LIST ŽUPE GOSPE ROŽARICE VRLIKA GOD. 21. USKRS, 2017. Br ... · Poginuli Vrli ani u Prvom svjetskom ratu 86 - 87 Svjetsko prvenstvo u pe enju vrli kih uštipaka 88 - 89 Obnovljena

LIST ŽUPE GOSPE ROŽARICE VRLIKAGOD. 21. USKRS, 2017. Br. 1. (27.)

VRLIČKO KOLO 11

UVODNIK

da proteklih godina list nije izlazio re-dovito, donijeli smo i sažeti prikaz važ-nijih doga anja u Župi i u navedenim Ustanovama kroz proteklo razdoblje.

Davno zapisa španjolski lozof i književnik Santayana: Oni koji ne pam-te prošlost osu eni su da je ponavljaju, stoga, ovaj broj “Vrli kog kola”, izme-u drugih zanimljivosti, donosi osvrt na

doga aje iz Prvog i Drugog svjetskog rata vezane za Vrli ki kraj, koje do sada nisu obra ivane u našem župskom li-stu. Skupa s vama nestrpljivo o ekuje-mo restauraciju slike Gospe Rožarice, znatno ošte ene u Domovinskom ratu,

o emu donosimo kratki prilog. Kao i prilog o zlatomisni -kom slavlju našeg donedavnog župnog vikara fra Lea Dela-ša. Upoznajemo vas i s Vrli ankom koja je za sobom ostavi-la miris ljudskosti i izvanredno poti-cajnog vjerni kog svjedo anstva, kao i s Vrli aninom koji još uvijek ostavlja svijetao trag svojim umjetni kim stvara-laštvom, u kojem se, bez sumnje, ogledaju

Dragi Vrli ani, i svi vi poštovani itate-lji “Vrli kog kola”, zadovoljstvo nam

je, nakon petogodišnje stanke, predstavi-ti vam novi broj župnog lista s nadom da emo, uz vašu podršku i doprinos naših

suradnika, nastaviti s njegovim redovi-tim izlaženjem u budu nosti. “Vrli ko kolo” je bilo i ostalo svojevrsna “duhov-na hrana” naših župljana i svih Vrli ana i Vrli anki širom naše lijepe Hrvatske i svijeta. Nadam se, stoga, da e ponovno pojavljivanje našeg lista razveseliti sve vas do kojih do e.

Zahvaljujem svojim prethodnicima koji su se brinuli oko izlaženja našeg župskog lista, a na poseban na in svim marnim suradnicima koji su nam dostavili svoje vrijedne prilo-ge vezane za Vrli ki kraj i njegovu proš-lost te pregled doga-anja novijeg datu-

ma iz Župe, Grada Vrlike, institucija OŠ Milana Begovi a i istoimenoga KUU te Centra za reha-bilitaciju “Fra Ante Sekelez”, koji je u rujnu prošle godine proslavio 40. godiš-njicu rada. Obzirom

LIST ŽUPE GOSPE ROŽARICE VRLIKAGOD. 21. USKRS, 2017. Br. 1. (27.)

VRLIČKO KOLOVRLIČKOVRLIČKO KOLOKOLO

VRLIČKO KOLO22

krjeposti vjere, domoljublja i sinovske ljubavi prema rodnom kraju. Izdvaja-mo i zanimljivo promišljanje o Krizi i krizama, kao i priloge kojima smo po-pratili vjerski, kulturni i društveni život u vrli kom kraju. Uz to, kako smo to obi avali u nekim prijašnjim brojevima, donosimo vam na samom koncu i tele-fonski imenik Župe kako bismo bili još povezaniji i jedni drugima bliži.

udo i mora se dogoditi! Nešto dobro se mora vratiti lijepoj Vrlici! Želimo vje-rovati, i ne samo to, nego i poraditi oko toga da naši snovi o boljoj budu nosti postanu stvarnost! U inimo, doista, ono u emu možemo u najve oj mjeri dopri-nijeti da tako i bude! Potreban nam je op-timizam, zajedništvo i ustrajnost na putu preporoda Vrli kog kraja. Taj preporod zapo nimo snagom uskrsne vjere, po-

evši od duhov-nog osnaženja naših obitelji, ali i zauzetije brige za op e dobro. Budimo ljudi za druge po uzoru na Krista Uskrsnu-loga! Jedino onaj tko živi uskrsnu-e i dopušta dru-

gome da uskrsne iz smrti grijeha i da pokaže svoje bolje lice, shva-a dubinu poru-

ke koju sobom nosi Uskrs i može onda iz dubine svoga srca drugomu estitati najve u krš an-sku Svetkovinu.

Svima vama, poštovani i dragi žu-pljani, Vrli anke i Vrli ani u Domovi-ni i po svijetu, neka je blagoslovljena najuzvišenija krš anska svetkovina Gospodinova Uskrsnu a i neka Nje-govo svjetlo i snaga obasjavaju vaše živote! Gdje god bili, ostanite prepo-znatljivi po ljubavi prema Bogu, po domoljublju, ovjekoljublju, srda no-sti i zahvalnosti!

Vaš župnik fra Jakov

Kroz ovu godinu pozvani smo na osobit na in promišljati, zajedno s cije-lom Splitsko-makarskom nadbiskupi-jom, o daru o instva. Stoga, donosimo okružno pismo našeg oca Nadbiskupa nad kojim smo pozvani promišljati o dostojanstvu i ulozi obitelji, koja je u suvremenom društvu izložena brojnim iskušenjima te trpi jake udarce.

Veli nedavno jedna Vrli anka: Žao mi je što se srednjoškolci i studenti ne vra aju. Nema posla. Svi se veselimo toj novoj tvornici koja bi, možda, mogla vratiti pokoju obitelj. Treba nam nekakvo

VRLIČKO KOLO 33

1 - 2Uvodnik

17Proslava Gospe Rožarice i dana Grada 2016. godine

33 - 34Susret duhovnih zvanja iz župe Vrlika 2012.-2015. godine

U ovom broju

5 - 6Personalne promjene u Župi

7 - 13Proslava Sv. Spasa u Cetini 2015. godine

14 - 15Proslava Gospe Rožarice i dana Grada 2015. godine

18 - 24Kronika Župe, 2013.-2016. godine

25 - 30Slavlje sakramenata u Župi, 2012.-2017. godina

16Proslava Sv. Jure 2016. godine

35 - 36Restauracija slike Gospe Rožarice

37 - 38Godina o instva

39 - 40Kriza i krize

41Na ela paklenskog ponašanja

31 - 32Umrli od 12. rujna 2011.do 1. ožujka 2017. godine

VRLIČKO KOLO44

43 - 44Fra Leo Delaš proslavio 50. obljetnicu sve eništva

90 - 93Iz rada gradske uprave

69 - 78etni ki pokolj na

Maovicama i u Vrlici 26. sije nja 1943. godine

45 - 48S. M. Verena (Krunoslava) Dijakovi (1896.-1976.)

49 - 52Razgovor s vrli kim slika-rom Miljenkom Romi em

53 - 54Predstavljena knjiga‘Vrli ko pitanje’

55 - 65Umjetni ki kutak

79 - 80Obilježena 25. obljetnica 2. bojne 4. brigade ZNG-a

81 - 82Planinarski Križni put mladih

83 - 85Vrli ko kolo na UNESCO-voj listi nematerijalnih kulturnih dobara

94 - 107Osnovna škola Milana Begovi a

108 - 113KUU Milan Begovi

114 - 11640. godina Centra za rehab.Fra Ante Sekelez - Vrlika

117Obilježena 70. obljetnicaLU Svilaja Vrlika

118 - 120O Vazmenom trodnevlju

66 - 68Poginuli Vrli ani u Prvom svjetskom ratu

86 - 87Svjetsko prvenstvo u pe enju vrli kih uštipaka

88 - 89Obnovljena tradicija okupljanja na Garištima

122 - 127Telefonski imenik

VRLIČKO KOLO 55

U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, 2012. godine, dogodili su se određeni premještaji pa-storalnog osoblja na župama i drugim pastoralnim službama. U Franjevačkoj provinciji

Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, kojoj pripada i župa Vrlika, nakon izbora fra Još ka Kodžomana za novog provincijala i održanog kapitula, dogodili su se određeni pre-mještaji svećenika u župama koje opslužuju franjevci franjevačke Provincije. Umjesto dota-dašnjeg župnika župe Vrlika fra Josipa Gotovca, koji je imenovan ekonomom Provincije u Splitu, na tu službu imenovan je fra Jakov Dževrnja Viro.

Fra Jakov Dževrnja Viro, ro en je 25. velja e 1952. godine u Otoku kod Sinja, od oca Ivana i maj-ke Ane, ro . Elek. Osnovnu školu poha ao je u rodnom mjestu, a srednju na Franje-va koj klasi noj gimnaziju u Sinju. Stupio je u novicijat na Visovcu 1. srpnja 1969. godi-ne, a prve jednostavne zavje-te položio je 29. lipnja 1970. godine na La Verni u Italiji. Filozofsko-teološki studij završio je na Franjeva koj visokoj bogosloviji u Makar-skoj. Sve ane redovni ke za-vjete položio je 4. listopada 1975. godine u Makarskoj. Sveti red, po rukama biskupa

Personalne promjene u Župi

mons. Frane Frani a, primio je 2. srpnja 1978. godine u Sinju. Mladu misu proslavio je u rodnom Otoku 23. srp-nja 1978. godine. Do sada je pastoralno djelovao u Promi-

Novi župnik - Fra Jakov Dževrnja Viro

Fra Leo Delaš završio službu u Vrlici

ni, Šibeniku, Vrlici (1981.-

1985.), kao župni vikar te Le-

evici, Kozici, Zavojanima i

Potravlju, kao župnik.

I.R.

Fra Leo Delaš vršio je službu župnog vikara

u župi Gospe Rožarice u Vrlici od 18. kolovoza 2004. godine do 19. ko-lovoza 2013. godine. Za vrijeme od punih devet

godina svoga djelovanja u Vrlici, fra Leo je osta-vio dubok i prepoznatljiv trag svojom srda nom neposrednoš u u pristu-pu ljudima, o inskom ljubavlju i milosr em

VRLIČKO KOLO66

pio je u novicijat na Visovcu 12. kolovoza 1953. Filozofsko-teo-loški pohađao je na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj. Položio je svečane zavjete 31. ožujka 1960. u Makarskoj, a za svećenika ga je zaredio 15. trav-nja 1963. u Makarskoj mons. Frane Franić. Mladu misu je pro-slavio u Sinju 21. travnja 1963. godine. U razdoblju od 1963. do 1977. djelovao je u Metkovi-

Fra Leo, uvijek dobro raspoložen

u slavlju sakramenata, posjetom bolesnicima, zanimljivim i pou nim propovijedima koje su bile rado slušane, ali i brigom oko uvježbavanja crkvenog zbora te pjeva-nja i sviranja na misnim slavljima. Zahvaljujemo Bogu na daru fra Lea, na

jednom izri emo veliko hvala našem fra Leu za uzorno redovni ko i sve-eni ko svjedo anstvo i

za sve dobro koje je u i-nio za vrijeme svoga bo-ravka u Vrlici. Bog neka mu uzvrati svojim dobro-instvima i neka mu po-

dari dobro zdravlje!

darovima kojima ga je Bog obdario i kojima je obogatio našu Župu. U ime svih župljana župe Vrlika, župnik fra Jakov se posljednje nedjelje fra Leovog boravka u Vr-lici zahvalio fra Leu za sve što je u inio za župu Vrlika. I ovim putem još

Fra Leov životopisFra Leo Delaš, krsnim ime-

nom Petar, rođen je 5. listopada 1936. na Zelovu od pobožnih roditelja, Ante, nadarenog drvo-djelca i Kate rođ. Smoljo, doma-ćice. Osnovnu školu polazio je u Markušici kod Vinkovaca i na rodnom Zelovu. Srednju franje-vačku klasičnu gimnaziju poha-đao je u Sinju i Makarskoj. Stu-

ću, Živogošću, Splitu, Gali-Glje-vu, Sinju, Miljevcima, a zatim od 1977. do 2004. u Njemačkoj (Lindar, Frankfurt, München). Nakon povratka iz Njemačke bio je nekoliko mjeseci u Kari-nu, a potom župni vikar u Vrlici od 2004 do 2013. Trenutno je u franjevačkom samostanu Majke Božje Lurdske u Zagrebu.

I.B.

VRLIČKO KOLO

Proslavu sv. Spasa u Cetini (župa Vr-lika) u subotu, 16. svibnja 2015. go-

dine, predvodio je mons. Marin Bariši , nadbiskup splitsko-makarski. Na slavlju je sudjelovalo oko 2000 vjernika, a pje-vanje je prevodio zbor Gospe od Zdrav-lja pod ravnanjem mo. fra Stipice Grga-ta. U slavlju su sudjelovali vikar Provin-cije fra Ante Udovi i , sinjski gvardijan fra Petar Klapež, vrli ki župnik fra Ja-kov Viro i još 14 sve enika. Me u su-dionicima bili su gradona elnik Vrlike, predsjednik VAD-a Stipe Juki , dogra-dona elnica Sinja Kristina Križanac kao i ve ina predava a koji su sudjelovali na me unarodnom znanstvenom skupu o 300. obljetnici obrane Sinja uz Gospin zagovor. Voditelj cjelokupnog slavlja u Cetini bio je fra Josip Grbavac.

Nadbiskup Bariši , uzvra aju i na pozdrave i uvode i u misno slavlje, na-glasio je kako su na tom svetom tlu dvije memorije. Jedna, ona povijesna, kojoj želimo dati poštovanje i zahvalnost onim

7

Proslava Sv. Spasa u Cetini, 2015. godine

našim generacijama koje su u teškim okolnostima bile ono što Gospodin re e svojim u enicima: “Bit e te mi svjedo-ci”. Uz velike žrtve i napore, a mnogi uz žrtvu svoga života, bili su svjedoci i

VRLIČKO KOLO 77

Mons. Marin Bariši predvodio je proslavu Sv. Spasa u Cetini

Procesija 2015. godine

VRLIČKO KOLO

je Teo l danas svatko od nas. “Ova me-morija je zapravo temelj života, temelj našega spasenja. Tako i mi ne možemo zaboraviti ovu memoriju naših genera-cija mu enika, vjernika, ne samo od 9. st. kad je sagra ena ova crkva za vrijeme kneza Branimira, nego i kasnije memo-rije koje su ugra ene u našu današnju stvarnost, 300 godina slavlja Gospe Sinj-ske, 70 godina od Bleiburga, žrtve križa, pogubljenja tolikih generacija mladosti. To je memorija Oluje koje se spominje-mo skoro 25 godina”, podsjetio je nad-biskup i kazao kako se tom memorijom

88

svjedo ili i taj znak smo svi mi danas, jer smo sada ovdje svoji na svome, na ovom svetom tlu, naglasio je nadbiskup. Podsjetio je kako je njihovo svjedo enje, život i žrtve sjeme za nove generacije i za nas danas. Osvrnuo se na rije i sv. Luke iz Djela apostolskih gdje se u Pr-voj knjizi obra a Teo lu rije ima kako je Isus, rije Božja, došao u vrijeme i pro-stor, ušla me u njih, uzela ljudski život u svemu jednak osim u grijehu. Sv. Luka nadalje u tekstu napominje Teo lu kako tu memoriju i stvarnost ne smije zabora-viti. Nadbiskup je važnim istaknuo kako

Proslava Sv. Spasa po etkom XX. stolje a

Ministranti i sve eniciI najmla i pozorno

slijede Misno slavlje

VRLIČKO KOLO

ne želimo vra ati natrag i zatvarati se, nego okrenuti se budu nosti. Uz ostalo, napomenuo je kako nas Gospodin zove za svoje u enike i želi da u ovom vreme-nu i prostoru ostvarujmo ovu prošlost, da gradimo kraljevstvo Božje, univer-zalno, u kome ima mjesta za svakoga i da nitko ne bude suvišan. Ali, podsjetio je nadbiskup, kako uvijek u nama posto-ji ono vra anje u prošlost, isklju ivanje drugih i traženje svoga nekoga carstva, kraljevstva, kneževine, županije, bez za-jedništva i otvorenosti Isusu i njegovu kraljevstvu dogodit e se uvijek lom ove

va ljubav i njegova žrtva križa, to je put ostvarenja, života i kraljevstva Božjega ovdje, ve sada”, kazao je nadbiskup. Podsjetio je kako se povezanost neba i zemlje treba dogoditi u našim srcima, u našim odnosima i s tom snagom možemo i i u stvarnost i donositi Radosnu vijest ljudskom srcu, koja može jedina ovjeka osloboditi od služenja idolima, koja daje osvježenje, radost i stvara nove odnose. Upozorio je da ako danas nema znakova te novosti onda je pitanje je li Gospodin ima mjesta u našim srcima i jesmo li ga primili, jesmo li njegovi suradnici.

99

Pozdravna rije Cetinskog dekana don Stipe Ljubasa

memorije, zaboravit emo prošlost, bje-žati u budu nost i kona no: ili emo gle-dati u nebo ili emo se vezati uz zemlju. “Možemo, u ovoj memoriji prošlosti Isu-sa Krista i ovoj memoriji koja nas usmje-rava prema budu nosti, biti svjedoci, osloboditi se one hereze da je bogatstvo i mo ostvarenje našega života. Kristo-

Uzašaš e Gospodinovo je otajstvo vjere, domet u kojemu e svatko doži-vjeti osobno ostvarenje zahvaljuju i lju-bavi Božjoj, rekao je nadbiskup. Osvr-nuo se na 1200 starokrš anskih grobova oko crkve Sv. Spasa za koje je rekao da nisu prošlost, nego su, zahvaljuju-i Gospodinovom uzašaš u zajedno s

VRLIČKO KOLO

nama, dio njegove budu nosti. Gospo-din želi da vrednujemo svoju povijest, generacije, doga aje, ali da to preko nas bude usmjereno kona nom ostvarenju, proslavi i potvrdi života, osobnog i za-jedni kog života naše povijesti. Upitao se, kako onda ako slavimo te memori-je ispravno, kako onda da izme u nas nema zajedništva, solidarnosti, mira, nego podjela, sva a, nepremostivih si-tuacija. Kazao je kako je to djelo soto-ne koji dijeli, razdvaja. “Zašto nam se to doga a da smo u poteško ama blizu jedni drugima na istom putu u istom smjeru, ali kad odu te opasnosti, odbi-jemo neprijatelja, kao da ne možemo bez njih i ako ih nema izvana, onda ih izmišljamo, proizvodimo me u nama?” Koje je to onda kraljevstvo, zapitao se nadbiskup, gdje smo okrenuti svaki nekom svojom kneževinom, krajinom. Podsjetio je kao je jedna tako mala kra-jina na ovom podru ju htjela postati ve-likom kraljevinom . Poželio je da nas memorije koje slavimo urazume i u ine

ljudima, Kristovim vjernicima i svjedo-cima. “Ovdje, slave i ovaj doga aj nas krš ana, mislim i na bra u pravoslavce jer Vaznesenje Hristovo i Gospodinovo uzašaš e isti su doga aji. Pa možemo li mi, koji se pozivamo na njega, graditi jedno kraljevstvo zajedništva, mira i su-života”, zapitao se nadbiskup i iskazao uvjerenje kako je to mogu e.

Slijedom tog uvjerenja nadbiskup je podsjetio na pjesnika Petra Preradovi a koji nije bio Hrvat, ni katolik, ali je pi-sao pjesmu svome narodu, gdje je i me u kojim je živio. On je svjedok ljubavi, istaknuo je nadbiskup i dodao kako vje-ruje da je ovdje mogu e suživotom gra-diti kraljevstvo Božje. Iskazao je nadu i uvjerenje kako to rije ima želimo i poku-šavamo kada svakodnevno izgovaramo “do i kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji”. Pozvao je: “Povežimo to osobno i zajedno, nebo i zemlju nad ovom Lijepom Našom. Ono što Gospodin želi za našu budu nost je da budemo svjedoci te budu nosti”.

1010

Zbor Gospe od Zdravlja pod ravnanjem mo. fra Stipice Grgata predvodio je pjevanje

VRLIČKO KOLO

Štovani hrvatski vjerni ki pu e, dobro-došli u srce Cetinske doline koja nas mami svojom ljepotom i opija svojim mirisima! K njoj se vra amo, kad je jednom vidimo, poput hrvatskog pjesnika, ro enog Vrli a-nina Milana Begovi a:

Ali evo,ja opet silazim u naru je tvoje, uz obronke i lomne brežuljke, kroz gustu šumu, mimo svježe vrelo, i ono vito jablanje i vrbe i bu ne mline. Ne da mi se, da zauvijek se otrgnem od tebe, jer duša moja ko da se savila kraj bijelih ku a tvojih, pa se sun a na nekoj žarkoj ljubavi davnoj. Danas nismo ovdje samo zbog ljepote

doline, obilja voda i mirisnih livada, zbog gajeva i lugova u kojima slavuji pjevuše zamamne skladbe zovu i nas u pastoralna vremena vrli koga i dinarskog ovjeka, da-nas smo ovdje da biblijski kliknemo: „Izuj obu u svoju, jer na svetom stojiš tlu!“

Zaista je ovo sveto tlo za nas Hrvate. Ovdje su naši korijeni, naši temelji, ovdje je vrelo naše vjere. Na ovom mjestu, na ovoj „tvrdoj stini“, pisali smo našu povijest!

Ovdje smo zakopali temelje naših dvo-ra i zaputili se u nemirna vremena trina-eststoljetne pri e katoli anstva i pošli za Kristom, Spasom, u Nebo, u Vje nost.

I ne daju nam mira otkada propade kraljevstvo Hrvata, po etkom 12. stolje a. A mi se nadamo vjekovima hodo aste i našem Spasu.

I svake godine nas mora biti sve više, jer napasti nažalost nisu prošle. Reklo bi se „neka vide da nas ima“!

O ovoj Crkvi, na izvoru Cetine fra Jozo Grbavac nastojao je pojasniti njeno zna e-nje u otrovanim povijesnim vremenima.

Crkva sv. Spasa iz 9. stolje a, u selu Cetini, na izvoru istoimene rijeke, jedan od najvrjednijih i najbolje o uvanih spomeni-ka ranosrednjovjekovnog sakralnog gra-diteljstva u Hrvatskoj. To je jednobrodna gra evina s troapsidalnim svetištem u obli-ku trolista, masivnim zvonikom na pro e-lju i najcjelovitije o uvanim zvonikom iz toga razdoblja u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Masivne vanjske zidove karak-terizira raš lanjenje oblim potpornjacima tzv. kontraforima, jedinstvenim ne samo u Hrvatskoj, ve i u Europi, a unutarnje su im plohe raš lanjene lezenama. Svojim na inom gradnje, uz brojne ukope oko cr-kve koji je uvrštavaju u najve u hrvatsku nekropolu, Sv. Spas pokazuje izravne veze s crkvama iz nedaleke Biskupije kod Kni-na. Prilikom istraživanja crkve prona eno je više arhitektonskih ulomaka i dijelova kamenog namještaja urešenog pleterom.

1111

Predavanje prof. Marka Duvnjaka

Prof. Marko Duvnjak

VRLIČKO KOLO

Najvažniji je me u njima ulomak grede ol-tarne pregrade s natpisom: AD ONOREM D(omi)N(u)M (t)N(ostri) IESU CHR(ist)I EGO GASTICA ZUPPANUS D(onavi vel dedicavi...) (...) I ET ANIME MEE ET MATR(i)S MEE NOMINE NEMIRA ET F(i)LIIS NOMI- NE... U ast Gospodina našega Isusa Krista, ja župan (Gostiha), darovao sam (posvetio sam) (ovu crkvu) ... i moje duše, i moje majke nemire i mojih sinova imenom... (Donatorski natpis pre-ma itanju Vedrane Delonga). Iz toga nat-pisa doznaje se da je crkva bila posve ena Kristu Spasitelju, a da ju je dao sagraditi župan Gastika, sin Nemire u vrijeme hrvat-skoga kneza Branimira (od 879. do 892.). Na prostoru oko crkve otkriveno je veliko groblje s 1162 groba s bogatim i brojnim nalazima (nekoliko je grobova na eno i u samoj crkvi) iznad kojih su ve im dijelom bili postavljeni ste ci (više od 800). Gro-blje je bilo u upotrebi od 9. do 16. stolje a. U crkvi je prona ena pozla ena karolinška kadionica frana kih misionara koji su po-krštavali Hrvate krajem VIII. i po etkom IX. stolje a. Crkva je u 14. st. malo proši-rena i na za elju je dobila uglatu apsidu.

Godine 1492. ili 1493. crkvu su spalili Turci, a na mjesto izbjeglih Hrvata došli su Vlasi s Istoka. U vrtlogu povijesti, previ-ranja i migracija nakon odlaska Turaka u 17. st., starohrvatska crkva se zatekla u pra-voslavnom okruženju. To pravoslavno sta-novništvo s vremenom je po elo tvrditi da je crkva sv. Spasa zapravo pravoslavna cr-kva Vaznesenja Gospodnjeg koju je iz dao graditi kralj Tvrtko I. krajem 14. stolje a.

Zato mleta ki providur crkvu, na nji-hovo traženje, dodjeljuje visova kim fra-njevcima iji se samostan tu nalazio još u 14. stolje u. Otada je povijest crkve obilje-žena nastojanjem Pravoslavne crkve, prije

svega pod utjecajem pravoslavnih sve e-nika manastira u Dragovi u, da se ovom lokalitetu osigura status kultnog mjesta ,,svesrpstva“. Zato je vrlo važan nalog (4. listopada 1696. godine) providura Dol na zapovjedniku Paviši u: „...nalažemo od-lu no svim gr kim vladikama i kalu erima i svim morlacima ili drugim sljedbenicima toga obreda, da se ne osude ni pod kakvom zamislivom izlikom upletati ili zahtijevati nekakvu jurisdikciju u spomenutoj crkvi Sv. Spasa, nego neka ostave slobodan, pot-pun i miran posjed spomenutim visova -kim redovnicima, ne postavljaju i nikakvu prepreku bilo kakvoj radnji koju spomenu-ti oci ine ili budu inili da je pokriju ili na drugi na in poboljšaju.

I novi providur Mocenigo, u svibnju 1699. godine, javnim je nalogom zabranio svaku smetnju koja bi onemogu avala gra-

evinska poboljšanja na crkvi.Do povijesnog apsurda dolazi nakon

Požareva kog mira (1718. godine), kada na opustošeni prostor doline Cetine do-seljava stanovništvo pravoslavne vjere iz Bosne i drugih krajeva. Tako taj prostor, krivnjom Venecije, ostaje bez katoli kog stanovništva, a crkva sv. Spasa otada za katoli ke vjernike postaje mjesto hodo a-š a, uglavnom na Spasovdan.

Crkva Sv. Spasa vjerojatno je bila i žu-pna crkva ve eg naselja Vrh Rike ili Vrhrike, koje se prvi put spominje 1185. godine, a iz koje vuku podrijetlo hrvatske plemenitaške obitelji Križani , Miho evi i Berislavi .

Neznatni tragovi naselja otkopani su u Pivnicama, zapadno od crkve Sv. Spasa. To naselje nije bilo utvr eno i stradalo je ve u prvim turskim prodorima u Cetinsku krajinu (1452. i 1469. godine). Dio se stanovništva, u bijegu pred Turcima, sklonio me u zidine nedaleke utvrde Prozor i tako je utemeljena nova Vrhrika odnosno današnja Vrlika.

1212

VRLIČKO KOLO 1313

toga, na našu sre u, crkva nije srušena u agresiji ujedinjenog srpstva na Hrvatsku, a ak su je namjeravali i rekonstruirati po projektu Ilije Proti a, dipl. inž. arh., koji bi iznad glavnog broda izgradio i kupolu.

Slavljenje Spasova u Cetini obnovlje-no je tek nakon vojne operacije Oluja, a provokacije “doma ih” Srba prigodom tog blagdana još nisu prestale.

I zato, mora me u nama biti više slo-ge, moramo znati koje su temeljne vredno-

Potomci srpskih doseljenika iz 17. st. po eli su svojatati crkvu i zabranjivati pri-stup istraživa ima. Fra Lujo Marun, koji je to pokušao, umalo nije stradao od lokalnih Srba. Tek se Stjepanu Gunja i (Sinj, 1909. - Split, 1981.), nakon II. svjetskog rata, pru-žila prilika da provede temeljita istraživa-nja. On je “završio” s iskapanjem i istraži-vanjem starohrvatske nekropole oko crkve 1954. godine. Da bi onemogu ili nastavak istraživanja, Srbi po inju pokapati svoje

mrtve, ne samo neposredno uz samu crkvu, nego i nasumce po cijeloj nekropoli.

Nekada su katoli ki vjernici, u proce-sijama iz Vrlike i Kijeva, hodo astili Sve-tom Spasu, a onda su procesije i slavljenje blagdana Spasovo (Uzašaš a Gospodino-va), na ruševinama ove starohrvatske cr-kve, komunisti ke vlasti zabranile više od pedeset godina.

Pravoslavni sve enici iz manastira Dra-govi su 1983. godine zdrobili ugra eni ulomak s ranosrednjovjekovnim hrvatskim pleterom, a ulaze na pro elju i sjevernom zidu crkve zatvorili željeznim vratima s re-šetkama. Prozore su pregradili suhozidom i zatim održali pravoslavnu liturgiju. Zbog

te naroda i Države, a ne da se me usobno sva amo, kako fra Filip Grabovac pjeva u pjesmi „Od naravi i udi rvacke“:

Da b’ Rvati skladni bili ne b’ ovako žalost pili. Reko, da bi sklad imali, svim bi svitom ti vladali.Na oružju junak vrli, svaki kralj ji zato grli i na službi svojoj drže, pak s’ me u se oni prže.Ho emo li kona no shvatiti zna enje pi-

sma pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Bra-nimiru, na blagdan Spasova, 7. lipnja 879. godine kada smo me unarodno priznati, od-lu no re i: To je dan naše državnosti!!!

VRLIČKO KOLO14

Uo i Gospe Rožarice, misnom slavlju u 18 sati predsjedao je fra

Božo Mandari , trenutno na službi u Gra acu, a nakon mise je u crkvi

Proslava Gospe Rožarice i dana Grada 2015. godine

VRLIČKO KOLO1414

uprili en koncert klape “Mriža”. U nedjelju, 4. listopada, na sam blag-dan Gospe od Ružarija u 8 i 30 sati, jutarnju svetu misu predslavio je žu-

Ukras oltara pod Gospinim okriljem

Vrli ko kolo u izvedbi najmla ih

VRLIČKO KOLO 1515

pnik fra Jakov Viro. Središnje misno slavlje s procesijom zapo elo je u 10 i 30 sati, a predsjedao mu je fra Ivan Juki , franjevac rodom iz Slivna kod Imotskog. Fra Ivan je rado slušani propovjednik, u što su se mogli uvje-riti prisutni na euharistijskom slavlju.

Osim toga autor je nekoliko knjiga. Nakon mise, u prigodnom kulturno-umjetni kom programu nastupila je KUU ‘Milan Begovi ’ i svojim na-stupom oduševila prisutne.

T.R.

Svake godine sve više Vrli ana na proslavi Rožarice

Vrijedne i vješte ruke gospo e Snježane Blaževii prekrasni dijelovi nošnje na izbor

VRLIČKO KOLO1616 VRLIČKO KOLO

Blagdan sv. Jurja mu- e-nika, sve ano je pro-

slavljen 23. travnja 2016. godine. Slavlje je zapo elo sve anom procesijom za kipom sv. Jurja. Euharistij-skim slavljem je predsje-dao fra Antonio Mravak, župni vikar u Sinju, rodom iz Gale, uz koncelebraciju fra Jakova, župnika. Fra Antonio je u prigodnoj ho-miliji potaknuo prisutne da uvijek ostanu vjerni Bogu, po uzoru na sveca mu eni-ka sv. Juru i svome kultur-nom tradicijskom naslije-u. Nakon misnog slavlja,

Maovi ani i njihovi gosti

1616

Proslava Sv. Jure 2016. godine

nastavili su proslavu uz blagdanski stol i slavlje-ni ko raspoloženje.

Ove godine moglo se uti, pomalo ve iš eznuli

narodni instrument “tru-bu”, izra enu od kore vrbe ili jasena, kojom se po-zdravljalo dolazak prolje a i ranom zorom trubilo uo i i na sam blagdan sv. Jurja.

Jelena R.

Fra Antonio Mravak

Dio procesije na blagdan sv. Jure

VRLIČKO KOLO 1717

Sve ana proslava nebeske zaštitnice župe Vrlike Gospe Rožarice 2. listo-

pada 2016., zapo ela je sve anom pro-cesijom ulicama Grada. Ovogodišnjem misnom slavlju predsjedao je gvardijan visova kog samostana fra Božo Duv-njak, župljanin župe Vrlika. Na koncu sv. Mise visova ki gvardijan fra Božo, pozvao je župljane Vrlike i KUU “Milan Begovi ” da slijede e godine do u na proslavu Gospe od an ela na Visovac, da je uzveli aju svojom prisutnoš u u procesiji obu eni u vrli ku narodnu noš-nju te na taj na in ožive drevnu i tradici-onalnu prisutnost Vrli ana na Visovcu.

Nakon misnog slavlja po starom do-brom obi aju nastupila je KUU Milan Be-govi . Prethodna dva dana obilježena su polaganjem vijenaca kod središnjeg križa

Proslava Gospe Rožarice i dana Grada 2016. godine

na vrli kom mjesnom groblju, sve anom sjednicom gradskog vije a i dodjelom javnih priznanja, trinaestim memorijal-nim malonogometnim turnirom „Ive Le-las 2016“, šesnaestom „Vrli kom uli -nom utrkom“ i prvenstvom Hrvatske u sprint duatlonu „Memorijal Stipe Erceg“, koncertom klape „Cambi“ i vatrometom.

I.B.

Fra Božo Duvnjak

Najljepše obu eni. Rožarica 2016.

VRLIČKO KOLO1818

KRONIKA ŽUPE, 2013. GODINA10.5.2013. god. SPASOVO

Zbog veće kiše, misa nije bila na Cetini, već u župnoj Crkvi. Od svećenika, uz provincijala, bili su provincijski tajnik fra Frano Doljanin, provincijski ekonom, fra Josip Gotovac, sinjski gvardijan, fra Petar Klapež, bivši vrlički župnik, fra Pavao Vučko-vić, fra Bože Norac Kljajo, fra Dušan Moro, župni vikar, fra Leo Delaš i župnik, fra Jakov Viro. Otac Provincijal je održao sadržajnu propovijed. 6.10.2013. god. Gospa od Ružarija

Procesija je počela u 10:30 sati. Vrijeme je bilo lijepo. U procesiji, provincijal je pjevao litanije, a crkveni zbor gospine pjesme.

Provincijal je održao sadržajnu i zanimljivu propovijed. Za vrijeme mise u crkvi su bila četiri KUD-a i mnoštvo svijeta, od kojeg su mnogi bili izvan crkve.

Bilo je prilično svijeta iz moje bivše župe Po-travlja, Satrića, Maljkova i župe Kijeva. Uz općin-ske vlasti bili su prisutni: dožupan, Luka Brčić, dr. Ante Prolić i većina mojih bivših pjevača crkvenog zbora iz Potravlja. Na ručku nas je bilo oko 45.21.7.2013. god.

Fra Leo Delaš, župni vikar Vrlike, održao je zadnju svetu misu u Ježeviću jer je po osobnoj želji premješten u Zagreb, u naš samostan i župu iz Vrbanićeve.

Fra Leo Delaš je 28.07.2013. godine proslavio “zlatnu misu” i imao oproštajni ručak u sinjskom Radošiću. Na taj svečani ručak došli su pozvani svećenici, časne sestre, njegova rodbina i pozvani župljani župe Vrlike.

Župnik je došao na ručak poslije mise u Je-ževiću.

Zahvalan sam fra Leu Delašu za njegovo de-vetogodišnje pastoralno djelovanje u župi Vrlika. Fra Leo je bio odgovoran, savjestan i neobično načitan svećenik.25.7.2013. god. Sv. Jakov apostol (Susret duhov-nih zvanja iz Vrlike)

Misa u Vrlici počela je u 10:30 sati, a predvodio ju je fra Bože Duvnjak koji je održao i propovijed.

Na misi je bilo 12 časnih sestara, rodom iz naše župe i četvorica svećenika rodom iz župe.

Uz spomenutog fra Božu, bili su još fra Ivan Lelas, don Tomaš Maras, koji je rođen u Sloveni-ji, gdje živi i pastoralno djeluje te isusovac Mate Samardžić

Svijeta je bilo oko 90. Fra Jakov je s njima pro-slavio svoj imendan. 18.10.2013. god. Sv. Luka

Na Štikovu, ove godine, smo slavili sv. Luku, u subotu, i od ove godine sv. Luka će se ubuduće sla-viti subotom koja je najbliža blagdanu sv. Luke. Misu je predvodio, i preko nje održao zanimljivu i sadržaj-nu propovijed, fra Ivan Cvetković, kojemu je baka ro-dom iz Vujevića iz Štikova.

U koncelebraciji su još bili i ovi svećenici: fra Milan Vujević, fra Frane Samodol i fra Stjepan Ma-tić. Nakon mise je bila zakuska.19.10.2013. god.

U 18 sati su počele probe crkvenog pjevačkog zbora pod vodstvom orguljašice Ivane Balić, bivše sviračice iz Potravlja, a na probe su došla i dvojica muškaraca, Stipe Vrančić i Božo Žeravica.

Blagoslov kuća 2013. god.Počeo sam blagoslivljati kuće 10. prosinca t.

g. U blagoslovu kuća pratilo me dvoje djece koji su dijelili bombone i naljepnice.

KRONIKA ŽUPE, 2014. GODINA1.3.2014. god. Pastirski pohod oca nadbiskupa mons. Marina Barišića

U 10 sati počeo sam vjeronauk za krizmani-ke. Nadbiskup je stigao sa svojim tajnikom, don Franjom Velićem u 10:45 sati. Biskupov nagovor krizmanicima trajao je pola sata.

Poslije toga smo imali posjetu Centru za re-habilitaciju “Fra Ante Sekelez”. S ravnateljicom, Ivanom Klarić-Kukuz zadržali smo se u ugodnom razgovoru skoro dva sata.

U 13 sati počeli smo s ručkom, a nakon ruč-ka smo otišli na Maovice i u Ježević obići crkve.

KRONIKA ŽUPE, 2013.-2016. GODINE

VRLIČKO KOLO 1919

U 10:30 sati bila je misa u Vrlici. Crkva je bila dupkom ispunjena. 26.4.2014. god. SVETI JURE

Slavio se sveti Jure zaštitnik Maovica. Svijeta je bila puna crkva.

Poslije mise, župnik i novinari su bili na ručku kod Boškije Giljana.25.5.2014. god. PRVA PRIČEST

Prvopričesnika je bilo 19.Bilo je lijepo vrijeme.

31.5.2014. god. SV SPASBilo je burno vrijeme, takvo da smo oltar mo-

rali premjestiti u crkvu.Misu je predvodio sinjski gvardijan fra Petar

Klapež koji je održao lijepu, rodoljubnu, kršćan-sku propovijed.

U koncelebraciji su bili: fra Božo Duvnjak, Fra Božo Mandarić, fra Ivan Lukač i fra Pavao Vučko-vić. Iza mise išlo se na zajednički objed. 30.5.2014. god.

U 17 sati bio je Susret krizmanika, kumova i roditelja s krizmateljem. Župnik je na početku pro-pitivao krizmanike o onome što smo učili.

Iza toga im se obratio don Jure Vrdoljak, a na-kon toga je uslijedila sv. Ispovijed koja je završila u 19 sati. U ispovijedanju je pomagao i negdašnji vrlički kapelan fra Ivan Buljević, sadašnji župnik Kijeva.1.6.2014. god. SVETA KRIZMA

Krizmanika bilo 26, a krizmao ih je don Jure Vrdoljak koji je održao vrlo lijepu i poticajnu pro-povijed. Vrijeme je bilo lijepo.

Poslije mise fotografirali smo se ispred crkve, a onda su don Jure i župnik otišli na ručak u žu-pnu kuću.12.7.2014. god.

Subota, u 7:30 sati skupina pjevača, čitača i ministranata sa župnikom autobusom je krenula na jednodnevni izlet u Šibenik.

U katedrali smo sudjelovali na sv. misi u 9:30 sati, a poslije kraćeg razgledavanja katedrale krenuli smo na razgledavanje slapova Krke.

Divan izlet, na zadovoljstvo svih, protekao je uz molitvu krunice, razgovor i pjesmu.25.7.2014. god. Sveti Jakov (Susret duhovnih zvanja iz Vrlike)

Crkva ispunjena do otprilike dvije trećine klu-pa. Bilo je 9 časnih sestara i 3 svećenika: fra Božo Duvnjak, fra Ivan Lelas (propovjednik i predvodi-telj mise) i don Tomislav Zečević.

Slijedio je svečani ručak u župnoj kući.

Uslijedio je pregled župnih knjiga, blagajničkog dnevnika i inventara crkava.

U 17 sati počela je sveta misa na kojoj je propo-vijedao otac Nadbiskup. Preko mise pjevao je naš zbor. Iza mise Nadbiskup je održao kraći nagovor župnom i ekonomskom vijeću i župniku s nakanom da se u Župi osnuje Caritas te da se sakupljenim prilozima nabave potrepštine za siromašne te da se posjete starci i starice. Župniku se ta ideja do-pala i za srijedu, u 17 sati dogovorio je sastanak sa Župnim i Ekonomskim vijećem u župnoj kući.13.4.2014. god. CVJETNICA

Pjevala se Muka. Župniku je u pjevanju poma-gao Ivan Uzun i zbor.17.4.2014. god. VELIKI ČETVRTAK

Obred je počeo u 18 sati, a nakon obreda pje-vao se Gospin plač.

18.4.2014. god. VELIKI PETAKObred je počeo u 18 sati. U procesiji je bilo mnoštvo svijeta. Dok je čelo

procesije stiglo na križanje cesta pozadina je još bila na Križiću.

Muka je bila pjevana za vrijeme obreda.19.4.2014.god. VELIKA SUBOTA

Obred je započeo u 23 sata, a sve je završilo u 1 sat poslije ponoći.20.4.2014. god. USKRS

U 9 sati je bila misa u Štikovu, a na koncu mise blagoslovio sam hranu.

Mladi iz Knina u izvedbi Muke. Vrlika 2012. g.

VRLIČKO KOLO2020

3.10.2014. god.U 17 sati počela je listopadska pobožnost sv.

Krunice, a nakon nje sveta misa koju je predvodio fra Antonio Mravak i održao vrlo lijepu propovijed. Iako mlad, djelovao je kao iskusan propovjednik.4.10.2014. god.

U 17 sati počela je Krunica, a nakon nje misa s homilijom koju je održao župnik. 18.10.2014. god. Sveti Luka

Misu je predvodio fra Ivan Cvetković iz Salzbur-ga. Uz župnika je bio i fra Stjepan Matić.

Od Vrličana su bile samo dvije osobe.Fra Ivan je održao zanimljivu i dopadljivu pro-

povijed. Podijeljeno je 20-ak pričesti.Bio sam na ručku kod Marija Vujevića i njego-

vih roditelja. Fra Ivan Cvetković darovao je crkvi u Štikovu novi kalež.1.11.2014. god. Svi Sveti

Na Maovicama je bilo mnoštvo svijeta, više nego u Vrlici. Bila je subota i lijepo vrijeme.2.11.2014. god. Mrtvi dan - Nedjelja

Bilo je lijepo vrijeme, poprilično svijeta na Ma-ovicama.

Na groblju u Vrlici svi nisu mogli ući u Crkvu. Zapisano je dosta sv. Misa.5.11.2014. god.

Župnik predao u ekonomat provincije višak sv. misa i uplatio 500 eura u kunama za školova-nje djece u Kongu (Afrika). 24.12.2014. god. Polnoćka

U Maovicama je misa počela u 21 sat. Crkva bila puna.

U Ježeviću je misa počela u 22:30, crkva puna.

U Vrlici je počela misa u ponoć, svijeta bilo malo više nego na nedjeljnoj misi.25.12.2014. god. Božić

Misa je na Štikovu počela u 9 sati, bilo 15-ak vjernika.

U Vrlici je misa počela u 10:30 sati, na misi je bilo dosta ljudi.26.12.2014. god. Sveti Stjepan

Maovice, 9 sati, puna crkva.Vrlika, 10:30 sati, puno svijeta, a u Ježeviću je

sveta misa bila u u 12 sati.27.12.2014. god. Sveti IvanMaovice, 9 sati, bilo je dosta svijeta.Vrlika, u 10:30 sati na groblju, dosta svijeta i

dosta sv. misa.Ježević 12 sati, svijeta kao i nedjeljom.

16.7.2014. god. Gospa KarmelskaSlavi se u Kijevu. Bio sam na misi i na ručku

kod fra Ivana Buljevića.15.8.2014. god. Velika Gospa

Misa je započela u 18 sati. Po lijepom vreme-nu, bilo je između 60 i 80 vjernika.17.8.2014. god.

Na župnoj misi u Vrlici sjetili smo se pokojnog Ili-je Perajice i poginulih župljana iz Domovinskog rata. Poslije mise župnik je bio na ručku u “Suli Muli”.18.8.2014. god. Župnik išao u Split u Provincijalat i ekonomat. 5.10.2014. god. Gospa od Ružarija

Ove godine sv. misu je predvodio fra Josip Grbavac, ravnatelj naše Franjevačke Gimnazije u Sinju i župnikov školski kolega.

Održao je, po mom mišljenju, izvanrednu propo-vijed, uglavnom čitanu. Svijeta je bilo mnoštvo. Posli-je mise, odigralo se Vrličko kolo i zapjevala ojkavica.

U 13 sati počeo je ručak. Uz župnika, na ručku su bili: fra Neven Pavlinušić, župnik Hrvaca, fra Miro Ančić, župnik Otoka, župnik Kijeva, fra Ivan Bulje-vić. Nešto iza 14 sati došao je i fra Božo Mandarić s dvojicom svojih župljana. Na ručku nas je bilo 40.

2.10.2014. god. Započela molitva krunice Krvi Isusove, osni-

vanje zajednice Krvi Isusove, a nakon toga sveta misa koju je predvodio fra Ivan Lukač iz Knina. Održao je kratku propovijed, a nakon mise je bilo klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu koje je predvodio fra Ivan.

VRLIČKO KOLO 2121

Večera s grobarima u 17 sati. Obredi počeli u 18 sati. Puna crkva svijeta.4.4.2015. god. Velika subota

Večera s grobarima u 17 sati. Obredi su poče-li u 23 sata, a trajali do 1 sat. 5.4.2015. god. Uskrs

Na Maovicama je pao snijeg i morao sam se vratiti, tako da nisam održao misu u Štikovu.

Ručak s grobarima je počeo u 13:30 sati. 6.4.2015. god. Uskrsni ponedjeljak

Misa u Vrlici, na groblju, počela je u 10:30 sati, puna crkva starijeg svijeta, izuzev jedno dijete. Pri-mljeno 40 sv. misa.15.4.2015. god.

Predao u ekonomat višak misa. 23.4.2015. god. Sveti Jure

Župnik imao svetu misu s kratkom propovije-di. Svijeta je bila puna crkva.25.4.2015. god. Sveti Jure

Misu je predvodio bivši vrlički kapelan, fra Luka Norac Kavo, koji je održao jasnu i razumljivu propovijed.

Svijeta je bilo kao i na dan sv. Jure.Osim na Maovicama, bilo je vrlo malo ostalih

župljana.Murvičani su bili u narodnim nošnjama i bio

je blagoslov polja.

KRONIKA ŽUPE, 2015. GODINA1.1.2015. god. Nova godina i Marija Bogorodica

Na misi u Vrlici, uz župnika, bio i fra Ivan Re-žić, student duhovnosti u Rimu. Okupilo se popri-lično svijeta. 2.2.2015. god. SVIJEĆNICA

Na sv. misi u Vrlici bilo je 27 vjernika.Na kraju sam blagoslovio svijeće koje su vjer-

nici ponijeli sa sobom.3.2.2015. god. Sveti Blaž

Na Maovicama je bilo 18 vjernika, a na kraju sv. Mise, grlio sam vjernike.9.1.2015. god.

Župnik išao u ekonomat Provincije. 18.2.2015. god. Pepelicna

Misa u Vrlici u 18 sati, bilo otprilike 40-ak vjer-nika.29.3.2015. god. Cvjetnica

Na Maovicama je bila puna crkva svijeta, a u Vrlici je bila pjevana muka.

Pjevač muke bio je župnik, a ostalo pjevači, crkveni zbor i Ivan Uzun.2.4.2015. god. Veliki četvrtak

Večera s grobarima, njih 45-oricom, bila je u 17 sati. Obredi su počeli u 18 sati, a poslije obreda je bio Gospin plač.3.3.2015. god. Veliki petak

Vazmeno bdijenje. Vrlika 2013. godine

VRLIČKO KOLO2222

Na misi je bio i vikar provincije, fra Ante Udovi-čić koji se u ime provincijala zahvalio nadbiskupu, svećenicima i puku.

Preko mise, moderator je bio fra Josip Grba-vac. Među nazočnima je bio i sinjski gvardijan fra Petar Klapež.

Župnik se na kraju zahvalio svima.Na koncu se pjevala Hrvatska himna.Poslije mise, išlo se na Cetinu na okrjepu.Planinarsko društvo spremilo je 1200 porcija

graha s pancetom i kranjskim kobasicama.Provincija je za ovu proslavu donirala 15000

kn i općina Ciljane 3000 kn, grad Vrlika financirala je pečenu janjetinu, ozvučenje, dva poljska WC-a i natkrovlje.14.6.2015. god. Sveti Ante

Misa je bila samo u Vrlici. Procesija, prije mise, je bila kroz Grad, skraćena.

Crkva je bila ispunjena. Na kraju mise bio je blagoslov ljiljana i djece.29.6.2015. god. Sveti Petar i Pavao

Na misi u groblju bila je puna crkva svijeta. Primljena je 81 sv. misa.

Poslije sv. Mise, išao sam u samostan Sinj čestitati imendan sinjskom gvardijanu, fra Petru Kaležu i fra Pavlu Vučkoviću.13.7.2015. god. Vrlika

Nas sedmorica svećenika i četvorica bivših kolega, sastali smo se te slavili sv. misu i zadržali se u ugodnom druženju, uz ručak.

Poslije ručka išlo se kod Igora Vuletića na ba-lote. Došavši kući, dočekala me tužna vijest da je umro fra Bruno Pozo od srčanog udara.25.7.2015. god. Sveti Jakov (Susret duhovnih zvanja iz Vrlike)

Imendan sam proslavio s četvoricom svećeni-ka i časnih sestara rodom iz Vrlike.

Misu je predvodio pater Mate Božinović, isu-sovac, u koncelebraciji sa župnikom, fra Ivanom Lelasom i don Tomasom Marasom.14.8.2015. god.

Na Vaniliju Velike Gospe, kao i na samu Veliku Gospu, u Sinju sam ispovijedao hodočasnike, a u Vrlici sam na dan Velike Gospe imao misu u 18 sati. Na misi su bila 42 vjernika.3.10.2015. god. Vanilija Gospe od Ružarija

Misa je počela u 18 sati. Misu je predvodio fra Božo Mandarin koji je s

oduševljenjem propovijedao. Došlo je dosta njego-vih iz duhovne zajednice.

Preko mise je pjevao zbor mladih iz Knina.

Prije mise je bila procesija.Primljeno je 60 sv. misa.

1.5.2015. god. Sv Josip RadnikProcesija u Ježeviću počela je u 10:30 sati.

Misu je predvodio fra Antonio Mravak koji je odr-žao lijepu propovijed. Uz župnika je bio i don To-mislav Zečević.

Vrijeme je bilo lijepo i bilo je dosta svijeta. Iza mise, ispred crkve je bila zakuska (sir, pršut i kolači).1.5.2015. god.

U 18 sati župnik je ispitivao krizmanike o onom što su učili.

Krizmatelj, don Josip Delić slušao je pitanja i odgovore, a to su sve pratili kumovi i roditelji. Po-slije mene, don Josip je primateljima i kumovima uputio svoju riječ.

Nakon toga je počela sv. Ispovijed u kojoj mi je pomagao župnik Kijeva, fra Ivan Buljavi. Nakon is-povijedanja je don Ivan imao sv. misu i propovijed.

Nakon sv. mise je bila večera koju je spremila domaćica Boja.3.5.2015. god. Sv. Krizma

Krizmanici, a iza njih i njihovi kumovi, su u procesiji prema crkvi i u crkvi zauzeli svoja mjesta, s desne strane lađe.

Za vrijeme Krsnih obećanja gorile su krsne svijeće.

Krizmatelj, don Josip Delić stavio je naglasak, u svojoj propovijedi, na vjerski život u obitelji i na njegovu ljepotu i uzvišenost.

U koncelebraciji je bio i don Tomislav Zečević koji je i bio na ručku kod župnika.10.5.2015. god. Prva Pričest

Po lijepom vremenu, crkva je bila dobro popu-njena. Iza Pričesti slijedila je recitacija prvopričesni-ka. Poslije mise slijedilo je zajedničko fotografiranje.

Na ručku sam bio kod Željka Banovanje, a na-kon toga išao sam na rekreaciju (balote). 14.5.2015. god Spasovo

Procesija oko groblja na početku svete mise, bila je u 10:30 sati.

Misu je predvodio nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s đakonom fra Kristijanom Silićem i 23 svećenika.

Preko mise, pjevao je zbor Gospe od zdravlja na čelu sa fra Stipicom Grgutom i sestrom Zorisla-vom Radić, rodom iz Kijeva.

Svijeta je bilo oko 2000. Bilo je 11 autobusa i mnogo osobnih automobila.

VRLIČKO KOLO 23

KRONIKA ŽUPE, 2016. GODINA2016. god, Nova godina i Marija Bogorodica

Svetu misu u Vrlici predvodio i propovijedao fra Ivan Režić, student u Rimu, uz koncelebraciju župnika. Bilo poprilično svijeta. 8.1.2016. god.

Predao u ekonomat višak misa.20.3.2016. god. Cvjetnica

Po lijepom vremenu je na Maovicama bilo puno svijeta, što vrijedi i za Vrliku, s tim da je u Vrlici bilo svijeta i izvan crkve.

U Ježeviću je bilo 70-ak ljudi.24.3.2016. god. Veliki četvrtak

U 17 sati večera s grobarima, njih 46-oricom. U 18 sati započeli obredi i čuvanje Kristova groba. 25.3. 2016. god. Veliki Petak

Po lijepom vremenu, za vrijeme procesije, pjevači-ce iz zbora su pjevale, a neke su predmolile molitve.26.3.2016. god. Velika Subota

Obredi su počeli u 23 sata i trajali su 2 sata. Bila su četiri čitanja iz Starog zavjeta, iza kojih su pripjevne psalme pjevale Magdalena Varnica i Petra Milković.27.3.2016. god. Uskrs

U Štikovu je bilo 15 vjernika, uglavnom mla-dih. Bio je i blagoslov hrane.

Vrlika, u 10:30 sati, bilo je mnoštvo vjernika. Ručak s grobarima je bio u 13 sati. Na ručku i kon-celebraciji je bio don Tomislav Zečević.

Ove godine sam s grobarima slavio večere i ru-čak u obnovljenoj blagovaonici s novim pločicama i wc-om, premazanom drvenom lamperijom te je sada dvorana uredno dotjerana.23.4.2016. god. Sveti Jure

Subota, procesija je započela u 10:30 sati. Za vri-jeme procesije blagoslov polja, tiho je rosila kišica.

Nakon mise je bio blagoslov s Presvetim. Sve je završilo u 19:50 sati.

Milostinja, koja se skupila preko mise, namije-njena je sastavu mladih iz Knina.4.10.2015. god. Gospa od Ružarija

Procesija je počela u 10:30 sati. Misu je pred-vodio fra Ivan Jukić. Propovijed je bila zanimljiva, a narod je s pažnjom slušao propovjednika.

Nakon mise igralo se Vrličko kolo. Na ručku nas je bilo 35. Od svećenika, uz propo-

vjednika, bio je fra Antonio Mravak, fra Ivan Buljavić (moj kolega i susjed) i fra Miro Ančić.17.10.2015. god Sveti Luka

Misu je predvodio fra Ivan Cvetković. Crkva je bila poprilično popunjena. Fra Ivan je Crkvi daro-vao novi misal.

Nakon Mise sam otišao na ručak kod Marija Vujevića.3.11.2015. god.

Predao sam u ekonomat višak sv. misaRadovi na staroj i novoj kući koštali su

82.720,00 kn. Na staroj kući sam ožbukao fasadu, jednim dijelom i obojio sam kuću s pročelja. Stav-ljena su tri velika i jedan mali prozor. Napravljeni su krovopokrivački, bravarski, keramički, limarski i betonski radovi. U ovo su uključeni i radovi krovi-šta crkve Sv. Josipa u Ježeviću.

2014. god. Provincija pomogla pri uređenju prozora nove kuće s 30 000 kn. Od toga su na-pravljeni prozori i postavljena je nova peć za cen-tralno grijanje. Uređena je nova župnikova soba i napravljen je novi WC. Župnik je uz taj novac pri-ložio 12 000 kn.

18.2. Troškovnik za izvođenje građevinskih ra-dova na uređenju dvorane u fratarskoj kući koštao je 22 025 kn, koje je platio župnik.

VRLIČKO KOLO 2323

Šestorica ponosnih Maovi ana

VRLIČKO KOLO2424

Na čelu kolone bio je arambaša Jakov Režić koji je nosio križ, zatim muškarci, KUU u narodnim noš-njama, pjevački zbor, ministranti, fra Božo Duvnjak, visovački gvardijan, koji je bio predvoditelj misnog slavlja, don Tomislav Zečević, profesor na KBF-u u Ri-jeci. Iza svećenika je bio Gospin kip te ženski svijet.

Fra Božo je u propovijedi naglasio, na poseban način, da jedni druge trebamo blagoslivljati i što to znači blagoslivljati.

Na ručku su bili Nikola Blažević, gradonačelnik Knina i Miljenko Lelas, rodom iz Kosora, bivši zapo-vjednik policijske postaje Knin, koji je na poseban način osvjetlao lice naše Vrlike, na način da je odbio uhititi pjevača Marka Perkovića Thompsona za Dan Domovinske zahvalnosti jer je pjevao domoljubne pjesme koje nama Hrvatima služe na čast.

Od političara je bio još i Jakov Titlić.9. 10. 2016 god.

Dana 8. i 9. listopada, Grad Vrlika i naša Župa Gospe Rožarice bili su jedan od domaćina Planinar-skog Križnog puta mladih, održanog u organizaciji Studentskog katoličkog centra iz Splita (Skac_St).15.10.2016.

Prije nekoliko dana započela restauracija sta-re izvorne slike Gospe Rožarice, oštećene od stra-ne nepoznatog počinitelja u Domovinskom ratu. 30.10.2016. god.

Uplatio sam kumstvo za 12-ero djece u Tanza-niji u iznosu od 6320 kn. 4.11. 2016. god.

Predao sam u ekonomat višak sv. Misa. 8.11. 2016. god.

Novo ozvučenje u Ježeviću koštalo je 12 800 kn, a novo ozvučenje na Maovicama koštalo je 8 500 kn. Župnik nije tražio ničiju dodatnu pomoć.24.12. 2016. god. Badnjak

U Maovicama misa počela u 21 sati, a u Ježevi-ću u 22:30 sata. Mise je predvodio župnik.

Misu u Vrlici, u ponoć, predvodio je don To-mislav Zečević.26.12. 2016. god. Sveti Stjepan

Mise su bile kao i nedjeljom.U Maovicama je misu predvodio don Tomi-

slav Zečević, a u Vrlici i Ježeviću župnik.6.12.2016. god.

Za bojanje vrata u svim crkvama, jednoj oso-bi, isplatio sam 10 000 kn. Velika vrlička vrata su odnesena u Sinj radi blanjanja.

U 2016. godini izvršeno je pjeskarenje zvoni-ka župne crkve. Trošak od 6 000 kn podmirila je Općina Vrlika.

Misu je predvodio fra Antonio Mravak koji je održao jednostavnu i misaonu propovijed, na za-dovoljstvo okupljenih.

Na misi su bili čuvari Kristova groba i KUU iz Vrlike. Na misi je bio nazočan gradonačelnik Vrli-ke, Ivan Ćorić. Svirala je Tomislava Režić.29.4.2016. god.

Predao sam u ekonomat višak sv. misa.30.4.2016. god. Spasovo

Procesija je počela u 10:30 sati. U procesiji je bio don Stipe Ljubas, triljski dekan, pjevao je litanije, a naš zbor pjesme.

Misu je predvodio fra Joško Kodžoman koji je ujedno održao i propovijed. U koncelebraciji su bili don Josip Bečić, župnik Vrpolja i fra Ivan Lu-kač, župni vikar iz Knina.

Pošto sviračica Magdalena nije mogla doći, pjevanje je predvodila bivša sviračica Ivana. Svije-ta je bilo između 600 i 700.

Iza mise, nas petorica svećenika, smo išli na ručak u Civljane.15.5.2016. god. Prva Pričest

Prvopričesnici su sudjelovali u prinosu daro-va, molitvi vjernika i imali recitacije tijekom mise. Bilo je lijepo vrijeme.29.5.2016. god. Sveta Krizma

Svetu krizmu podijelio je don Edvard Punda. Propovijedao je jednostavno i životno i ostavio je dojam drage osobe. Bio je na ručku sat vremena.1.6.2016. god. U Crkvi Gospe od Ružarija, misu zadušnicu za poginule i umrle pripadnike 2. bojne 4. brigade u sklopu 25. godišnjice njenog osnutka, predvodio vrlički župnik fra Jakov Viro uz koncelebra-ciju fra Luke Norca - Keve i fra Danijela Stipanovića.16.6.2016. god.

Isplatio sam jednoj osobi 15 150 kn za betoni-ranje stepenica. 8.7. 2016. god.

Isplatio sam, za prozor u kuhinji i za metalna vrata u dvorani, 6 150 kn.28.8. 2016. god.

Župnik je priredio večeru za pjevački zbor. 22.9.2016. god.

U sklopu središnje proslave 40. obljetnice osnutka Centra za rehabilitaciju “Fra Ante Seke-lez”, župnik prisustvovao i blagoslovio novi stam-beni objekat.2.10. 2016. god. Gospa od Ružarija

Procesija je počela u 10:30 sati. Po oblačnom vremenu, u procesiji su sudjelovala 4 čuvara Kri-stova groba.

VRLIČKO KOLO 25

2011. 1. Ante Vuletić 2. Sonja Klepo 3. Borna Luka Duvnjak 4. Niko Vulić 5. Lara Radnić 6. Petra Duvnjak 7. Ana Romić 8. Antun Joško Varnica 9. Josip Režić

2012. 1. Luka Uzun 2. Mely Marija Blažević 3. Gabriel Milković 4. Josip Uzun 5. Josip Ćurak 6. Dora Gverić 7. Luka Grabić 8. Lana Lelas 9. Sanja Krnjac10. Ivano Režić11. Paula Vuletić12. Leon Thomas Marie Evenepoel13. Lucija Romić14. Petra Djaković15. Nikola Žeravica16. Ivan Oruč17. Duje Romić18. Karmela Gutić

2013. 1. Pavle Milković 2. Antea Boduljak 3. Ivan Kaselj 4. Petar Tarle 5. Marta Kaselj 6. Danijel Kaselj 7. Niko Klepo 8. Marta Vulić 9. Ante Mandarić10. Marta Oklopčić

2014. 1. Leo Režić 2. Vanes sa Maras 3. Josip Kuduz 4. Danijel Slavko Škrbić 5. Lucija Ćorić 6. Sara Lucija Ćorić 7. Josip Grizelj 8. Petar Giljan 9. Antonio Duvnjak10. Leni Ante Gverić11. Anđela Batovanja12. Karlo Ristovski13. Petra Vuletić

2015. 1. Dominik Vučemilović - Alegić 2. Patrik Uzun 3. Matea Lelas 4. Marko Lelas 5. Matej Krnjac 6. Šime Režić 7. Marta Totić 8. Luka Ferdinand Karin 9. Vito-Srećko Ljepava10. Lukas Plazonić11. Maša Šeketa12. Mihaelana Gutić

2016. 1. Roko Uzun 2. Ivan Batovanja 3. Luka Baltić 4. Mirna Blažević 5. Gabriel Varnica 6. Lorena Ćorić 7. Martina Režić 8. Nikolina Krnjac 9. Ena Marija Zečević10. Vanessa Grabić11. Anamarija Budiša12. Paula Totić13. Lara Vrančić14. Jozo Baković

2017. 1. Natali Maras

Slavlje sakramenata u Župi, 2012.-2017. godinaKršteni od rujna 2011. do ožujka 2017. godine

VRLIČKO KOLO 2525

Procesija na Rožaricu

VRLIČKO KOLO26

2012. 1. Marlena Petra Barišić 2. Ante Batovanja 3. Katarina Batovanja 4. Kristina Blažević 5. Nikolina Boduljak 6. Ana Erceg 7. Ivana Giljan 8. Mihaela Gutić 9. Božo Gutić10. Lucija Jakelić11. Mia Krnjac12. Zvonko Lelas13. Dujo Lelas14. Marko Lelas15. Stipe Mandarić16. Duje Maras17. Stipan Maras18. Božo Perković

21. Luka Šimundža22. Antonio Vuletić

Prvopri esnici 2012. - 2016. godine

VRLIČKO KOLO2626

19. Antonela Rebić20. Mihaela Samardžić

2013. 1. Ivo Baturina 2. Anđela Blažević 3. Filip Blažević 4. Marko Ćorić

5. Maja Dražić 6. Petar Kaselj 7. Ivan Kuduz 8. Antonija Maras 9. Hrvoje Ristovski

10. Petra Škalic11. Ante Turudić12. Anamarija Vuletić13. Antonio Lelas

2014. 1. Andrea Blažević 2. Juliana Blažević 3. Denis Budiša 4. Tomislav Baković 5. Boško Ćurak 6. Klara Erceg

7. David Gutić 8. Frane Kuduz 9. Pavao Lelas10. Katarina Ljulj11. Božica Mandarić12. Marko Rebić13. Matej Romić

14. Antonia Samardžić15. Ana Matija Turudić16. Anđelka Turudić17. Klara Turudić18. Tomislava Varnica19. Petra Vučemilović - Jurić

VRLIČKO KOLO 27

2015. 1. Ivan Batovanja 2. Ana Kaselj 3. Ante Klepo 4. Lana Krnjac 5. Antonela Maras

6. Lucija Maras 7. Antonijo Mišić 8. Matija Perković 9. Katarina Samardžić10. Iva Šimundža

11. Duje Tarle12. Gabrijel Totić13. Ivan Totić14. Tijana Varnica15. Lucija Vuletić

VRLIČKO KOLO 2727

2016. 1. Dominik Ćorić 2. Iris Duvnjak 3. Katarina Kaselj

4. Kristina Kaselj 5. Ivan Kuduz 6. Klara Škrbić 7. Josip Tarle

8. Ana Turudić 9. Ive Turudić10. Tina Turudić11. Ivan Vuletić

VRLIČKO KOLO28

2012. 1. Maja Barišić 2. Matej Blažević 3. Antonia Duvnjak 4. Ivana Grizelj 5. Natali Gutić 6. Filip Klepo

2013. 1. Ivan Barišić 2. Jure Blažević 3. Petra Grabić 4. Ante Klepo 5. Josip Klepo 6. Ana Kosorčić

7. Matko Kosorčić 8. Kristijan Kuduz 9. Petra Kutleša10. Nikolina Maras11. Anđela Plazonić12. Antonia Režić

7. Ivana Kuduz 8. Robertina Kuduz 9. Ena Lelas10. Mario Ljulj11. Matej Milković12. Matea Mučalo

13. Nikola Samardžić14. Dino Škalic15. Filip Totić16. Stipe Vuletić17. Ivana Žeravica18. Antonio Toni Žeravica

13. Josip Režić14. Pavao Režić15. Mario Totić16. Josipa Turudić17. Bruno Varnica18. Mirjana Vučemilović

Krizmanici 2012. - 2016. godine

VRLIČKO KOLO2828

VRLIČKO KOLO 2929

2014. 1. Ivana Batalić 2. Sara Barišić 3. Ante Ćorić 4. Ante Djaković 5. Stipan Erceg 6. Ivana Gverić 7. Marija Klepo 8. Marko Klepo 9. Božo Kosorčić10. Željana Krnjac11. Tonći Ljulj12. Petra Milković13. Ana Plazonić14. Aleks Rubić15. Megi Rubić16. Ivan Samardžić17. Branimir Turudić18. Ivan Turudić19. Stipe Turudić

20. Magdalena Varnica21. Antonio Vučemilović - Jurić22. Ivan Vučemilović - Jurić

23. Josip Vučemilović - Vranjić24. Mario Vučemilović - Vranjić25. Josip Vuletić

2015. 1. Božana Barišić 2. Jure Baturina 3. Marko Boduljak 4. Filip Dražić 5. Mihaela Duvnjak 6. Marijana Galiot

7. Šimun Grizelj 8. Ivan Gverić 9. Martina Lelas10. Anamarija Markioli11. Ante Režić12. Nikola Samardžić

13. Mario Turudić14. Mateo Škorić15. Luka Vicić16. Marinela Vetma17. Magdalena Vučemilović - Alegić18. Božena Vučemilović - Vranić

2016. 1. Roko Blažević 2. Ante Budiša 3. Karlo Dražić 4. Luka Duvnjak 5. Ante Erceg 6. Ivan Gutić 7. Mateo Ivan Gutić 8. Katarina Klepo 9. Ante Kosorčić10. Anđela Krnjac11. Stipana Maras12. Grgo Plazonić13. Nikolina Plazonić14. Mario Romić15. Anđela Varnica16. Ante Vučemilović - Vranić17. Mislav Vuletić18. Robert Vuletić19. Antonijo Žeravica

VRLIČKO KOLO3030 VRLIČKO KOLO3030

2011.31.12.2011. Ivica Šimić i Antonija Marić

2012.18.02. Kristijan Baltić i Anita Rejo28.04. Goran Šeketa i Marijana Skorup19.05. Boris Buzov i Anita Grizelj1.9. Mijo Tešija i Katarina Markioli15.09. Mario Renje i Ana Maria Milković20.10. Sandro Jugović i Anamarija Blažević27.10. Tomislav Grabić i Ivana Marić

2013.10.02. Jure Markić i Kristina Škorić7.4. Ivo Vukasović- Lončar i Jadranka Mučalo1.6. Ivan Mandac i Marina Vuletić23.6. Joško Ćukušić i Mira Denić

2014.18.01. Jakov Milun i Jelena Vuletić26.04. Josip Ristovski i Antonija Samardžić10.05. Zvonimir Dugeč i Dijana Erceg24.05. Ivan Gabrić i Gorana Režić28.06. Mario Uzun i Tea Vuletić27.09. Ivica Hrgović i Vesna Vuletić

2015.8.8. Mario Milun i Ana Maras19.09. Dujo Oklopčić i Suzana Mandarić26.09. Ante Matić i Marijana Gverić

2016.23.04. Ivan Miloš i Petra Grabić30.04. Filip Totić i Anamaria Popović2.7. Luka Gobin i Josipa Barišić19.8. Nenad Leljak i Jelena Uzun23.09. Luka Blažević i Leonida Romić

2017.25.02. Stipe Klepo i Antonela Turudić

Vjen ani od 11. rujna 2011. do 25. velja e 2017. godine (Vrlika)

VRLIČKO KOLO 3131

2011. 1. Niko Vrančić 2. Ana Žeravica 3. Šima Modrić 4. Petra Vučemilović - Vranjić 5. Mara Kojundžić 6. Boja Grabić 7. Leonard Kojundžić 8. Pera Matusina 9. Mihovil Baković10. Kata Ćurak11. Mile Plazonić12. Radojka Grizelj13. Slavka Brtan14. Darinka Barišić15. Mara Blažević16. Marko Gutić

2012. 1. Mihovil Blažević 2. Ivan Žeravica 3. Mile Totić 4. Sava Božinović 5. Ilija Žeravica 6. Petar Turudić 7. Luka Žeravica 8. Ivan Erceg 9. Ivan Maras10. Ante (Braco) Rebić11. Sveto Željko Budiša12. Marija Lelas13. Matija Lelas14. Ana Zečević15. Stipe Baturina16. Ante Klepo17. Marta Kovačević18. Ana Biuk19. Stjepan Boduljak20. Pera Duvnjak21. Jure Kojundžić22. Božo Vučemilović - Jurić23. Stipan Božinović24. Ante Lelas

2013 1. Kata Gutić 2. Filip Vuletić - Antić

3. Boja Dražić 4. Mile Lelas 5. Anđa Lelas 6. Stipe Vučemilović - Šimunović 7. Ana Vrančić 8. Smilja Jakelić 9. Stipan Lelas 10. Radoslav Željko Božinović 11. Ivanka Žeravica 12. Mara Boduljak 13. Marko Baturina14. Stjepan Blažević 15. Ana Vučemilović - Jurić 16. Petar Vučemilović - Vranjić17. Zdravko Škalic 18. Ante Turudić 19. Marko Mandarić20. Stana Klepo21. Maša Mišić22. Božica Duvnjak23. Mile Rogač24. Ilija Totić25. Luka Božinović26. Nevenka Šalari27. Božo Vučemilović - Grgić28. Ante Grabić 29. Filip Božinović 30. Ivan Milković 31. Stipan Maras 32. Ilija Totić 33. Nevenka Šalari34. Mara Boduljak35. Maša Plazonić36. Cvita Kojundžić 37. Pera Zidar 38. Zvonko Lelas (Mimi) 39. Dušan Vrančić

2014. 1. Božo Vučemilović - Grgić 2. Boja Vuletić 3. Ana Vučemilović - Alegić 4. Ivan Kaselj 5. Božo Jakelić 6. Luca Škorić 7. Ana Turudić

8. Toma Uzun 9. Josip Kojundžić (Cocan) 10. Pera Režić 11. Marija Uzun 12. Kata Milković 13. Marko Zečević 14. Ante Boduljak (Biko) 15. Ante Romić (Zeklo)16. Stipan Vuletić 17. Tona Blažević 18. Mile Milković (Škale)19. Dragana Gašpar 20. Anđa Blažević 21. Pera Plazonić 22. Niko Vuletić 23. Zvonko Batovanja24. Božo Grabić 25. Jeka Batovanja 26. Petar Ćorić 27. Marija Skorup 28. Marija Ćorić29. Slobodan Škalic (Jole) 30. Marija Romić 31. Božo Denić32. Marta Mandarić 33. Mile Krnjac 34. Nikola Krnjac 35. Anica Baturina36. Josip Terzić 37. Josip Škorić38. Kata Ljulj 39. Milka Varnica 40. Josip Vuletić41. Vesela Duvnjak42. MIljenko Lelas 43. Pera Biuk44. Ivan Duvnjak45. Ivan Zečević46. Ivica Kaselj47. Jakov Samardžić48. Pera Vuletić49. Ivan Mučalo50. Mile Lelas51. Marija Držanić52. Marko Režić53. Jozo Skorup 54. Ivan Rejo 55. Ivan Modrić

UMRLI OD 12. RUJNA 2011. DO 1. OŽUJKA 2017. GODINEJa sam uskrsnuće i život: tko vjeruje u mene, ako i umre, živjet će. Tko god živi i vjeruje u me, sigurno neće nigda umrijeti. (Iv 11,25-26)

VRLIČKO KOLO3232

56. Kata Lelas 57. Kata Ćorić

2015. 1. Marta Lelas 2. Marija (Mara) Varnica 3. Kata Lelas 4. Ana Totić 5. Ozren Blažević 6. Ante Modrić 7. Tomica Plazonić 8. Miroslav Režić 9. Božo Denić10. Boja Budiša11. Zdravko Gverić12. Boja Skorup13. Niko Lelas14. Antonijo Blažević15. Josip Ćorić16. Šima Vuletić17. Boja Lelas18. Ana Varnica19. Ilija Tarle20. Dušan Milković21. Petar Biuk22. Josip Škalic (Orlan)23. Mate Radnić24. Boja Žeravica25. Ivan Mandarić (Bimbo)26. Ante Milković27. Jozo Baković28. Boja Skorup29. Niko Lelas30. Antonijo Blažević31. Josip Ćorić32. Šima Vuletić33. Boja Lelas34. Božo Režić (Ićanov)35. Mara Modrić36. Miljenko Vučemilović - Šimunović37. Boja Grizelj38. Stipan Škalic39. Nikola Blažević40. Pera Batovanja41. Janja Baturina42. Kata Plazonić43. Ana Kojundžić44. Anđa Blažević45. Ivanica (Ika) Budiša46. Božo Maras 47. Marko Totić

48. Božica Grizelj49. Mile Lelas (Jurić)50. Marija Krnjac51. Toma Turudić52. Božo Vučemilović - Grgić53. Anđelka Vrančić54. Anica (Ana) Milković55. Marija Denić56. Mate Gverić57. Ivan Vučemilović - Vranjić58. Pera Turudić59. Pera Gutić60. Josip Mišić (Dujo)61. Ivan Škalic62. Stjepan Vuletić (Mlađo)63. Jelena Ljulj64. Dujo Plazonić

2016. 1. Mara Mišić 2. Matija Ćurak 3. Cvita Vučemilović - Šimunović 4. Mara Modrić 5. Anica Milković 6. Vinko Ćorić 7. Božica Zorić 8. Ilija Turudić 9. Dujo Klepo10. Ana Batalić11. Ana Boduljak12. Božo Samardžić13. Ana Mandarić14. Marija Kuduz15. Mara Maras16. Pilip Plazonić17. Pera Kusturić18. Ante Baković19. Niko Žeravica20. Ljubica Burilo21. Ana Vučemilović - Šimunović

22. Mirjana Uzun23. Pera Uzun24. Ivan Batalić25. Ana Modrić26. Sava Božinović27. Ana Biuk28. Anica Gutić29. Boja Denić30. Boja Bavčević31. Boja Denić32. Nikola Lelas (Pomorac)33. Mate Milković34. Marija Jović35. Petar Baković36. Nikola Režić37. Ivan Batovanja38. Pera Maras39. Mijo Varnica40. Vinka Romić41. Nikola Biuk42. Ivan Klepo 43. Ante Modrić44. Dino Vrančić45. Josip Vuletić - Antić 46. Pera Ćorić47. Petar Vučemilović – Šimunović48. Ante Mutić 49. Ivan (Pipe) Kojundžić50. Mara Samardžić51. Božica Mišić52. Luca Žeravica

2017. 1. Ivanica Duvnjak 2. Dujo Milković 3. Stipan Vujević 4. Stipe Uzun 5. Anica Romić 6. Stana Grizelj

Mirom i radošću svoje prisutnosti razveseli duše pokojnika naših i osnaži u nama vjeru u uskrsnuće i ponovni susret s njima, molimo tebe Milosrdni Oče!Zemlj a je smrtnim sjemenom posijana. Ali smrt nije kraj. Jer smrti zapravo i nema. I nema kraja. Smrću je samo obasjana Staza us-pona od gnijezda do zvijezda. (Mak Dizdar)N.B. . Ukoliko smo nekoga od vaši dragih pokojnika izostavili i ukoliko se potkrala neka druga, nenamjerna pogreška, ispričavamo se i moli-mo vas za razumijevanje. Na navedenom popisu preminulih nalazi se nekolicina pokojnika koji nisu sahranjeni u župi Vrlika

VRLIČKO KOLO 3333

Godine 2012., na blag-dan sv. Jakova u Vrlici,

uz svesrdnu potporu žu-pnika fra Josipa, uprili en je prvi susret duhovnih zvanja iz Vrlike. Tom pri-godom na susret su došli: fra Ive Lelas, fra Božo Duvnjak, p. Mate Božino-vi , o. Tomaž Maras, fra Božo Mandari , s. Anijana Lelas, s. Lucija Baturina, s. Ruža Baturina, s. Da-mira Vu emilovi Grgi , s. Marija Baturina, s. Boja Biuk, s. Silvana Milan, s. Maritana Batali , s. Kruna Plazoni , s. Valentina Že-ravica i s. Marislava Sa-mardži . Misnim slavljem je predsjedao i tijekom njega propovijedao fra Ive Lelas, uz koncelebraciju sve enika i župnika fra Josipa Gotovca.

U duhu zajedništva, i sljede e 2013. godine,, u Vrlici se okupilo devet-naestero Bogu posve enih osoba podrijetlom iz župe Vrlika, ovaj put u zajedniš-tvu s novim župnikom fra Jakovom Virom. Susret je zapo eo u predvorju Cr-kve Gospe Rožarice krat-kim druženjem sestara,

sve enika i redovnika s vjernicima, sa župnikom i sa elnim ljudima Grada Vrlike. Sve anim euha-ristijskim slavljem, koje je zapo elo u 10 i 30 sati, predsjedao je fra Božo Duvnjak u koncelebraciji s ostalim sve enicima. Na po etku homilije, fra Božo je u kratkim crtama opisao svoj put do redovni kog poziva. U kontekstu govo-ra o mu eništvu sv. Jako-va, fra Božo je spomenuo kako u današnjem svijetu esto puta i mi doživlja-

vamo mu eništvo na svoj na in, jer smo pošli Kri-stovim putem i trudimo se biti njegovi vjerni u enici. Prije samog blagoslova i završetka euharistijskog slavlja, župnik fra Jakov je svim sudionicima zahva-lio na odazivu i podsjetio

Susret duhovnih zvanja iz župe Vrlika 2012.-2015. godine2013.

2012.

VRLIČKO KOLO34

da i on, kao i njegov pret-hodnik, svesrdno podržava inicijativu susreta duhov-nih zvanja rodom iz Župe.

Tre i susret uprili en je sljede e 2014. godine na isti dan. Ponovno se okupio lijep broj sudionika susreta, a misnim slavljem predsjedao je fra Ive Lelas. U poticajnoj propovijedi prikazao je sv. Jakova apo-stola kao ribara koji nakon susreta s Isusom ostavlja svoju la u i radosno ide za Gospodinom, postaju-i Isusov suradnik. Sveti

Jakov, kao takav, i nama je primjer za radosno živ-ljenje s Kristom i ustrajno svjedo enje, istaknuo je propovjednik.

U Godini posve enog života, 2015. godine uprili-en je etvrti takav susret.

Predsjedatelj misnog slav-lja bio je isusovac o. Mate Božinovi . U homiliji je pozvao je na razmišljanje i pouzdanje u Gospodina koji nam uvijek ponavlja: “Ne boj se. Ja sam s tobom.“ Za uzor našeg duhovnog pozi-va i života stavio je primjer Blažene Djevice Marije koja je spremno prihvatila suradnju u Božjem planu spasenja ljudskog roda po svom Sinu Isusu Kristu.

Tijekom sva etiri dosadašnja susreta, na mi-snom slavlju sudjelovao je lijep broj vjernika, a litur-gijsko pjevanje su animira-

le redovnice rodom iz Župe. Susret i druženje redovito se nastavljao za zajedni -kim stolom u župskoj ku i do kasnih poslijepodnevnih sati, uz ugodno prisje anje na minule doga aje koje svatko na svoj na in gaji u svom srcu. Susreti ovo-ga karaktera prigoda su za bolje me usobno upozna-vanje, za svjedo enje pred župnom zajednicom, koja je na sebi svojstven na in plodno tlo na kojemu ni e duhovno zvanje, ali je isto tako i prigoda za rijetki su-sret s rodbinom, župnikom i sumještanima. Svatko od pozvanih, kako re e jedna od prisutnih asnih sestara, u svojem srcu nosi jedan al-bum dragih spomen-slika. Vjerujemo da u hodu kroz život nikad nismo bili sami. Naša zvanja uvijek su izvi-rala iz dubine ljudske oso-be i susreta s Gospodinom. U hodu s Gospodinom živi-mo od euharistijske hrane i razmatranja rije i Božje koja nas poti e da budemo autenti ni navjestitelji.

Zahvalni Bogu na daru poziva, radujemo se idu im susretima u još ve-em broju, u kojima želi-

mo kušati ljepotu me u-sobne bratske i sestrinske ljubavi i zajedništva s rod-nim krajem i mati nom župnom zajednicom.

S. Marislava Samardži

3434

2014.

2015.

VRLIČKO KOLO

Dragi župljani župe Vrlika i ostali prijatelji vrli koga kraja, otpo ela

je restauracija slike Gospe Rožarice iz osamnaestog stolje a, dar Vrli anina, franjevca, pjesnika i rodoljuba: fra Fili-pa Grabovca - Grabi a (1697-1749). Ri-je je o slici nepoznatog venecijanskog majstora koju je fra Filip darovao svojoj rodnoj Župi za vrijeme službovanja na

3535

Restauracija slike Gospe Rožarice

Procesija po etkom XX. stolje a

Procesija u predratno vrijeme

sjeveru Italije. Slika je, na žalost, znatno ošte ena tijekom Domovinskog rata za vrijeme okupacije Vrlike, najvjerojat-nije 1992. godine. Istragom je utvr eno da se slika nalazila sa stražnje strane sadašnje slike Bogorodice s Djetetom, rad restauratora i slikara Slavka Ala a, postavljene na oltar 1997. godine.

Facebook stranica Župe Vrlika

Krajem prošle, 2016. godine pokrenuta je nova Facebook stranica pod imenom Gospa Roža-

rica Vrlika. Proteklih godina postojala je Face-book stranica pod imenom Župa Vrlika Gospa Ružarica. Odlu ili smo ove stranice spojiti u jednu službenu stranicu Župe pod imenom Gos-pa Rožarica Vrlika. Na novoj stranici prona i ete povremeno, uz ostale sadržaje, važnije oba-

vijesti i najave doga anja iz Župe Vrlika. Pri-družite nam se i budite naši Facebook prijatelji. Dobrodošli!

VRLIČKO KOLO

Nadamo se da e radovi na restau-raciji te povijesno i kulturno neprocje-njive slike biti uspješno privedeni kra-ju do sljede e proslave Gospe Rožari-ce, kada emo obnovljenu i okrunjenu

sliku sve ano pronijeti ulicama Vrlike i oživjeti tradiciju prekinutu 1991. go-dine. O pojedinostima vezanim za re-stauraciju slike pisat emo u narednom broju “Vrli kog kola”. I.R.

3636

Slika Gospe Rožarice - dar fra Filipa Grabovca - Grabi a (18. st.)

Sadašnja oltarna slika Gospe Rožarice - Slavko Ala (1997.)

VRLIČKO KOLO

Bra i sve enicima,Redovnicima i redovnicama,O evima i majkama,Svim krš anskim vjernicima.

Draga bra o i sestre!1. Obitelj, kolijevka i nositeljica ži-

vota, prva je prenositeljica vjere i odgo-jiteljica u krš anskom življenju.

Ova temeljna stanica društva i Cr-kve u posljednje vrijeme susre e se s mnogobrojnim poteško ama i raznim iskušenjima. Naše obitelji, roditelji – o evi i majke – i djeca, esto su danas izloženi ekonomskoj nesigurnosti, uda-rima odre enih idejnih strujanja i druš-tvenih trendova koji žele rasto iti narav-no shva anje braka i obitelji. K tome, mnogi su muškarci i žene nedovoljno pripremljeni i ne snalaze se u bra nim i roditeljskim ulogama. Pod tim i drugim izazovima nerijetko pucaju bra ne veze i slabe obiteljske i društvene vrijednosti.

2. Svjesna tih ugroza i opasnosti kao i svoje spasenjske zada e, Crkva ustraj-no naviješta krš anski nauk o braku – zajednici muškarca i žene – koji po Bož-joj promisli ima svoju trajnu vrijednost i nezamjenjivo poslanje. Zato novom zauzetoš u želimo promicati vrijednost svakog ljudskog života i ohrabriti naše obitelji u bra nom zajedništvu, otvore-nosti prema ra anju i odgoju djece, u me usobnoj ljubavi i vjernosti.

3. Papa Franjo je na dvije posljed-nje biskupske sinode zajedno s pastiri-ma Crkve iz cijeloga svijeta raspravljao o stanju i poslanju obitelji u današnjem svijetu. U dokumentu „Radost ljubavi“ dao je poticaje svima nama da poja amo predbra ne pouke i pripreme, a u obitelj-skom pastoralu svjetlom vjere, snagom molitve i sakramenata Crkve, krijepimo i milosrdno pratimo hod i rast naših o eva i majki u njihovu roditeljskom poslanju.

4. Poštovani vjernici, na tom putu radosti ljubavi, radosno vam objavlju-jem da e naša Splitsko-makarska nad-biskupija biti doma in Tre eg nacional-nog susreta hrvatskih katoli kih obitelji koji e se održati u Solinu 2018., pod geslom “O instvo i maj instvo: dva lica roditeljskog poslanja“.

Godina pred nama, od Prve nedjelje Došaš a 2016. do svetkovine Krista Kra-

3737

Msgr. Marin Bariši

Proglas nadbiskupa mons. Marina Barišića za Godinu očinstva

GODINA OČINSTVAProglas svim vjernicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u pripravi za

Tre i nacionalni susret hrvatskih katoli kih obitelji u Solinu 2018., pod geslom: „O instvo i maj instvo: dva lica roditeljskog poslanja“

VRLIČKO KOLO

lja 2017., bit e posve ena o instvu kao jednom licu roditeljskog poslanja. Slje-de u godinu posvetit emo maj instvu.

Poznato je kako danas u vremenu brzih promjena, moralnog relativizma i razli itih kriza, ni o eve nije mimoišla kriza identiteta. Muškarci i o evi teško se snalaze, a uloga oca u obitelji kao da se smanjuje ili potiskuje. O evi pone-kad djeluju izgubljeno, neki se povla e pod teretom odgovornosti, upadaju u ra-zne ovisnosti ili teško prihva aju svoju obiteljsku dužnost.

Svojom skrbi, brigom i mudroš u daju obitelji i djeci sigurnost i zaštitu, smjer u duhovnom rastu te snagu i identitet u krš anskom odgoju.

Sam Bog – izvor svakog života, pun ljubavi i milosr a prema ovjeku kojeg je stvorio na svoju sliku – objavio nam se kao Otac nebeski. U Isusu Kristu – Licu O eva milosr a – poslao nam je Spasitelja da obnovi grijehom narušenu svoju sliku u nama, cijelo naše ljudsko bi e, naš um i srce, naše odnose, naše obitelji i naše poslanje. Nebeski otac izvor je i snaga svakog o instva.

6. Draga bra o i sestre, dok s ovim Adventom zapo injemo novu crkvenu godinu, ulazimo i u godinu posve enu o instvu. Stoga, uklju imo se u liturgijska slavlja i pastoralna doga anja kako bismo posvijestili i osnažili o insku ulogu kr-š anskih muževa u obitelji. U tom duhu sve vas zajedno: sve enike, redovnike i redovnice, a osobito krš anske vjernike, napose o eve, pozivam da se osobnom i obiteljskom molitvom, zajedni kim litur-gijskim slavljima, odgojem i osobnim ra-stom u vjeri, uklju ite u župni i nadbisku-pijski pastoralni hod „Godine o instva“, te pripravu Tre eg nacionalnog susreta hr-vatskih katoli kih obitelji u Solinu 2018.

Neka sve naše obitelji, domove i do-movinu, prati pomo i zagovor sv. Josi-pa – uvara Svete obitelji – koga je Bog Otac odabrao da u pravednosti i ljubavi skrbi za Betlehemsko dijete Isusa Krista i njegovu majku Bogorodicu Mariju.

A na sve vas zajedno zazivam Bož-ji blagoslov.

Vaš brat i nadbiskupMarin Bariši

splitsko-makarski nadbiskup i metropolit

3838

5. Zato u ovoj godini želimo oso-bito razmišljati o o instvu kako bismo dublje shvatili zada u i poslanje naših o eva u krš anskim obiteljima, a onda i u društvu. U me usobnoj ljubavi, po-štovanju i opraštanju sa svojim supru-gama, o evi pružaju osnovni obiteljski temelj za zdravo odrastanje svoje djece.

I njih dvojica e stopama starijih

VRLIČKO KOLO

U zadnjem desetljeću sve se više uvriježio govor o prisutnosti ekonomske krize na

globalnom i lokalnom planu, na razini svjet-ske i nacionalnih ekonomija. Ne samo da se o njoj govori, nego se nju tako živo osjeća na vlastitoj koži. Proizvođači i ponuđači različitih proizvoda i usluga sve se češće tuže na osla-bjelu kupovnu moć kupaca i potražnju uop-će. Uz to, kupce u sve većoj mjeri zabrinjava vrtoglavi rast cijena proizvoda, čak i onih naj-važnijih životnih namirnica. I jedni i drugi, bez dvojbe i traženja bilo kakve isprike, imaju pra-vo. Na koncu, u tom “začaranom kru-gu” postoje mnogo “moćniji igrači”. Na svjetskom planu postoji određen broj svjetskih gospodarstvenika i ban-kara koji diktira ekonomske trendove na najvišim razinama. Možda ih sve to skupa zabavlja i vjerojatno, u ostvare-nju još veće dobiti i očitovanju svoje moći i utjecaja vide ispunjenje svoga životnog sna. Iskreno, ne bih se volio na takav način poigravati ljudskim ži-votima. Ali, čovjeku su dani sloboda i razum po kojima smo najsličniji svom Stvoritelju pred kojim ćemo jednoga dana položiti račun za upravljanje po-vjerenom nam slobodom i darovima.

No, nije mi nakana govoriti o sve očitijoj ekonomskoj i gospodarskoj krizi. Progovorio bih radije o mnogo dubljoj krizi koja je bez dvojbe prauzrok sva-koj vrsti krize koja pogađa čovjeka i čovječan-stvo. O toj vrsti krize rijetko se govori i ona ne dobiva prostor na naslovnicama visokoti-ražnih dnevnih novina i časopisa. O njoj se radije šuti, jer za otvoreni govor traži se velika hrabrost i odvažnost. Ta najprisutnija kriza po-gađa svaki kontinent, svaku pojedinu zemlju i osobu, a zove se kriza vrjednota. Ona je vid-ljiva u sve hladnijim međuljudskim odnosima, u gubitku potrebe da svoje vrijeme darujem

drugomu, u sve užurbanijem načinu života gdje na povlašteno mjesto izbija profit, probi-tak i uspjeh pod svaku cijenu, u bjesomučnoj želji da se materijalno osigura vlastitu buduć-nost, u opadanju praktičnoga vjerničkog živo-ta, u teškoj krizi koja pogađa obitelji i obiteljski odgoj, u agresivnoj i beskrupuloznoj težnji da se zaniječe apsolutna istina i na njeno mjesto postavi surogate po mjeri zabludjela čovjeka. Sažetije rečeno, kriza vrjednota ušla je u sve pore ljudskoga življenja, čak i u ona područja koja bi trebala biti povlaštena mjesta susreta

3939

TEOLOGIJA I VJERA

Kriza i krize

s Bogom i sa samim sobom. Ona je poput ne-pozvana gosta unišla u ljudske duše i poput opijuma umrtvljuje duhovne moći.

Ova vrsta krize od čovjeka traži spremnije osobno zauzimanje i odgovor na bitna pitanja: Zašto uopće živim? Za koga i za što se ispla-ti žrtvovati? Tko ili što me može oduševiti da budem dobar i pošten? Što zapravo znači biti dobar i pošten i je li to poželjno? Mogli bismo ovom nizu pitanja nadodati još mnoga, a ona nas bez dvojbe dovode do nečega što stoji u

VRLIČKO KOLO

pozadini svih tih mogućih pitanja, do pitanja smisla. Kriza vrjednota ima svoje drugo ime, a ono se zove kriza smisla. Moderni čovjek je sve nesposobniji ostvarivati istinske odnose s dru-gima, jer mu nedostaje temeljni vjerodostojan odnos iz kojega bi crpio snagu i nadahnuće za život s okusom smisla. Živjeti smisleno, ideal je za kojim čovjek duboko čezne, a tako očito niječe, previđa i zanemaruje. Živjeti sa smislom podrazumijeva promišljati nad svojim postup-cima dovodeći ih u najužu vezu s planom koji je odredio netko umniji i mudriji od čovjeka ili, jednostavnije rečeno, uskladiti vlastiti život s voljom Božjom. Živjeti smisleno znači priznati Bogu da je on tvorac svega, a sebe, svoje misli i djela uvijek promatrati i propitivati polazeći od toga temeljnog odnosa.

društva i ljudskijih odnosa. Onda bi drugo-ga pored sebe promatrali potpuno drukčijim očima. U većoj bi mjeri i sebe vidjeli suod-govornim za nepravdu i nevolju koju jedni drugima nanosimo i trpimo i ne bismo uvijek iznova upirali prstom u poslovične krivce. Na taj način živeći, poslali bismo dovoljno jasnu poruku onima kojima odgovara da se ljudi ne bave bitnim pitanjima, nego da ih jedno-stavno svim raspoloživim sredstvima pretvo-re u proizvođače i potrošače, kako bi im sve više umnažali njihovo prekomjerno bogat-stvo. Vratolomni razvitak čovječanstva nudi privid sretna i ispunjena života, olakšavajući čovjeku život i čineći ga lagodnijim, ali i u sve većoj mjeri čini čovjeka slijepim za uočava-nje duboke duhovne krize koja pogađa čo-

4040

vjeka i čovječanstvo. Čovjek današnjice živi očiti besmisao. U sve većoj mjeri posjeduje i u isto vrijeme se osjeća sve siromašnijim i nesretnijim. Pred nama, stoga, trajno stoji zahtjev nadvladavati privlačnost i zavodlji-vost brojnih ponuda, da nam na ljestvici vr-jednota ono “biti” uvijek bude iznad vječno zavodljivoga “imati”. Na koncu, svaka vrsta krize, ma u kolikoj mjeri u sebi krila opasnost po autentičan ljudski i kršćanski život, jest i prigoda ili krizis za promišljanje i traženje ispravnoga smjera na putu ljudskoga i kr-šćanskoga sazrijevanja i stvaranja konkret-nih odluka za život ispunjen smislom.

Fra Ivan Režić

Kad bi ljudi, barem oni koji ispovijeda-ju vjeru u jednoga Boga tvorca svega, malo više živjeli sa smislom ovaj svijet bi bio kudi-kamo ugodnije mjesto življenja. Kad bi malo više promišljali nad krizom smisla, toliki bi bili na pravom putu pronalaska odgovora na brojna pitanja koja ih muče, sputavaju i zarobljavaju. Kad bi malo više posvješćiva-li krizu smisla, onda bi bili na dobrom putu izgradnje humanijega društva s manjom pri-sutnošću egoizma, a sve većom brigom za opće dobro. Kad bi tako promišljali i živjeli, onda bi savjesnije obavljali povjerenu službu i gledali na svoj posao kao na priliku da na osobnoj razini doprinesu izgradnji boljega

VRLIČKO KOLO

Sedam zapovjedi što ih je Nijemac Ivan Benja-

min Ehrard – lije nik i -lozof, postavio kao na e-la paklenskog ponašanja. On je to napisao u svojoj 29-oj godini, a objavio ih je u Philosophisches journal iz 1795. godine. Ona glase:

1. Nikada ne budi istinit, ali se uvijek ta-kvim ini! Ako si istinit drugi e ra unati s tobom pa eš morati služiti nji-ma umjesto oni tebi.

2. Ne priznaj nikakvo vlasništvo, ali ga uvijek brani kao sveto i nepovredivo i prisvajaj sve što možeš! Kad sve prisvo-jiš bez oporbe, sve i svi e ovisiti o tebi.

3. Služi se moralom drugih kao sla-bo om za svoje ciljeve!

4. Poti i svakoga na grijeh, ali uvi-jek govori o nužnosti morala!

5. Ne ljubi nikoga!6. U ini nesretnim svakoga tko ne

prihva a da bude ovisan o tebi! 7. Budi dosljedan i ne kaj se ni za

što! Što si jednom odlu io izvrši, ma što se dogodilo! Tako eš druge u initi svo-jim robovima prije nego to zapaze.

Ovo su, doista, misli koje bude kri-ti ko promišljanje nad stvarnom inje-nicom njihove prisutnosti u društvenom životu na globalnoj razini. Tako er, po-vijest je tome svjedok, nacizam i komu-nizam, bivaju i na strani “oca laži” so-tone, izme u ostalih ideologija, utkali su

u svoje temelje navedene anti vrjednote i ovje anstvu donijeli ogromne tragedi-je i nesagledive patnje i boli. Najbitni-ji kriterij u raspoznavanju autenti nosti neke osobe i inicijative jest borba za isti-nu. Jer gdje je istina tu je i Bog. Svi koji lažu, htjeli ne htjeli, služe avlu i takvi e poslovi no svoju laž predstavljati kao

jedinu istinu, a suparnikovu istinu e pri-kazivati kao laž. Sveti Augustin u svom velebnom djelu O Božjoj državi govori upravo o borbi izme u “sinova svjetla” i “sinova tame”, kojima je laž oružje u opravdavanju njihovih zlih djela. I u da-našnjem hrvatskom društvu, na širim nacionalnim i lokalnim razinama posto-je ljudi i inicijative koji se, nažalost, u svojem djelovanju još uvijek služe lažju u svrhu nijekanja, prikrivanja i zatiranja istine. Ostanimo uvijek na strani istine, ma koliko zbog toga trpjeli, jer to je je-dini ispravan put koji nas ne e odvesti na stranputicu i u propast.

Fra Jakov Viro

4141

Načela paklenskog ponašanja

VRLIČKO KOLO

1. Dok sam bio dijete tjerali su me da se perem.

2. Ljudi koji se stalno peru samo su dvoličnjaci koji misle da su čišći od drugih.

3. Ima toliko puno vrsta sapuna. Kako mogu znati koji je pravi za mene?

4. Vodovodu je stalo samo do našega novca.

5. Pokušao sam se prati, ali je bilo dosadno i uvijek isto.

6. U kupaonici je uvijek tako hladno i sterilno.

7. Operem se za Božić i za Uskrs. Pa to je dosta.

8. Nitko od mojih prijatelja ne misli da je pran-je potrebno.

1. Već od malih nogu dajte djetetu sve što po-želi. Tako će znati da je zadužilo svijet time što je rođeno.

2. Kada čujete kako govori ružne riječi, na-smijte se na to. Tako će misliti da je baš slatko. Time će te ga, isto tako, potaknuti da upotrijebi još “slađe” izraze od kojih će vam se uskoro početi dizati kosa na glavi.

9. Stvarno nemam vremena za pranje.

10. Možda ću se jednom i oprati kad ostarim.

(Prevedi: 10 razloga zašto ne idem u Crkvu)

(youcat)

3. Nikada ga nemojte slati na vjeronauk. Čekajte dok postane punoljetno pa neka onda samo odluči.

4. Izbjegavajte riječ “loše”. Moglo bi razviti kompleks manje vrijednosti te uvjetovati da

4242

10 razloga zašto se ne perem

Kako upropastiti vlastito dijete?kasnije, kada bude uhićeno zbog krađe, vjeruje da ga društvo nepravedno progoni.

5. Ako nešto ostavi razbacano da leži unaoko-lo, (knjige, cipele, odjeća…) lijepo to poku-pite i pospremite. Sve činite umjesto njega tako da zna da to može uvijek očekivati.

6. Neka čita, sluša i gleda što god hoće. Pri-tom, dobro pazite jeste li dobro očistili pri-

bor za jelo i čašu iz koje pije.

7. Što češće se svađajte u prisutno-sti djece, tako da ne budu previše iznenađena kada se jedno jutro probude u raspadnutoj obitelji.

8. Dajte svome djetetu novaca ko-liko god želi potrošiti. Nemojte ga poticati na štednju. Ako ste vi teško zaradili svoj novac, ne treba i ono.

9. Udovoljite svakoj njegovoj želji za hranom, pićem i udobnošću. Pobrinite se da mu udovoljite u svemu tome. Ako mu nešto zabra-

nite, može postati nezadovoljno.10. Ako se zavadi sa susjedima, učiteljima ili

policijom, uvijek zauzmite njegovu stra-nu. Svi oni imaju predrasude prema va-šem djetetu.

VRLIČKO KOLO 4343

U nedjelju, 28. srpnja 2013. godine, fra Leo je pro-

slavio 50. obljetnicu sve e-ništva u crkvi udotvorne Gospe Sinjske u Sinju pod motom “Doista, meni je ži-vjeti Krist, a umrijeti dobi-tak” (Fil 1,21).

U euharistijskom slav-lju, koje je predvodio zlato-misnik fra Leo, sudjelovali

sudjelovali ministranti, bogoslovi, Vrli ani u na-rodnim nošnjama, pred-vo eni arambašom uvara Kristova groba Jakovom Reži em te brojni sve eni-ci. Na po etku slavlja po-zdrave su uputili gvardijan fra Petar Klapež i ne ak fra Ante Vu kovi .

Kroz 50 godina svog redovni ko-sve eni kog ži-vota fra Leo je u inio mno-

Fra Leo Delaš proslavio 50. obljetnicu svećeništva

su provincijal fra Joško Kodžoman, sinjski gvardi-jan fra Petar Klapež, slav-ljenikovi ne aci fra Ante Vu kovi i fra Zvonimir Križanovi i još devetorica sve enika. U slavlju su su-djelovali lanovi obitelji, rodbina, župljani Vrlike i prijatelji.

Sve anost je zapo ela procesijom iz samostan-skog klaustra u kojoj su

Procesija

Poklon pred po etak misnog slavlja

Fra Leo i koncelebranti

VRLIČKO KOLO4444

go dobra na “Njivi Gospod-njoj”. To dobro koje je fra Leo inio izviralo je iz nje-govog živog odnosa s nebe-skim Ocem, što je upravo tajna sve eni kog života, naglasio je fra Zvonimir u prigodnoj homiliji.

Na koncu misnog slavlja, nakon ispjevanog himna “Tebe Boga hvali-mo”, provincijal fra Joško Kodžoman izrekao je rije- Ankica Milkovi

Mate Kojundži

Fra Leo uz dvojicu ne aka

i zahvale, istaknuvši kako mu je ast u ime Franje-va ke provincije Presve-tog Otkupitelja zahvaliti fra Leu za 50 godina za-uzetog i vjernog služenja Crkvi, Provinciji i hrvat-skom narodu u Domovini i u Njema koj, uru ivši mu u ime Provincije zahvalni-cu i plaketu. Isto je u inio i uvar svetišta, gvardijan fra Petar Klapež.

Rije i zahvale izre-kao je i slavljenik fra Leo koji je naglasio da su ga do ovoga trenutka vodili Krist i Gospa i da mu je neizmjerno drago da ovaj jubilej može slaviti u slo-bodnoj državi Hrvatskoj. Potom je zahvalio fra Juri i s. Jeleni kao i zboru Gos-pe Sinjske, o. Provincijalu, svojim ne acima fra Anti i fra Zvonimiru, rodbini,

prijateljima te vjernicima iz Vrlike.

Nakon misnog slav-lja, proslava je nastavlje-na u restoranu “Rustika” u Radoši u gdje joj se je pridružio i župnik fra Jakov Viro. U ime gra-da Vrlike, gradona elnik Ivan ori uru io je slav-ljeniku u znak zahvalno-sti prigodni dar.

I.R.

Fra Leo i vrli ki gradona elnik

VRLIČKO KOLO

Krunoslava Dijaković ro-đena je 31. siječnja 1896.

godine u Vrlici od oca Alek-sandra i majke Marije r. De-marki. Odrasla je u Kninu s tri sestre i bratom. Školskim sestrama franjevkama doš-la je 1913. godine u Imotski. Novicijat je započela 15. ko-lovoza 1916. godine u Mari-boru, kada je dobila ime s. Verena. U Mariboru je 15. kolovoza 1917. godine polo-žila prve zavjete. Doživotne zavjete položila je 25. pro-sinca 1922. godine u Splitu. Umrla je 24. travnja 1976. godine u 81. godini života i u 60. godini redovničkog služenja, u Kraljevoj Sutjesci, gdje je i sahranjena.

Po dolasku u samostan »ne zna se ni za kakvu njezinu školu«, kaže s. Benjamina Mutić. Ne znamo niti što je u Mariboru završila. Fra Ignacije Gavran svjedoči da je »odavala dobro potkovanu osobu, ali ne znam kako«.

Nakon položenih prvih zavjeta poslana je u dječački konvikt u Ljubljanu – Marijanišče do 1918. godine, a potom u dječačko prihvati-lište u Šent Vidu kod Ljubljane. Godine 1920. s. Verena je premještena u Dubrovnik, gdje je ostala do 18. rujna 1931. godine u Dječjem zakloništu, kako piše u kućnoj kronici sestara. U zajednici je obavljala i dužnost kućne pred-stojnice od 1925. do 1930. godine. Sestra Ve-rena je sudjelovala u radu vrhovnog kapitula u srpnju 1930. godine u Mariboru kao izaslanica Splitske provincije. U istoj kronici stoji da je 13. srpnja 1931. godine, dok je bila na oporavku na Lovćenu u Crnoj Gori, »dobila sestra Verena dekreto za prednjicu na Visoko u Bosni… Tako je po 11 letnem neumornem delovanju zapusti-la naš Zavod naša draga s. Verena in otišla na Visoko. Jezus naj je bo Plačnik!« U visočkome franjevačkom sjemeništu i konviktu preuzela je dužnost kućne predstojnice velike sestarske zajednice na kojoj je ostala do 1942. godine, s prekidom od jedne godine, kada je bila u Para-

4545

ćinu u Srbiji. U Visokom je, uz dužnost predstojnice, bila bolničarka u sjemeništu i konviktu, brinula se za ure-đivanje samostanske crkve i za crkveno ruho.

Sestre i fratri svjedoče da je bila inteligentna, po-božna, povjerljiva i uredna, svestrana. Fra Ignacije Ga-vran je rekao: »Bila je po-jam žene i redovnice. Prava gospođa. Dostojanstvena. Izvanredna sakristanka. Predstojnica koja se brinula za redovnički duh među se-strama. Sestrama je birala svećenike za duhovne vjež-

be, uglavnom Slovence. Bila je ličnost. A ličnost se rađa! Imala je organizacijske sposobnosti i urođeni autoritet.«

U vihoru II. svjetskog rata utemeljena je Bo-sansko-hrvatska provincija Prečistog Srca Mari-jina 29. travnja 1942 godine., a s. Verena Dijako-vić imenovana je provincijalnom predstojnicom. Tu dužnost obnašala je 12 godina, sve do 1954. godine. Crkvene su vlasti za sjedište provincije odredile Jastrebarsko u Hrvatskoj, ali je s. Ve-rena željela da sjedište bude u Visokom među podružnicama, tj. među sestrama, što je i učinje-no. Sestre su tako po potrebi mogle susretati s. Verenu. Po isteku mandata ostala je u Visokom kao kućna predstojnica do 1957. godine. Bila je u provincijalnom vijeću kad je provincijalna pred-stojnica bila s. Barbara Šenekar (1954-1962).

Bila je članica vrhovnog vijeća kad je vr-hovna predstojnica bila s. Terezija Hanželič, kojoj je mandat završio 1956. godine. U ona po-ratna vremena, ta se dužnost obavljala pisanim putem ili porukama, zbog toga što je bilo teško dobiti putnu dozvolu i boravak u drugoj državi.

Sestra Verena bila je kažnjavana i u za-tvoru »zbog pomaganja križarske organizacije Schaffhausen – Čondrić«. No, u Rješenju od 11. siječnja 1952. godine piše da se »obustavlja kri-vična istraga i ukida istražni zatvor nad Dijaković Verenom jer se ustanovilo da u počinjenom dje-

S. M. Verena (Krunoslava) Dijaković (1896.-1976.)

.s. Verena Dijakovi , Franjo Likar

VRLIČKO KOLO

lu nema krivične odgovornosti, već da se radi o prekršaju«. Na kraju joj se čestita i čini se da je tako završen slučaj s. Verene što se tiče teškoća s tadašnjim vlastima. O tome u arhivu naše pro-vincije postoji nekoliko dokumenata u kojima se može vidjeti da je s. Verena bila u zatvoru u Sa-rajevu od 27. ožujka 1950. godine do 11. siječnja 1952. godine. »Jedina je od sestara naše provin-cije koja je poslije II. svjetskog rata bila sumnjiče-na i zatvarana«, svjedoči s. Benjamina Mutić.

Možemo reći da je treće razdoblje života s. Verene započelo 1957. godine, kada je imenova-na kućnom predstojnicom zajednice sestara u Kraljevoj Sutjesci. Iako je imala 61 godinu, njezino zdravlje bilo je dosta narušeno. Tome su pridoni-jeli: ispitivanja, suđenja, razni strahovi i boravak u zatvoru. Uz druge bolesti i Parkinsonova bolest

Sestra Filoteja Petrović služila je s. Vere-nu 7 godina u dva navrata: kao kandidatkinja i sestra nakon novicijata. O svojim uspomenama na nju pisala je u Svjetlu riječi, u travnju i svib-nju 2008. godine. Između ostalog je napisala: »Poticala nas je na rad i molitvu, na međusobno prihvaćanje i uljudnost (…) Dobro koje činimo treba činiti bez buke, neka ostane skriveno (…) Malo je govorila, pogotovo o sebi, a u meni je izazivala poštovanje. (…) Osim uspomene na franjevačku trećoredicu, posljednju bosansku kraljicu, kojom se Kraljeva Sutjeska stoljećima ponosi, danas u Kraljevoj Sutjeski živi i uspome-na na još jednu vrsnu ženu naše novije povijesti. Obje franjevke, jedna svjetovnog, druga samo-stanskoga trećeg reda. (…) O jednoj i o drugoj malo je zapisano. Pripadaju povijesti jer su ostvarile ideal posvemašnje ljepote kršćanske žene, sestre i majke, koji je neprolazan.«

Sestra Verena je 45 godina proživjela u dva franjevačka samostana u Bosni, Visokom i Kralje-voj Sutjesci. Bila je dobra sugovornica i savjetnica, ne samo sestrama i fratrima u tim samostanima, nego i drugima. Rado su joj dolazile sestre i iz dru-gih provincija. Fratri su joj također dolazili na raz-govor i preporučivali se u molitve. Svi su o njoj go-vorili uglavnom s poštovanjem i ljubavlju. Pokojni fra Ljubo Hrgić na nekoliko mjesta u svom dnevni-ku (Životni krug, Svjetlo riječi, Sarajevo) spominje s. Verenu koja mu je pisala u zatvor i slala pakete. Spominje je kao »ljepoticu tijelom i duhom«.

Sestra Doloroza Dilber kaže da je s. Ve-rena bila »kao majka, da je voljela svećenike i znala ih zaštititi«. Nastojala je pomagati i drugi-ma. Primjerice, kada je s. Verena doznala da je majka s. Doloroze trudna, sve je priskrbila za novorođenče i poslala majci, a da s. Doloroza, tada kandidatkinja, nije znala. Kada se novici-jat u Mostaru morao raspustiti i zbog nestašice hrane 1948. godine, s. Verena je poslala hranu da bi naše tri novakinje mogle završiti novicijat i zavjetovati se, svjedoče sestre. Sestri Vereni Dijaković, našoj prvoj provincijalnoj predstojnici, dugujemo poštovanje, ljubav i zahvalnost. Neka nas zagovara u zajedništvu svetih!

Tekst objavljen u knjizi: S. Renata Ruža Mrvelj, U Domu Očevu, Nekrologij Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, nakl. Provincijalat ŠSFKK BH provincije PSM, Sarajevo, Bjelave 43, Zagreb 2011., str. 49-53.

4646

Samostan u Kraljevoj Sutjesci

uzela je maha. U Kraljevoj Sutjesci bolovala je 20 godina. I s. Berhmana Nazor iz Splitske provincije svjedoči da je s. Verena »bila krhkoga zdravlja i da zbog toga, prije odlaska u Bosnu, nije mogla prihvatiti dužnost provincijalne predstojnice Pro-vincije Presvetog Srca Isusova u Splitu«.

Iz Kraljeve Sutjeske s. Verena je pratila ži-vot provincije, ali i život visočke zajednice u kojoj je živjela i djelovala 26 godina. Zavoljela je život u Kraljevoj Sutjesci, osobito vjernike, kao i oni nju. Sutješke žene dolazile su joj na razgovor i po savjet. S njima je organizirala izradu narod-nih nošnji i skupljanje ljekovitoga bilja.

Desetak godina s. Verena je bila potpuno ovisna o drugima. »Bila je njegovana i služena bolje od bolesnih sutjeških fratara«, svjedoči s. Helena Karalić i druge sestre koje su je služile. Ta-kođer svjedoče da su fratri u samostanu bolesnu s. Verenu doživljavali »poput Božjeg blagoslova«.

VRLIČKO KOLO 4747

Kada sam 1963. godine došla sestrama na Bjelave u Sarajevo s nakanom da postanem

sestra, tadašnja provincijalka s. Benjamina Mu-tić rekla mi je da ću poći u franjevački samostan u Kraljevu Sutjesku njegovati jednu bolesnu sestru. Mislila sam u sebi, pa kako ću to raditi, nisam medicinska sestra, ne znam s bolesnici-ma. Nisam to tada prepoznala kao redovnički put u nepoznato niti sam mislila da činim nešto osobito. Znala sam samo da trebam slušati. Sa-znala sam da se sestra zove s. Verena Dijaković. Krsno ime joj je bilo Krunoslava. Rođena je 3. siječnja 1896. u Vrlici kod Sinja od oca Aleksan-dra i majke Marije r. Demarki. Ubrzo sam sazna-la da je s. Verena bila provincijalna predstojnica. Već pri našem prvom susretu, nakon što me pogledala, blago pogladila po licu i obratila mi se, polako je nestajao strah pred mojom novom dužnošću. To je ta Marta? upitala je s. Verena promatrajući me i očito razmišljajući o čemu i ja. Marta, znaš, ja imam Parkinsonovu bolest. Ništa ne mogu sama. Hoćeš li biti uza me? Po-malo stidljivo i nesigurno rekla sam da hoću. U njezinom pitanju osjetila sam kako je zapravo važna i odgovorna dužnost koja mi je povjerena. Promatrajući s koliko poštovanja se svi koje sam toga dana susrela odnose prema s. Vereni, i ja sam se na trenutak osjetila važnom.

Tamnoputo pravilno lice, gotovo bez bora, s crnim, pronicavim očima odavalo je da je s. Verena u mlađim danima bila lijepa. Svaki dan umi-vala sam to lice i češljala njezinu lijepu crnu kosu s tek kojom prosijedom vlasi na glavi preko koje bi vezala crnu maramu s bijelim šara-ma. Zbog bolesti nije nosila redovničko odijelo. Osim Parkinsonove, bilo je tu i drugih bolesti. Vrat joj je bio upao u grudni koš. Teško je govorila i gutala hranu. Jako pogrbljena, nije mogla ho-dati sama, a teško i uz moju pomoć. Imale smo svoj dnevni red u kojemu su se

izmjenjivali molitva i rad. Rado i često je molila, osobito za svećenike i duhovna zvanja. Strpljivo je nosila bolest i nemoć, a rado je prihvaćala pomoć drugih. Za šetnje po Sjenokosu trebala nam je pomoć. Voljela je fra Stjepana Duvnjaka koji je tada bio sjemeništarac, često je željela da je on vodi jer je bio jak. Stjepan i ja smo je zapra-vo više nosili, nego vodili. Bilo je s nama troma duhovitih scena nespretnosti i padova. Mi smo voljeli gledati je kada se smije. Za fra Stjepana je uvijek govorila da će biti dobar fratar.

S puno topline prihvaćala je i susretala lju-de. Znala je slušati. Sestre, svećenici i novaci rado su joj dolazili. Poznavala je vjernike, inte-resirala se za njih i njihovu svakodnevicu. Oni bi joj donosili vezene ručnike, koje bi darivala za potrebe crkve i misija. Časna Verena, kako su je zvali, molila je za njih i darivala im čajeve koje je pripravljala od različitih trava u koje se dobro razumjela. Nekada su u redu znali čekati da bi posjetili časnu i malo s njom porazgova-rali. Fratri su govorili da je s. Verena bila Božji blagoslov za samostansku zajednicu. Mlade je uvažavala i s ljubavlju savjetovala. Iako je zadr-žala distancu odrasle, odmjerene osobe, razu-mjela je naše mladenačke nestašluke na koje bi reagirala riječima: sagni se, prinesi mi uho, koje bi onda nježno potegnula. Poticala nas je na rad i molitvu, na međusobno prihvaćanje i uljud-nost. Naglašavala je kako je važno da ono što

činimo, činimo iz uvjerenja. Dobro koje činimo trebamo činiti bez buke, neka ostane skrovito, Bogu je sve znano, govorila bi nam.

Voljela je prirodu, osobito cvijeće. Radovala se svaki put kada bi sestre lijepo okitile crkvu. Često smo zajedno radile u parku oko cvijeća. Običavala sam joj iznijeti stolicu na koju bi ona sjela i govorila mi gdje što posaditi, kako okopavati cvijeće i ruže.

Malo je govorila, po-gotovo o sebi. Osobito ne-

Svjedočanstvo s. Filoteje o kreposnu životu s. Verene

Grob s. Verene Dijakovi - Sutjeska (BiH)

VRLIČKO KOLO

Bosansko-hrvatske provincije Školskih sestara franjevki Krista Kralja koju obavlja sve do 1954. godine. To razdoblje njezinog života snažno će obilježiti optužbe, kažnjavanja i zatvor u kojemu je njezino zdravlje ozbiljno narušeno. Uz fra Ema-nuela Kljajića, Mariju Mušura i Marka Vrbića, ko-munističke vlasti su je 1950. godine optužile radi pomaganja križarske organizacije Schlafhauzer-Čondrić. Zatvorena je 27. ožujka 1950. godine, a 11. siječnja 1952. godine obustavlja se krivična istraga i ukida istražni zatvor nad Dijaković Ve-renom jer se ustanovilo da u počinjenom djelu nema krivične odgovornosti, već da se radi o prekršaju, kako stoji u rješenju Javnog tužilaštva iz Sarajeva. Njezin slučaj su proslijedili Povjere-ništvu unutrašnjih poslova u Visokom gdje je po-zvana na ročište u ljeto 1952. godine, a gdje joj je priopćeno da je Prezidijum Narodne skupštine u Beogradu uvažio njezinu molbu za pomilovanje i oprostio joj ostatak ne izdržane kazne. Po povrat-ku iz zatvora nastavlja voditi provinciju do 1954. godine. U Visokom ostaje sve do 1957. godine kada je premještena u Kraljevu Sutjesku gdje je imenovana kućnom predstojnicom. Zdravlje joj je iz dana u dan slabilo. Parkinsonova bolest uzela je maha. Bolovala je gotovo 20 godina. Preminu-la je 24. travnja 1976. godine u Kraljevoj Sutjesci gdje je i pokopana.

Osim uspomene na franjevačku trećoredi-cu, posljednju bosansku kraljicu, kojom se Kra-ljeva Sutjeska stoljećima ponosi, danas u Kralje-voj Sutjesci živa je uspomena na još jednu vrsnu ženu naše novije povijesti. Obje franjevke, jedna svjetovnog, druga samostanskog trećeg reda.

I dok, kao spomenik pred samostanom u Sutjesci, dostojanstveno i ponosno na svome pri-jestolju sjedi posljednja bosanska kraljica Katari-na, nedaleko u sutješkom groblju počiva časna Verena. Ljepotica tijela i duha, kako o njoj napisa fra Ljubo Hrgić u svome dnevniku. I o jednoj i o drugoj malo je zapisano. Iako pripadaju povijesti, ostvarile su ideal posvemašnje ljepote kršćanske žene, sestre i majke koji je neprolazan.

Koliko god se potrudih napisati ovu stra-nicu o s. Vereni, čini mi se da je ono najljepše u njoj ostalo nedokučivo, tajnovito. Nosim je u srcu kao svetu osobu. Ljubila je čovjeka, ljubila je Boga. Željela je da i ja činim isto, a za uspo-menu dala mi je redovničko ime.

s. Filoteja Petrović

4848

rado govorila je o vremenu koje je provela u za-tvoru. Kada bi je netko o tome pitao uzrujala bi se i počela bi sva drhtati. Odatle i njezina sućut i briga za zatvorenike koja ju je često mogla i glave stajati. Poslije izlaska iz zatvora puno je pomagala zatvorenicima, osobito svećenicima. Nosila bi im hranu i lijekove.

Vrlika 1912. godine, iza sv. mise

Iako nije puno govorila, u meni je izaziva-la poštovanje zbog svega što sam tada, budući da sam i sama željela postati sestra, zapažala i prepoznavala kao vlastiti ideal. Poslije završenog novicijata i prvih zavjeta ponovo sam poslana u Sutjesku s. Vereni. Željela je da i dalje budem uz nju, a meni je to također puno značilo. Tada možda nisam mogla proniknuti njezinu dubinu ni razumjeti ono što je odredilo život s. Verene. No, sada bih se usudila reći da je širina i ljepota njezi-noga duha plod iskustva života žene, redovnice, u teškom turobnom vremenu naše novije povije-sti. Ta ljepota očitovala se u jasnoći, otmjenosti, strpljivosti, predanosti, hrabrosti, vjernosti… Vjeru-jem da bi i drugi koji su je poznavali imali što na-dodati. Kada bi joj tko uputio kakav kompliment običavala je reći: Sve što jesam i što imam Božji je dar. Nije to govorila samo iz skromnosti, nego iz duboke vjere i doživljaja Božje blizine na putu od rodne Vrlike do Maribora gdje je 1916. godine položila prve redovničke zavjete. Uslijedila je duž-nost prefekte u dječačkom konviktu u Ljubljani, zatim u dječačkim prihvatilištima u Št. Vidu i Du-brovniku. Godine 1931. premještena je u Visoko gdje je imenovana na dužnost predstojnice uz koju je brinula o uređenju crkve i liturgijskog ruha te bila bolničarka u franjevačkom sjemeništu i konviktu. Godine 1942. u vihoru Drugog svjet-skog rata povjereno joj je vodstvo novoosnovane

VRLIČKO KOLO 4949

Po evši od ovoga broja “Vrli koga kola”, želja nam je našim itateljima predsta-

viti vrli ke umjetnike i njihovo umjetni -ko stvaralaštvo. U ovom broju imamo za-dovoljstvo predstaviti poznatog hrvatskog slikara, našeg Vrli anina Miljenka Romi-a. Miljenko je ro en 1959. godine u Vrli-

ci, oženjen je i otac dvoje djece. Slikarstvo je završio u Splitu, a nakon toga je radio u Majstorskoj radionici Vilima Sve njaka. Živi i djeluje u Zagrebu.

Kada ste otkrili umjetni ki dar i tko vam je pomogao odlu iti se za školovanje i profesionalno bavljenje umjetnoš u?

Sigurno ima nekoliko imbenika koje bi mogao sada analizirati. U prvo-me redu je društveno stanje u vrijeme kada sam pošao u školu ovdje u Vrlici. Nadmo službene ideologije se osje ala

Razgovor s vrličkim slikarom Miljenkom Romićem

i u vrli kome kraju, za onu društveno od-ba enu skupinu koja je bila ve ina, bolji svijet je bio daleko, jedan ili oba roditelja odlaze na rad u inozemstvo, djeca osta-ju kod ku e. Visoko ideologizirani režim nema volje baviti se tim problemom, jer ga on (namjerno) i stvara, posljedica toga je otežano formiranje mladoga ovjeka i njegovo školovanje. Tim mladim nara-štajima se oduzimaju njihovi talenti…To ograni enje informacija, posredovanja, u mome slu aju, prekida moj nastavnik Josip Glavurdi koji me osobno odvodi na prijemni ispit u srednju školu.

Siguran sam da bi itatelji žup-skog lista htjeli znati nešto više o teh-nici kojom slikate. Objasnite nam ukratko karakteristike tehnike i sli-karskog rukopisa kojim se izražavate i

Miljenko Romi

Jedno od suautorskih djela

VRLIČKO KOLO5050

Mukotrpni obilazak Palestine i bijeg u Egipat

Podnevna molitva

kako biste de nirali svoje umjetni ko stvaralaštvo?

Tehni ki je to širok raspon, danas se likovna izražajnost iskazuje i kroz no-vootkrivene elektronske forme, od svega iskušanoga stvara se svojevrsni mozaik likovnih ostvarenja.

Koji su vam omiljeni motivi? Što najradije slikate?

Ja uvijek iznova sebi postavljam isto pitanje o ispravnosti onoga što radim, tra-žim izražajne i simboli ke alate koji bi mi pomogli odgonetnuti naša društvena, mo-ralna stanja. Ovo naše vrijeme je vrijeme zamke i zaborava, kada ovjek upadne u nju ruši mu se svijet, zaboravlja na Boga. Od Marxove ideologije do Freudove psi-hoanalize da je religija neuroza ovje an-stva pa preko novonastalih pokreta koji ho e reformirati odnose me u spolovima, uvesti autoritaran model odgoja…Svi ovi i sli ni modeli života suprotivi su umjet-nosti, jer umjetnost je mogu a isklju ivo u harmoniji s Bogom.

Koga predstavlja lik postojane žene na vašim slikama?

Odgovor može biti dvozna an, to može biti teološko ili egzistencijalno pi-tanje, postoje stanja kada duh dobro vidi, a usta to ne mogu izre i, onda preostaje skromno slikarsko izražavanje.

Na vašim slikama, est motiv i kao svojevrsni potpis, nalazi se prikaz crkvice. Što ona predstavlja i koju po-ruku nudi?

Dr. Miljenko Buljac tu crkvicu vidi kao škapular, kao poveznicu ovozemalj-skog s onostranim. Zato ona nije na tlu, ve lebdi, dodiruje eter. Na samom po-etku pam enja naše vjere i nacionalno-

VRLIČKO KOLO 5151

ga identiteta ona upravo takva, bila je zasa ena na naše tlo.

Jedna od vaših poznatijih slika je i slika blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. Kako vi osobno doživljavate njegovu osobu?

O našem blaženiku govorim kao o svetcu koji je u inio preobrazbu hrvat-skoga naroda, od njega u imo kako ljud-ske skrivene vrline ra aju op u dobrotu. U vrijeme kada je hrvatski narod poho-dio najstrašniji gost – komunizam, kao samotnik mu se odupro prokazuju i nje-govu pustoš. Bio je sam i suprotiv samo-volji, samodovoljnosti komunisti koga i ateisti koga poretka, kada ga je umorio režimski maršal je mislio da e to biti samo tren, a postalo je vje nost.

Vaše slikarstvo i umjetni ko djelo-vanje protkani su izrazitom domoljub-nom crtom, osim toga, autor ste pro-jekta Spomen doma – muzeja Ov ara u Vukovaru i idejnog rješenja za muzej “Blagi Zadri” u Vukovaru. Što za vas predstavlja domoljublje i u kojoj mjeri ono utje e na vaše stvaralaštvo?

Sudionici i svjedoci smo toga vre-mena, vremena posvemašnjeg pada eu-ropske civilizacijske vrijednosti, u tom vakumu smisla i normi naši isto ni su-sjedi vidjeli su prigodu ostvarenja svo-jih mitomanskih snova. Hrvatski narod ponovo postaje žrtva. To za nas nesretno vrijeme ne smijemo prepustiti zaboravu. Mi moramo izgraditi našu kulturu sje-anja, nikako kulturu mitologije koja je

ukorijenjena kod nedavnog srbo etni -koga agresora.

Koliko ste izložaba imali do sada i gdje?

Sveti spas nad vrtlima

Vrline i uda mojega sveca

VRLIČKO KOLO5252

Romanti arska ljubav suo ena sa stvar-noš u Vrlike danas uznemiruje, gotovo napušten kraj, neiskorištene prirodne mogu nosti, zanemariv doprinos lokalne politike i politike uop e za revitalizaciju prostora, nepostojanje sustavnog projek-ta demografskog oživljavanja prostora. Kao »poklon« sada se nudi plinska elek-trana na Peru i koja bi vrli kome kraju donijela pogubnu štetu.

Djeluje li rodni kraj sa svojim bo-gatim povijesnim i kulturnim naslije-

em na vas inspirativno?On je utkan u mene, a da ja to i ne

vidim.Osim slikarstvom, bavite se i likov-

nim ure enjem knjiga i monogra ja?To je ve dugogodišnje iskustvo,

gra ka ure enja, ilustracije, knjige, a-sopisi…

Što biste poru ili onima koji ot-kriju u sebi umjetni ki dar, ali im ne-dostaje odvažnosti odlu iti se ozbiljni-je posvetiti umjetnosti?

Pitanje se odnosi na mlade, ne po-stoji jednozna an odgovor, treba biti malo hrabar i pustiti da vas taj zanos ponese, rizici postoje, sve se izlije i kad po nete stvarati umjetnost.

U ime uredništva, zahvaljujem vam na ugodnom razgovoru i želim vam Božji blagoslov, dobro zdravlje i uspjeh u radu, na ponos vaše obitelji i vrli koga kraja?

Hvala i Vama na ovako lijepoj pri-godi, u kojoj smo mogli dotaknuti naš kraj pitanjima iz Rima. Lijepo je znati da ima Vrli ana kojima je vrli ka budu -nost zada a.

Razgovarao fra Ivan Reži

Valjalo bi nabrajati, to bi trajalo, od Hrvatske do Amerike.

Možemo li se nadati nekoj od bu-du ih izložaba u rodnom kraju?

Citirat u Milana Begovi a »Milo mi je u srcu budit drage uspomene…«.

Kakva vas sje anja vežu uz Vrliku i vrli ki kraj i kako iz današnje perspek-tive gledate na Vrliku i vrli ki kraj?

Svojedobno sam rado odlazio u Pulu i znao svratiti do našega veliko-ga Vrli anca Emila Kazimira Žeravice, književnika i jednog od posljednjih leta-a Hrvatskog ratnog zrakoplovstva 1945.

godine.Iz njegovih živih impresija tekla je

ljubav prema Vrlici, vjerujem da svat-ko ro en u ovome kraju jednako osje a.

Uskrsnu e

VRLIČKO KOLO 5353

Povodom Dana Grada Vrli-ke i blagdana Gospe Ro-

žarice, u novouređenoj dvo-rani Doma kulture u Vrlici, 1. listopada 2015. godine upri-ličena je promocija knjige mr. sc. Ivana Kozlice ‘Vrličko pitanje – Vrlika u žrvnju veli-kosrpske politike’.

Na promociji knjige, koja je izišla u nakladništvu Gra-da Vrlike i su nakladništvu KD Trilj, okupilo se stotinjak zainteresiranih, među kojima su bili i mnogi izvan vrličkog kraja. Pozdravljajući okuplje-ne, gradonačelnik Vrlike Ivan Ćorić, zahvalio je autoru na jednom velikom daru koji su Vrličani dobili za Dan Grada i blagdan Gospe od Ružarija. Govoreći o knjizi, dr. sc. don Josip Dukić je kazao kako se zapravo radi o jednoj knjizi, jer uz knjige iz 1897. i 1898. godine, treći dio je i vrlo stručan i kvalitetan osvrt Ivana Kozlice.

Prva knjiga koju potpisuje autor ‘X’ go-vori o pitanju pravoslav-nog, odnosno srpskog stanovništva i njihovim pogledima na tadašnje stanje u vrličkom kraju. Autor ‘X’ kao uzročni-ke pogoršanja odno-sa između katoličkog i pravoslavnog puka ističe katoličke Hrvate, navodi Dukić. Može se slobodno kazati kako

je glavni problem tih suko-ba zapravo crkva Sv. Spasa u Cetini. Naime, ta Crkva je jedan od najznačajnijih kul-turnih i vjerskih spomenika hrvatskog ranog srednjo-

vjekovlja. Ona je svojevrsni simbol vrličkog pitanja. Sva događanja vezana za ovu Crkvu mogu se uzeti kao kul-minacija vjerskoga i politič-kog sukoba između vrličkih

katolika i pravoslavaca, što se može i vidjeti u tim vrličkim knjigama, kazao je Dukić, ističući kako su pravoslavci na sve načine željeli doka-zati kako Crkva pripada njima, ali prema istraži-vanjima i arheološkim nalazima gradnja cr-kve datira na kraju 9. i početku 10. stoljeća i nema nikakve veze s pravoslavljem i Srbima. U odgovoru autoru ‘X’, vrlički Hrvati kroz knjigu ‘Y’ s mnogo više izvora i navoda (dokumenti, knjige, kameni spome-nici) argumentiraju i brane svoje katoličko

Predstavljena knjiga ‘Vrličko pitanje’

Autor knjige mr. sc. Ivan Kozlica i predstavlja i

VRLIČKO KOLO5454

naslijeđe u vrličkom kraju, iz-među ostalog je istaknuo dr. sc. don Josip Dukić.

Krajem devetnaestog sto-ljeća pojavile su se dvije knji-ge koje opisuju vjerske i poli-tičke odnose u vrličkom kraju u Dalmaciji. Prvu je napisao pisac ‘X’ pod naslovom ‘Vrli-ka u borbi’, a drugu pisac ‘Y’ pod naslovom ‘Vrlički Hrvati odgovaraju piscu X Vrlike u borbi’, kazao je na početku svog izlaganja Ivan Kozlica, ističući kako knjige svojim značajem, i za to vrijeme ne-tipičnim dokumentarnim sti-lom, čine vrlo vrijedan prilog poznavanju vjersko-političkih odnosa u Hrvatskoj:

Zbog toga sam smatrao kako bi trebao dati svoj osvrt, a isto tako pokazati što se događalo u Vrlici nakon tih

knjiga. Naime, može se vrlo kratko reći da je Vrličko pita-nje samo jedna simbolička oznaka za hrvatsko pitanje kada se govori o vjersko-po-litičkim odnosima katolika i pravoslavaca, a na nacional-nom pogledu Hrvata i Srba, kazao je Kozlica, koji je na-glasio kako bi iza autorskog potpisa ‘X’ mogao stajati ta-dašnji vrlički načelnik Josip Kulišić, dok bi pod potpisom ‘Y’ mogao biti u hrvatskom odgovoru tadašnji vrlički žu-pnik fra Ivan Barbić.

Zaključujući svoje izlaga-nje Kozlica je naglasio kako velikosrpski planovi o Vrlici kao pravoslavnom ‘strategij-skom uporištu’ nisu ostva-reni, ali su nanijeli veliko zlo svima, ponajprije vrličkim Hrvatima. U konačnici doveli

su gotovo do nestanka pra-voslavnog stanovništva, ne-kada većinskog u vrličkom kraju, kazao je mr.sc Ivan Kozlica, naglašavajući zado-voljstvo odazivom Vrličana na ovu promociju:

Uistinu sam kao autor jako sretan velikim odazi-vom Vrličana na promociji, i ne samo njih, bilo je tu ljudi i iz drugih dijelova cetinskog kraja. Drago mi je što je ovo prvi dio ovogodišnje vrličke svečanosti u proslavi Dana Grada i blagdana Gospe od Ružarija, a isto tako što je prvi događaj koji se organi-zira u novouređenoj velikoj dvorani vrličkog Doma kul-ture, kazao je Kozlica.

Ante Botić

Preuzeto od: www.ferata.hr

Prisutni tijekom predstavljanja

VRLIČKO KOLO 5555

Treba mi Tvoja snagaDa ne izgubim stazu što vodi do tebe,Da umorna noga ne klone na putu.Po uj, o Jahve, vapaj mi duše,Koja se boji u tami toj.

Treba mi tvoja snaga, treba mi tvoje rame,Bojim se mrkle no i, strah me, Bože.

Uzdišem bolno pustinjom kro e ,A nigdje nikog da pokaže put.Željan tvog lica, oaze mirne,Izvora živog što napaja duh.

Ko suha zemlja za tobom že am,Željna rose što život daje.Napukle brazde od ekanja dugog,Za rosom tvojom bez prestanka vape.

Da besplatno pijem i že utažim,Da me primiš u naru aj svoj.Da ujem rije i koje mi kažu:Ništa se ne boj jer ti si moj!

U kamenu život

Dan za danomKaplja za kapljom znojaŽmuli razri eni i zalogaji

škrtiPolako i ustrajnoU kamenu su stvarali

krasotu A da to nisu ni znali

Žuljevite ruke I same su postajale kamenTvrd, topao i živŽude i nježnim dodirom Udahnuti dušu stiniDa i stina oživi i živi

Vrli anin, I. Reži , 2016.

Job, M. Dadi

UMJETNIČKI KUTAK

VRLIČKO KOLO5656 VRLIČKO KOLO5656

Ku a bez eljadiKu a bez eljadiTilo bez dušeSelo bez dice Nijemo i samoSablasno tihoNjemak koji pla e Starac kraj kominaPogled izgubljen u daljiniSmežurane rukeUsporen korakNestalo blaga Nestalo zvonca i klepke U sutone zlatne ljetneOranice zapušteneNi mrgilji se više ne znajuJoš pokoji pijetao U zoru oglasi seKojeg paš etaNegdje daleko lavežPusti trudiPuste muke

emu, za koga? Sanjam HrvatskuSanjam HrvatskuSjajniju od zlata,S bisernom kolajnom oko njena vrata.

Sanjam HrvatskuKoju vole sinovi njeni,Uzdrhtalim srcemDo smrti ostaju joj vjerni

Sanjam HrvatskuA budit se ne u!

Uzama sputana, Od sinova izdanaPati na raspe u.

Fra Ivan Reži

Kralj Petar Sva i , K. Hraste

VRLIČKO KOLO 5757

Oj Vrliko matiOj Vrliko mati, kad ti do em teško eš me pripoznati

Do i u ti svake godinice, a redovno o Gospe Rožarice.Kad ti vidim srce moje raste, nema njemu kraja, ko proli ne laste.

Posjetit u stare svoje, obnoviti gnijezdo moje.Zagrlit u svaku snahu, poljubit u svaku baku i svima u govoriti

nigdi lipšeg kraja do Vrli kog raja.

Kupit u i poga u i sira iz mišine i vratiti se u one davne godine;u godine kad se ula pisma sa svake Gospine skaline,

ule su se ri i puka moga veseloga i dragoga vazda meni ljubljenoga.

Ajde Mate ti povedi, uvati Jure, zapivajmo onu našu. Ispod maruna kolo igra, prašina se diže.

Do i Luce, Mare meni bliže pa posko i visoko, vilovito, nek se vidi naša pisma,naše kolo, naša dika cilog kraja Vrli koga, ponosita od pamtivika.

A ja u svojoj duši duše dati, pa u ruku podignuti, tvr u pozdravitii kapu nakriviti, prst u uho staviti i onu našu iz sveg grla zapivati.

Ej, ovo ti je s Maovica dase košulju mu iskidalo prase, oj!

Ivan Milkovi

VRLIČKO KOLO5858

Za moju dušu Pišem ti pismo iz primorja, po galebu šaljem tebi sokole,

viruj mu jer u ljubav živimo, viruj mu sokole sivi.Ti koji letiš visoko, vilovito, vidiš svaku stinu,

svaku škrapu, svako poljei livadu, goru zelenu, šumu šarenu.Pismo ti šaljem, pa se preporu am,

nemoj mi zamiriti jer ne znam kome u se obratiti.Tebi ptico puna ponosa i slave

koja jezdiš nad poljima moje mladosti i sjete.

Pa te pitam: Da li još uvijek u Glavi ici onaj stari hrast stoji, da li u predve erje šišmiše oko svoje glave broji.

uti li se miris smilja sa padine Kuka.Da li se uje sa Siveri a vlaka buka.

uješ li kuc-kuc ptice žune kao da svira u najlipše strune.Plašiš li ševu poljaricu, vidiš li R dnje i Svilaju, moju ravnicu.

uje li se ponekad glas moje bake kad sunce za e iza prve vlake kako me doziva i ve eru sprema.

Ne u te više pitati samo u ti jedno re i, volim tvoje oko svako, tvoje pero,

rado bih se njime kitio i svima govorio da sam i ja kao i ti nekad bio,

viruj mi da sam esto tako mislio.Jedno te molim, kad ponekad u primorje svratiš, klikni dva, tri puta,

ja u te pripoznati, možda u i suzu pustiti, ali ti eš me razumiti, ne mogu ti se vratiti.

Ivan Milkovi

VRLIČKO KOLO 5959

Teška je moja istinaKao s Dinare najteža stinaNo ima sanjam ri i materineSorile se sine didove zidine

Ne dolaze više lastaviceU korovu zarasle oranicePadaju krovovi i skaliniUmiru Maovice u grobnoj tišini

Sveti kalendar na zidu visiZaokružen datum a inoj misiStara slika vesele diceSpava u zagrljaju Gospe Rožarice

Bilo lito ili zimaRuzinava špina vode nimaU bijegu uspomene nestajuUmorni starci od života se rastaju

I dvadeset godina posli rataRitko se otvaraju ku na vrataPonekad se ubije tišinaKad zapiva vikend družina

Di su nestali dobri ljudiBoži na zornica nima koga da budiSuha suza umiva izborano liceNema više bratske zajednice

Ponekad odlutam do MaovicaJoš je živa stara LucaVene sama u samo iViruju i da e netko do i

Gusta magla na Maovice se spustilaCrvena neman krila raširilaPutuju želje izgubljeneU tamnoj no i s tugom zagrljene

Gledam i mislimTišina....Sve oko menePraznina

P.S. Ovu pismu posve ujem svim Maovi anima koji se si aju igre na franje.

Ivan Pipe Kojundži

Tišina

VRLIČKO KOLO6060

Ve ini Hrvata kada ka-žeš: „Vrlika“ ništa ne

zna i i vjerojatno nikad nisu uli za nju, ali kad im pokažete sliku vrli -ke nošnje, esme, crkve svetog Spasa ili snimku vrli kog kola i Ere, ve-ini e biti poznato. No,

svi oni koji poznaju Vr-liku složit e se da je to prekrasan gradi koji u sebi uva mnogobrojne lje-pote i dugovje no o uvanu tradiciju i obi aje.

Vrlika je malen gradi u Dalmatinskoj za-gori. Okružena je rijekom Ceti-nom, Peru kim jezerom i plani-nama Dinarom i Svilajom. U sa-mom gradu izvi-re jedan od prito-ka rijeke Cetine – esma, koja je poznata kao mje-sto nastanka Begovi e-vog libreta za operu Ero s onoga svijeta po kojoj je Vrlika prepoznatljiva u cijelome svijetu. Opera se svakoga ljeta izvodi na vrli koj esmi, a melodi-ju završnog kola prepo-znaju mnogi i izvan gra-

nica Lijepe naše. Iznad grada stoji srednjovje-kovna utvrda Prozor koja dominira nad gradom i pogledom na širu okoli-cu, a spominje se prvi put nakon provale Turaka u koju su se skrili tadašnji stanovnici. Jedna od po-sebnih znamenitosti ko-jojm se Vrli ani posebno

ti tako da je ostalo samo malo onih koji se time još uvijek bave. Vrli ko kolo je poznato kao nije-mo kolo, a od nedavno je po zaštitom UNESCO-a zbog svoje autohtonosti i jedinstvenosti. Nedale-ko od Vrlike, na izvoru rijeke Cetine, nalazi se starohrvatska crkva sv.

Spasa koja je do današnjeg dana sa uvana, a zvo-nik te crkve je najstariji sa u-vani u ovom di-jelu Europe.

Dragi prija-telju, kada te put nanese starom cestom, pozi-vam te da se za-ustaviš u Vrlici. Obe ajem da e ti se uvu i pod kožu i da eš se uvijek poželjeti

vratiti ovdje, jer kako je napisao naš Milan Be-govi „Ne mogu od tvog odviknuti se neba. Ni od tvog sunca“. Vrlika je malo mjesto, ali po svo-joj dugovje noj tradiciji i o uvanoj kulturnoj bašti-ni ve a je od mnogih.

Antonela Tarle, 8. razred

Vrlička kulturna baština

ponose su jedinstveni u-vari Kristova groba, koji se mogu vidjeti za vrijeme uskrsnih blagdana gdje se pokazuje bogata baština i ljepota narodne nošnje. Vrli ka narodna nošnja je jedna od najpoznatijih narodnih nošnji u Hrvat-skoj. Izra uje se ru no i jako ju je teško napravi-

Djedovi nam dali VRLIKAOpet sam ti grade došla, pločastim sam mostom prošla,pa uz miris sijena i ljetine,prošetala do Cetine.

A kad tamo stari naši,nijemo kolo zaplesali,ojkavicu zapjevali...

Tad kraj Česme zapjevao Ero,uzburkao Peručko jezero,zaorila pjesma iz sveg glasaoko ckrve Svetog Spasa.

Proradile sve mlinice stare,zaigrale vile sa Svilaje,pohrlili Kristovi grobari,zaplesali i mladi i stari.

Fra Filip se šeta u daljini,sivi soko’ krešti u visini,blagi lahor poljem lunja,poljem pleše lijepa Dunja.

Opet sam ti grade došla, pločastim sam mostom prošla,pa uz miris sijena i ljetine,prošetala do moje Cetine.

Nikolina Boduljak 8. razred

Djedovi nam dali riječibez kojih ništa ne bismo mogli reći.

Djedovi nam dali ljepote rodnog krajai naših narodnih običaja.

Djedovi nam dali pjesmu, koloi nošnju sa suzama i smijehom tkanu.

Djedovi nam dali vjeru, zajedništvo i mir, molitvu na ognjištu u srcu urezanu

kao vječni spomen.

Antonija Mandarić, 8. razred

VRLIČKO KOLO

Pokraj esme

Pokraj ČesmeBegović sjedii zamišljeno gledi.Oko njega vile lete, na njegovo djetinjstvo ga sjete.

Dok djeca pokraj kamina učit’ broje,stare bake čarape kroje.Sprema se zima duga i hladna,baka je igle dala,da joj djeca od malena učekako se pletu papuče.

Veli baka:»Ajmo, djeco mala,pričat će baka kako Begovićna Česmi pjesme stvara.«

Klara Turudić 6. razred

Hrvatska ruža

Crvenom bojom satkana je ona,ruža prkosna i sasvim mala.Stoljećima vjetrom njihana,ali nikad cvasti prestala.

Bijeli golub slobodu joj poslao,slobodu iščekivanu i radosnu.U visine se vinuopjevajući pjesmu radosnu.

Plavim morem s njom plovim,valovi nam sviraju o ljubavi i ljepoti.Tu ružu volim i kad blista i kad pati.

Andrea Vicić, 8. razred

6262

VRLIČKO KOLO

DOMOVINA

Kolijevko mojih pradjedova, dome mojih djedova i baka,zjenice oka očeva i majki,toplo gnijezdo mojih vršnjaka.

Raširi svoje ručice vrijedne,obgrli njima sav ljudski rod,ne dijeli ni bogata ni siromaha,pokaži ljubav, njima si dom.

Domovino čuvaj nas i voli, jer za tvoje ime ginuli su sinovi mnogi.Ljubav njihova od života bijaše jača,da nam ti budeš ustrajna i snažna.

Petra Barišić 8.r.

VUKOVAR

Stoji ponosno u domusvom,na pragu ga neprijateljgleda,nemilosrdno oružje vadii naše srce cilja ...Ruše sve, nemaju mirabolne rane Vukovar prima.Teške suze padaju ikroz Dunav umorno plove,s njima odlaze snovi i borbe.Heroji naši ponosno stoje,iz tmine nas dižu.Na postolju pobjednika stoji naš grad,čuvamo ga u srcu,NAŠ VUKOVAR ...

Gea Delić, 8. razred

6363

MJESEC U O IMA

Oči plave, kaput plavsjete me na Vukovar,i tebe, zar ne?Jučer, danas, anđeo na pijesku,moli, viče: osvrni se čovječe! Uzmi me za ruku,k sebi me privuci,oslobodi me!

Petra Turudić, 8. razred

VRLIČKO KOLO

VUKOVAR GRAD

Jedan gradna obali rijekeponosan, a plačeu duši kao dijete.

Jer sjeća seveselih sunčanih dana,prepunih trgova ljudi,dječjeg smijeha i galama.

Ali sjeća se najviše srušenih domova od granata,posljednjih ispraćaja, suza i boli,prokletstva strašnog rata.

I pamtit će zauvijek dankada razoren do temelja je bio,okupan krvlju, suzama i ponosom,slobodu svoju i Hrvatsku je snio.

Vukovar danas ponosan plače,kroz suze djece i žena,za branitelje sve koji su pali.za sve one kojih nema.

Gabrijela Mandić 5.r.

Djetinjstvo

Djetetov smijeh ozvanjakao crkveno zvono o podne,

daleko u sjeni suncaon se skriva.

Veselo, tiho nešto govori,rumeni obrazi vjetrom

doneseni s neštoprašine čeznu.

Pogled skrene s umai s izmorenim pticama

daljina ih tužno pozove.

Dlanovi njegovi s par riječinestadoše pred gustom

tugom i tamom.

Djetetov smijeh zamukne,rumeni obrazi iščeznuše,

pogled otiđe,a dlanovi nestadoše.

Ana Erceg, 8. razred

6464

VRLIČKO KOLO

VjetarZazivam te, vjetre!

Rashladi moju dušu,otpuši nečistoću s nje.

Budi mi zaklonod neprijatelja mojih,utočište od krvnika

koji me progone i ne daju mi sna,koji mi satiru dušu u grudima!

Života mi nestaje,ne skrivaj se od mene!

Inače ću biti, kao,kao čovjek koji u grob odlazi!Zazivam te, vjetre: „POMOZI!“

Zvonko Lelas, 8. razred

Ovo nije sve

Dok zora miluje suncepospana se budim,razmišljam o njemu:

„Je li ovo sve?“

Muči me sumnja,nemir se uvlači u kosti.

Kažu da je smrtnajlakši dio.

Ne mirim se s tim.Znam da tamo negdjeima mjesta i za mene.

Sve što trebam jeSUPUTNIK.

Netko tko će mi rećiprave riječi.

Ne. Ovo nije sve.

Anđelka Turudić, 6. razred

6565

MIRMir u ljudima,ljepota u čudima,spokoj i radost,nekima starost, nekima mladost.

Nešto posebno u tome ima,jer mir dopada se svima.

Blaženost ta,nikad izblijediti neće,jer dok je u svijetu sreće,posvud vladat će ljepota.

Eh, taj mir,nikad se ne mijenja,kao mala ptica,u svijetu izgubljena.

Božica Mandarić 6. razred

VRLIČKO KOLO6666

U Europi se od 2014. godine vode znan-stveni skupovi, otkrivaju spomenici,

otvaraju izložbe kojima se obilježava sto-godišnjica Prvog svjetskog rata. Mnoge zemlje su desetlje ima nakon rata sustav-no radile na popisivanju svojih žrtava i odavanju po asti u obliku spomenika te velikih kosturnica koje su, na primjer, Talijani pretvorili u nacionalna svetišta. Iako ni naša Domovina brojem žrtava nije zaostajala za drugim europskim ze-mljama, u Hrvatskoj se vrlo malo radi-lo po tom pitanju. Glavni razlog tome je nova državna zajednica u kojoj se Hrvat-ska poslije rata našla. Srbija nije imala in-teresa za podizanje spomenika vojnicima Austro-Ugarske koji su je 1914. godine napali i porazili.

Mladi i iz Vrlike su se ve inom re-grutirali u 22. carsku i kraljevsku dalma-tinsku pješa ku pukovniju (k.k. Dalmati-nisches Infanterie Regiment Nr.22. „Graf von Lacy“) sa sjedištem u Sinju. Kao i svi Dalmatinci, na po etku rata su se bo-rili protiv Srbije. Prelaskom Talijana na stranu sila Antante, otvara se 1915. go-dine So ansko bojište. Austro-Ugarske vlasti u borbu protiv Talijana prebacuju skoro sve dalmatinske vojnike znaju i da e motivacija i borbeni moral biti ve i.

Talijanima je tajnim dogovorom u Lon-donu obe an dio hrvatske obale, stoga su Hrvati na So i branili, ne samo interese kralja Franje Josipa (poslije Karla), nego i vlastitu Domovinu. Zapovjednik austro-ugarskih snaga na So i bio je feldmaršal Svetozar pl. Borojevi kojem je u ast, krajem 2016. godine, otvoren spomen-park u Sloveniji. Spomen-park su otvorili

predstavnici grada Nove Gorice i Druš-tvo Soška fronta 1915.-1917. godine. Na So i je prema nekim procjenama poginu-lo 300.000 talijanskih i 150.000 austro-ugarskih vojnika. Grube procjene govore da je od toga 6.000 dalmatinaca.

Vrlika, po etkom XX. stolje a

Poginuli Vrličani u Prvom svjetskom ratu

U Austro-Ugarskoj monarhiji, u i-jem sastavu se nalazila Hrvatska, izlazio je službeni bilten s popisom ranjenika, zarobljenika i poginulih, Verlustlisten. U popisima gubitaka nalazila su se ime-na vojnika ije obitelji nisu bile izravno obavještene o njihovoj sudbini. Dakle, nije rije o kompletnom popisu poginulih vojnika Austro-Ugarske monarhije. De-setlje ima se za pregledavanje spomenu-tih popisa trebalo uputiti u arhive u Be u, Zagrebu, Budimpešti, Bratislavi i Pragu.

VRLIČKO KOLO 6767

Tako je bilo sve do 2010. godine kada eški državni arhiv objavljuje popise na

svojim internet stranicama. U popisima se uz ime i prezime vojnika navode i ko-joj je postrojbi pripadao, godina ro enja, mjesto porijekla te datum smrti, zaroblja-vanja ili ranjavanja.

Na temelju spomenutih Popisa gu-bitaka po prvi put je izra en popis Vrli-ana poginulih u Prvom svjetskom ratu.

Prona ena su pedeset etvorica vojnika za koja se kao mjesto porijekla navodi Vrlika. Prosje na dob u kojoj su pogiba-li bilo je 25,6 godina. Za šestoricu nije navedena godina ro enja, a za etvoricu godina smrti. Najkobnija godina bila je 1915. kada su poginula dvadeset etiri vrli ka mladi a. Godinu prije samo su se trojica našli na listi gubitaka, dok godinu poslije dvanaestorica. Prema dostupnim podacima bilo je osam poginulih 1917. godine te samo trojica u zadnjoj godini rata. Rije je o nepotpunom popisu pogi-nulih Vrli ana. Broj poginulih za svaku godinu, a pogotovo zadnje dvije godine, je vjerojatno ve i, ali ne postoje dostupni podaci koji bi to potvrdili. U spomenutim popisima nalazi se još Vrli ana za koje je navedeno da su zarobljeni ili ranjeni.

Poginuli su se pokapali na vojnim grobljima u blizini bojišta. U selu Grgar kraj Nove Gorice nalazi se najve e dal-matinsko groblje na So i. Tamo je poko-

pan 1371 austrougarski vojnik. Danas su groblja hrvatskih vojnika ve inom zapu-štena. U Italiji je kratko vrijeme nakon rata postojao zakon koji je branio odava-nje bilo kakve posmrtne po asti nepri-jateljskim, austro-ugarskim vojnicima. Ta zabrana je zna ajna jer se dio vojnih austro-ugarskih groblja nalazio, a i danas nalazi, u Italliji. Desetlje ima je brigu o obnovi i ure enju zapuštenih grobova austro-ugarskih vojnika vodilo austrijsko društvo Schwarzes Kreutz (Crni Križ). Jevgenij Paš enko je prije dvije godine objavio knjigu o hrvatskim grobovima

Isje ak iz Popisa gubitaka (Filip Boduljak)

Popis gubitaka od 11. studenog 1915. g.

VRLIČKO KOLO6868

19. Kalini Mile, Šimin 20. Kati Glišo, Todorov 1893. 1916.21. Kova evi Marko, Nikin 1896. 1916.22. Kova evi Niko, Špirin 1895. 1917.23. Krkobabi Rade 1888. 1915.24. Kruni Petar 1897. 1915.25. Kurabaš Božo 1883. 1915.26. Lelas Ante 1884. 1915.27. Lelas Ante, Jakovljev 1898. 1917.28. Lelas Filip, Petrov 1882. 1916.29. Lelas Mijo, Filipov 1884. 1915.30. Maras Jakov, Nikolin 1889. 1914.31. Matušina Ilija 1883. 1915.32. Milkovi Mijo, Petrov 1893. 1916.33. Milkovi Mile 1892. 1914.34. Novakovi Dušan 1894. 1915.35. Oklop i Petar 1893. 1915.36. Plazoni Filip, Antin 1891. 1914.37. Plazoni Josip 1915.38. Preo anin uro, Mijin 1894. 1915.39. Preo anin Mile 1883. 1916.40. Primetica Petar 1896. 1918.41. Radiša Nikola 1884. 1917.42. Rati Stefan 1899. 1918.43. Rejo Josip, Matin 1916.44. Reži Ante, Ilijin 1915.45. Sobot Petar 1884. 1915.46. Šarac Tomo, Šimin 1891. 1915.47. Tarle Josip 1887. 1918.48. Toti Ante 1890. 49. Turudi Mate 1884. 1915.50. Validži Božo 1890. 1915.51. Vran i Božo, Jurin 1897. 1916.52. Vu enovi Nikola 53. Zagorac Božo, Šimin 1891. 1916.54. Zidar Ivan 1886. 1915.

Ivo Mišur

u Ukrajini. Neslužbeni predvodnik obi-lježavanja Velikog rata u Hrvatskoj je Udruga 1914.-1918. i njezin predsjednik Nikola Tominac.

Zahvalju i obilježavanju stogodiš-njice Prvog svjetskog rata budi se zani-manje za dio hrvatske ratne povijesti koji se vrlo slabo istražio. Ovaj lanak je ma-leni doprinos obljetnici tog strašnog rata koji je promjenio Europu i svijet. Vojnici navedeni u donjoj tablici bili su ne iji si-novi, bra a, zaru nici, prijatelji i iza sva-kog od njih je prije sto godina ostala pra-znina. Svim žrtvama treba odati po ast i ne dopustiti da padnu u zaborav.

POPIS POGINULIH VRLI ANA U PRVOM SVJETSKOM RATU

Prezime i ime, Godina Godina ime oca ro enja pogibije 1. Babi Špiro, Markov 1889. 1917. 2. Bariši Nikola 1885. 1917. 3. Batovanje Andrija 1894. 1915. 4. Biuk Filip 1896. 1915. 5. Boduljak Filip 1896. 1917. 6. Boduljak Ivan 1896. 1915. 7. Boduljak Josip 8. Crnomarkovi Ivan 1883. 1915. 9. etnik Todor, Lukin 1880. 1917.10. Despani Dušan, Radin 1895. 1915.11. Dragi Todor 1885. 1915.12. Duvnjak Grgo, Ivanov 1894. 1915.13. Duvnjak Marko, Martinov 1886. 1916.14. uki Luka, Pavin 1894. 1916.15. uki Mile, irin 1890. 1917.16. Guti Božo 1892. 1916.17. Guti Luka 1885. 1916.18. Jakeli Jure 1894. 1915.

VRLIČKO KOLO

Magistar znanosti Ivan Kozlica obja-vio je 2012. godine, u nakladi “Hr-

vatskoga centra za ratne žrtve”, knjigu pod naslovom Krvava Cetina. Masovni pokolji u Cetinskome kraju i Poljicima u Drugome Svjetskom ratu. Prema rije-ima autora: Knjiga je rezultat višego-

dišnjeg istraživanja masovnih pokolja po injenih uz rijeku Cetinu u Drugom svjetskom ratu. Radi se o talijanskim i etni kim zlo inima u Cetinskom kraju

i Poljicima 1942. i 1943. godine, na-stavljanju njema kih zlo ina nakon ka-pitulacije Italije 1943. godine, velikom njema kom pokolju 1944. godine, par-tizanskim i savezni kim zlo inima 1944. godine. Autor je predo io i popis žrtava masovnih pokolja te izvršio raš lambu odnosa prema zlo inima i žrtvama po-slije Drugog svjetskog rata pa sve do današnjih dana postavljaju i pitanje o nedovoljnoj istraženosti, rasvijetlje-nosti i dostojanstvenom obilježavanju mjesta stradanja te odavanju zaslužene po asti žrtvama tijekom vladavine ko-munisti kog režima kao i tvrdnju da se u posljednjih dvadeset godina postojanja samostalne države Hrvatske o tim doga-ajima ne zna dovoljno.

U navedenoj knjizi autor je obra-dio i etni ke zlo ine nad stanovniš-tvom u vrli kom kraju. U nastavku donosimo izvještaj1 tadašnjeg župnika u Vrlici fra Joze Jankovi a te neka od autorovih prikupljenih svjedo anstava o evidaca, župljana Vrlike, o stravi -nom etni kom pokolju koji se zbio

1 Preuzeto iz: A. IVANKOVI , Podrijetlo hrvatskih rodova vrli kog podru ja, Matica hrvatska Vr-lika, Vrlika, 2003, str. 57-58.

na Maovicama2 i u Vrlici3 26. sije nja 1943. godine. Nevine žrtve tog pokolja zaslužuju da ih se s poštovanjem pri-sje amo i da njihovu pogibiju dostojno ozna imo i obilježavamo.

Izvještaj župnika fra Joze Jankovi a o etni kom pokolju

Javljam Naslovu o nemilim do-ga ajima koji su se odigrali u mojoj župi Vrlici. Napustivši partizanske ban-de 25. 1. 1943. teritorij Vrli ke kraji-ne, sutradan na 26. I. 1943. godine u 8 (osam) sati pojavili su se etnici sa zloglasnim krvnikom popom Gjuji em 2 Preuzeto iz: I. KOZLICA, Krvava Cetina. Ma-

sovni pokolji u Cetinskome kraju i Poljicima u Drugome Svjetskom ratu, Hrvatski centar za ratne žrtve, Zagreb, 2012, str. 296.473-480.

3 Preuzeto iz: KOZLICA, Krvava Cetina. Masovni pokolji u Cetinskome kraju i Poljicima u Dru-gome Svjetskom ratu, str. 335.578-580.

6969

Četnički pokolj na Maovicama i u Vrlici 26. siječnja 1943. godine

VRLIČKO KOLO

(i sa nekoliko talijanskih bersaljera) na selo Maovice i tu su iskalili sav bijes nad mirnim stanovništvom pale i ku e i kolju i mirni svijet. U ovom samom selu zaklane su 22 (dvadeset i dvije4) osobe i neke mu ene na najrazniji na in.(…) Ove navedene žrtve vrlo dobro su mi poznate kao dobri vjernici i rodoljubi. I suviše gotovo sve ku e katoli ke su spa-ljene iako iz itavog sela nije bilo nego samo jedan ovjek me u partizanima, dok naprotiv od Srba koji se nalaze na Maovicama bilo ih je me u partizani-ma oko 60, ali uza sve to ni jedna ku a njihova nije spaljena.

Istu sudbinu Maovica doživio je i sam varoš Vrlika u kojem je zaklano 11 (jedanaest5) osoba (…). Svi su ovi nave-deni bili vrlo dobri vjernici i rodoljubi osim jednog (…). I još vrlo dobri ovjek Lelas Ante Grgin, star 37 godina iz sela Kosora, tako er zaklan. Osim ovih na-vedenih za neke se ljude, žene i djecu ne

4 Izvještaj fra Joze Jankovi a i popis Ivana Ko-zlice slažu se u pogledu kona nog broja žr-tava. Nisu podudarni jedino u slu aju Ivana Milkovi a, p. Ilije i Milkovi Ante, p. Ivana za koje fra Jozo navodi da su u vrijeme pisa-nja njegova izvješ a još bili na životu, dok ih kod Kozlice ne nalazimo. Isto tako Jankovi spominje Škalic Stanu, ž. Milinu, dok kod Kozlice nalazimo Škalic Iku, ž. Milinu. Ne-sumnjivo je da se radi o jednoj te istoj osobi, im više jer im se podudara i godina ro enja.

Kozlica navodi sljede e dvije osobe namjesto dvojice Milkovi a, a to su: Škori Ivan, ro . 1883., umro 27. sije nja 1943. godine te Br-tan Filip Ivanov, ro . 1882. godine, umro 26. sije nja 1943. godine.

5 U izvještaju Ivana Kozlice nalazimo 13 žrtava, odnosno još dvije osobe koje nedostaju na Jankovi evu popisu, a one su: Bariši Anica, ž. Božina, ro . 1873. godine, umrla 27. 01. 1943. godine te Žeravica Jure Cvitkov, ro . 1896. go-dine, umro 26. 01. 1943. godine.

zna da li su zaklani, da li su ba eni u vatru ili da li su se zaklonili u pe ine? Prema tome to an broj žrtava se ne zna.

Istog dana ovi su razbojnici bili i na Kijevu. Sedam je ljudi zaklano, tro-jica odvedeni (vjerojatno i ovi zaklani), mnoge ku e popaljene i mnogi od ljudi i žena su se razbjegli tako da se i na Kije-vu ne zna to ni broj žrtava.

I tako katoli ka sela Vrli ke kraji-ne stradaše i ostadoše bez materijalnih sredstava za uš uvanje golog života. Dok se preko hiljadu staraca, žena i nejake dje ice nalazi sada u Sinju bez robe , nemaju i se u što priobu i i bez hrane, vrludaju i tamo i amo, traže i štogod hrane, da ne poginu od gladi, tvrdo vjeruju i u Božju Providnost da e pogledati na ove nevine žrtve i skratiti patnje ovih bijednika.

7070

Ilustracija Miljenka Romi a iz knjige Krvava Cetina

VRLIČKO KOLO

Ivan Batali , ro . 1912.Rano u jutro 27. sije nja 1943. vi-

djeli smo kako gori plast na ulazu u selo i odlu ili niz polje bježati. uli smo puca-nje, etnici su u selo upali sa svih strana, a došli su iz pravca Štikova. Ubijali su i palili ku e. Ja sam sa suprugom i etve-ro djece pobjegao, blago je ostalo u ku i i sva imovina. Sve nam je poplja kano, ostali smo bez i ega. Pješice smo krenuli prema Otiši u i dalje do Maljkova. Srbi iz Otiši a nisu nas smetali, a u Maljkovu su nas vlasti smjestile u ku u Jure Bilan-dži a. Tamo nas je bilo puno iz Maovica. Ostali smo oko dva mjeseca i vratili se u selo. Teško je bilo, nije se imalo što jesti, sve nam je bilo uništeno, a nekima su i ku e zapaljene, strašno. U selu je zakla-no dosta ljudi, znam da su glavara sela Niku Blaževi a živa pekli na kova kom

vignju. Moj susjed Jozo Milkovi uspio se spasiti iz zapaljene ku e i pobjegao do Siveri a. Tamo je ušao u talijansku po-staju i javio što se doga a u Maovicama. Talijani su tada zaustavili etnike, da nisu pokolj bi bio strašniji. Uz etnike su bili i ovdašnji Srbi, oni su plja kali naše ku e. Taj je pokolj bio baš na njohovoga Svetoga Savu, eto, ni to ih nije smetalo6.

Ana Biuk, ro . Škalic 1935.Ro ena sam u Škalica, bila sam mala

i si an se kad su etnici došli u moju ku u, jedan mi je stavija nož pod vrat i pita di je a a sakrija dvogled, ja nisan znala. Taj

dan su mi ubili strica i strinu, vidila san i mrtve na groblju, o i su in vadili, Bože sa-uvaj. Pucali su na groblje pa smo se krili

6 Usmena izjava Ivana Batali a od 13. i 19. li-stopada 2010.

7171

ETNI KI POKOLJ NA MAOVICAMA

VRLIČKO KOLO

iza crkve. Ovde u Biuka se pri alo da su ubili dvojicu muškaraca, jednoga Božu a drugome ne znam ime. Jednome su odsikli glavu i stavili je na kamen (…)7.

Ante Biuk, ro . 1933. etnicu su upali u naše selo, muški

su se posakrivali, a žene i djeca su kre-nuli prema Otiši u i Maljkovu. etnici su nas zaustavili na izlazu iz sela i vrati-li nazad. Koliko znam niko iz Biuka nije ubijen tada, ubijena su dvojica kasnije, od susjeda uri a. Ja sam kasnije bio u Makarskoj do kraja rata. Moje je otac Grgo bio u ustašama, ne znam kako je i gdje ubijen. Stric Mate se kao partizan smrznuo u Kijevu na groblju8.

Ante Biuk, ro . 1935.Sa didom Božom sam uvao ovce

u blizini ku e, naišla su trojica etnika. Bilo je to na Svetog Savu. Did je kod sebe imao mali noži u slu aju da se ovca za-petlja u trnje, da može to odrezat. etnici su didu uzeli nož i pitali ga koliko je nji-

7 Usmena izjava Ane Biuk od 24. studenog 2010.

8 Usmena izjava Ante Biuka od 24. studenog 2010.

hovih s njime zaklao. Did im je objasnio zašto mu nož služi, ali su uzeli nož, doda-vali izme u sebe i jedan je potegao nožem i ranio dida u vrat. Bježali smo i skloni-li se na Golobrdo, u jednu malu ku icu moga ujca. Tu su nas etnici našli u ku i, ali tada je nešto zapucalo i oni su izašli iz ku e, a mi smo pobjegli dalje sve do Ribari a. Nekoliko dana nakon pokolja, did i moja majka su se vratili u selo. Kad su došli do ku e zatekli su Ljubicu uri , ženu Stevanovu iz susjednih uri a kako plja ka našu ku u. Did je odgurnio, mož-da i udario, i potjerao. Pri alo se da je ona nekom etniku dala arape da ubije moga dida, što je on i u inio. Majka mi je pri ala da se on brija, a ona je bila u blizini ku e. ula je pucanj i našla dida mrtva na docu iza Grudine. Dida su po-kopali prije nego smo se mi vratili, pas mu je bio ranjen na devet mjesta9.

Luca Kojundži , ro . Milkovi 1928.Ve er prije pokolja tu u našim ku-

ama bili su dva partizana i igrali se s naša dva momka, Nikom i Ilijom, kon-ali se. U jutro je bio pravoslavni Sveti

Sava. Ja povr Stipine ku e kad vidim etnici kolju dva brata, Milu i Antu. Ma-

ter je a u zaklju ala u jednu ku icu, a nas povela u podrum. Ušli mi u podrum, tu konj, krave, magare, vo , pun po-drum. Kad jednom oni na vrata, jedan tri para cipela prebacio preko ramena, a kod drugoga sablja krvava i i e prema nama. Mater mi je imala reumu i bila na štakama i kad je ovaj ušao na vrata, ona e: „Zdravo druže!“ Ja stanem izme u

njega i matere, a on me udari puškom u glavu pored oka, a mater ubije iz puške.

9 Usmena izjava Ante Biuka od 24. studenog 2010.

7272

Kova ija obitelji pok. Marka Ercega, Donje Maovice

VRLIČKO KOLO 7373

sam promatrao što se u Maovicama do-ga a. etnici su bili sami bez Talijana, a prepoznao sam ih po tome što su neki imali kokarde na kapi, a bili su raznoliko obu eni. etnici, im su ušli u selo, od-mah su po eli s paljenjem ku a i baca-njem živih ljudi u vatru kao i ubijanjem. Ujedno su i plja kali ku e. (…) Gotovo sve ku e su u Maovicama od 360 dimo-va, izgorjele, a koje su bile pokrivene ševarom i od greda. etnicu su na kon-cu otjerali sve blago koje su uhvatili i iz ku a svu hranu i robu. Ujedno su seljake

Jadna, da je mu ala ni nju ne bi ubija. Šta eš, uve er partizani, ko zna ko su.

a a je sri on osta živ, nisu mogli vra-ta otvorit. Tri susjeda su ušli u trap za kumpire, ovi zapalili ku u i sve uvati va-tra. Po eli oni gorit, a pokojni Jozo ute-e na Siveri . On sve kaže Talijanima,

a oni javu da se prikine paljba i klanje. Da nije toga bilo, sve bi otišlo. Ja sam ovdje naišla na petero mrtve eljadi. Još je jedan Kojundži ubijen, bija je tamo kod ujca. Tu u trapu di su se sakrili ovi momci bilo je i pršuta, i oni su izgori-li. Sestra Jozina, Mara, mislila je da su to kosti od Joze, nisu znali da je on ute-ka u Siveri . Jozo je kasnije dugo živio, bile su mu ruke ošte ene, uva je blago. Marko Milkovi je izgorija u vatri. Po-slin pokolja mi smo utekli priko Otiši a na Ribari , tada još nije bilo potopljeno. Ujac mi je bija ustaša u Ribari u. Poslin smo otišli na Maljkovo. Kasnije smo se vratili ku i kad opet do e nika legija, a a a nas pokupi i doli u varoš na esmu

pa priko polja u Garjak, primija nas niki Škrbi , zvani Major, pravoslavac, bija je dobar ovik. (…)10.

Pilip Milkovi , ro . 1906. (…) Ob a pitanja: Zovem se Milko-

vi Pilip pok. Jure, rodom iz sela Maovi-ca, ob ina Vrlika, kotar Sinj, Velika župa Cetina, ro en 1906. godine, zemljorad-nik, rimokatolik, pismen, sudom niti su-en niti osu ivan. Dana 26. sie nja o.g.

ujutro oko 7 sati nahrupili su iz pravca sela Štikova etnici, njih oko 4.000 u selo Maovice. Na njihov dolazak seljaci su se razbježali, a ja sam se sakrio u jednoj špilji više komšiluka Milkovi a, odakle

10 Usmena izjava Luce Kojundži od 13. i 19. listopada 2010.

Pogled na kova ki viganj

ucjenjivali za novac da e im poštedjeti život, te kad bi im seljaci dali novac, isto bi ih zaklali. etnici su tako er svakog seljaka, kojega su dohvatili, izudarali. Dok su etnici plja kali po Maovicama, sa njima nije bilo talijanske vojske niti je ista bila u blizini, samo prije nego su upali u selo Maovice, talijansko topniš-tvo je iz Drniša tuklo u pravcu Štikova.

VRLIČKO KOLO7474

hranjivao vidija sam da je a i glava sva u komadin, stukli su mu glavu ka zmiji. Tada je stradalo troje Škalica, Pera, moj a a Mile i majka Ika, Škori i Varnica,

petero Brtana, sve ih pobilo u istoj ku i. Moga su a u otrali doli kod Kri kovi-a i tu ga ubili. Mater ga misla vratit i

onda su i nju ubili. Dva Milkovi a su iz-gorili. Spasili su se Rondar, Jozo i Ne-ven Milkovi . Izgoreni su došli u Drniš, rekli Talijanin. Unda su Talijani tukli iz baca a i topova pa se to malo utišalo, etnici su onda ošli. Unda su ih do ekali

ustaše doli u vrli kom kraju, pobili se i izginula je masa ti etnika, gonjali su ih tuda kolin dva-tri dana. Ja, sestra i od strica dica bili smo u pe ini povrh ku e. Kad su etnici došli od Gornji Maovica, vidili smo da sve pale i ubijaju i unda smo se sklonili. a a i did nisu tili i , oni su ostali. Kad su došli tili su a u vezat, on turija jednoga, ovaj pa , a onaj drugi ga potegne kundakon iza vrata. Onda su ga svezali i otrali. Vamo ga jedan Srbin Maljkovi tija spasit, ovi mu rekoše da e i on i s njima. Did je uteka ispod kreve-ta, jedan ga udara kundakon, a on kroz prozor i biž ovamo. Pucali su za njim, ali im je uteka i tako osta živ. Ante Brtan je bija ustaša i doša je po a u koji je bija napola zaklan, odnija ga na le ima u Maljkovo i brzo je umra. Zapalili su more bit 30 ku a, možda i više. Sutradan je bila sahrana, bilo puno groblje, mladi etnici odozgar po eli pucat doli po gro-

blju. Jedan Petkovi im je zabranija pu-cat. Pola je sela otišlo u Maljkovo pa se vratilo, neko nakon misec dana, neko na-kon pet, neko deset, neko petnaest. Bilo je puno dice odavle u Makarskoj.(…)13.

13 Usmena izjava Petra Škalica od 23. listopada 2010.

Ujedno su etnici vikali, da tko je Hrvat, da ga se kolje i da se ku e popale. Od pravoslavnih ku a u selu Maovicama, nije nijedna zapaljena, niti je koji pra-voslavac nastradao. (…)11.

Mara Reži , ro . 1933. Si an se kad je kod nas došla za-

krvavljena Luca Milkovi kojoj su et-nici ubili majku i tada smo po eli bižat.

etnici su nas prisrili ispod Petkovi a ku a i vratili nas do Kalaševi ku a. Tu su nas sve poligali i tili su nas pobit. Jedan je etnik reka da nas ne ubijaju, da smo dica i da nas ostave na miru, tako nas je spasija. Nakon toga smo utekli ku i. Kod nasu bile zapaljene 3-4 pojte. Naši je bilo nešto naoruža-no, pobigli su jer je etnika bilo puno. Gledala san kad su Kalaša glavara udarali i gonili doli di su ga kasnije ubili, pekli na vignju. Nešto kasnije je bila borba izme u naši i etnika, naši je poginilo 6 na Biukovoj Gradini. Na-kon toga smo mi utekli na Maljkovo i ostali 6 nedilja12.

Petar Škalic, ro . 1936.Dan je bio vedar, sunce grijalo, prid

Savu na dan, 26. 1. 1943. Oni su krenu-li da proslave Svetog Savu na Maovice. (…) Glavara sela su odveli do kova ije Ercegove (…). Onda su ga stavili na va-tru, progorio je na rebrin, izgorio. Meni su a u i mater zaklali. Kad su a u ubili, mater je pala svr njega, njoj su onda samo glavu razbili, klipon. Did mi je umro pedeset i pete i kad sam ga sa-

11 Z. DIZDAR - M. SOBOLEVSKI, Prešu ivani et-ni ki zlo ini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercego-vini 1941.-1945., str. 443.

12 Usmena izjava Mare Reži od 24. studenog 2010.

VRLIČKO KOLO 7575

MAOVICE – ŽRTVE ETNI KOG POKOLJA 26. SIJE NJA 1943.

Stipan Škalic, ro . 1937.Malo se si am, ali znam da smo

se skrili kod nekih ro aka Srba u selu i tako ostali živi. Si am se etnika koji je došao u našu ku u i rekao da je iz Crne Gore, uzeo malu sestricu i rekao da joj ne e ništa uraditi.(…) Ušli su u ku u moju kad mi je mater rodila brata, i kad je zaklalo Peru, Joki inu mater. Zaklao nju i došao u ku u moju s krvavom sa-bljom. Mater leži uz komin, tu bešika, mali u kolivki, a on kaže: „A, jesi li ro-

dila jednoga ustašu, o emo ga sad za-klat“. Bila je tu žena pokojnoga Cvitka, ona je rodom iz Petkovi a, pa mu kaže: „Šta ti smeta dite koje se sad rodilo“. Mi dica skupili se oko matere. On kaže da je devet dana putova iz Crne Gore i da je dobar pa nas ne e kolje, a on Peru tamo priklo (…)14.

14 Usmena izjava Stipana Škalica Kole od 13. listopada 2010.

Prezime Ime Otac / God. Mjesto Mjesto D a t u m Muž ro . ro enja smrti smrtiBlaževi Ana Ante 1922. Maovice Maovice 27.01.1943.Blaževi Niko Ivan 1872. Maovice Maovice 26.01.1943.Brtan Bože Nikola 1883. Maovice Maovice 26.01.1943.Brtan Filip Ivan 1882. Maovice Maovice 26.01.1943.Brtan Ivan Mate 1875. Maovice Maovice 26.01.1943.Brtan Kata Ivan 1925. Maovice Maovice 26.01.1943.Brtan Petar Mate 1891. Maovice Maovice 26.01.1943.Deni Ante Marko 1885. Maovice Maovice 26.01.1943.Kojundži Mate Josip 1916. Maovice Maovice 26.01.1943.Milkovi Ante Ilija 1893. Maovice Maovice 20.01.1943.Milkovi Boja Ž. Filipova 1903. Maovice Maovice 26.01.1943.Milkovi Marko Ilija 1878. Maovice Maovice 26.01.1943.Milkovi Mile Ilija 1897. Maovice Maovice 26.01.1943.Miši Kata Ž. Milina 1888. Maovice Maovice 26.01.1943.Miši Luca Ivanica 1928. Maovice Maovice 26.01.1943.Škalic Ika Ž. Milina 1913. Maovice Maovice 26.01.1943.Škalic Ivan Ante 1903. Maovice Maovice 27.01.1943.Škalic Mile Petar 1907. Maovice Maovice 26.01.1943.Škalic Pera Ž. Pavlova 1882. Maovice Maovice 26.01.1943.Škori Ivan 1883. Maovice Maovice 27.01.1943.Toti Mate Ivan 1873. Maovice Maovice 26.01.1943.Varnica Jerko-Jere Miho 1885. Maovice Maovice 27.02.1943.

Žrtvama navedenima gore, Kozlica pribraja i Biuk Božu Stipanova, ro . 1875., a poginuloga 07.03.1943.15

15 Vidi svjedo anstvo Ante Biuka, ro . 1935., od 24. studenoga 2010.

VRLIČKO KOLO7676

Vran i , jedan sin mu je bija u partizanin, kasnije je i poginija. Njegovu su ku u za-palili. Ubijeno je i troje Turudi a, Dujilo i Kutre, u svojin ku an. Tamo je bio i Baji , Milkovi se zva, pored Civljana16.

Milka Bariši , ro . 1922.(…) Dana 24. sie nja t.g. narod je

po eo bježati iz Vrlike radi toga što su nad istom letjeli talijanski avioni. Dne 25. sie nja t.g. ujutro oko 8 sati nadošli su u Vrliku etnici, te su po eli pozivati narod, koji se je razbježao, da se vrati svojim ku-ama i da se ne e nikome ništa dogoditi. etnici su na pravoslavnoj crkvi izvjesi-

li srpsku zastavu i po eli vikati: „Živio Paveli , živili domobrani!“. Ujedno su narod umirivali, da su oni skupa sa do-mobranima i da ne e nikome ništa biti, te

16 Usmena izjava Kate Bariši od 9. studenog 2011.

ETNI KI POKOLJ U VRLICI

Kata Bariši , ro . Markioli 1926.Toga dana ja san bila kod ovaca.

Prid ve er san došla, pojata je naša gori-la, a majke nije bilo u ku i. Sve su pojate zaredom zapaljene. Išla san kod jednog komšije pravoslavca Marka Kati a, on je bija partizanski odbornik, oni su sve to znali da je ona i još troje s njom ubijeni. Ja san uzela svi u, otišla do ku e Bariši-a, našla ih etvero mrtvih, me u njima

moju mater. Ja mislin da su ih sve nožem ubili. Jedna od ove dvi jetrve je pala na srid dvorišta, a muž jon na vratin mrtav. Ku a in nije zapaljena. Majka je ubije-na u ku i Anice Bariši . Ja mislin da je taj dan u Vrlici ubijeno 9-10 ljudi, dosta je naroda pobiglo. Ubijen je i Mi o Er-delez i njegove sestre muž koji je radio u pošti, Jovo Rnjak, uvatili su ih i odveli gori i ubili, ne znan to no di. Jovo je bija pravoslavac. Ubijen je i Peko ili Periša

Vrlika tridesetih godina dvadesetog stolje a

Zloglasni pop Mom ilo uji

VRLIČKO KOLO 7777

skoj ku i, spavali na slami. Nakon toga sam otiša s djecom u Makarsku, bilo nas je oko 200 djece, bili smo tako oko 3-4 mjeseca. Kad je Vrlika oslobo ena vra-tili su nas ku i. E, kad su Talijani otišli onda se vojska u Vrlici mijenjala svaki 24 sata, as domobrani, as ustaše, par-tizani, etnici, Nijemci, pitaj Gospe ko sve tu nije bio. Osim oca i majke ubi-jena mi je strina Anica, žena od strica Budže, zapravo mu je bilo ime Bože. Za-tim Pavica Markioli, žena od pokojnog Ive koja je bila kod strine. Tu je naišao jedan etnik i napravio dar-mar. Ubio ih je samo jedan vojnik. U tome je momen-tu stric Budža otjerao kravu i tako osta živ. Ubijen je jedan Erdelez, pa pokojni Dujilo Turudi , Mijalica, pa Kudre, gori na Kozjaku. Taj dan je u Vrlici bilo se-dam Jakerana mrtvih. Ubijen je i pred-sjednik op ine Petar Vran i , pa poštar Jovo Rnjak. Sve sam ih poznavao18.

18 Usmena izjava Petra Bariši a od 9. studenog 2011.

se je narod po eo vra ati svojim ku ama. Dne 25. sie nja uglavnom je prošlo mirno. No u od 25 na 26. t.g. po ele su pristizati u Vrliku ve e grupe etnika i zatvorili su sve izlaze iz Vrlike i no u po eli klati kato-li ke obitelji. Koliko mi je poznato, etni-ci su tu no zaklali osim mog oca Bariši Joke, majke Mare, strine mi Anice Bariši ud. Bože, još zaklali odnosno ubili naše susjede Markijoli Pavicu i k er joj Katu, Turudi Iliju i ženu mu Maru, Vran i Pe-tra pok. Stipana, Erdelez Mi u, sudskog poslužnika, Duju Turudi a pok. Stipana, listonošu Rnjak Jovu, pravoslavca, Ko-njevoda Sergija pok. Frane (…). etnici su tako er zapalili sve naše ku e i odnijeli što su mogli: novac, hranu i robu, te bla-go. Ja i moj brat Petar smo izmakli smrti, jer smo se bili sakrili. Kad sam vidjela sve ovo, ja i moj brat smo pobjegli put Sinja sa ostalim seljacima i bježe i vidjeli smo kako Vrlika gori (…)17.

Petar Bariši , ro . 1926.Toga dana, 26. sije nja 1943. na-

lazio sam se u Garjaku. Mi smo ranije izbjegli u Garjak, i otac Josip zvani Kur-ela i majka Mara i mi dica. etnici su

poslali po selima da se svaki vrati ku i, da se nikome ne e dogoditi ništa, u pro-tivnom da e zapaliti ku e. Moji rodite-lji su to povirovali i vratili se ku i. Tu su našli smrt. Mi smo ostali kod sestri u Garjaku, pokojna sestra Kata, sestra Ljuba (…), sestra Milka i ja. Nakon toga smo mi otišli na Ribari , tu je bija skup izbjeglica. Tu smo mi bili jedno dva - tri dana, onda u Sinj, tamo smo bili u fratar-17 DIZDAR - SOBOLEVSKI, Prešu ivani etni ki

zlo ini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovi-ni 1941.-1945., str. 443. Zapisnik sastavljen 30. sije nja 1943. u uredovnici Posadnog zapovjedništva u Sinju.

VRLIČKO KOLO7878

Prezime Ime Otac / God. Mjesto Mjesto D a t u m Muž ro . ro enja smrti smrtiBariši Jozo Ante 1873. Vrlika Vrlika 26.01.1943.Bariši Mara Ž. Jozina 1890. Vrlika Vrlika 26.01.1943.Bariši Anica Ž. Božina 1873. Vrlika Vrlika 27.01.1943.Erdelez Mi o Josip Vrlika Vrlika 26.01.1943.Markioli Pavica Ž. Ivanova 1902. Vrlika Vrlika 26.01.1943.Milkovi Cvita Janko 1869. Vrlika Vrlika 26.01.1943Milkovi Jure Ante 1888. Vrlika Vrlika 26.01.1943Hrnjak19 Jovo 1918. Vrlika Vrlika 26.01.1943.Turudi Anica Ž. Ivanova 1893. Vrlika Vrlika 26.01.1943.Turudi Dujo Stipan 1887. Vrlika Vrlika 27.01.1943.Turudi Ilija Petar 1872. Vrlika Vrlika 26.01.1943.Vran i Petar Stipan 1883. Vrlika Vrlika 26.01.1943.Žeravica Jure Cvitko 1896. Ježevi Vrlika 26.01.1943.

VRLIKA – ŽRTVE ETNI KOG POKOLJA 26. SIJE NJA 1943.

Vrlika sredinom prošlog stolje a

19 Pravoslavac kojeg su, po svjedo anstvu fra Joze Jankovi a, ubili zbog toga što se istome prijavio s namjerom da prije e na katoli ku vjeru. Priredio: Ivan Reži

VRLIČKO KOLO

Prigodnim programom, 1. lipnja 2016. godine u Vrlici, obilježena je 25. go-

dišnjica od formiranja 2. bojne 4. brigade ZNG-a – Hrvatskih anđela.

Program je počeo u 10 sati polaga-njem vijenaca ispred središnjeg križa na vrličkom groblju. Vijence su, uz članove obitelji poginulih branitelja, položila iza-slanstva Ministarstva branitelja, Splitsko-dalmatinske županije, gradova Vrlike, Sinja, Trilja, Knina i općine Otok, udruga proisteklih iz Domovinskog rata i MUP-a.

U Crkvi Gospe od Ružarija, misu za-dušnicu za poginule i umrle pripadnike postrojbe predvodio je vrlički župnik fra Jakov Viro uz koncelebraciju fra Luke Norca Keve i fra Danijela Stipanovića. Pro-gram svečanosti nastavljen je u vrličkom Domu kulture, gdje je o ratnom putu ove slavne postrojbe govorio njen pripadnik, umirovljeni satnik HV Miljenko Modrić.

„Prvog dana lipnja 1991. godine po-strojili su se hrabri hrvatski sinovi. To je po-nos naše Cetinske krajine. Iako slabo nao-ružani oružjem, ali naoružani srcem i hra-brošću, krenuli smo u borbu za neovisnost naše Domovine. Druga bojna - Cro angelsi,

upravo u našoj Vrlici, branila je na početku rata ovaj kraj i krenula na veliki ratni put. Mi Vrličani, koji smo bili dio toga, iznimno smo ponosni što se ova obljetnica organizira u našem kraju“, kazao je između ostalog Mi-ljenko Modrić ističući sva važnija ratišta u kojima je ova postrojba sudjelovala.

7979

Obilježena 25. obljetnica 2. bojne 4. brigade ZNG-a

Miljenko Modri

lanovi KUU na predstavljanju

VRLIČKO KOLO

Prigodnim riječima i pozdravima oku-pljenima su se obratili, u ime Ministra brani-telja, umirovljeni pripadnik 4. brigade Jure Župa, splitsko.-dalmatinski dožupan Luka Brčić i domaćin proslave, gradonačelnik Vrlike Ivan Ćorić.

„Ovdje u našoj Vrlici, na spomen 2. boj-ne, osjećamo se ponosno i zahvalno svima koji su bili dio te postrojbe. Bili ste ovdje na početku Domovinskog rata, branili naša ognjišta. Mnogi vaši suborci položili su živo-te na oltaru Domovine. Nama je iznimna čast što vas, hrvatske vitezove, možemo ugostiti u našoj Vrlici, jer to je ono najmanje čime vam se možemo odužiti“, kazao je između ostalog vrlički gradonačelnik Ivan Ćorić.

Vrlike, izaslanstva braniteljskih udruga iz Domovinskog rata, djelatni dočasnici i ča-snici HV predvođeni počasnim postrojem Gardijske motorizirane brigade. U progra-mu, kojeg je vodio prof. Marko Duvnjak, s vrličkim Nijemim kolom nastupili su mla-đi članovi KUU “Milan Begović”. Nakon svečanosti u Domu kulture, predvođeni stjegonošama koji su nosili zastave RH, 4. gardijske brigade i 2. bojne, sudionici svečanosti prošli su središtem Vrlike, do Vrličke česme gdje je nastavljena ova sve-čanost uz predstavljanje fotogalerije na kojoj je prikazan ratni put 2. bojne.

Podsjetimo, 1. lipnja 1991. godine u Trilju, na predvojničkoj, postrojilo se 105

dragovoljaca iz Cetinskog kraja, Hercegovine i drugih područja Dalmacije. Legen-darna 2. bojna ratovala je pod imenom Hrvatski anđeli i zasigurno ostavila neizbrisiv trag u povijesti obrane Dal-macije, osobito njenog juga. Bio je to težak i trnovit put, ali istodobno put ponosa i slave, kojim je prošlo 460 vitezova od kojih je 27 položilo svoje živote na oltar Domovine. Od posljedica rata umrlo je 16 pripadnika, a preko 280 ih ima trajne posljedice i inva-

lidi su Domovinskog rata. Novim ustrojem, propisanim od strane MORH-a, brigade ZNG postaju gardijske brigade. Temeljem toga nastaju izmjene ustroja 4. brigade, a 1. prosinca 1992. godine 2. bojna postaje osnova za ustroj 1. pješačke bojne 4. gar-dijske brigade. Brojni pripadnici ove slav-ne postrojbe ostali su u sastavu 4. brigade i sudjelovali u oslobodilačkim akcijama HV-a. Dio njih je nastavio djelatnu službu u Središtu za obuku pješaštva Sinj i kroz druge postrojbe OSRH.

B.P/A.KPreuzeto od: www.braniteljski-portal.hr

8080

Okupljeni u hodu prema esmi

Ukratko, o pripremama za obranu Ce-tinskog kraja i naoružavanju dragovoljač-kih postrojbi okupljenima je govorio Neven Bazina, tadašnji djelatnik Sekretarijata za narodnu obranu Općine Sinj, a od 1. lipnja 1991. godine zapovjednik 2. bojne.

Predsjednik Udruge veterana 2. boj-ne Marjan Pavlinušić i ratni zapovjednik postrojbe Zdravko Škarpa prigodnim sim-bolima 4. brigade i 2. bojne darivali su do-maćina, Grad Vrliku, a priznanja je primio gradonačelnik Ivan Ćorić.

Uz pripadnike ove slavne postrojbe svečanosti su nazočili i brojni mještani

VRLIČKO KOLO 8181

U listopadu 2016. godi-ne (8. i 9. listopada)

grad Vrlika i naša Župa Gospe Rožarice bili su jedan od doma ina Pla-ninarskog Križnog puta mladih, duga kog 58 ki-lometara, a održanog u organizaciji Studentskog katoli kog centra iz Spli-ta (Skac-St).

U subotu 8.10.2016. godine, na Dan neovi-snosti Republike Hrvat-ske, u ranim jutarnjim satima stotinjak mladih hodo asnika iz raznih

dijelova Hrvatske za-putilo se autobusima do po etne to ke svoga 7. Pkp-St: Dinara – Vrlika – Knin. Dionica prvoga dana je bila od starohr-vatske crkve Sv. Spasa u Cetini do planinarskog skloništa na Dinari. Kod planinarskog skloništa “Rupe” prire ena im je dobrodošlica te tradici-onalni planinarski ru ak. Ipak, ve ina hodo a-snika je ponajviše bila oduševljena tim što su se baš na Dan Neovisnosti

Kod starohrvatske crkve Sv. Spasa u Cetini

Planinarski Križni put mladih(7. PKP • PKP-St • Dinara → Vrlika → Knin)

Uzi e na goru i pozove koje sam htjede. I do oše k njemu. (Mk 3,13)

Na izvoru Cetine

VRLIČKO KOLO8282

našli na podru ju Lije-pe naše, gdje su mnogi branitelji izgubili svoje živote brane i Lijepu našu. Tome je posebno pridonio i govor Darka Gavri a - er e, umi-rovljenog asnika HV-a i lana HGSS-a, koji je hodo asnicima govorio o ratnim zbivanjima na prije enom terenu.

U ve ernjim satima u župnoj crkvi Gospe Roža-rice, euharistijsko slavlje i klanjanje predvodio je fra Ante Bešli a. Nakon duhovne okrijepe uslije-dila je i tjelesna okrjepa u dvorani vrli kih uvara Kristova groba, a doma-in je bio župnik fra Ja-

kov Viro. No ili su u OŠ. Milana Begovi a.

Drugi dan PKP-a, na-kon doru ka u prostorija-ma župne ku e, uslijedio je ponovni odlazak do Cetine te polazak za Ki-jevo, a onda starim maka-damskim putem uz rijeku Kr i , polako s molitvom na usnama, do nove crkve GVHKZ u Kninu, gdje je u 18 sati bilo euharistij-sko slavlje pod vodstvom fra Ante Vu kovi a, ina-e duhovnika Skac-St, u

koncelebraciji s fra Iva-nom Luka em.

Tijekom dvodnevnog pohoda mladi su izmolili svih 15 postaja križnog puta u kojem su se na poseban na in prisjetili svih poginulih branitelja koji su svoj život dali za našu slobodnu i lijepu Domovinu. Kao jedan od sudionika ovog Križ-nog puta, spoznala sam koliko je snažno bilo prisje anje i promišlja-nje o patnjama svih po-ginulih, a ujedno i ponos na branitelje. U nutrini su se miješali razli iti osje aji. Od patnje, boli, tuge, do ponosa i radosti življenja i hoda po na-šem mu eni kom, krvlju natopljenom hrvatskom tlu, sve s molitvom na usnama z a mir i oprost.

Ivana Grabi

Predah u hodu za križem

Dolazak u novu crkvu GVHKZ u Kninu

VRLIČKO KOLO 8383

U kulturno-umjetni kom društvu “Milan Bego-

vi ” i gradu Vrlici s ra-doš u su do ekali vijest s Balija, gdje je na zasjeda-nju UNESCO-ova Odbora za o uvanje nematerijalne kulturne baštine ovje an-stva odlu eno, u studenom 2011. godine, da se te go-dine iz Hrvatske na refe-rentnu listu, uz slavonski be arac, uvrsti nijemo kolo iz Dalmatinske za-gore, kojemu je ishodište upravo u Vrlici. Time Hr-vatska sada na referentnoj UNESCO-ovoj listi ima

12 nematerijalnih kultur-nih dobara. Podsjetimo, 2010 godine, me u osta-

lima, zašti eni su Sinjska alka i ojkalica u svim nje-zinim varijantama. Pleše se s obje strane Dinare

- Nijemo kolo pleše se s obje strane Dinare. Najpoznatije i najstarije, moglo bi se re i jedino autohtono, jest vrli ko nijemo kolo. U novije vrijeme nastala su i dru-ga nijema kola, ali to su više-manje “varijacije na temu”. Me u njima naj-poznatije je sinjsko kolo, za koje je koreogra ju napisao Ljubo Bogdan, vrsni poznavatelj naše plesa ke kulturne baštine i dugogodišnji koreograf i plesni voditelj KUD-ova u Cetinskoj krajini - kaže Miro Vukasovi , jedan

Anka Krizmani , Vrli ko kolo, zgra to, 1950.

Zabacivanje

Vrličko kolo na UNESCO-voj listi nematerijalnih kulturnih dobara

VRLIČKO KOLO8484

od vode ih koreografa na podru ju županije.

- Vrli ko kolo je najvr-jedniji dio našeg repertoa-ra. Sve se može zapostaviti, ali naši lanovi u svakom trenutku moraju biti spre-mni savršeno izvesti vr-li ko kolo. Rije je o kolu koje se prenosi s koljena

na koljeno. Procedura za uvrštenje nijemog kola na listu UNESCO-a pokrenu-ta je prošle godine. O tome se i ranije govorilo. Odluka iz Balija potaknut e nas da s još ve om ljubavlju uva-mo taj dio naše baštine i hr-vatskog kulturnog identite-ta – kaže Igor Milkovi ,

predsjednik KUU “Milan Begovi ”.

- Zahvalni smo UNES-CO-u, ali i našemu Mini-starstvu kulture što su pre-poznali vrijednost vrli kog nijemog kola. Inicijativa za uvrštavanje našeg ni-jemog kola na UNESCO-ovu referentnu listu došla

Kolo Na esmi

Prvi koraci

VRLIČKO KOLO 8585

je upravo iz Ministarstva kulture. Na njihov poziv, mi smo uputili kandidatu-ru. Nismo bili sigurni da e to i i tako brzo pa nas

je vijest s Balija zatekla i ugodno iznenadila. Od po-nedjeljka je Vrlika UNES-CO-ov grad. To e nam biti poticaj da nastavimo s o uvanjem toga dijela

je Dunja Turudi , dugo-godišnja umjetni ka vodi-teljica vrli koga KUD-a, koja nam je kazala što je za Vrli ane zna ilo nji-hovo vrli ko nijemo kolo prije 20 godina, kada im je bilo najteže.

- Poslije velikosrpske okupacije vrli kog kraja u kolovozu 1991. godine,

Vrli ko kolo je glavni dio našeg plesnog programa. Sve se može zapustiti, ali ne i to kolo koje nau e plesati sva naša djeca, a znaju ga i najstariji Vrli ani. Kolo je narodno, nema autora. Pre-nosilo se s koljena na ko-ljeno kao istinska baština. Pleše se nijemo, bez ikakve prate e glazbe, a ritam se

Vrli ko kolo u izvedbi starih

naše baštine, ali i da do e-kamo sve ljude dobre vo-lje iz svijeta koji e željeti vidjeti kolijevku nijemog kola i njegovu izvornu izvedbu – kaže Jure Pla-zoni , voditelj Odsjeka za društvene djelatnosti gra-da Vrlike. Glavni dio plesnog programa

Najsretnija nakon pri-stigle vijesti s Balija bila

našli smo se u progonstvu, u splitskom hotelu “Marjan”. Prvih dana rujna okupili smo djecu školskog uzrasta i s njima po eli uvježbavati plesanje vrli kog kola. Ne znaju i u tom trenutku ka-kva nas sudbina eka, želje-li smo im i kroz to naše kolo usaditi spoznaju o identite-tu. Jer vrli ko kolo svjedo i upravo naš vrli ki identitet.

postiže udaranjem noge o tlo. Prije se kolo plesalo na dernecima pred crkvama, sijelima ili u polju. Iz Vrlike se nijemo kolo proširilo i u druga mjesta Dalmatinske zagore, samo s neznatno iz-mijenjenom koreogra jom – kaže Dunja Turudi .

Toni PAŠTARPreuzeto s:

www.http://slobodnadalmacijahr

VRLIČKO KOLO8686

U petak, 12. kolovoza 2016. godine, na III.

Svjetskom prvenstvu u pe enju vrli kih uštipaka natjecalo se osam ekipa:

1. Uštipkarice (Boja Re-ži i Zdravka Plazoni )

Recept za Vrli ke uštipkeMeđu brojnim receptima za različite vrste uštipaka, emi-

nentno mjesto pronalazi, po mnogima, najukusniji uštipak: „Vrlički uštipak“. Uz vrličku pogaču, „padišpanju“, pršut, sir iz mišine i druge specijalitete tog podneblja, ovaj specijalitet postao je pravim vrličkim brendom. U nastavku donosimo po-trebne sastojke i način pripreme vrličkog uštipka.

Sastojci100 dkg polubijelog brašna tip 850 ili integralnog „cr-

nog domaćeg“ brašnaMalo soli1 žlica lozovačeMlijeko (dvije trećine)Mlaka voda (jedna trećina)2 jajaUlje, mast

Priprema U malo dublju posudu ruč-

no umijesiti manjom drvenom žlicom brašno, malo soli i jaja, nadolijevajući, po potrebi, pomi-ješano mlako mlijeko i vodu koje se preporuča tijekom miješanja držati pod posudom s tijestom kako bi u međuvremenu održava-lo optimalnu temperaturu tijesta. Ručno miješati dok se smjesa ne počne odvajati od drvene žlice i dok se na tijestu ne pojave mje-hurići. Ukoliko je tijesto neslano nadodati na vrijeme još malo soli. Potom drvenom ili metalnom kutlačom izliti tijesto na uzavrelo ulje ili mast. Savjetuje se zahvatiti otprilike polovinu zapremnine ku-tlače. Dok se uštipci peku, poma-lo miješati ostatak tijesta.

„Vrlički uštipak“ je najbolje servirati kao predjelo uz pršut, skutu i „sir iz mišine“, a jednako je ukusan i sa slatkim dodaci-ma. I još jedna napomena: uštipci su najukusniji dok su topli!

Kazivala: Luca Bosa Režić

Svjetsko prvenstvo u pečenju vrličkih uštipaka

2. urkuše (Marina Dja-kovi i Marijana Guti )

3. Oluja (Ana Samardži i Mirjana Vici )

VRLIČKO KOLO 8787

U obilju dobrih uštipa-ka, žiri u sastavu: Marin-ka Vuleti , Blaženka Re-ži i Marija ori morao je izdvojiti 3 uštipka koja

8. Rivince (Marija i Ana Blaževi )

4. Latice (Mara i Martina Turudi )

se malo isti u od ostalih. Uzorke se ocjenjivalo u 5 kategorija (oblik, izgled/boja, masno a, okus i izvornost) ocjenama do 5.

Ove godine najuspješ-niji su bili:1. mjesto URKUŠE

(Marina Djakovi i Marijana Guti )

2. mjesto LATICE (Mara i Martina Turudi )

3. mjesto UDRUGA ŽENA (Marija Uzun i Dragica Maras)

5. Bajani (Petar i Mario Bajan)

6. Naslon (Branko Bajan i Boško Radi )

7. Udruga žena (Marija Uzun i Dragica Maras)

estitamo nagra enima i vidimo se idu e godine u još ve em broju! M.D.

VRLIČKO KOLO

Poslije dvadesetpeto godišnje stanke obnovljena je tradicija okupljanja

Maovi ana i ostalih Vrli ana i njihovih prijatelja i gostiju na Garištima u Gor-njim Maovicama. Taj vrlo lijepi i, tije-kom rata i pora a, zamrli obi aj okuplja-

na“, druženje uz dobru kapljicu. Ovako je kazivao, donedavno najstariji živu i Maovi anin, stogodišnjak Ivan Batali : To se išlo baš na Boži , na Stipandan i na Ivandan. Sva tri dana. To j bilo na-roda na Garištim više nega u Vrlici kad

8888

Obnovljena tradicija okupljanja na Garištima

nja na blagdan sv. Stjepana organizirali su 2015. godine, zajedno KUU iz Vrlike i doma a KU s Maovica, dok je 2016. godine or-ganizator bila „Turisti ka zajednica grada Vrlike“. Redoviti sadržaj tog oku-pljanja starih i mladih sa-injavalo je estitanje Bo-

ži a, ples vrli kog kola, pi-sma ojkavice, „zamiranje“ cura, a ponekad i „uma-knu a“, igru „Vuje“, na-tjecanje „kamena s rame-

bi bila nedilja ili vako. Momaka, cura, ljudi. Plesali bi kolo, pivali, kuvalo bi

se. Donili bi vidro na Ga-rišta na Boži poslin ru ka i svak po litru vina. Bilo bi maštalo puno, pedeset lita-ra. Donesu lonac od litre i pi kako ti drago. A onda igranje i pivanje, to gori ze-mlja i nebo. Bio bi „Vujo“ koji bi zame a šalu, pa bi se onda svit povata za robu jedan za drugim. Pa se rastavi, pa se opet sastavi

Ponovno se igra kolo na Garištima

Pok. Ivan Batali

VRLIČKO KOLO 8989

i tako. To je bilo sve poleti tamo poleti vamo. Sva tri dana bi to bilo puno od naroda, po dva tri kola naroda, od cura od momaka, od ljudi, a bilo je i vojnika koji su služili vojsku.

Vremenom se uvriježio obi aj oku-pljanja na Garištima samo na svetog Sti-pana. Dolazili su, ne samo Maovi ani, nego i ostali mještani vrli kog kraja, me u kojima i pravoslavci. Osobito bi došli momci koji bi “zamirili” curu za

koju su znali da e ju tamo susresti. Doj-mljiva igra „Vuje“ bila bi pra ena du-hovitim pjesmama pošalicama, kao što je ona: Hvatajte se curice do mene, dok se nisu povatale žene. Ukoliko netko od prisutnih ne bi htio u i u kolo, onda bi ga oni iz kola šibom natjerali u bijeg…

Uvijek, nek nam traje naša oživlje-na i lijepa tradicija okupljanja na Gari-štima i neka nikada više ne prestane!

F IR

Igra „Vuje“

Oživjela Garišta

VRLIČKO KOLO9090

Poštovani itatelji, kao i svaki puta do sada, i u ovom broju Vrli kog kola že-

limo Vas upoznati s najbitnijim aktivno-stima i doga anjima koja se odnose na rad gradske uprave tijekom 2016. godine.

Kao najvažniji doga aj možemo izdvojiti po etak izgradnje proizvodnog pogona za precizni lijev i izradu ku i-šta za industrijske pe i. Investitor ovoga projekta je tvrtka V.R.METAL d.o.o. Vr-lika, koja je u suvlasništvu Grada Vrli-ke. Izgradnjom pogona u poslovnoj zoni Kosore realizirat e se poslovna ideja g. Nedjeljka Vu emilovi a i njegovih poslovnih partnera: gospode Joachima Reese-a iz Brackenheima SR Njema ka i Pere Krezi a iz Pule. Radi se o izgradnji kompleksnog objekta koji se sastoji od dva razli ita proizvodna pogona ili dva pro tna centra pod jednim krovom.

Cilj tvrtke je pozicionirati se kao vo-de a tvrtka na hrvatskom tržištu i tržišti-ma susjednih zemalja za precizni lijev te izradu ku išta za industrijske pe i za po-slovne partnere/kupce iz oblasti autoindu-strije, avioindustrije, strojarske industrije, kemijske i prehrambene industrije, im-plantata i dr. Novi pogon e zadovoljavati najviše ekološke i tehni ke standarde.

Plan tvrtke je da tijekom slijede e 3 godine dostigne puni kapacitet proizvod-nje te zaposli 40-50 radnika.

U gospodarskom smislu ova inve-sticija predstavlja velik doprinos gospo-darskom oporavku i zapošljavanju sta-novnika Grada Vrlike. U promatranom razdoblju, isho ene su sve suglasnosti javnoupravnih tijela za izgradnju po-

gona, a u velja i 2016. godine tvrtka je dobila gra evinsku dozvolu za izgradnju proizvodnog pogona koji bi u potpunosti trebao biti završen do kraja mjeseca trav-nja, 2017. godine.

Aktivnosti zapo ete prije nekoliko godina, a koje se odnose na izradu ze-mljišnih knjiga za K.O. Vrlika, nastav-ljene su i tijekom 2016. godine te bi cje-lokupan posao trebao biti gotov do kraja 2017. godine.

IZ RADA GRADSKE UPRAVE

U listopadu 2016. godine završena je izgradnja biljnog pro ista a otpadnih voda kanalizacijskog sustava Vrlike. Ra-dove su nancirali Grad Vrlika, Hrvat-ske vode i Me unarodna banka za obno-vu i razvoj, a ija je vrijednost iznosila 5 milijuna kuna.

Svojom socijalnom politikom Grad Vrlika provodi niz programa usmjere-nih poboljšanju kvalitete života svojih gra ana po evši od onih tek ro enih pa do onih najstarijih. Od programa može-mo izdvojiti isplatu naknade za svako novoro eno dijete pa tako roditelji za svoje prvo novoro en e dobiju naknadu

Koncert klape Žrnovnica

VRLIČKO KOLO 9191

Detalj izvršenih radova na Vrli kojtradicijskoj ku i

u iznosu od 4 tisu e kuna, za drugo dije-te 6 tisu a kuna, za tre e dijete 10 tisu a kuna te za etvrto 15 tisu a kuna.

Nadalje, Grad za svu djecu vrti ke dobi su nancira boravak u vrti u u visini 80% sredstava, a za sve u enike osnov-ne škole kupuje kompletne udžbenike. Kako bi skrb o svima onima koji se ško-luju bila potpuna, Grad srednjoškolci-ma putnicima nancira mjese nu putnu kartu u cijelom iznosu te svim redovitim studentima ispla uje stipendije u mje-se nom iznosu od 500 kuna.

Na kraju svake školske godine, Grad tabletima nagra uje najuspješnije u eni-ke osnovne škole.

U suradnji s Gradskim društvom Cr-venog križa provodi se program Pomo u ku i starijim i nemo nim osobama koji uvelike olakšava život onima koji su ovi-sni o pomo i druge osobe.

Djelatnici zaposleni u programu do-stavljaju im lijekove, kupuju namirnice, pripremaju drva za ogrjev te pomažu u svakodnevnim poslovima.

Sredstvima iz gradskog prora una nancira se lokalni prijevoz koji je be-

splatan za sve gra ane Grada Vrlike.Sagledavaju i potrebe stanovništva

za njihovo uklju ivanje u rad športskih, kulturnih i drugih udruga, Grad sredstvi-ma iz prora una pomaže rad nogometnog kluba, taekwando kluba, KUU Milan Begovi , HVIDR-e, ribi ke udruge te svih onih koji u svom radu i djelovanju okupljaju Vrli ane.

Tijekom prošle godine, sredstvima Ministarstva kulture i Grada Vrlike iz-vršeni su radovi na sanaciji vrli ke tvr-ave u visini od 220 tisu a kuna. Važno

je napomenuti da je Ministarstvo kulture u posljednje tri godine u sanaciju tvr-ave uložilo 600 tisu a kuna. Kona ni

cilj ovih radova je zakrovljavanje Pro-vidurove ku e te izgradnja unutarnjih stepenica u Donžonu, kako bismo dobili prekrasan vidikovac.

VRLIČKO KOLO

U tijeku je i proširenje mjesnog gro-blja na Maovicama s novih 48 grobnih mjesta.

Grad Vrlika završio je s prvom fa-zom ure enja „Vrli ke tradicijske ku e“.

Vrijednost ovog dijela projek-ta iznosila je 545.708,02 kune od ega

je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, putem Progra-ma održivog razvoja lokalne zajednice u 2016. godini, projekt su nanciralo s 450.000,00 kuna.

Ovom fazom poja ala se mehani ka otpornost i stabilnost objekta pod betoni-ranjem ispod temelja. Kompletna sanaci-ja objekta. veli ine tlocrtne bruto površi-ne 380 m², predvi ena je drugom fazom koja bi uklju ivala izmjenu me ukatnih konstrukcija, izmjenu krovne konstruk-cije, obnovu fasade, zamjenu unutarnje i vanjske stolarije, kompletnu obnovu elektro i vodovodne instalacije te insta-lacija kanalizacije. Vrli ka tradicijska ku a objedinila bi ponudu cjelokupnog kulturnog sadržaja Grada s naglaskom n a zaštitu povijesnog i kulturnog nasli-je a te bi na taj na in grad Vrlika dobio centralno mjesto kulture, tradicije i po-vijesne baštine s kojim e se stanovnici mo i identi cirati, a turisti upoznati.

Jure Plazoni

9292

Vrli ka tradicijska ku a

Proširenje groblja na Maovicama

VRLIČKO KOLO 9393

Osobne nagra-de grada Vrlike

za 2015. godinu dobili su: mr. sc. Ivan Kozlica, za izniman doprinos na rasvjetljavanju povijesnih činjeni-ca iz vremena Dru-gog svjetskog rata i poraća te Mile Božinović, za du-gogodišnji uspješ-ni rad na čišćenju javnih površina Vrlike. Zahvalnicu grada Vrlike dobio je učitelj Milorad Parović. U 2015. godini, Vrlika je obilježila, između ostaloga, 70. obljetnicu Bleiburga i “Križnog puta”, odnosno 651 žrtvu iz vrličkog kraja i 300. obljetnicu pogibije vrličkih branitelja na tvr-đavi Prozor od strane Osmanlija.

U sklopu programa proslave Dana Grada i blagdana Gospe od Ružarija, uru-čena su priznanja Grada Vrlike zaslužnim pojedincima i kolektivima za 2016. godinu. Osobne nagrade Grada Vrlike dobili su: prof.

Mario Bavčević, za dugogodišnji doprinos odgoju i obrazovanju i vođenje školskog zbora te prof. dr. sc. Miljenko Bu-ljac, iz Hrvaca, za znanstvenu studiju o Milanu Begoviću i njego-vu libretu za “Eru s onoga svijeta”. Dok je Zahvalni-cu Grada Vrlike za 2016. godinu dobila punionica vode ‘Naturalis’.

Nagra eni 2015. godine

Nagra eni 2016. godine

Osobne nagrade i Zahvalnice Grada

VRLIČKO KOLO9494

Proslavu blagdana Gos-pe od Ružarija, koja se

ujedno slavi kao Dan gra-da Vrlike, OŠ Milana Be-govi a svake godine aktiv-no poprati raznim aktivno-stima, a naši u enici sudje-luju na svim doga anjima. Školski zbor sudjeluje na sve anoj sjednici grada te pjesmama na temu voljene Vrlike razvesele sve pri-sutne. Odjeveni u vrli ku narodnu nošnju vrate dah prošlosti i pokažu kako ponosno njeguju baštinu i tradiciju svojih baka i djedova. U enici osnovne škole natjecanjem otvaraju Vrli ku uli nu utrku i pr-venstvo Hrvatske u sprint duatlonu ‘Memorijal Stipe Erceg’, kao po asni mla-di sportaši prije maratona odraslih sudionika utrke.

lanovi KUU „Milan Be-govi “, me u kojima je i velik broj u enika naše škole, blagdan zaštitnice grada Vrlike obilježe i odi-jevanjem u predivnu vrli -ku nošnju. Prvu nedjelju u listopadu, pred brojnim gostima nakon svete mise, otplešu poznato i srcu dra-go Vrli ko kolo.

Marija Bav evi , prof.

VRLIČKO KOLO9494

OSNOVNA ŠKOLA MILANA BEGOVIĆA Dan grada Vrlike i blagdan Gospe od Ružarija

VRLIČKO KOLO 9595

Dan OŠ Milana Begovića obi-lježavamo 30. svibnja (uko-

liko to omoguće vremenske prilike) ili samo koji dan kasni-je, kroz lipanj, u našoj tada ze-lenoj i procvaloj Vrlici. U 2013. i 2014. godini, Dan škole smo obilježili na obližnjim sportskim terenima, na lijepoj Česmi. Održani su turniri u nogometu i štafetne igre za djevojčice i učenike nižih razreda. Zapo-slenici škole bili su publika i navijači našim sportašima koji su cijeli dan uživali u igri i natje-canjima u predivnom ambijen-tu proljetne Vrlike. Za učenike

nižih razreda pripremili smo: skakanje u vreći te tronogo tr-čanje. Natjecali su se učenici i učenice 1. i 2. razreda te uče-nici i učenice 3. i 4. razreda. U obje kategorije dodijeljene su diplome za prvo mjesto. Uče-nici viših razreda zaigrali su odbojku i nogomet. Kakvi su poznavatelji nogometnih vje-ština pokazali su dječaci viših razreda. Pobjedničkim ekipa-ma, u kategorijama odbojka i nogomet, također su uručene diplome. Povodom Dana ško-le pripremili smo niz sportskih aktivnosti koje su bile namije-njene učenicima, ali i učitelji-

ma koji su se pokazali u igri „Graničar“ te nogometnoj uta-kmici, koja se odvijala između učenika viših razreda i nastav-

Dan OŠ Milana Begovića

nika škole. Sve su igre zajed-ničke, a potiču na timski rad te na razvijanje fizičkih vještina i okretnosti.

Milan Begović, pisac po kojem naša škola nosi ime, bio je tema Dana škole u prvom danu mjeseca lipnja 2015. godine. Njegov libreto za predivnu i poznatu operu „Ero s onoga svijeta“ nadah-nuo je učitelje, stručne surad-nike i učenike na kreativan integrirani dan s radionicama izvanučioničke nastave na predivnoj Česmi. Pripremali smo se za 140. godišnjicu ro-đenja Milana Begovića, 19. si-ječnja 2016. godine. Bista veli-kog hrvatskog književnika bila je okružena veselim dječjim smijehom, pjesmom i nadah-nutim radom učitelja i učenika

VRLIČKO KOLO9696

OŠ Milana Begovića. Učenici raspoređeni po radionicama (likovna, glazbena, literarno-dramska, radionica stranih jezika, matematičko-tehnička grupa, povijesno-geografska, itd.) nadahnuto su stvarali pod vodstvom svojih vrijednih mentora u predivnom ozračju šume. Projektni dan je završio prvom dramskom izvedbom „Ere s onoga svijeta“ koju su izveli naši učenici. Veliki hr-vatski književnik, Milan Bego-vić, inspiracija je učenicima i djelatnicima škole. Čestitamo malim glumcima koji su stvo-

dana bio je pripremiti što više sadržaja i materijala kojima ćemo dočekati nove učenike naše škole. U školu se use-

rili nezaboravan trenutak u hladu starih stabala dok su izvodili odabrane ulomke „Ere s onoga svijeta“ i na taj način podsjetili ostale učenike, svoje učitelje, goste i slučajne pro-laznike na sadržaj predivnog libreta Milana Begovića.

Tema dana škole u 2016. godini, bile su izvanna-stavne aktivnosti u cilju uvjež-bavanja dočeka prvaša u ruj-nu. U holu je stvarala likovna radionica viših i nižih razreda, a u zajedničkom radu im se pridružila tehnička skupina i učenička zadruga “Zvrk”. Cilj

li smo novu voditeljicu prired-bi, Katarinu Batovanju. Ona će zamijeniti Antoniju Manda-rić, učenicu 8. razreda, koja je 4 godine vodila sve priredbe u školi. Plesna radionica nas raduje jer ovu izvannastavnu aktivnost imamo tek odne-davno te nestrpljivo čekamo novu točku pod vodstvom uči-teljice Dajane Zečević. Kratki turnir u nogometu učenika predmetne nastave na igrali-štu škole vodio je učitelj TZK i voditelj Školskog sportskog kluba, Edi Rupić. Odlično je animirao učenike i svi smo uživali gledajući nogometne utakmice. Najbolja ekipa na-građena je prigodnim poklo-nom. Zabavili smo se, stvarali i veselili za Dan škole.

M.B.

lio duh prijateljstva, radosti i međusobnog pomaganja. U glazbenoj i dramskoj radionici bilo je aktivno i veselo. Izabra-

Svanulo je hladno, sunča-no jutro u predivnoj Vrlici.

19.01.2016. godine, 140 go-dina od rođenja našeg najpo-znatijeg sumještanina, velikog književnika, Milana Begovića. Grad Vrlika zajedno s Osnov-nom školom Milana Begovića i Kulturnoumjetničkom udru-gom ‘Milan Begović’ organi-zirali su sadržajno događanje u našem malom, ali povješću protkanom gradu. Gosti po-vodom proslave ove obljetni-ce bili su profesor Marko Duv-njak, koji je vodio program te doc. dr. sc. Miljenko Buljac koji je izveo monodramu „Ja Begović“ i podsjetio nas na život i djelo velikog književni-ka, Vrličanina Milana Begovi-ća. Begovića nastojimo oteti zaboravu i smatramo da je nedovoljno zastupljen u hr-vatskoj kulturnoj javnosti te

140 godina od rođenja Milana Begovića

da mu pripada jedno od naj-istaknutijih mjesta u povijesti moderne hrvatske književno-sti. Milan Begović je radio u Splitu, Hamburgu i Beču te Zagrebu, gdje je proveo do-

premila je program u Domu kulture. Učiteljica Anita Zorić uvježbala je prvaše koji su nas vratili u vrijeme kada je Begović išao u našu školu te nam recitirali njegove stihove. Školski zbor otpjevao nam je pjesme o Vrlici koje je na-pisao učitelj Mario Bavčević, nastavnik glazbene kulture, a dramska skupina predmetne nastave vođena nastavnicom hrvatskog jezika, Ivanom Grabić zasjala je dramskom izvedbom ‘Ere s onoga svi-jeta’. Program je završio ple-som predivnog Vrličkog kola. Uvježbala ih je voditeljica K.U.U. „Milan Begović“, Mari-na Djaković. Pjevala se i ojka-vica koja je skladno odjekiva-la u prepunoj dvorani koju je oživjela vrlička mladost.

M.B.

bar dio života. Djetinjstvo i kasniji dolasci u Vrliku uveli-ke su utjecali na Begovićevo stvaralaštvo i tema su njego-vih najboljih djela. Osnovna škola Milana Begovića pri-

VRLIČKO KOLO9898

Nova nastavna godina u OŠ Milana Begovića započinje

smijehom naših učenika. Prva-še dočekuju ravnateljica, uči-teljice, učitelji, stručni suradni-ci i ostali učenici naše škole, a ohrabre ih toplim pljeskom dobrodošlice njihovi roditelji, bake i djedovi koji su publika svečane priredbe na početku svake nastavne godine. Pri-redbom kojom dočekujemo prvaše želimo uljepšati nji-hove prve trenutke boravka u školi zanimljivim programom uz pjesmu, ples i recitacije. Sve prisutne na početku po-zdrave ravnateljica škole, Ma-

rija Bavčević, gradonačelnik Vrlike, Ivan Ćorić, voditelj Od-sjeka za društvene djelatnosti Grada Vrlike, Jure Plazonić te im zažele toplu dobrodošlicu, upute riječi potpore i požele puno uspjeha, znanja i novih prijatelja , a fra Jakov Viro Dže-vrnja održi prigodnu molitvu i sveprisutne blagoslovi za po-četak nove nastavne godine. Program tradicionalno zapo-

činje pjesmom školskog zbo-ra „Dobro došli nam prvaši“ skladanom davne 1976. godi-ne za doček tadašnjih prvaša. Pjesma se zadržala u srcima mnogih generacija Vrličana pa se nadamo da će i dalje ostati dio tradicije naše ško-le. Uz pjesmu, ples i recitacije učenici prvoga razreda ulaze u svoje školovanje. Dječji vr-tić „Zvončić“ sudjeluje u svim školskim priredbama i jako se veselimo njihovom odazivu.

Svečanu priredbu na po-četku 2015./2016. nastavne godine posvetili smo skoroj 140. obljetnici rođenja Milana

Priredba dobrodošlice novim učenicima škole

Ravnateljica Marija Bav evi

VRLIČKO KOLO 9999

Begovića, velikog hrvatskog pisca po kojemu naša škola nosi ime. Učiteljice Ivana Gra-bić i Anita Zorić, voditeljice dramskih skupina predmetne i razredne nastave priredile su dramsku verziju izvedbe „Ere s onoga svijeta“. Izveli smo je za Dan škole na našoj prekrasnoj Česmi u sklopu projektnog integriranog dana, tako da su u njezinom nastajanju pomo-gli ili dali podršku svi učitelji i učenici naše škole. „Ero s onoga svijeta“ najpoznatija je hrvatska komična opera koju je napisao Jakov Gotovac, a uglazbio naš Vrličanin Milan Begović. Ulogu Ere odlično je izveo Hrvoje Ristovski, Đula je Iva Šimundža, a mlinar Sima, Filip Blažević. Likove iz pozna-te opere, oživjeli su: Andrea Vicić, Hrvoje Ristovski, Iva Ši-munđža, Ivan Ristovski, Maja Dražić, Filip Blažević, Marko Romić, Ivan Kuduz, Anamarija Vuletić, Anamarija Slavić, Iris Duvnjak, Ana Turudić, Lucija Jakelić, Katarina Batovanja, Petra Barišić i Nikolina Bodu-ljak. Zahvaljujemo voditeljici KUU Milan Begović, Marini Djaković na svoj pomoći, su-radnji i podršci priredbama naše škole. Veliki zbor je za kraj programa izveo svoju pje-smu „Gospe od Ružarija“.

Pjesmom, glumom i ple-som oživimo atrij naše škole na početku svake nastavne godine, veselimo se i zabav-ljamo na priredbi, a potom se oglasi prvo školsko zvono i učenici ponovno sjedaju u klu-pe gdje ih dočekaju besplatni udžbenici koje im svake godi-ne omogući Grad Vrlika.

M.B.

VRLIČKO KOLO100100

OŠ Milana Begovića jed-na je od 150 osnovnih škola koje su prošle u pilot projekt e-Škole kojega je pokrenula Hrvatska akademska i istraži-vačka mreža – CARNet. Skra-ćeni naziv projekta “e-Škole“, punog naziva: Uspostava su-stava razvoja digitalno zrelih škola, provodi se u sklopu programa e-Škole punog na-ziva: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i na-stavnih procesa u svrhu stva-ranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće. Program e-Škole provodi se kroz više projeka-ta informatizacije školskog sustava u razdoblju od 2015.-2022. godine. Izabrane škole će biti opremljene najmoder-nijom informacijsko - komu-nikacijskom tehnologijom te će biti osiguran prikladan pri-stup Internetu i odgovarajuće e-usluge, a nastavno osoblje će dobiti potrebnu edukaciju za optimalno korištenje do-stupne tehnologije i digitalnih sadržaja koji će se razviti unu-tar projekta. Sva oprema će se koristiti kako bi se moder-nizirao nastavni proces i kako bi učenicima praćenje nasta-ve bilo još zanimljivije. Učitelji će prijenosna i tablet računa-la moći povezati s digitalizi-ranim učionicama koje usko-ro trebamo dobiti, a škola će biti mnogo bolje informatički opremljena. Zahvaljujući pro-jektu e-Škole, naša škola je napravila veliki iskorak prema digitalnom dobu.

Projekt „Učimo zajedno“ Projekt „Učimo zajedno“

omogućio je našoj školi asi-stenticu u nastavi. Sufinan-cirala ga je EU iz Europskog socijalnog fonda. Projekt je u nastavnoj godini 2016./2017. promijenio naziv u “Učimo zajedno 2”. Usmjeren je na izjednačavanje mogućnosti za potpuno uključivanje učenika s teškoćama u život zajednice kojoj pripadaju, naročito u re-dovitu nastavu koju učenici s teškoćama uspješno pohađa-ju s pomoćnicima u nastavi. Glavni ciljevi projekta su: una-

prijediti socijalno uključivanje djece s teškoćama u redoviti sustav obrazovanja, smanjenje broja nezaposlenih i suradnja svih sudionika projekta.

OŠ Milana Begovića ulazi u Croatian Makers ligu

Croatian Makers liga je dio projekta Croatian Makers koji je 2014. godine pokrenuo Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM). Školama je po-dijeljeno 1800 robota te je u projekt uključeno 8000 djece. Cilj Lige je omogućiti široko uključivanje robotike, automa-tike i programiranja u eduka-ciju u osnovnoškolskom uzra-stu. Platforma na kojoj se od-vija liga je edukacijski robot mBot (Bluetooth verzija) koja nudi vrlo jednostavan ulazak u svijet robotike, ali omoguća-va i naprednije korištenje što je odličan put za mlade roboti-čare jer se odmah primjenjuje programiranje. Natjecanje je podijeljeno u dvije kategorije: 1.-5. i 6.- 8. razred osnovne škole. Natjecanja se odvijaju otprilike jednom mjesečno, a prve discipline su praćenje crte, pronalaženje izgublje-nog prijatelja i izbjegavanje prepreka. Croatian Makers doniranjem opreme znatno olakšava širenje znanja. Tr-žište rada evoluira i teško je predvidjeti što budućnost do-nosi pa je nužno držati korak s vremenom i stalno se prilago-đavati novim tehnologijama.

M.B.

OŠ Milana Begovića u projektu »e-škola«

VRLIČKO KOLO 101101

Nakon provedenih školskih natjecanja, svojim odličnim

rezultatima, određeni učenici naše škole su stekli pravo pre-laska na višu razinu natjecanja, tj. na Županijsko natjecanje u Split. U 2013. godini Ante Bato-vanja, učenik tada 4. razreda, je na županijskoj razini natjecanja iz matematike ostvario 4. mjesto. Stipana Maras, učenica tada 7.

da u 2013. godini, prošla je na županijsku razinu smotre „Lidra-no“ s literarnim radom, a 2012. godine, Ana Marija Markioli se plasirala novinarskom formom. U 2014. godini na natjecanjima su se istaknuli: Zvonko Lelas, župa-nijska razina natjecanja iz mate-matike te Ante Batovanja, tada 5. razred i Ana Gutić, tada 6. razred

Učenici koji su postigli najbolje rezultate na školskim i županijskim natjecanjima

Ante Batovanja

Zvonko Lelas

Ana Guti

Ana Marija Markioli

Ivana Giljan

Stipana Maras

razreda, je također bila četvrta na županijskom natjecanju iz geografije. Učenik, tada četvrtog razreda, Zvonko Lelas, na Župa-nijskom natjecanju iz matematike ostvario je 12. mjesto. Ana Marija Markioli, učenica osmog razre-

na županijskoj razini natjecanja iz geografije. Da je svestrana, pokazuje učenica 8. razreda Sti-pana Maras, koja je 2014. godine sudjelovala na nekoliko županij-skih natjecanja. Postigla je odlič-ne rezultate iz povijesti i biologi-je. S pjesmom Dalmacija prešla

je na županijsku razinu smotre „Lidrano“. U 2015. i 2016. godini, aktivnost i uspjehe na školskim natjecanjima nastavili su Zvonko Lelas i Ante Batovanja, a priklju-čila im se i učenica Ana Erceg. U 2017. godini se možemo pohvali-ti ponovnim visokim plasmanom, ali ovaj put iz njemačkog jezika.

Učenica 8. razreda, Ivana Giljan, ostvarila je odličan rezultat na školskom natjecanju s kojim je na 4. mjestu na ljestvici pozvanih na županijsko natjecanje iz nje-mačkog jezika.

Čestitamo svima na jako dobrim rezultatima!

Marija Bavčević, prof.

VRLIČKO KOLO102102

Na kraju nastavne godine 2014./2015. upriličena je

svečanost dodjele nagrada za najbolje učenike OŠ Milana Be-govića. Grad Vrlika je osigurao sredstva za informatičku opre-mu, točnije tablete osmorici učenika i učenica koji su prema mišljenu njihovih razrednika bili najuspješniji u učenju i vladanju. Učenici 8. razreda koji su ostva-rili prosjek ocjena 5.0 također su nagrađeni prigodnim darom Škole, a to su: Ante Totić, Ivana Turudić i Mario Lelas. Poklo-ne im je u nazočnosti njihovih razrednika i Jure Plazonića, voditelja Odsjeka za društvene djelatnosti Grada Vrlike uručila ravnateljica Marija Bavčević.Nagrađeni učenici u nastav-noj godini 2015./2016. su:1. razred: Antonijo Ćurak2. razred: Iris Duvnjak3. razred: Ana Kaselj4. razred: Božica Mandarić5. razred: Ana Marija Slavić6. razred: Katarina Batovanja7. razred: Ana Gutić8. razred: Petra Samardžić

Prvi srpnja 2016. godine održala se svečana podjela svjedodžbi i pohvalnica učeni-cima OŠ Milana Begovića, uz uručivanje nagrada najboljem učeniku/učenici svakoga ra-zreda, kao i nagrada za naše vrijedne odlikaše u 8. razredu. Tablete koje je dobio najbolji učenik/učenica svakoga razre-da, sponzorirao je Grad Vrlika te im ovim putem zahvaljujemo. Tablete uručujemo najboljim učenicima već drugu godinu kao motivaciju za vrijedno uče-nje i uzorno vladanje.

Najbolji učenici škole u na-stavnoj godini 2015./2016., nagrađeni tabletima, su:1. razred: Jelena Gverić2. razred: Petra Totić3. razred: Ana Turudić4. razred: Iva Šimundža5. razred: Ana Turudić6. razred: Hrvoje Ristovski7. razred: Dujo Lelas8. razred: Andrea Vicić

Posebno pohvaljujemo sve učenike 8. razreda na-stavne godine 2015./2016., među kojima su prigodan poklon dobili odlični učenici: Ana Gutić, Gea Delić, An-tonija Mandarić, Iva Kata-

rina Slavić, Antonela Tarle, Petra Turudić i Tamara Tu-rudić. Među našim dragim osmašima, osim odlikaša, na-gradili smo i najboljeg sporta-ša naše škole, maratonca Iva-na Blaževića za mnogobrojna sportska priznanja, kao i Iva-na Ristovskog koji se istakao glumom u dramskoj adaptaciji „Ere s onoga svijeta“.

Bila je čast i zadovolj-stvo sudjelovati u odgoju i obrazovanju učenika 8. razre-da te im ovim putem želimo uspješan nastavak obrazova-nja i sve najbolje u životu!

M.B.

Nagrade Grada Vrlike najboljim učenicima OŠ Milana Begovića

Nagra eni u enici i njihovi nastavnici

Trud se uvijek isplati


Velike čestitke u ime učenika i djelatnika OŠ Milana Be-

govića, učenici 8. razreda, Ta-nji Maras i njezinoj mentorici, učiteljici hrvatskog jezika Ivani Grabić, za postignuti uspjeh na Županijskom natjecanju, susre-tu i smotri Lidrano 2015. godi-ne u kategoriji literarnih radova u kojoj je osvojila 1. mjesto.

Velike čestitke u ime učeni-ka i djelatnika OŠ Milana

Begovića, učeniku 7. razreda, Marku Lelasu i mentorici Iva-ni Grabić, učiteljici hrvatskog jezika, za postignuti uspjeh na Županijskom natjecanju, susretu i smotri Lidrano u ka-tegoriji – literarni radovi u ko-joj je osvojio 1. mjesto.

Prva mjesta na Županijskom natjecanju, susretu i smotri Lidrano 2015. i 2016. godine

Zarobite me . . .

Zarobite meČuvstva,Zalijte kroz svitanjaNa pupove mladih bademaDa podaju mi se očimaKoje baštini dušaOtežalim od traganja.

Tanja Maras, 8. razred, 2015. godina

ŽIVOTRaspojasala mesjećanja.Veseli muks parzrna grožđa.Osveta šuti blizumojih stopala.Stisak duše, titraj srcaokružen šutnjama.Traganje, bespuće,vječnost …

Marko Lelas, 7. razred, 2016. godina

VRLIČKO KOLO104104

Učenica Gea Delić, 2013. go-dine je osvojila prvo mjesto

na nacionalnom natječaju „Jo-sip Pupačić i ja“ u organizaciji OŠ Josipa Pupačića iz Omiša, a pod mentorstvom učitelja li-kovne kulture, Andrije Zokića. Obilježavala se 42. obljetnica

smrti hrvatskog pjesnika Josi-pa Pupačića, a naša učenica je osvojila prvo mjesto u kate-goriji- nacionalni likovni na-tječaj. 24.svibnja 2013. godi-ne pošli smo u Omiš u galeriju „Onaion“ na izložbu odabranih likovnih radova gdje je Gea Delić primila glavnu nagradu.

Učenici i djelatnici OŠ Josipa Pupačića dočekali su našu pobjednicu s lijepim umjetnič-kim programom u ljetno pred-večerje Omiša. U galeriji su bili izloženi i radovi drugih učeni-ca 5. razreda naše škole koji su također ušli u uži izbor s li-kovnim radom na temu mora.

Prvo mjesto na likovnom natječaju “Josip Pupačić i ja”

Prvo mjesto za likovni rad na 1. likovno-literarno-glazbenomnatječaju “Dani Cate Dujšin-Ribar 2015.”

Učenik 6. razreda OŠ Milana Begovića, Zvonko Lelas,

osvojio je 1. mjesto na 1. likov-no-literarno-glazbenom natječa-ju „DANI CATE DUJŠIN-RIBAR 2015.“ Osnovna škola “Majsto-

ra Radovana“ Trogir organizi-rala je dane poznate slikarice i pjesnikinje. Manifestacija se održavala od 27. do 29.svibnja 2015. godine u holu škole i ga-leriji Cate Dujišin Ribar. Zvonko

Lelas pobjednik je u kategoriji likovnih radova tehnikom tuša na temu: maslina. Čestitamo Zvonku Lelasu i njegovom men-toru, učitelju likovne kulture, An-driji Zokiću.

VRLIČKO KOLO 105105VRLIČKO KOLO 105105

Boži

Maskenbal Zelena istka

VRLIČKO KOLO106106

Tradicionalni “Festival žudija” je održan 21.

travnja 2014. godine, na Uskrsni ponedjeljak, u župi Gospe od Ružarija u Vrlici. Na 14. Festivalu okupili su se uvari Kri-stova groba iz 35 razli itih župa, iz cijele Dalmacije, ali i s kontinenta i BiH.

Kuliminacija ovoga Fe-stivala je prikaz uvanja Kristova groba, padanje i bježanje u trenutku Isuso-va uskrsnu a. Naši vrli ki “grobari” bili su doma i-ni , a za razliku od ostalih žudija, odjeveni su u na-rodnu nošnju speci nu za vrli ki kraj (ostali su odje-

Festival žudija u Vrlici

veni u mornarsku odoru ili odore rimskih vojnika).

Evo kako je to izgle-dalo 21. travnja 2014. go-dine: u 8 sati ujutro stižu prve skupine žudija. U prostorijama OŠ Milan Begovi doma ini su pri-premili uskršnji doru ak za sve sudionike Festivala

399. Milenijska fotogra ja Šime Strikomana. Vrlika 2014. godine


te im osigurali prostor za presvla enje. Gosti su bili oduševljeni organizacijom i gostoljubivoš u. Nakon doru ka uslijedilo je slav-lje sv. Mise koju je vodio vrli ki župnik fra Jakov Viro. Brojni posjetitelji u Vrlici, nakon sv. Mise, pratili su mimohod žudija kroz grad. Mimohodom se krenulo prema obli-žnjem nogometnom igra-lištu, na kojem je poznati

fotograf, Šime Strikoman, napravio 399. milenijsku fotogra ju. Žudije su svo-jim tijelima tvorili oblik starohrvatske crkve sv. Spasa iz 9. st., a navedena crkva se nalazi u grbu gra-da Vrlike. Mnoštvo gleda-telja se okupilo na esmi kako bi gledali održavanje Festivala. Svaka župa je predstavila svoje obi aje i padanje pokraj Kristova groba. Na samome kraju, lanovi KUU Milan Be-

govi su izveli završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta. Nadamo se da e nas naši gosti pamtiti po gostoljubivosti i dobro-dušnosti te da su sobom ponijeli lijepe uspomene i sje anja na naš vrli ki kraj, naše ljude, ljepotu prirode i mir esme.

M.B.Gostoljubivi prijam

VRLIČKO KOLO

Kulturno umjetni ka udruga “Milan Be-

govi ” iz Vrlike djelu-je od 1964. godine pod imenom ‘Gradina’, a od 1982. godine KUU ‘Mi-lan Begovi ’, po zname-nitom Vrli aninu, dram-skom umjetniku Milanu Begovi u koji je, me u ostalim, napisao i libre-to za Gotov evu operu ‘Ero s onoga svijeta’ koju ansambl splitskog HNK izvodi tijekom Vr-li kog ljeta upravo na ovoj esmi.

Kroz svoju povijest lanovi KUU ‘Milan Begovi ’ nastupali su na mnogo-brojnim me unarodnim i regionalnim na-stupima: u Ma arskoj, Njema koj, Polj-skoj, eškoj, Austriji, Sloveniji, BiH, a u Hrvatskoj su to: akova ki vezovi, Vin-kova ke jeseni, Smotre folklora u Zagre-bu, Splitu, Metkovi u, Velikoj Gorici, Seoska olimpijada Bro anci, Brodsko kolo, do ek Pape Ivana Pavla Drugog, Splitsko ljeto, organizacija Vrli kog ljeta i opere ‘Ero s onoga svijeta’.

Tradicija se prenosi s koljena na koljeno, a lanovi Udruge svojim

radom i nastupima ve preko 50 godina pokazu-ju bogatstvo svoje kul-turne baštine. Cilj Udru-ge je o uvati izvornost i identitet kulturne baštine vrli kog kraja, postiza-ti optimalnu kvalitetu u prezentaciji folklora, motiviraju i uz to sve uzraste, naro ito mla-de, da sudjeluju u radu

Udruge te budu što aktivniji i uspješniji uvari i pronositelji svog bogatog tradicij-

skog naslije a. Od 2013. godine Udruga djeluje pod novim vodstvom predsjednika Nikole Uzuna, umjetni ke voditeljice Ma-rine Djakovi te tajnika Jure Klepe. Prema registru lanova iz 2016. godine Udruga broji 119 lanova. Kulturno umjetni ka udruga od samog po etka postojanja pa do danas djeluje na raznim lokalnim, regio-nalnim i me unarodnim manifestacijama.

Važniji doga aji koji su obilježili rad Udruge kroz proteklih nekoliko godina su:

108108

KUU “MILAN BEGOVIĆ”

Zagreb, 2013.

Novi grb Udruge

VRLIČKO KOLO

2013. GODINA2013. godine Udruga je imala tra-

dicionalne nastupe u Vrlici za Uskrs, Ružaricu, Sv. Josipa (Ježevi ) i Sv. Juru (Maovice). Bila je sudionik na akova -kim vezovima u akovu. U Zagrebu smo sudjelovali na smotri “Materina pri a” (zašti ena nematerijalna kulturna baština ovje anstva od strane UNESCO-a) te

tako er tradicionalnom okupljanju Vr-li ana. Poseban doga aj bio je festival ojkavice u Miljevcima gdje je muška pje-va ka skupina osvojila prvo mjesto. Ne-koliko puta Udruga je posjetila susjednu BiH (Vašarovi i, Rama, Stolac,...) te sni-mala promotivni lm za splitsko-dalma-

tinsku županiju, grad Vrliku, nematerijal-nu kulturnu baštinu (UNESCO). Tako er, od 2013. godine Udruga je organizator “Ve eri folklora, pisme i obi aja” u Vrli-ci u sklopu Vrli kog ljeta gdje je doma in brojnim folklornim skupinama, doprino-se i bogatstvu folklornog programa.

2014. GODINAGodine 2014., osim tradicionalnih

nastupa koji su navedeni u prikazu rada u 2013. godini, Udruga je napravila još jedan veliki korak te snimila svoj prvi CD. Na tom CD-u može se poslušati muško i žensko ojkanje, sama ko pje-vanje i diple, najstarijih lanova Udru-ge koji su ve inu svog života posvetili

109109

Festival žudija, Vrlika 2014.


VRLIČKO KOLO

kulturnoj baštini i o uvanju tradicije. Festival žudija u Vrlici, koji je okupio mnoštvo ljudi na esmi, bio je idealna prilika za premijeru završnog kola iz opere “Ero s onoga svijeta” u izvedbi KUU Milan Begovi . S obzirom da je to prvi put da je netko u povijesti Udru-ge to izveo vrijedno je spomenuti zaslu-žene lanove:

Božo Kosor i (Ero), Katja Turu-di ( ula), Ana Kosor i , Ivan Turudi , Magdalena Varnica, Alex Rubi , Ante Djakovi , Valentina Stoji , Anamaria Markioli, Matej Milkovi , Petra Milko-vi , Ante Klepo, Sara Bariši , Ante o-

ri , Jure Klepo i Megi Rubi . Najmla i lanovi su tako er bili vrijedni, osvojili

su prvo mjesto na Županijskoj smotri folklora u Kaštelama i tako postali pred-stavnici Splitsko-dalmatinske županije u Vinkovcima na Vinkova kim jesenima. 2014. godina je bila ispunjena uspjesima pa je tako Udruga proslavila i 50. obljet-nicu postojanja, bila je doma in raznim folklornim društvima, a na pozornici je ponosno zaplesalo 68 lanova Udruge. Osim toga, Udruga je sudjelovala na fol-klornim manifestacijama u BiH (Roško polje, Tomislavgrad) te ostalim lokalnim folklornim ve erima.

110110


Kaštel Stari, Županijska smotra folklora 2015.


2015. GODINADje ja folklorna skupina je za HRT

snimila koreogra ju tzv. “Vrli ke Proud Mary” gdje je spojila tradiciju i suvre-menu glazbu, bili su sudionici Smotre folklora u Kaštelama te opet predstav-nici Splitsko-dalmatinske županije u Kutini. Odrasla folklorna skupina bila je predstavnik nijemog kola u Zadru i Word music festival MEtno u Makarskoj. KUU

Milan Begovi ugostila je izvrsnog etno-koreologa, koreografa, gospodina Bran-ka Šegovi a koji i u 90-tim godinama pleše i brine o folkloru. Udruga se trudi vratiti stare obi aje pa je tako po prvi put organizirala boži ni susret na Garištima na Maovicama, što je tako er okupljene vratilo u neka prošla vremena te izvuklo osmijeh na lice. U 2015. godini Udruga po prvi put dobiva svoj grb i svoju za-stavu pa sad lanovi ponosno kora aju u

Uskrs, Vrlika 2016.

Split 2015.

Split 2015.

VRLIČKO KOLO

mimohodima folklornih društava. Naj-ve i udio u osmišljavanju grba imali su predsjednik Udruge Nikola Uzun i gos-po a Marijana Mati koji su svojim ide-jama stvorili zaštitni znak Udruge.

2016. GODINAVažniji doga aji koji su obilježili

2016. godinu bili su nastupi na 50. Me-unarodnoj smotri folklora u Zagrebu

112112

STARINSKE OJKAVICE VRLI KOG KRAJAJedna mi se garava dopala,

na Cetini kad je noge prala.Nemoj mala da te zora vata,

ko magare oko tuđi vrata.Cure male sve se moje zvale,

s majkom stale s menom noćivale.

Moju malu vozili bećari, od Solina do u Kaštel Stari.

Ajde mala, ajde mojoj kući, ostala je pura kvrcajući.

Dabogda me plašila u strani, mini suknja na grabovoj grani.

Kad zapivam ja i moj kolega, digla bi se da je s majkom legla.

Misli mala da je ona prva, kad počupa dlake iz obrva.

Ćaća kaže ne ženi je sine, koja nema po drobu slanine.

Curuj curo dok si kod matere,

neš kod mene trave mi zelene.

Mene ćaća za komaštre veza, šta sam cure za noge poteza.

Česma vodo ko te ne bi pijo, kod tebe me dragi zavolio.

Dođi dragi dođi janje moje, na bunare di se ovce poje.

Dođi dragi, dođi janje moje, na Cetinu di se ovce poje.

Dođi dragi na livade ravne, di su naše ostajale tajne.

Ja malena, suknjica šarena, svaka šara po tri momka vara.

Kaže mali da me ostavio, laže krije, ja sam njega prije.

Pitaju me iz kojeg sam mista, iz Vrlike di Cetina blista.

Tkanicom me opasala majka, da se znade da sam Vrličanka.

Zvone zvona Gospe Rožarice, mile Majke naše zaštitnice.

Ovo su ti iz Vrlike dica, pomogla ih Gospa Rožarica.

Kolo igra vataj se dragane, kad me voliš ne stidi se za me.

Svekrva mi ljuta kao zmija, vala Bogu nisam bolja ni ja.

Moj dragane kude mi te kude, ja ću za te pa kako mi bude.

Ajde mali ajde me se prođi, da te volim rekla bi ti dođi.

Sve barabe, samo nema moga, nema moga đula rumenoga.

Ovo ti je iz Vrlike dite, male kape, a velike kite.

Vidi moje kako mi se vije, da je take nadaleko nije.

Oj Vrliko dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje.

Kazivala: L.R.Zapisao: I. B.

gdje su u programu HRT-a ugoš eni Božo Žeravica, Olga Stoji i Blaženka Reži , ina e sudionici te prve istoimene smotre. Zatim tu su nastupi na 32. Smo-tri folklora u Metkovi u, kao i u Vuko-varu za Dane branitelja Sajmišta.

Što se ti e promotivnih emisija, dje ja folklorna skupina snimala je ojka-vicu za Etno sat-RTL-a, Radio emisiju-

Zagreb 2016.


ostale smotre folklora. Tamo e se vijo-riti zastava Udruge, ispred koje e po-nosno stajati svaki lan obu en, prema mnogima, u najljepšu nošnju Hrvatske.

Hrvatima izvan domovine, promotivni video za Splitsko-dalmatinsku županiju, Pola stolje a Zagreba-HRT1, a “Vrli ka ve er pisme, kola i obi aja” popra ena

Tamo e koraci nijemog kola udarati u ritmu najljepše glazbe, glazbe “gluhog” Vrli kog kola, a ojkavicom e se i dalje prepetavati cure i momci...

Oj Vrliko dok ti ime traje, uvat emo tvoje obi aje !

Marina Djakovi

je i u listu Slobodnoj Dalmaciji. U Vrli-ci su se obilježavale važne obljetnice na kojima je Udruga tako er prisustvova-la: to su 140. Obljetnica ro enja Milana Begovi a i 40 godina Centra za rehabili-taciju “fra Ante Sekelez”. Godina 2016. tako er je bila ispunjena razli itim dru-gim aktivnostima, nastupima i druženji-ma kao i prethodnih godina.

2017. GODINAU 2017. godini Udrugu eka još

mnogo rada i ve ugovorenih nastupa, kao što je nastup na otoku Olibu, me u našim odseljenim Vrli anima te razne

Me unarodna smotra folklora, Zagreb 2016.

Ve er pisme, kola i obi aja, Vrlika 2016.

Blaženka Reži i Božo Žeravica

VRLIČKO KOLO114114

Slavljeni ka torta za 40. obljetnicu rada

Ministrica Bernardica Jureti otvara novu stambenu zgradu

Proslava 40. godišnjice rada. Slavljenice s ravnateljicom gospo om Ivanom Klari Kukuz

Centar za rehabilitaciju fra Ante Sekelez zapo-

eo je s radom davne 1976. godine pod nazivom Zavod za mentalno nedovoljno razvijenu omladinu. Po-etkom Domovinskog rata

i padom Vrlike korisnici su preseljeni u Split te se “Zavod“ vra a u Vrliku u obnovljene prostore 1997. godine. Po etkom 2003. godine, Zavod za smještaj i rehabilitaciju djece i mla-deži s teško ama u razvoju mijenja naziv u Centar za rehabilitaciju „Fra Ante Se-kelez“. Naime, Vrli ani su željeli iskazati zahvalnost sve eniku - franjevcu koji je posljednjih 5 godina svo-ga života utkao u poratnu duhovnu obnovu Vrlike.

Tijekom cijele prošle godine organizirane su ra-

40. godina rada Centra za rehabilitaciju “Fra Ante Sekelez” - Vrlika

zli ite aktivnosti, a central-ni doga aj bio je 22. rujna 2016. godine kada je odr-žana središnja proslava 40. obljetnice postojanja Centra za rehabilitaciju “Fra Ante Sekelez”. Proslava je obilje-žena sve anom akademijom i otvaranjem nove stambene zgrade za korisnike. Pored korisnika i djelatnika Cen-

tra, roditelja korisnika te stanovnika Vrlike, sve anoj akademiji u Vrli kom domu kulture nazo ili su ministri-ca socijalne politike i mla-dih, Bernardica Jureti sa suradnicima, dožupan Luka Br i , gradona elnik Vrlike Ivan ori sa suradnicima, brojni ravnatelji centara sa sli nim djelatnostima te

Neki od radova korisnika Centra

Ravnateljica s korisnicima Centra

VRLIČKO KOLO

mla a sekcija KUD-a Mi-lan Begovi iz Vrlike s tradicionalnim Vrli kim kolom. Svi sudionici ove sve anosti obišli su novi izgra eni paviljon i razgle-dali radove koje su izradili korisnici Centra.

Osobe s intelektualnim teško ama žive u našem susjedstvu sa svojim obi-teljima, ro acima, prijate-ljima te u specijaliziranim ustanovama. Kako živimo s njima ili kako oni žive s nama, pitanje je našeg po-imanja njihove razli itosti. Naša je obveza, kao ve ine,

da prihvatimo i uklju imo u životnu okolinu osobe s intelektualnim teško ama.

Ovim putem se zahva-ljujemo i svim Vrli ani-ma, našim suradnicima, donatorima, sponzorima i svima drugima koji su na bilo koji na in podržali naš dugogodišnji rad koji je bio izložen raznim iskuše-njima. Hvala i uredništvu Vrli koga kola koje nam je omogu ilo da budemo dio vrli ke svakodnevnice i predstavimo naš rad.

Ivana Klari Kukuz, ravnateljica

predstavnici civilnih i bra-niteljskih udruga.

Što se ti e nagra ivanja za rad i djelo, nagradu su zaslužili svi djelatnici i kori-snici Centra za rehabilitaciju “Fra Ante Sekelez“ – Vrlika koji su u proteklim godinama utkali svoj rad, ali i ljubav i brigu za svakoga ovjeka koji je u Centru živio. Kako nismo mogli dati priznanje svima na našoj sve anosti u inili smo to ljudima koji su simboli ki obilježili život i rad Centra žive i i rade i 40 godina u njemu.

Prigodna priznanja na sve anosti dobilo je neko-liko korisnika Centra za pomo njegovateljicama i ostalom osoblju, kao i osam djelatnica koje svih 40 go-dina rade u Centru: Ana Laki , Boja Galiot, Bosilj-ka Maras, Bosiljka Vuleti , Kata Grizelj, Mara Plazo-ni , Marija Romi i Marija Vu emilovi Alegi .

Nakon sve ane akade-mije uprili eno je otvara-nje novog funkcionalnog stambenog objekta za kori-snike kojeg je otvorila mi-nistrica socijalne politike i mladih, Bernardica Jureti . Novi stambeni prostor bla-goslovio je vrli ki župnik fra Jakov Viro.

U prigodnom kultur-no-umjetni kom programu nastupila je Klapa Drniš i

VRLIČKO KOLO116116

Kao i svaki put do sada, član HGSS-a Pe-troni je Tasić organizirao je prekrasan izlet na otok Brač. Brali smo mandari-ne, posjetili Vidovu goru, planinarsku kućicu Ga-žul te rudnik asfalta Mi-njera. Polovicu ubranih mandarina predali smo u Centar za beskućnike, a drugu polovicu podije-lili s ukućanima.

Centar je bio domaćin desetom Prvenstvu Hrvatske u biciklizmu za osobe s intelektual-nim teškoćama prema pravilima Svjetske specijalne olimpijade. Ponos u srcu i osmijeh na licu svojim sudjelovanjem izmamio nam je naš Stevan Čugalj, zvani Pišta.

Kulturno zabavne aktivnosti Centra za rehabilitaciju »Fra Ante Sekelez« - Vrlika

Sudionici Prvenstva Hrvatske u biciklizmu Stevan ugalj Pišta

Ispred planinarske ku e »Sveti Jure«

Radni izlet na Bra

Planinari HPD-a „Zolj“ organizirali su druženje s na-šim korisnicima, 25. listopa-da 2016. godine. Ugostili su nas u planinarskoj kući „Sveti Jure“ na 1119 m/nv, a odušev-ljenje svih izletnika izazvala je kotlovina servirana ispred doma. Vožnja, kao i šetnja dijelom Svilaje, pamtiti će se kao predivno iskustvo.

VRLIČKO KOLO

Prigodnim programom, lova ka udru-ga “Svilaja” iz Vrlike obilježila je 70

godina uspješnog rada i djelovanja. Pro-gram sve anosti zapo eo je polaganjem vijenca kod središnjeg križa u ast svih poginulih branitelja Domovinskog rata i preminulih lovaca. Nakon toga, u vrli -kom Domu kulture održana je sve ana skupština udruge kojoj su, uz lanove, nazo ili dožupan Luka Br i , gradona-elnik Vrlike, Ivan ori i izaslanstvo

Hrvatskog i Županijskog lova kog sa-veza na elu s Mladenom Bali em.

O proteklih 70 godina rada lova ke udruge “Svilaja”, okupljene je upoznao predsjednik Udruge Ivan Žeravica. U svom govoru je istaknuo kako je kroz Udrugu pro šlo na stotine lovaca. Govo-re i o vremenu Domovinskog rata, na-glasio je da su upravo vrli ki lovci bili prvi naoružani dragovoljci Domovin-skog rata na vrli kom podru ju.

Zaslužnim lanovima na sve anosti su podijeljena lova ka odli ja i prizna-nja. Najzanimljiviji dio slavlja vrli kih lovaca doga ao se uz izvor na esmi. Na ovom znamenitom vrli kom prostoru održano je natjecanje u kuhanju lova -kog gulaša u kojemu je sudjelovalo 13 ekipa. Uz Vrli ane, u spremanju gulaša sudjelovali su lovci iz Virovitice, Sinja i Tijarice.

Prethodne, 2015. godine, u srpnju, u Vrlici je organizirano natjecanje lova-ca u spremanju gulaša od divlja i, a prvo mjesto je osvojila ekipa “Kreša” na elu sa Zlatkom Žeravicom.

A.B.

117117

Natjecanje u spremanju gulaša od divlja i,Vrlika 2015. godina

Slavljenici na natjecanju iz 2015. godine

Lovci na esmi, 2016. godina

Obilježena 70. obljetnica lovačke udruge “Svilaja” Vrlika

VRLIČKO KOLO118118

Sveta Majka Crkva želi duhovno pratiti čitav život vjernika. To čini slavljem svetih sakra-

menata, jer su oni Gospodinov dar svima i mjesto njegove blizine. U euharistijskom otaj-stvu, koje je vrhunac i izvor sveg kršćanskog života, slavimo spomen čin Kristove muke, smrti i uskrsnuća. Osobita su tri dana u godi-ni u kojima vrlo zgusnuto nastojimo pro/živje-ti Gospodinove zemaljske dane, u kojima či-tamo logiku našega rađanja, življenja, patnje, umiranja, novoga života. Ta tri dana nazivamo Vazmeno ili Pashalno trodnevlje.

Slavlju Vazmenoga trodnevlja pretho-di Korizma, protkana pozivom na pokoru i obraćenje. Ona želi u vjerniku stvoriti ‘srce od mesa’, osjetljivo za sve potrebne, jer konačno, svi smo potrebni Božje milosrdne ljubavi koja prašta. U Korizmi, stoga, Crkva nas potiče po-miriti se i s Bogom i s bližnjim i sa samima so-bom. Tek na takav način pročišćena srca, mo-žemo plodonosno slaviti otajstva Vazmenoga trodnevlja. Zadnji tjedan Korizme, onaj koji po-činje Cvjetnicom, tjedan je Muke Gospodnje u kojem, jer smo svoje srce pročistili pokorom, želimo biti sudionici Muke Gospodinove. Ko-rizma i ima za svrhu da po pepelu pokore, iz-bistrena pogleda i srca, proživimo Muku koja nas je otkupila i uvela u novost života.

Obično smo naviknuti u sveto trodnevlje ubrajati četvrtak, petak i subotu Velikog tjed-na, međutim, večernja misa Velikog četvrtka u liturgiji je predvečerje sutrašnjeg dana, jer

su kod Židova veliki blagdani počinjali večer uoči blagdana. Misom Večere Gospodnje po-činje Sveto trodnevlje i nastavlja se liturgijom Velikog petka, Vazmenog bdijenja, prelaskom iz tame groba u svjetlost uskrsnuloga života te danje mise na Uskrs. Vazmeno trodnev-lje završava, službeno, Večernjom uskrsnog dana. Mi ovdje, međutim, donosimo radi ja-snoće i sažeti prikaz obreda kod mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak.

Veliki četvrtak - Četvrtkom ujutro, u ka-tedralama diljem svijeta Misa je posvete ulja ili “misa krizme”. Tom se prigodom posvećuju krizma (ulje za sakrament Krštenja, Potvrde, kod svećeničkog i biskupskog ređenja te kod posvete oltara) i blagoslivlje ulje Bolesničko-ga pomazanja. Svetoj misi predsjeda biskup u zajedništvu sa svim svećenicima svoje bi-skupije. U ovoj misi svećenici obnavljaju svoja

O Vazmenom trodnevlju

Misa posvete ulja. Splitska katedrala

Obred pranja nogu - Veliki etvrtak


Prostracija, Veliki petak

svećenička obećanja. U predvečerje Četvrtka slavi se Misa Večere Gospodnje. Spominjemo se i činimo (ne sjećamo se samo, niti samo obavljamo komemoraciju) onoga presvetoga dara Euharistije. Po njoj je Gospodin vječito prisutan među nama, svakodnevno. Po njoj nas neshvatljivo ljubi, jer se u njoj jednom do krvi za sve predao i čini to sada na nov način - kroz otajstvo koje slavimo i u kojem sudje-lujemo. Na spomen Isusove zapovijedi i pri-mjera pranja nogu apostolima, u mnogim je crkvama običaj da misnik obavi obred pranja nogu, obično dvanaestorici muškaraca.

Na ove događaje naslanja se događaj Muke. Zapravo, po završetku svečane svete mise nešto je, ipak, drugačije: zvona su odav-no prestala slaviti, ni instrumenti u crkvi više ne sviraju, ogoljuje se oltar. Ovo je tako snaž-na liturgijska gesta. Oltaru je uvijek pridržano najbolje od uresa i na njemu se, konačno, slavi euharistija, on je upravo simbol Krista. Sada je sasvim ogoljen. Lišen oltarnika, svijeća i križa, kao i svetohranište: prazno i bez posvećenih hostija. Tako je jer je nakon Večere Gospodin uhvaćen i odveden, domalo, svučen i poni-žen..., vojnici su ga ugrabili i odveli pogubiti. Iz ovog kuta možemo bolje shvatiti da ono užur-bano sklanjanje uresa s oltara nakon pričesti nije beznačajno, već želi biti dramatično, da u vjerniku izazove svetu tjeskobu i neizvjesnost.

Veliki petak - Petak Muke Gospodnje je dan, prema drevnoj predaji, bez euharistije i slavlja ostalih sakramenata. Pričest se jedino,

izvan obreda, dijeli bolesnima i umirućima. I na ovaj način Crkva izražava dramatičnost i pogođenost zbog Gospodinove muke. Obre-di započinju popodne toga dana, ako je ikako moguće u tri sata i to bez ulazne pjesme, ula-skom svećenika i poslužnika. Predsjedatelj se prostre pred ogoljenim oltarom. U prošlosti se čak izuvala obuća. Prostracija je znak duboko-ga poštovanja pomiješana s predanjem, nalik onome Gospodinovome. Tri su dijela obre-da: Liturgija Riječi, u kojoj se, osim drugih čitanja, naviješta povijest Muke Gospodinove po Ivanu. Prvi se dio zaključuje Sveopćom mo-litvom iz koje je iznikla Molitva vjernika kakvu mi molimo u euharistijskim slavljima. Drugi dio je klanjanje svetom Križu. Primijetit ćemo da naša ‘pastoralna praksa’ ovaj dio, neopravda-no, izmiješta na sam kraj obreda, nakon pri-česti. Ovoga dana križ je u središtu pogleda vjernika. Pošto se križ otkrije, izražava mu se poštovanje klanjanjem ili ljubljenjem, pobož-no i dostojanstveno se pristupa trećem dijelu, svetoj pričesti. Hostije za pričest posvećene su na Misi Večere Gospodnje, dan ranije, i ču-vane u pokrajnjem svetohraništu, jer slavlja euharistije danas nema! Po završetku, sve-ćenik podignutih i ispruženih ruku moli prekra-snu molitvu, koju donosimo: Tvoj narod, Gos-podine, slavio je smrt tvoga Sina u nadi uskrsnuća s njime. Molimo te, blagoslovi ga i daj mu oproštenje i utjehu, učvrsti vje-ru u vječno otkupljenje. Po Kristu Gospodi-nu našem. Potom se svi raziđu u šutnji.

VRLIČKO KOLO

Vazmeno bdijenje - “majka” je svih bdi-jenja, kako ga je nazivao sv. Augustin. U ovoj noći mi počinjemo proslavu Kristova uskrsnu-ća, stoga je večerašnje bogoslužje na pose-ban način svečano i puno simbolike koja nam pomaže iskusiti i doživjeti uskrsnu radost. Ovo slavlje se sastoji od četiri dijela: Počinjemo sa Službom svjetla. Svećenik će pred crkvom blagosloviti novi oganj, kojim će biti upaljena uskrsna svijeća, simbol Krista koji je pobijedio tamu smrti i koju ćemo uz svečano pjevanje do-čekati u crkvi, a od koje ćemo i mi upaliti svoje svijeće. Slušat ćemo zatim svečani hvalospjev uskrsnoj svijeći, tj. Uskrslom Gospodinu.

Nakon toga počinje Služba riječi. U nizu ćemo čitanja iz Staroga zavjeta slušati o Božjim velebnim djelima u povijesti Izabranog naroda,

da bismo se zatim mi, novi Izrael – njegova Crkva, prepoznali kao dionici Novoga saveza. Po završetku starozavjetnih čitanja, zapjevat će se pjesan Slava te će zazvoniti zvona koja su utihnula u četvrtak, na misi Večere Gospodnje. Čuti ćemo čitanja iz Novoga zavjeta te svečano iznova zapjevati Aleluja, poklik od kojeg smo ušima i ustima postili u Korizmi te poslušavši evanđelje o Kristovu uskrsnuću, zadržati se u tumačenju Božje riječi, u homiliji predsjedate-lja. Nakon Službe riječi počinje Krsna služba. Blagoslovi se vodu, koja će već sutra na mi-snim slavljima Božjem narodu u preporodnom sakramentu krsta pridružiti nove članove Crkve (onamo gdje bude slavlje sakramenta Kršte-nja). Moleći pomoć i nebeske Crkve u litanija-ma, ispovjedit ćemo vjeru u kojoj smo sami kr-šteni te se blagoslovljenom vodom poškropiti u spomen svoga krštenja kojim smo u Kristu rođeni na novi život. Nakon toga, kao i redovito, slijedi euharistijska služba. Na koncu slavlja tradicionalno se blagoslovi i uskrsno jelo.

Sudjelujmo braćo i sestre istinski djelat-no, srcem i dušom, umom i osjetima, da nas zahvati i dotakne ljepota ovoga bogoslužja koje govori i uprisutnjuje Božju ljepotu, snagu i život Krista uskrsloga!

Fra Branimir Novokmet

120120

Blagoslov ognja i paljenje uskrsne svije e

Uskrs, prije mise

VRLIČKO KOLO

OBREDI KROZ VELIKI TJEDAN U 2017. GODINIVELIKI ČETVRTAK- Zajednička večera Čuvara Kristova groba u 17 sati. - Početak čuvanja Kristova groba u 18 sati.- Obredi i Misa Večere Gospodnje u 18 sati. - Nakon obreda pjeva se Gospin plač.

VELIKI PETAK- Obredi Velikog petka i procesija u 18 sati. - Pjevana Muka za vrijeme obreda.

VELIKA SUBOTA- Obred Uskrsnog bdijenja počinje u Vrlici u 23 sata. - Blagoslov hrane poslije Uskrsnog bdijenja.

USKRS- Sv. Misa u 9 sati u Štikovu, a na koncu Mise blagoslov hrane.- Vrlika - Svečana sv. Misa s Čuvarima Kristova groba u 10:30 sati.- Tradicionalno Vrličko kolo uz pjesmu (KUU “Milan Begović” i Čuvari Kristova groba).- Ručak Čuvara Kristova groba kod župnika.

121121

RASPORED SLUŽBE BOŽJE U ŽUPISvete mise nedjeljom: Maovice - 9 satiVrlika - 10:30 sati Ježevi - 12 sati Štikovo - Boži – 9 sati; Uskrs - 9 sati; Sv. Luka -10:30 satiSvete mise preko tjedna: Petkom u 17:45 sati u župnoj crkvi u Vr-lici. Ostalim danima po dogovoru.

Slavlje Prve Svete Pri esti i Krizme u 2017. godini

Prva Sveta Pri est: 14. svibnja 2017. g.Sveta Krizma: 21. svibnja 2017. g. Vjen anja: u dogovoru sa zaru nicima.Krštenja: nedjeljom ili po dogovoru.Sprovod: potrebno je prethodno sa sve-enikom dogovoriti vrijeme pokopa, a

onda objaviti vrijeme sprovoda, a zatim se dogovoriti s komunalnim poduze em u Vrlici. Ukoliko je sprovod na Maovi-cama, dodatno obavijestiti remetu Juru Blaževi a (mob. 098 1323 19).

Pjevanje na sprovodima: Budući da je sprovod vjernika liturgijsko slavlje onda je od neizmjerne važnosti paziti i na liturgij-sko pjevanje. Kažemo liturgijsko pjevanje, a pod tim podrazumijevamo pjesme koje su prikladne za pjevanje u crkvi i na groblju kod sprovoda. Tu su u prvom redu psalmi, a onda i druge pjesme koje odišu vjerom u uskrsnuće, koje bude nadu u život vječni i susret s našim Stvoriteljem. Nepri-kladno je i nije dopušteno da zbor, klape ili pje-vači izvode pjesme koje nisu u duhu kršćanskog slavlja sprovoda! (Mons. Marin Barišić, Okružno pismo svećenicima i svim vjernicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji o sprovodnoj praksi i običajima, Split, 30. studenoga 2015. godine ). Kod obreda sprovoda, stoga nije dopušteno izvoditi pjesme profanog ili svjetovnog ka-raktera. Kod dogovora s pučkim pjevačima, zborovima ili klapom, molimo vas imajte to na umu. Zahvaljujemo na razumijevanju.

Župni ured:Petra Mišura 2, 21236 VrlikaKontakt telefon: 021/827-200Mobilni telefon: 099 432 1634 (fra Jakov Viro)Email: [email protected] stranica: Gospa Rožarica Vrlika

RASPORED BOGOSLUŽJA I SAKRAMENTI

VRLIČKO KOLO122122

Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-461Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-459Božo (Petrov) . . . . . . . 827-405Cvitko . . . . . . . . . . . . . 827-152Cvitko p. Josipa . . . . . 827-403Ivan Petrov . . . . 098/936-3131Mara . . . . . . . . . . . . . . 827-396Mijo . . . . . . . . . . . . . . . 827-412Miljenko . . . . . . . . . . . 827-068Nedjeljko . . . . . . . . . . . 827-406Grizelj Nikola . . . . . . . 827-318Gutić Ante (Jakov) . . 827-065Ante p. Luke . . . . . . . . . . . . . . .(Restoran Civljane) . . 827-233Marko . . . . . . . . . . . . . 827-399Miljenko . . . . . . . . . . . 827-042Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-043Gverić Ante . . . . . . . . . 827-210Ivica . . . . . . . . . . . . . . . 819-351Mile (Mićika) . . . . . . . . 827-400Slavka . . . . . . . . . . . . . 827-340HHitna pomoć . . . . . . . . . . .194Hvidra . . . . . . . . . . . . . 827-300Hrvatski zavod zazapošljavanje . . . . . . . 827-015IINA . . . . . . . . . . . . . . 827-029 . . . . . . . . . . . . . .091 49 71 257JJakelić Ante p. Ilije . . 827-149Ante . . . . . . . . . . . . . . . 827-395Božo (Jurin) . . . . . . . . 827-080Marko . . . . . . . . . . . . . 827-206Stana . . . . . . . . . . . . . . 827-072Miljenko (Oluja) . . . . . 827-175Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-103Stjepan . . . . . . . . . . . . 827-410Jarloni Dara . . . . . . . . 827-436Jović Draginja . . . . . . 827-462Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-463Tomislav . . . . . . . . . . . 827-464KKlepo Anica . . . . . . . . 827-499Ante . . . . . . . . . . . . . . . 827-502Ante p. Grge . . . . . . . . 827-487Boško . . . . . . . . . . . . . 827-330Boja ud. Ilije . . . . . . . . 827-497Dragica . . . . . . . . . . . . 827-283Dujo . . . . . . . . . . . . . . 827-439

VRLIČKO KOLO

VRLIKA AAlegić Ante pok. Nike 827-257Miljenko . . . . . . . . . . . 827-471Ambulanta . . . . . . . . . 827-211Ordinacije: dr. Ana Vukušić-Vučković 827-005dr. Rino Rančić . . . . . . 827 255BBaković Ante . . . . . . . 827-001Mandica . . . . . . . . . . . 827-134“Barbara”, Vila 098 92 33 992Barišić Drago . . . . . . . 827-176Ivan p. Marka . . . . . . . 827-261Ivan p. Petra . . . . . . . . 827-260Nikica . . . . . . . . . . . . . 827-053Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-087Pero . . . . . . . . . . . . . . . 827-092Vinko . . . . . . . . . . . . . . 827-078Zvonimir . . . . . . . . . . . 827-020Batovanja Ante p. Ivana 827-442Ante . . . . . . . . . . . . . . . 827-351Božica . . . . . . . . . . . . . 827-041Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-110Ilija . . . . . . . . . . . . . . . . 827-084Ivan p. Jure . . . . . . . . 827-473Ivan p. Marka . . . . . . . 827-170Jozo Božin . . . . . . . . . 827-349Marko. . . . . . . . . . . . . . 827-268Mile p. Jure . . . . . . . . . 827-476Nikola p. Jakova . . . . 827-069Nikola p. Petra . . . . . . 827-316Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-478Pavao . . . . . . . . . . . . . 827-475Baturina Ana . . . . . . . 827-367Milan . . . . . . . . . . . . . . 827-452Stipe (Ivanov) . . . . . . 827-177Bavčević Mario . . . . . . 827-167Biuk Josip . . . . . . . . . 827-348Marija ž. Ante . . . . . . . 827-363Marijan . . . . . . . . . . . . 827-390Milan . . . . . . . . . . . . . .827-444Željko . . . . . . . . . . . . . 827-454Blažević Ivan (Kalaš) 827-247Jozo . . . . . . . . . . . . . . 827-217Jozo (Jokac) . . . . . . . 827-135Nikola . . . . . . . . . . . . . 827-269Stipan (Mazalo) . . . . . 827-341Blume Kennet . . . . . . 827-194Boduljak Mile . . . . . . . 827-085

Božinović Frane (Bili) 827-108Marija . . . . . . . . . . . . . 827-262Tomislav (Mile) . . . . . 827-214Burilo Ivan . . . . . . . . . 827-353Bodrožić Anđa . . . . . . 827-253Draginja . . . . . . . . . . . 827-248CCrveni križ . . . . . . . . . 827-201ĆĆorić Ante (Pištavac) 827-099Ante (Ivanov) . . . . . . . 827-059Antun . . . . . . . . . . . . . 827-116Ivan p. Filipa . . . . . . . . 827-223Ivan (Pekar) . . . . . . . . 827-188Milenko . . . . . . . . . . . . 827-189Stjepan . . . . . . . . . . . . 827-008Ćurak Boško . . . . . . . 827-376Božo (Crni) . . . . . . . . . 827-235Marko . . . . . . . . . . . . . 827-379Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-378Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-371DDelić Mario . . . . . . . . . 827-291Djaković Mara . . . . . . 827-304Srđan . . . . . . . . . . . . . 827-141Dječji vrtić “Zvončić” 827-022Dragić Đurđa . . . . . . . 827-234Duvnjak Božo . . . . . . . 827-169Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-104Paško . . . . . . . . . . . . . 827-086Pera . . . . . . . . . . . . . . . 827-346EEduard Boja . . . . . . . . 827-407Erceg Ante . . . . . . . . . 827-301Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-492Milka . . . . . . . . . . . . . . 827-489Nedjeljko . . . . . . . . . . . 827-186Pera . . . . . . . . . . . . . . . 827-507Stipan . . . . . . . . . . . . . 827-054Erdelez Marica . . . . . . 827-315“Ero” Restoran . . . . . . . . . . . . .GGavran Milica . . . . . . . 827-308Galiot Ankica . . . . . . . 827-371Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-172Milan . . . . . . . . . . . . . . 827-157Gašpar Petar . . . . . . . 827-109Grabić Ante . . . . . . . . 827-453Božo p. Miće . . . . . . . . 827-067

122122

TELEFONSKI IMENIK

VRLIČKO KOLO 123123VRLIČKO KOLO

Ivan “Varoš” . . . . . . . . 827-290Ivan (Starešina) . . . . . 827-328Ivan p. Joke . . . . . . . . 827-279Marko . . . . . . . . . . . . . 827-305Marko . . . . . . . . . . . . . 827-490Mićo . . . . . . . . . . . . . . 827-281Milan . . . . . . . . . . . . . . 827-501Milan . . . . . . . . . . . . . . 827-278Mile p. Jure . . . . . . . . . 827-282Niko . . . . . . . . . . . . . . . 827-051Niko p. Petra . . . . . . . . 827-433Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-506Stana . . . . . . . . . . . . . . 827-488Željko . . . . . . . . . . . . . 827-329Kojundžić Ante . . . . . 827-154Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-159Branko - Brajo . . . . . . 827-075Damir . . . . . . . . . . . . . 827-320Konkurent “Oluja” . . 827-163Kosorčić Ante . . . . . . 827-178Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-486Ika . . . . . . . . . . . . . . . . 827-277Krnjac Kata . . . . . . . . 827-294Marko p. Ivana . . . . . . 827-362Mile p. Josipa . . . . . . . 827-375 Mile p. Miće . . . . . . . . 827-386Nikola . . . . . . . . . . . . . 827-409Kuduz Boja . . . . . . . . . 827-365Dinko . . . . . . . . . . . . .553-559Ivan p. Jure . . . . . . . . 827-364Marija ud. Frane . . . . . 827-369Stipe p. Josipa . . . . . . 827-359LLakić Mile . . . . . . . . . . 827-012Lelas Adam . . . . . . . . 827-216Ante . . . . . . . . . . . . . . . 827-508Ante (Stipanov) . . . . . 827-493Boja . . . . . . . . . . . . . . . 827-302Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-504Boško . . . . . . . . . . . . . 827-286Branko (Baćo) . . . . . . 827-494Ćedo . . . . . . . . . . . . . . 827-429Dalibor . . . . . . . . . . . . 827-249Dinko . . . . . . . . . . . . . 827-510Dujo . . . . . . . . . . . . . . 827-031Filip . . . . . . . . . . . . . . . 827-285Goran . . . . . . . . . . . . . 827-273Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-295Marija . . . . . . . . . . . . . 827-296Marija p. Petra . . . . . . 827-302Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-312Mile (Šalim) . . . . . . . . 827-509Milan . . . . . . . . . . . . . . 827-505Mile p. Ante (Galin) . . 827-498

Mile p. Luke . . . . . . . . 827-496Mile p. Grge . . . . . . . . 827-187Miljenko . . . . . . . . . . . 827-284Milica . . . . . . . . . . . . . . 827-057Nikola . . . . . . . . . . . . . 827-331Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-431Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-179Stipan p. Mate . . . . . . 827-198Tomislav . . . . . . . . . . . 827-428Zoran . . . . . . . . . . . . . . 827-495Zvonko . . . . . . . . . . . . 827-299Lisičar Božo . . . . . . . . 827-327Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-083Željko . . . . . . . . . . . . . 827-326LJLjekarna . . . . . . . . . . . 827-010Ljuj Ante . . . . . . . . . . . 827-153MMandarić Ante p. Ilije 827-166Ante p. Mate . . . . . . . . 827-416Ante (Stipin) . . . . . . . . 827-109Dujo . . . . . . . . . . . . . . 827-004Filip . . . . . . . . . . . . . . . 827-384Mara . . . . . . . . . . . . . . 827-229Marko . . . . . . . . . . . . . 827-389Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-161Željko . . . . . . . . . . . . . 827-267Majstorović Stevan . . 827-182Maras Ante . . . . . . . . . 827-180Božo p. Nikole . . . . . . 827-381Dujo p. Stipe . . . . . . . 827-382Dujo p. Branka . . . . . . 827-368Filip . . . . . . . . . . . . . . . 827-387Ive . . . . . . . . . . . . . . . . 827-479Ivan p. Nikole . . . . . . . 827-361Ivan p. Šimuna . . . . . . 827-380Kata . . . . . . . . . . . . . . . 827-112Luka . . . . . . . . . . . . . . 827-374Marinko . . . . . . . . . . . . 827-393Mile p. Ivana . . . . . . . . 827-477Nikola (Nine) . . . . . . . 827-404Niko . . . . . . . . . . . . . . . 827-397Petar (Božin) . . . . . . . 827-392Petar (Ivanov) . . . . . . . 827-360Stipan . . . . . . . . . . . . . 827-370Marinović Dragan . . . 827-401Markioli Ana . . . . . . . . 827-469Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-025Mićo . . . . . . . . . . . . . . 827-446Milka . . . . . . . . . . . . . . 827-055Zvonimir . . . . . . . . . . . 827-339Marić Ante . . . . . . . . . 827-074Rozario . . . . . . . . . . . . 827-242

123123

Rozario . . . . . . . . . . . . 827-191Matković Ivan p. Luke 827-420Petar p. Jakova . . . . . 827-357Petar (Milin) . . . . . . . . 827-354 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 827-061Matični ured . . . . . . . . 827-007Matusina Božo . . . . . . 827-472Božo p. Drage . . . . . . 827-451Marko . . . . . . . . . . . . . 827-350Marko (Božin) . . . . . . 827-077Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-437Memčaj Redžep . . . . . 827-140Milan Ivan . . . . . . . . . . 827-119Marija . . . . . . . . . . . . . 827-049Marko . . . . . . . . . . . . . 827-155Milković Milan Antin . 827-266Dušan . . . . . . . . . . . . . 827-181Ilija . . . . . . . . . . . . . . . . 827-275Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-121Ivan (Stipin) . . . . . . . . 827-047Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-480Nediljko (Preko) . . . . . 827-117Ozren (One) . . . . . . . . 827-014Stjepan . . . . . . . . . . . . 827-319Mišina Ozana . . . . . . . 827-280Mišur Trpimir (Braco) 827-089Modrić Ana . . . . . . . . . 827-123Ante (Matin) . . . . . . . . 827-383Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-095Jozo . . . . . . . . . . . . . . 827-311Marko . . . . . . . . . . . . . 827-179Nikola (Caffe bar “M”) 827-270Stipan p. Ilije . . . . . . . . 827-146Mučalo Ivan . . . . . . . . 827-377Ivan p. Zvonimira . . . . 827-332Mladen . . . . . . . . . . . . 827-388OOklopčić Ante . . . . . . 827-120Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-064“Oluja” trgovina . . . . 827-094Općina Vrlika . . . . . . . 827-023 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 827-024fax: . . . . . . . . . . . . . . . 827-222Osnovna škola . . . . . 827-144 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 827-017PPandža Dujo . . . . . . . . 827-485Plazonić Iveško . . . . . 827-314Ive Stipanov . . . . . . . . 827-467Josip (Jokica) . . . . . . 827-456Mladen . . . . . . . . . . . . 827-288Nikola . . . . . . . . . . . . . 827-113Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-137

VRLIČKO KOLO124124

Stipe (Josipov) . . . . . 827-417Vjekoslav (Zeko) . . . . 827-126Zaharije . . . . . . . . . . . . 827-419Varnica Ante . . . . . . . 827-411Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-098Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-079Božo p. Blaža . . . . . . . 827-373Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-225Ivan p. Filipa . . . . . . . . 827-474Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-449Marko. . . . . . . . . . . . . 827-398Mijo . . . . . . . . . . . . . . . 827-450Miljenko (Božin) . . . . . 827-372Milka . . . . . . . . . . . . . . 827-448Vatrogasci (DVD Vrlika) 827-035Veterinarska stanica 827-002S. Šimundža . . . . . . . 827-196Vidić Frane . . . . . . . . . 827-034Vicić Ivan . . . . . . . . . . 827-394Vrančić Andrija . . . . . 827-045Dušan . . . . . . . . . . . . . 827-050Frane . . . . . . . . . . . . . . 827-150Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-033Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-336Marija . . . . . . . . . . . . . 827-073Mladen . . . . . . . . . . . . 827-052Petar p. Mile . . . . . . . . 827-021Stipe (Brtan) . . . . . . . 827-138Željko (Lola) . . . . . . . . 827-129Vučemilović Alegić Krešo . . . . . . . . . . . . . 827-335Anica . . . . . . . . . . . . . . 827-183Vučemilović ŠimunovićCvita . . . . . . . . . . . . . . 827-443Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-470Milenko . . . . . . . . . . . . 827-254Mladen . . . . . . . . . . . . 827-483Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-441Vulić Stipe . . . . . . . . . 827-292Vuletić Darko . . . . . . . 827-101Ivan (Igor) . . . . . . . . . . 827-202Ivan (Filipov) . . . . . . . 827-006Jerko . . . . . . . . . . . . . . 827-056Miroslav . . . . . . . . . . . 827-165Zvonko (Božin) . . . . . 827-162Vuletić Goran . . . . . . . 827-037ZZavod - Vrlika (centrala) . . . . . . . . . . 827-011Ravnateljica . . . . . . . . 827-048Zavod govornica . . . . 827-118fax: . . . . . . . . . . . . . . .827-344Zidar Ante . . . . . . . . . 827-107

VRLIČKO KOLO

Poštanski ured (HP) . 827-018Govornice . . 827-226, 827-228RRadnić Ante (učitelj) 827-040Ante . . . . . . . . . . . . . . . 827-458Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-322Mara . . . . . . . . . . . . . . 827-465Mate . . . . . . . . . . . . . . 827-212Miljenko . . . . . . . . . . . 827-190Nikola . . . . . . . . . . . . . 827-447Slavko . . . . . . . . . . . . . 827-343Rebić Milan . . . . . . . . . 827-076Niko . . . . . . . . . . . . . . . 827-067Ružica . . . . . . . . . . . . . 827-231Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-063Kika . . . . . . . . . . . . . . . 827-134Režić Goran . . . . . . . . 827-082Jugoslav . . . . . . . . . . . 827-264Slavko . . . . . . . . . . . . . 827-032Stipan . . . . . . . . . . . . . 827-481Zvonko . . . . . . . . . . . . 827-385Rejo Ivan . . . . . . . . . . . 827-039Ristovski Ika . . . . . . . . 827-114Milan . . . . . . . . . . . . . . 827-408Rogač Ljuba . . . . . . . . 827-215Ljuba . . . . . . . . . . . . . . 827-432“Roma” - PVC stolarija 827-324Romić Ana . . . . . . . . . 827-423Ante (Japa) . . . . . . . . 827-160Dujo . . . . . . . . . . . . . . 827-421Dušan (Ante) . . . . . . . 827-356Ive (Šešula) . . . . . . . . 827-293Jakov . . . . . . . . . . . . . 827-321Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-424Luka . . . . . . . . . . . . . . 827-085Mara . . . . . . . . . . . . . . 827-438Marija . . . . . . . . . . . . . 827-455Marko (Šime) . . . . . . . 827-342Mile p. Duje . . . . . . . . 827-435Nenad . . . . . . . . . . . . . 827-440Niko (Tomislava) . . . . 827-263Stipe (Brlje) . . . . . . . . 827-028Petar (Peko) . . . . . . . . 827-425Željko (Japa) . . . . . . . 827-340Rupanović Božo . . . . . 827-413Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-391Nedjeljka . . . . . . . . . . . 827-415Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-422SSamardžić Josip . . . . 827-484Nediljko . . . . . . . . . . . . 827-418Skorup Kata . . . . . . . . 827-106Splitska banka . . . . . . 827-171

Stipčević Vedran . . . . 827-096Stojić Olga . . . . . . . . . 827-016Zoran . . . . . . . . . . . . . . 827-005Sušić Vera . . . . . . . . . 827-102ŠŠarac Mara . . . . . . . . . 827-088Škrbić Slavko . . . . . . . 827-430Škorić Ante . . . . . . . . 827-193TTarle Mara . . . . . . . . . . 827-203Terzić Anđelko . . . . . . 827-252Tojčić Marija . . . . . . . . 827-027Totić Ivan . . . . . . . . . . 827-174Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-100Nikola . . . . . . . . . . . . . 827-070Turudić Anđelko . . . . 827-128Ante p. Josipa . . . . . . 827-272Ante (Tonći) . . . . . . . . 827-058Ante (Ratko) . . . . . . . . 827-125Ante p. Bože . . . . . . . . 827-143Boja . . . . . . . . . . . . . . . 827-145Dušan p. Petra . . . . . . 827-124Filip . . . . . . . . . . . . . . . 827-060Frano . . . . . . . . . . . . . . 827-164Ilija . . . . . . . . . . . . . . . . 827-110Ivan p. Vlatka . . . . . . . 827-136Ivan (Tonov) . . . . . . . . 827-132Jure (Tonov) . . . . . . . 827-131Jure p. Petra . . . . . . . . 827-208Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-127Mara (Ivanova) . . . . . . 827-090Mara (Jakovčina) . . . 827-297Mile (Zeko) . . . . . . . . . 827-158Nediljka . . . . . . . . . . . . 827-147Niko (Zec) . . . . . . . . . 827-271Stipe (Bjanko) . . . . . . 827-142Stipe p. Josipa . . . . . . 827-130Stipe p. Roe . . . . . . . . 827-168Tomo . . . . . . . . . . . . . . 827-218Zoran (Žulin) . . . . . . . 827-258Zvonko . . . . . . . . . . . . 827-148Željko . . . . . . . . . . . . . 827-071Željko (Zele) . . . . . . . . 827-038Turistička zajednica . 827-460UUsluga . . . . . . . . . . . . 827-019 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 827-240Uzun Ivan . . . . . . . . . . 827-151Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-426Marija . . . . . . . . . . . . . 827-402Mile (Josipov) . . . . . . 827-133Mile (Dečko) . . . . . . . . 827-274

124124


Božo p. Ante . . . . . . . . 827-779Božo (Ćoina) . . . . . . . 827-767Luca (Bosa) ud. Bože 827-714Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-774Ivan (Zoran) . . . . . . . . 827-773Ika ud. Stipe . . . . . . . . 827-785Jakov . . . . . . . . . . . . . 827-792Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-775Jozo “DOCI” d.o.o. . . 827-781Jure p. Petra . . . . . . . . 827-784Ljubomir . . . . . . . . . . . 827-791Mihovil . . . . . . . . . . . . 827-778Stipe Šimun . . . . . . . . 827-768Stipan . . . . . . . . . . . . . 827-788SSamardžić Božo . . . . 827-837Dena . . . . . . . . . . . . . . 827-829Ika . . . . . . . . . . . . . . . . 827-839Ivanica . . . . . . . . . . . . 827-862Jakov . . . . . . . . . . . . . 827-836Josip p. Nikole . . . . . . 827-842Mihovil . . . . . . . . . . . . 827-850Nedjeljko . . . . . . . . . . . 827-843Skorup Ivan . . . . . . . . 827-735Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-709Mile p. Šimuna . . . . . . 827-857Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-743ŠŠkalic Boja (827-825) 827-795Filip . . . . . . . . . . . . . . . 827-845Jure . . . . . . . . . . . . . . . 827-764Jozo . . . . . . . . . . . . . . 827-790Milan . . . . . . . . . . . . . . 827-890Nedo . . . . . . . . . . . . . . 827-830Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-748Stjepan . . . . . . . . . . . . 827-797Toma . . . . . . . . . . . . . . 827-763Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-798Luca . . . . . . . . . . . . . . 827-796Zdravko . . . . . . . . . . . . 827-855TTotić Ante . . . . . . . . . . 827-847Marinko . . . . . . . . . . . . 827-861Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-863Slobodan . . . . . . . . . . 827-858Turudić Ana ž. Nike . . 827-711Cvitko . . . . . . . . . . . . . 827-766VVarnica Mile . . . . . . . . 827-802Milena . . . . . . . . . . . . . 827-799Stipan . . . . . . . . . . . . . 827-801

GGiljan Božo . . . . . . . . . 827-742Jure . . . . . . . . . . . . . . . 827-892Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-741Govornica G. Maovice 827-705Gudelj Boja . . . . . . . . . 827-746Grizelj Ante . . . . . . . . . 827-860Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-867Marko . . . . . . . . . . . . . 827-859Nikola . . . . . . . . . . . . . 827-846HHrga Ante . . . . . . . . . . 827-716Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-745KKojundžić Frano . . . . 827-806Josip (Joko) . . . . . . . . 827-777Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-808Jure . . . . . . . . . . . . . . . 827-807Leonard . . . . . . . . . . . . 827-800Mladen . . . . . . . . . . . . 827-812Kuduz Mara . . . . . . . . 827-758Niko . . . . . . . . . . . . . . . 827-759Željko . . . . . . . . . . . . . 827-760LJLjulj Božo . . . . . . . . . . 827-822Stipan . . . . . . . . . . . . . 827-871MMaljković Đurad . . . . . 827-868Milković Ante p. Bože 827-817Ante p. Stipe . . . . . . . . 827-828Boja . . . . . . . . . . . . . . . 827-805Božo p. Josipa . . . . . . 827-838Dujo . . . . . . . . . . . . . . 827-710Ivan p. Petra (Šulje) . . 827-809Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-816Maša . . . . . . . . . . . . . . 827-810Siniša . . . . . . . . . . . . . 827-841Mišić Božo . . . . . . . . . 827-820Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-824Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-818Stipan . . . . . . . . . . . . . 827-819Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-823Zdravko . . . . . . . . . . . . 827-840OOklopčić Ivan . . . . . . . 827-853Nikola . . . . . . . . . . . . . 827-834RRežić Ana . . . . . . . . . . 827-771Ante (Dragan) . . . . . . 827-789Ante (Tonći) . . . . . . . . 827-772Ante p. Petra . . . . . . . . 827-793

ŽŽeravica Božo . . . . . . 827-427Luka . . . . . . . . . . . . . . 827-358Duško . . . . . . . . . . . . . 827-317Župni ured (tel/fax) . . 827-200

MAOVICE BBatalić Ivan . . . . . . . . 827-870Jure . . . . . . . . . . . . . . . 827-765Miljenko . . . . . . . . . . . 827-811Petar . . . . . . . . . . . . . . 827-865Baturina Božo . . . . . . 827-702Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-708Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-709Ivan p. Stipe . . . . . . . . 827-721Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-704Jure . . . . . . . . . . . . . . . 827-718Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-719Stipe (Lovro) . . . . . . . 827-706Biuk Ante . . . . . . . . . . 827-735Ante . . . . . . . . . . . . . . . 827-757Stjepan . . . . . . . . . . . . 827-740Blažević Ana ud. Mile 827-717Ante . . . . . . . . . . . . . . . 827-762Boja (Kalaš) . . . . . . . . 827-761Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-754Ive . . . . . . . . . . . . . . . . 827-733Jure . . . . . . . . . . . . . . 827- 701Marija ud. Stipe . . . . . 827-722Marko . . . . . . . . . . . . . 827-753Mihovil . . . . . . . . . . . . 827-715Milan (Žera) . . . . . . . . 827-726Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-703Milan . . . . . . . . . . . . . . 827-752Milka . . . . . . . . . . . . . . 827-720Ozren . . . . . . . . . . . . . 827-707Slavko (Juka) . . . . . . 827-723Stipe (Baćo) . . . . . . . . 827-755Brčić Dujo . . . . . . . . . 827-749Brtan Ivan - Ivana . . . 827-878Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-876DDenić Ante p. Šimuna 827-856Božo . . . . . . . . . . . . . . 827-734Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-738Ive . . . . . . . . . . . . . . . . 827-733Josip . . . . . . . . . . . . . . 827-731Manda . . . . . . . . . . . . . 827-750Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-744Mile . . . . . . . . . . . . . . . 827-751EErceg Miljenko . . . . . . 827-848

VRLIČKO KOLO126126

Pera . . . . . . . . . . . . . . . 819-328Vuletić Antić Pilip . . . 819-412Toma . . . . . . . . . . . . . . 819-348ZZidar Ante (Zic) . . . . . 819-403Ante (Marelja) . . . . . . 819-340Josip . . . . . . . . . . . . . . 819-500Mijo . . . . . . . . . . . . . . . 819-341Stjepan . . . . . . . . . . . . 819-312Zorić Mile p. Petra . . . 819-402Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-314Zorić Frano (Pogrebno poduzeće) . . . . . 022/ 663-279Frano . . . . . . . . . . 098 257 427Bruno . . . . . . . . . 098 429 290ŽŽeravica Cvita (Pređa) 819-307Ivan p. Ante . . . . . . . . 819-413Mara . . . . . . . . . . . . . . 819-305Marta . . . . . . . . . . . . . . 819-417Tomo . . . . . . . . . . . . . . 819-395

JEŽEVIĆ AAlegić Stipe . . . . . . . . 819-638BBaturina Mira . . . . . . . 819-630Božinović Branko . . . . 819-607Dujo . . . . . . . . . . . . . . 819-708Filip . . . . . . . . . . . . . . . 819-710Jure . . . . . . . . . . . . . . . 819-673Jure . . . . . . . . . . . . . . . 819-683Milan . . . . . . . . . . . . . . 819-659Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-656Stipan . . . . . . . . . . . . . 819-606Stipan . . . . . . . . . . . . . 819-730Budiša Ante . . . . . . . . 819-713Branko . . . . . . . . . . . . 819-623Marko . . . . . . . . . . . . . 819-716Miljenko . . . . . . . . . . . 819-718Stjepan . . . . . . . . . . . . 819-719Burilo Šima . . . . . . . . 819-800ĆĆorić Ante . . . . . . . . . 819-729Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-676Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-628Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-715Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-698Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-714Jerko . . . . . . . . . . . . . . 819-675Josip . . . . . . . . . . . . . . 819-686

GGutić Anica . . . . . . . . 819-414Boja p. Bože . . . . . . . . 819-408Draginja . . . . . . . . . . . 819-319Goran (Lugar) . . . . . . 819-323Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-304Josip (Gradnja) . . . . . 819-326Kata p. Ivana . . . . . . . 819-329Ljuba . . . . . . . . . . . . . . 819-419Niko . . . . . . . . . . . . . . . 819-324Stipan . . . . . . . . . . . . . 819-325Zoran . . . . . . . . . . . . . . 819-343Gverić Ante . . . . . . . . . 819-416Božo (Vuna) . . . . . . . . 819-320Ive . . . . . . . . . . . . . . . . 819-358Ivica . . . . . . . . . . . . . . . 819-388KKusturić Vlade . . . . . . 819-332LLelas Šima p. Filipa . . 819-302MModrić Božo . . . . . . . . 819-398Jozo . . . . . . . . . . . . . . 819-399Marija . . . . . . . . . . . . . 819-318Roko . . . . . . . . . . . . . . 819-315Mučalo Milka . . . . . . . 819-363Niko . . . . . . . . . . . . . . . 819-397Mutić Ante p. Mate . . 819-346Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-364Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-345PPajić Mladenka . . . . . . 819-418Plazonić Ante . . . . . . . 819-310Ante . . . . . . . . . . . . . . . 819-360Božo p. Marka . . . . . . 819-354Božo p. Stipana . . . . . 819-361Frane . . . . . . . . . . . . . . 819-313Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-390Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-301Ivica p. Petra . . . . . . . . 819-356Mara . . . . . . . . . . . . . . 819-350Mile . . . . . . . . . . . . . . . 819-437Nikola (Gajo) . . . . . . . 819-362VVinak Kaja . . . . . . . . . 819-355Vuletić Ante . . . . . . . . 819-410Ante . . . . . . . . . . . . . . . 819-366Frane . . . . . . . . . . . . . . 819-396Ivan p. Mile . . . . . . . . . 819-407Ivan p. Mile . . . . . . . . . 819-394Niko . . . . . . . . . . . . . . . 819-321

Vuletić Željko . . . . . . . 827-813Vujević Miljenko . . . . . 827-736Vukušić Srećko Rajne 827-728ZZečević Ika . . . . . . . . . 827-826Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 827-770Mara . . . . . . . . . . . . . . 827-780Mate . . . . . . . . . . . . . . 827-769Stipe . . . . . . . . . . . . . . 827-783

KOLJANE PPerković Josip . . . . . . 819-861Pera ud. Petra . . . . . . . 819-857Vlade . . . . . . . . . . . . . . 819-858Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-860Pavao (Vlade) . . . . . . . 819-801

VINALIĆ BBaković Ante . . . . . . . 819-415Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-406Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-404Jozo . . . . . . . . . . . . . . 819-353Jozo p. Marka . . . . . . 819-409Mate . . . . . . . . . . . . . . 819-365Mihovil . . . . . . . . . . . . 819-308Niko . . . . . . . . . . . . . . . 819-303Biuk Ana . . . . . . . . . . 819-330Ante p. Filipa . . . . . . . 819-331Božo (Boban) . . . . . . . 819-334Božo p. Duje . . . . . . . . 819-327Božo (Boškija) . . . . . . 819-352Božo (Struja) . . . . . . . 819-335Božo (Učo) . . . . . . . . . 819-405Jure . . . . . . . . . . . . . . . 819-344Marko . . . . . . . . . . . . . 819-326Mate p. Bože . . . . . . . . 819-316Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-337Vicencije . . . . . . . . . . . 819-444Boduljak Ante (Šeki) . 819-306Ante Sandro . . . . . . . . 819-377Damir . . . . . . . . . . . . . 819-317Jerko . . . . . . . . . . . . . . 819-392Jure . . . . . . . . . . . . . . . 819-342Marko . . . . . . . . . . . . . 819-357Milan . . . . . . . . . . . . . . 819-349Mile . . . . . . . . . . . . . . . 819-391Mile (Bikin) . . . . . . . . . 819-401Stjepan . . . . . . . . . . . . 819-339Tona . . . . . . . . . . . . . . 819-338


TTarle Ante . . . . . . . . . . 819-722Mara . . . . . . . . . . . . . . 819-604Stipe . . . . . . . . . . . . . . 819-603Stipe . . . . . . . . . . . . . . 819-720Tomo . . . . . . . . . . . . . . 819-721

UUzun Josip (Mali Dečko) 819-612Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-711Uglarik Ivan . . . . . . . . 819-665

VVučemilović Stipe (Pero) 819-631Vučemilović Alegić Ivan 819-643Milan . . . . . . . . . . . . . . 819-679Vučemilović Grgić Ana 819-602Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-646Dragan . . . . . . . . . . . . 819-702Dujka . . . . . . . . . . . . . 819-647Dujo . . . . . . . . . . . . . . 819-652Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-639Josip . . . . . . . . . . . . . . 819-648Pera . . . . . . . . . . . . . . . 819-695Kata . . . . . . . . . . . . . . . 819-640Vučemilović Jurić Božo 819-634Marko . . . . . . . . . . . . . 819-689Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-632Vučemilović StipanovićAnte . . . . . . . . . . . . . . 819-672Vučemilović ŠimunovićAnte . . . . . . . . . . . . . . . 819-810Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-650Marko. . . . . . . . . . . . . 819-645Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-649Stipe . . . . . . . . . . . . . . 819-644Željko . . . . . . . . . . . . . 819-651Vučemilović VranjićBoja ud. Ante . . . . . . . 819-770Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-694Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-641Božo (Trg.) . . . . . . . . . 819-635Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-642Milan . . . . . . . . . . . . . . 819-657Petar p. Ivana . . . . . . . 819-636Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-633ŽŽeravica Andrija p. Mate 819-705Anđelko . . . . . . . . . . . 819-725Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-735Frane . . . . . . . . . . . . . . 819-608Ilija . . . . . . . . . . . . . . . . 819-601Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-609

Kata . . . . . . . . . . . . . . . 819-697Marko . . . . . . . . . . . . . 819-734Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-629Petar p. Jandrije . . . . . 819-691Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-732Pilip . . . . . . . . . . . . . . . 819-731Toma . . . . . . . . . . . . . . 819-717DDražić Filip . . . . . . . . . 819-819Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-699Duvnjak Ante . . . . . . . 819-622Marija . . . . . . . . . . . . . 819-663FForlić Slavko . . . . . . . 819-661GGalić Martin . . . . . . . . 819-736KKaselj Ante . . . . . . . . . 819-678Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-653Ivan (Mirač) . . . . . . . . 819-668Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-667Mara p. Ante . . . . . . . . 819-658Milan . . . . . . . . . . . . . . 819-670Petar (Mašić) . . . . . . . 819-666Zvonko . . . . . . . . . . . . 819-677Željko . . . . . . . . . . . . . 819-777MMatković Srećko . . . . 819-620Modrić Ana . . . . . . . . . 819-662Ana . . . . . . . . . . . . . . . 819-618Ante . . . . . . . . . . . . . . . 819-615Ante . . . . . . . . . . . . . . . 819-621Božo . . . . . . . . . . . . . . 819-684Branko . . . . . . . . . . . . 819-617Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-726Ivan . . . . . . . . . . . . . . . 819-619Ive . . . . . . . . . . . . . . . . 819-682Jure . . . . . . . . . . . . . . . 819-671Kata . . . . . . . . . . . . . . . 819-704Stana . . . . . . . . . . . . . . 819-692Stipan . . . . . . . . . . . . . 819-709Stjepan (Stručnjak) . . 819-706Šima . . . . . . . . . . . . . . 819-614Šima . . . . . . . . . . . . . . 819-693PPlazonić Božo . . . . . . 819-627Kata . . . . . . . . . . . . . . . 819-624Luka . . . . . . . . . . . . . . 819-626Mile p. Filipa . . . . . . . . 819-687Mile . . . . . . . . . . . . . . . 819-625Pilip . . . . . . . . . . . . . . . 819-681

Ivan (Zlatko) . . . . . . . . 819-654Ivan p. Cvitka . . . . . . . 819-712Josip . . . . . . . . . . . . . . 819-728Petar . . . . . . . . . . . . . . 819-660Srećko . . . . . . . . . . . . . 819-724

TOTIĆITotić Ana ud. Ilije (022) 680-008Ante . . . . . . . . . (022) 680-009Božo . . . . . . . . . (022) 680-010Dražen . . . . . . . (022) 680-004Dujo . . . . . . . . . (022) 680-015Filip . . . . . . . . . .(022) 680-007Frano . . . . . . . . (022) 680-003Ilija . . . . . . . . . . (022) 680-006Jerko . . . . . . . . . (022) 680-011Mara ud. Bože .(022) 680-013Marko . . . . . . . (022) 680-006Mile p. Ive . . . . (022) 680-005Željko . . . . . . . .(022) 680-001

ŠTIKOVO Vujević Boja . . .022/7857-105Frane . . . . . . . . .022/7857-096Ilija pok. Josipa 022/7857-087Ilija pok. Marka 022/7857-081mob. . . . . . . . . . . . 098887043Ilija pok. Stipana 022/7857-093Marija ud. Mate . 022/7857-1351Mile pok. Mate .022/7857-084mob. . . . . . . . . . . . 098859022Petar pok. Josipa 0915912209Stipan mob. . . . . . 098767286

ZAMOLBA I ISPRIKAMolimo sve one koji nisu do-

stavili svoje telefonske brojeve ili su brojeve izmijenili ili poništili, da do izlaska novoga broja “Vrličkog kola” dostave podatke Župnom uredu Vr-lika ili nas kontaktiraju na facebook stranici Gospa Rožarica Vrlika.

Budući da smo preuzeli tele-fonski imenik iz “Vrličkog kola” iz 2009., unaprijed se ispričavamo za sve moguće propuste i pogreške.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

VRLIČKO KOLO

VRLIČKO KOLOLIST ŽUPE GOSPE ROŽARICE VRLIKAGod. XXI. Vrlika, Uskrs 2017. Br. 1. (27.)

Izdavač:Župni ured Gospe Rožarice - VrlikaPetra Mišura 2, 21236 Vrlikatel.: 021/827-200

Facebook stranica: Gospa Rožarica Vrlika

E-mail: [email protected]

Glavni i odgovorni urednik:fra Jakov Dževrnja Viro, župnik

Uredničko vijeće:fra Jakov Dževrnja Virofra Ivan RežićMarija BavčevićJure PlazonićTonći Turudić

Lektura:Marija Bavčević, prof.

Fotografije: Arhiv ŽupeMiljenko RomićIvana Pešo - Grabić

Naslovna stranica: Djevojke i žene prije nedjeljne mise. Vrlika, početkom prošlog stoljeća.

Posljednja stranica: Čuvari Kristova groba 2014. godine

Grafički urednik: Domagoj Bare

List izlazi povremeno i uzdržava se dobrovoljnim prilozima vjernika

Tisak: Jafraprint - Solin

Naklada: 1000 komada

Žiro račun župe Vrlika:Splitska banka2330003-1100316998

128128

Proslava Sv. Jure na Maovicama 23. (nedjelja) travnja 2017.

u 10:30 sati.

Proslava Sv. Spasa u Cetini 27. (subota) svibnja 2017.

u 10:30 sati.

Documents

LIST ŽUPE GOSPE ROŽARICE VRLIKA GOD. 21. USKRS, 2017. Br ... · Poginuli Vrli ani u Prvom svjetskom ratu 86 - 87 Svjetsko prvenstvo u pe enju vrli kih uštipaka 88 - 89 Obnovljena