerko, srce moje, ti si lutka mala, Pa ne slutiš smisla žalosnih soneta,

Kesteni pred kućom duhu tvom su meta, Još je deset karnevala do tvog bala. Ti se čudiš, dušo. Smijat si se stala Ovoj ludoj priči. Tvoja duša sveta Još ne sniva kako zbore zrela ljeta.

Gledaš me ko grle. Misliš—to je šala. Al će doći veče kad ćeš, ko Elvira, Don Huana sita i lažnih kavalira, Sjetiti se sjetno nježne ove strofe. Moje će ti ime šapnut moja muza,

A u modrom oku jecati će suza Ko za mrtvim clownom iza katastrofe.

DJEVOJČICI MJESTO IGRAČKE

2121

Pajo KanižajKnjiževnost i mediji

Učenici u Parizu su istraživali

biografiju i poeziju pjesnika i pisca

Paje Kanižaja kroz zbirku pjesama

3čave izabrane pjesme i to radom u tri

grupe koje su dobile nazive po

naslovima pojedinih pjesama: Zeleni

brkovi, Zaljubljeni limač i Tvor.

Pročitajte što su sve saznali o

hrvatskom piscu i njegovim djelima.

PAJO KANIŽAJPajo Kanižaj rodio se u podravskom selu Đelekovcu kraj Koprivnice. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisao je knjige za djecu i odrasle, a najpoznatija su mu djela Zapisi odraslog limača i 3čave izabrane pjesme. Bio je glavni urednik humorističkih časopisa, a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne emisije, humorističke i serije za djecu. Napisao je i scenarij za cjelovečernji film Čudnovate zgode šegrta Hlapića prema romanu Ivane Brlić-Mažuranić.

Natasha Lovka i Ema Šabić

Pajo Kanižaj

22

Ljubičasta šumaTema pjesme je mjesto gdje svi žive u slozi.Motivi koje sam pronašla su: ljudi, slon, vuk,

lisica, zec, zebra, tigar, ptice.U pjesmi ima rime: šuma – druma, nozi-

slozi, liju – piju.

TravaTema je trava.Motivi u pjesmi su također trava i ljudi.Neke riječi na kraju stiha se rimuju,

naprimjer: trava-spava, ljudi-budi.

Magdalena Marjanović

Od miš do mišTema pjesme je zabranjena ljubav zato što

neke životinje ne mogu voljeti druge i živjeti zajedno. Motivi u pjesmi su: miš, mačka, vuk, lovac, bijeli miš.

Rima je u svakom drugom stihu: stvar-mačkar, mačkar-ovčar, vuk-luk, piš-miš

Ivan Šabić

MOJ HRVATSKI

zaplakao sam hrvatskiprogovorio hrvatskihrvatski govorimšapćem hrvatskišutim hrvatskisanjam hrvatskii na javi sanjam hrvatskivolim na hrvatskomvolim hrvatskipišem hrvatskikad ne pišem ne pišem hrvatskisve mi je na hrvatskomhrvatski mi je sve

TRATINČICE

Livade stavljajuBijele mašniceU zelenu kosu!Zatim priželjkujuNajdraži češalj –Dječju nogu bosu!

I svi se vesele!I tratinčice bijele!

Bilo mi je zabavno čitati Kanižajeve pjesme. Najviše mi se svidjela pjesma Životinjski zemljopis koja na šaljiv način govori o raznim životinjama. Naučio sam gdje te životinje žive. Pjesnik piše pjesme na neobičan način.

Andrei Tachou

Čitajući njegove pjesme, osjećala sam se čudno i bilo mi je duhovito kako piše. Nešto i nisam potpuno razumjela jer često nema zareza i točke. Pjesma koja mi se najviše svidjela je Životinjski zemljopis jer u njoj govori o gotovo svim životinjama svijeta i puna je rime. Mislim da je on ozbiljan jer piše o svemu što se stvarno događa u životu, ali na neozbiljan način. Česti motivi i teme su biljni i životinjski svijet.

Eva Lovka

Kanižajeva pjesma koja mi se najviše svidjela je Čemu služe roditelji. Pjesma je duhovita i govori o tome čemu služe različite stvari i osobe. Pjesnik na kraju kaže da bi se roditelji trebali sjetiti da su i oni nekad bili djeca. U toj pjesmi pjesnik poštuje gramatička i pravopisna pravila. Pjesma je duhovita.

Iris Butković

23

Malen kao lakat, a veseo kao ptica ? O kome je riječ? Naravno, o šegrtu Hlapiću, najpoznatijem liku iz naše dječje književnosti. Lionski učenici su se upoznali s njegovim zgodama čitajući djelo Ivane Brlić-Mažuranić koju često nazivaju hrvatskim Andersenom, gledajući igrani i crtani film. Upoznajte Hlapića, Gitu, Bundaša i ostale likove čitajući radove učenika iz Lyona.

Tema knjige: dogodovštine šegrta Hlapića Mjesto radnje: radionica gdje šegrt radi i sva mjesta gdje putuje Glavni likovi: Hlapić, Gita i Bundaš Sporedni likovi: majstor i majstorica, Crni čovjek i Grga Opis glavnih likova: Hlapić je bio malen kao lakat, a veseo kao ptica. Radio je svaki dan cijeli dan. Dok je radio, fućkao je. Gita je djevojčica iz cirkusa. Kada ju je Hlapić susreo, imala je plavu haljinu i bijele cipele. Hlapiću je Gita lijepa. Bundaš je Hlapićev pas.

Adrien Bouré

Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874., a umrla je 21. rujna 1938. Ona je bila hrvatska autorica priča za djecu. Otišla je živjeti sa svojom obitelji u Karlovac, Jastrebarsko i u Zagreb. Poslije vjenčanja je otišla s mužem Vatroslavom Brlićem u Brod na Savi. Njezina prva knjiga objavljena je 1913. i zove se Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Léo Obučina

O knjizi

Ivana Brlić-Mažuranić

Književnost i mediji

Čudnovate zgode šegrta HlapićaČudnovate zgode šegrta Hlapića

2424

Film je snimljen u srpnju 2013. Glumci su: Hlapić: Mile Biljanović, Gita: Ena Lulić, Mrkonja:

Goran Navojec, Majstorica: Hristina Popović, Crni čovjek: Milan Pleština, Grga: Bojan Navojec. Film je snimljen od Zagreba do Osijeka.

Valentin Bresciani Opis likova u filmu Šegrt Hlapić: lijep, mlad, hrabar; Gita: lijepa, mlada i

dobra, Majstor Mrkonja: zao, ružan i velik, Pas Bundaš: lijep, malen i dobar, Crni čovjek: zao, ružan, velik i star.

Klara Pajić Fimska kritika Svidio mi se film o Hlapiću zato što je smiješan i

zanimljiv. Najviše mi se svidjela Gita jer je smiješna i hrabra. Nije mi se svidio Crni čovjek zato što je zločest. Najradosniji događaj je bio kad je Gita pronašla svoje roditelje, a najtužniji kada je majstor tukao Hlapića. Najsmješniji događaj je bio kada papiga nije dopustila drugima spavati. Da sam ja na Hlapićevom mjestu, ne bih radila kod majstora, a ostala bih dobra i pomagala svima kao on. Pamtit ću papigu koja je smiješna i Gitin ples na žici, kada je Gita pronašla roditelje i kada su zločesti napali Gitu, Hlapića i Mrkonju.

Emma Čorić

Svidio mi se film zato što je Hlapić bio smiješan i što je plesao s cipelama. Likovi koje sam upamtila: Hlapić, Gita, papagaj, Mrkonja, pas Bundaš, Rđavi Grga i Crni čovjek. Hlapić, Gita i Majstorica su dobri, a zli su Mrkonja, Rđavi Grga i Crni čovjek. Lik koji mi se najviše svidio je Gita, zato što je imala papagaja. Najljepše u crtiću mi je bilo kad je Gita pokazala svog papagaja. Lik koji mi se nije svidio je majstor Mrkonja zato što je zločest. Hlapić je bio malen, veseo i dobar. Gita i Hlapić pomogli su psu i dobrim ljudima.

Marina Čorić

O filmu

Crtani film Šegrt Hlapić

Kako i mi možemo pomoći roditeljima?Složiti igračke. Usisati kuću Praviti večeru s tatom.

Grabiel Čorić

Čudnovate zgode šegrta HlapićaČudnovate zgode šegrta Hlapića

2525

Tko kaže da nitko više ne piše

pisma? Ove godine pariški učenici

su se nastavili dopisivati sa

svojim vršnjacima iz Osnovne

škole Ludbreg u Hrvatskoj.

Ovo je produžetak jednog lijepog

prijateljstva započetog u

ožujku prošle godine. Projekt

Dopisivanje s hrvatskim školama

pokrenut je i u Nici. Učenici u

tom nastavnom mjestu primili

su pisma učenika iz Hrvatske

nastave u Švicarskoj i s

veseljem odgovorili na njih.

26

27

Tko kaže da nitko više ne piše

pisma? Ove godine pariški učenici

su se nastavili dopisivati sa

svojim vršnjacima iz Osnovne

škole Ludbreg u Hrvatskoj.

Ovo je produžetak jednog lijepog

prijateljstva započetog u

ožujku prošle godine. Projekt

Dopisivanje s hrvatskim školama

pokrenut je i u Nici. Učenici u

tom nastavnom mjestu primili

su pisma učenika iz Hrvatske

nastave u Švicarskoj i s

veseljem odgovorili na njih.

27

O meni Ja se zovem Emma. Ja živim u Nici.

Imam osam godina. Volim Francusku. Sviram violinu. Najdraža životinja mi je maca.

Emma Tomljanović, Nica

Volim ići u školu Ja volim ići u školu. U školskoj torbi nosim

olovku i gumicu. Na vratima škole nas čeka učiteljica. U učionici sjednem u klupu. Volim bojiti bojicama. Pod odmorom se igram s prijateljima. Pod nastavnom moramo biti tihi i pažljivo slušati.

Marko Andrić, Nica

Hrvatski grb, Gabriel Coric, Lyon Ja, Romane Lannoy, Beauvais

Hrvatska zastava,

grupni rad, Lyon

Likovno-literarni mozaikIz dječjeg kuta

Mojoj mami Draga mama, volim te! Ti si meni sve!

Mariela Anušić, Lyon

28

Jesen, Marko Andric, NicaJesen, Ivan Thibault, Pariz

JaJa živim u Nici. Ja se zovem Orlane. Imam

osam godina. Ja volim konje. Volim jahati. Ne volim puževe. Imam jednu sestru.

Orlane Biagioli, Nica

Likovno-literarni mozaik

Jesen, Rafael Dubois-Jurinic, Nica

To sam ja Ja se zovem Elena. Ja živim u Nici. Imam

sedam godina. Ja volim mačke i volim ići u hrvatsku

školu. Ja ne volim pauke. Imam sestru. Ona se zove Adria.

Elena Zizic, Nica

Jesen kraj mene

Stalno kiša, stalno grmi…

Tko mi to šapće na uši?Crtam, bojim,

crtam, bojim,Kroz prozor gledam lišćeI bojim.Pada lišćeZlatne boje.

Eva Lovka, Pariz

29

Prijatelj Moj prijatelj se zove

Thomas. On ima dvanaest godina. On je visok i mršav. Ima plavu kosu i plave oči. Ima naočale. On je dobar i veseo. On voli hip-hop i videoigre. Ne voli školu.

Inès Bogic, Annecy

Kad odrastem, Natasha Lovka, Pariz

Kada budem velik, Sasha Lovka, Pariz

Moje omiljeno prijevozno sredstvo

Moje omiljeno prijevozno sredstvo je avion jer je brz i njim se može svugdje. Auto je isto dobro, ali za kratko putovanje, kao i brod i to samo kad je lijepo vrijeme, tako da mi je avion najdraži. Avionom možemo otići svugdje u svijetu, a to bih voljela. Do sada nisam puno putovala, ali bih željela. Željela bih otići u Španjolsku, a sigurno malo i u Italiju, bilo bi mi isto vrlo drago otići u Južnu Ameriku, ostvariti jedno ljetno putovanje kroz sve one države koje su u njoj, kao Argentina, Brazil, Venecuela… A i da mogu, a sigurno i hoću, htjela bih otići u svoju državu, u Hrvatsku, nasamo, tako da bih putovala kroz nju da je bolje upoznam, da vidim sve lijepo u njoj, a ne samo ono iz mog kraja što viđam svako ljeto i poznajem napamet. Voljela bih putovati po cijelom svijetu da mogu upoznati tuđe običaje, vidjeti sva lijepa mjesta i izgraditi najbolja sjećanja.

Martina Gabelica, Pariz

Kad narastem Ja se zovem Valentin. Imam devet

godina. Kad narastem, želim biti veterinar jer je to lijepo zanimanje. On liječi životinje i pomaže im. A mogao bih biti i nogometaš zato što volim igrati i zato što dobro igram. Upisan sam u jedan klub. Želim biti zabijač. Volio bih puno putovati, družiti se s prijateljima i igrati na televiziji. Uz sve to volim glazbu te bih rado svirao u jednom bendu.

Valentin Bresciani, Lyon

30

Moja prijateljica Moja prijateljica se zove Inès. Inès

ima trinaest godina. Ona je visoka i debela. Ima smeđu

kosu i smeđe oči. Ima naočale. Ona voli hip-hop, tenis i gledati TV.

Ne voli paprike i patlidžane.

Thomas Bogic, Annecy

Moj svijet, Arthur Tepes, Chambéry

Ljetni praznici, Olga Tachou, Pariz

Moja najdraža životinja, Luna Stucki, Pariz

Proljeće Ja volim proljeće jer se ptice bude i

pjevaju, a ruže rastu i zato jer je toplo. Sunce sije i jedemo jagode i trešnje. Emma Nebrigić, ChambéryJa volim proljećeJa volim proljeće jer se sve zeleni

i ima puno cvijeća, može se raditi u vrtu i u polju.

U proljeće prevladava zelena boja. Ima puno cvijeća svih boja.

Nina Perotti Nigra, Nica

Hrvatska škola

Ja nosim u torbi knjigu i pernicu. Ja idem u hrvatsku školu u sobotu.

Idem u hrvatsku školu s Elenom. Pišem i crtam. U hrvatskoj školi mi čitamo i pjevamo. Moja učiteljica se zove Vini. Moja školska torba je crne boje.

Matija Silov, Nica

31

Moja sestra

Moja sestra ima sedam godina. Ona živi u La Motteu, ona voli bicikl. Ona ne voli salatu. Ona je simpatična. Ima smeđu kosu i smeđe oči. Ona je vesela. Idemo zajedno u školu.

Dejan Sestier, Chambéry

Moj svijet, Edgar Berton, Chambery

Moja mama

Moja mama Eldina ima trideset sedam godina. Moja mama živi u Cogninu. Ona voli bicikl. Ona ima dugu, plavu kosu. Moja mama je visoka i vesela. Ona je simpatična. Moja mama je mršava.

Alan Marciniak, Chambéry

Moja najdraža životinja, Tessa Henanou, Pariz

Najdraži filmVidjela sam film Les visiteurs kod kuće. To je francuska komedija. Glavni glumci su Christian Clavier

i Jean Reno. Jacquouille i Godefroy de Montmirail žive u srednjem vijeku. Godefroy je kralj i Jacquouille je njegov rob. Jedan mađioničar ih je poslao u naše doba. Oboje su pili čarobne juhe i došli odmah u naše doba. Poslije ih vidimo kako otkrivaju novu tehnologiju. Spavaju kod potomaka. Ovaj film mi se sviđa jer su likovi stvarno smiješni. Jacquouille je glup i Godefroy je malo pametniji, ali njihovo ponašanje nitko ne razumije. Samo rade gluposti. To je jedna od najboljih francuskih komedija. Petnaest godina poslije čekamo novi film.

Marijana Vrhovac, Annecy

32

Kalendar

Siječanj: Zima je, pada kiša i ponekad pada snijeg. Moramo se toplo obući i odijenuti. Veljača: Još je zima, imamo praznike u Francuskoj. Ožujak: Više nije toliko hlado, s nestrpljenjem čekamo proljeće koje stiže 21. ožujka. Travanj: Proljeće je, dani su topliji i duži. Imamo praznike i slavimo Uskrs. Svibanj: Toplo je. U svibnju je moj rođendan i zato volim ovaj mjesec. Lipanj: Isto je toplo. Moj brat ima rođendan. Idemo još u školu, ali praznici su blizu. Srpanj: Počinju ljetni praznici. Hura! Nema škole! Kolovoz: Nema škole. Ljeto je. Idemo na more, idemo kod bake i djeda. Rujan: Počinje škola. Vruće je u Lionu. Listopad: Vani je jesen, pada lišće. Studeni: Više nije toplo, sada je postalo hladno. Idemo u školu, dani su kraći. Prosinac: Prosinac je lijep mjesec zato jer tada slavimo Božić.

Ana Bouré, Lyon

Stradun, Martin Nogalo, Pariz

Najdraža životinja, Laura Šabić Pariz

Sveti Nikola, Inès Bogic, Annecy

Moji ljetni praznici Dobar dan, ja sam Marilou. Ja sam studentica.

Dolazim iz Hrvatske, ali moja obitelj živi u Nici. U sedmom mjesecu bila sam jedan tjedan u Labinu u Istri kod rođaka moje mame. Poslije toga moj brat, moji roditelji i ja smo išli u Brela u apartman. Svaki dan smo išli na more i kupali se. Mi smo se puno sunčali. Mi smo išli u Split kod rodice moje mame. Vidjeli smo stari grad i išli smo u Makarsku. Ona je baš lijepa. Brela su mi se svidjela, sve je lijepo i plaže su predivne. Jednog dana ja ću živjeti u Dalmaciji. Kada sam se vratila u Francusku, bila sam tužna. Hrvatska mi nedostaje.

Marilou Andric, Nica

33

Kad odrastem, Marie Tokić, Pariz

PrazniciPraznike sam proveo u Parizu.

Bio sam kod brata 2 dana. Zajedno smo igrali nogomet. Puno sam spavao i igrao videoigre. Nekoliko sam puta otišao u posjet prijateljima i onda smo jeli u McDonaldsu, igrali videoigre i nogomet.

Marko Šitum, ParizZimski školski prazniciZa školske praznike moja

obitelj i ja smo išli u Montreal, veliki kanadski grad. Tamo smo proveli sedam dana. Grad mi se jako svidio. Velik je i pun parkova u kojima se može klizati. Dva dana smo išli na nordijsko skijanje. Na skijanju je bilo odlično, prava gradska snježna avantura. Ovo putovanje preko oceana mi se jako dopalo.

Andrei Tachou, Pariz

Moja rodica Moja rodica se zove Emmi.

Ona ima osam godina. Ona je simpatična i visoka.

Nije mršava, nije debela. Ona ima kratku, smeđu kosu i smeđe oči.

Jelena Sestier, Chambéry

Najdraža životinja, Célestine Pillard, Pariz

Zimski praznici Kad su bili zimski praznici,

putovao sam s obitelji na sunčanu i toplu Kostariku. Moja sestra Shana je odabrala destinaciju. Vidjeli smo puno prekrasnoga cvijeća i neobičnih životinja raznih boja. Vidjeli smo lenjivca, majmuna bijelog lica, majmuna pauka, šišmiše s dugačkim nosom, tukana, papagaje šarenih boja i puno rijetkih životinja. Najviše mi se dopao kajman i mrav od dva centimetra. Baš sam uživao na praznicima na Kostarici.

Milan Antičević, Pariz

34

Moji praznici Ja sam bila na fešti Forraine sa svojom pri-

jateljicom iz Dijona. Išle smo svaki dan za vri-jeme praznika. Jednog dana sam bila na naj-višem vrtuljku s prijateljicom Laurom. Njoj je pozlilo kad smo se vrtjele. Nisam se mogla prestati smijati. Jela sam šećernu vatu. Vrijeme je bilo jako lijepo i nije mi se uopće vraćalo u školu.

Ivana Babić, Dijon

Moj najdraži film

Moj najdraži film je Les visiteurs. To je francuska komedija. Film govori o jednom čovjeku što je bio drogiran i ubio je svog punca. Kad je shvatio što je učinio, htio se vratiti u prošlost, ali postojao je problem s čarobnim napitkom i on i njegov rob su došli u dvadeseto stoljeće. Poslije toga su imali puno pustolovina. Glavni glumci su Jean Reno i Christian Clavier. Volim taj film zato što je smiješan.

Marc Vrhovac, Annecy

Licirasko srce, Elena Zizic, Nica

Što volim, Romane Lannoy, Beauvais

Moja mamaMoja mama se zove Tajana.

Moja mama najviše voli mene i mog brata bebu Luku.

Ja nju jako volim i zovem je moja Mimi. Moja Mimi pravi najbolje kolače i pizzu. Ona je jako dobra. Ja sve slušam mamu, a Luka ne. On ne voli učiti pa se mama ljuti.

Franco Čakić Banovac

Prva knjiga-Iznad Zemlje, Luka Varnica, Pariz

35

Zimski školski praznici

Za školske praznike moja obitelj i ja smo išli u Montreal, veliki kanadski grad. Tamo smo proveli sedam dana. Grad mi se jako svidio. Velik je i pun parkova u kojima se može klizati. Dva dana smo išli na nordijsko skijanje. Na skijanju je bilo odlično, prava gradska snježna avantura. Ovo putovanje preko oceana mi se jako dopalo.

Andrei Tachou, Pariz

Moja mamaMoja mama Eldina ima trideset sedam

godina. Moja mama živi u Cogninu. Ona voli bicikl. Ona ima dugu, plavu kosu. Moja mama je visoka i vesela. Ona je simpatična. Moja mama je mršava.

Alan Marciniak, Chambéry

Proljeće Ja volim proljeće jer se ptice bude i

pjevaju, a ruže rastu i zato jer je toplo. Sunce sije i jedemo jagode i trešnje.

Emma Nebrigić, Chambéry

JesenNe volim jesen zato što često pada kiša,

hladno je i moramo nositi puno odjeće. Ali ono što volim u jesen je to što je ona puna toplih boja: crvena, žuta, smeđa, narančasta su posvuda oko nas. Volim i jabuke i kruške što dozrijevaju, a najviše kukuruz. Jesen mi je draga jer sam više kod kuće nego ljeti.

Ema Šabić, Pariz

Moja prva knjiga-Brza ovca, Antoine Mihailovic, Pariz

Prva knjiga-Florian i mrkve, Nino Moreau, Pariz

36

Što sve djevojčice mogu biti Ako žele,Djevojčice mogu bitiPrinceze dobre,Učiteljice,Sunce.Tess Dubois Jurinic, NicaAko žele,Djevojčice mogu bitiKruške,Lišće,Kišobrani,Snjegovići.

Tess Dubois Jurinic, Nica

Tko sam ja Ja se zovem Lana. Imam

sedam godina. Živim u Villeurbanneu u Francuskoj.

Volim čitati. U školi radim matematiku, povijest i francuski jezik. Moja škola se zove Sveta Tereza.

Lana Anušić, Lyon

Volim proljeće Ja volim proljeće jer se sve

zeleni i ima puno cvijeća, može se raditi u vrtu i u polju.

U proljeće prevladava zelena boja. Ima puno cvijeća svih boja.

Nina Perotti Nigra, Nica

JesenNe opet jesen! Ne mogu ići van,

ne mogu se igrati s prijateljima. Ali priznajem, ponekad volim jesen. Samo ponekad. Kada jedem kuhani kukuruz i gledam televiziju dok vani rominja kiša.

Magdalena Marjanović, Pariz

Moja prva knjiga-Mačka, Milan Herouard, Pariz

Moja prva knjiga-Enzove pustolovine, Enzo Varnica, Pariz

37

1. Koji je najveći grad u Dalmaciji?

A) Šibenik

B) Split

C) Makarska

D) Sinj

2. Koja se katedrala nalazi u Splitu?

A) Katedrala svetog Duje

B) Katedrala svetog Mile

C) Katedrala svetog Petra

3. Koja je najveća planina u Hrvatskoj?

A) Dinara

B) Vlašić

C) Kupres

4. Koji je najveći od ovih otoka?

A) Krk

B) Lošinj

C) Cres

5. Pored kojeg grada se nalazi Vransko jezero?

A) Hvar

B) Biograd

C) Senj

6. Nadužu granicu Hrvatska ima s:

A) Saudijskom Arabijom

B) BiH

C) Kongom

D) Zimbabweom

7. Koji je najveći grad u Istri?

A) Pula

B) Pazin

C) Rovinj

8. Koji je najveći grad u Hrvatskoj?

A) Tuzla

B) Zagreb

C) Dubrovnik

9. Najdulja rijeka u Hrvatskoj je...

A) Dunav

B) Sava

C) Neretva

10. Koliko jezera se nalazi na Plitvicama?

A) 1976

B) 0

C) 16

11. Koji je najstariji nacionalni park u Hrvatskoj?

A) Mljet

B) Plitvice

C) Krka

12. Najveći grad u Slavoniji je...

A) Osijek

B) Slavonski Brod

C) Đakovo

Grupni rad, Annecy

3838

Zabavne stranice

Kviz o Hrvatskoj

38

Napiši o kojem se odjevnom predmetu ili nakitu radi.

1. Stavi se oko vrata. ___________________

2. Stave se na oci._____________________

3. Stave se na noge ljeti na plaži. ____________

4. Nosi se na glavi. ____________________

5. Nosiš ju kad ideš trenirati. _______________

6. Staviš ih ispod hlaca. __________________

7. Nosiš ga kad se ideš kupati. ______________

8. Nose se na ušima. ___________________

9. Nosi se na vratu. ____________________

Grupni radi, Lyon

Zaokruži T ako je tvrdnja točna ili N ako je tvrdnja netočna.

1. Francuska je veća od Hrvatske. T / N 2. Hrvatska ima pet boja na zastavi. T / N

3. Hrvatska je u Europi. T / N

4. Francuska ima ocean koji se zove Jadransko more. T / N

Arthur Bresciani, Lyon

Vransko jezeroVelebitSplit

SavaPulaPlitvice

OsijekGraniceCres

393939

HDŠ Bartola Kašića 124, Rue de Bagnolet75020 Paris Web: http://www.ecolecroate.eu Facebook: Cours de croate ''Bartol Kasic''Teuta Marović, koordinatorica Hrvatske nasnastave u FrancuskojE-mail: marovic.teuta@gmail.com

NastavniciŠkolska godina 2014./ 15.: - Teuta Marović, prof., e-mail: marovic.teuta@gmail.com Paris, Dijon, Beauvais: Anita Banović, e-mail: banovicanita.pro@gmail.comLille: Sanja Meden, prof., e-mail: sanjameden@aliceadsl.frLyon, Nica, Annecy, Chambéry: Vini Mušac, prof., e-mail: vinimusac@gmail.com

Adrese održavanja nastave Pariz: Hrvatska katolička misija 124, Rue de Bagnolet 75020 Paris (metro Porte de Bagnolet)

Lille: 113-115, Rue Saint Gabriel59000 Lille

Lyon: 231 Rue Vendôme , 69003 Lyon(metro Saxe-Gambetta)

Nica: Hrvatska katolička misija, 6 Rue Vernier 06000 Nice

Beauvais:École Norte-Dame, 32 Rue Buzanaval60 000 Beauvais

Dijon: Centre Social Bourroches, 71 Bus rue Corvée, 21 000 Dijon

Annecy: Hrvatska katolička misija, 39 Avenue d'Albigny 74 000 Annecy

Chambéry: Ecole élémentaire Pasteur, 17 Rue Pasteur 73 160 Cognin

Kad narastem, Josip Tokić, Pariz