UDK 911.2.551.4:69.-624.159.3=862

Andrija Bognar*

ULOGA I ZADACI GEOMORFOLOGIJE U PROUČAVANJU I ZAŠTITI OKOLIŠA

Relief kao prostorni element nije statička pojava, nego je u stalnoj, ali rit-mičkoj promieni i po svojim osobinama, a i po svom geografskom značenju. U morfogenetskom smislu znači to odgovarajuči razvoj njegovih morfoloških oso-bina, dok u geografskom, razvoj funkcionalnog značenja reljefa u životu čovjeka. lako je čovjek odlučujuči faktor u načinu koriščenja nekog prostora, prirodna osnova, a posebno reljef svojim strukturnim, morfolitogenim, morfografskim itd. osobinama, i to u smislu njegova stalnog i kompleksnog dinamičkog razvoja, do odredjenog stupnja utječe na provodjenje samog procesa valorizacije. Osnovno je ipak sagledati da su elementi prirodne osnove svaki posebno, a i u svojoj kompleksnoj medjuzavisnosti, temelj društveno-gospodarske nadgradnje. U pra-vilu ta nadgradnja ovisi o svojoj osnovi toliko, koliko je to značajno u pozitiv-nom ili negativnom smislu za njezin razvoj. Odnosi se to posebno na problema-tiku zaštite okoliša, čiji je osnovni zadatak proučiti i utvrditi pravilan odnos čovjeka, društva i prirodne osnove, i to ne samo s aspekta konzervatorskih ili restauratorskih zahvata, več naprotiv i u razvojno dinamičkom pogledu.

Sasvim je sigurno da je pitanje zaštite čovjekova okoliša jedan od osnovnih problema našega doba i da je njegovo pravilno sagledavanje jedna od bitnih pretpostavki daljeg funkcionalnog razvoja života na našem planetu. U tome zna-čajno mjesto i ulogu po našem mišljenju ima i geografija, a u okviru nje i geo-morfologija. Nužno je naglasiti pri tome da je tu od izvanredne važnosti i traže-nje novih metoda u istraživanju, jer su se navedene discipline našle očito pred sadržajima koji do sada nisu bili u žiži interesa geografskog i geomorfološkog istraživanja ili su bili zanemarivani. Dok su se do sada geomorfološka istraživa-nja koncentrirala na proučavanju i karakterizaciji tipova i vrsta reljefa i njihove evolucije, što znači da je u istraživanjima bila preforirana morfostrukturna, inor-foklimatska i morfolitološka komponenta reljefa, istraživanja u sferi zaštite čo-vjekova okoliša zahtijevaju očito nove pristupe. U prvom redu obzirom na svu kompleksnost problematike i njenu regionalno uvjetovanu raznovrsnost, izuzet-nu pažnju treba pokloniti pravilnom premieru i točnom utvrdjivanju geomorfolo-škog sadržaja. Time do izražaja dolazi potreba detaljnog kartografskog predoča-vanja istih.

Geomorfološke karte, prema tome, trebaju sadržavati detaljne informacije koje obuhvačaju elemente morfografije, morfometrije, morfogeneze i starosti. Posebnu pažnju treba pokloniti i morfološkim procesima i oblicima, koji odred-

* Mgr . , un iv . as is . , Geogra fsk i inš t i tu t PMF, Sveuč i l i š te u Zagrebu, 41000 Zagreb , Maru l i -

čev t rg 19, g le j izv leček na koncu zborn ika .

juju današnju strukturu i razvoj reljefa. Time, naime, rezultati geomorfoloških istraživanja postaju koristivi i u svakodnevnoj praksi. Misli se tu dakako, prven-stveno na gradjevinske i planerske zahvate.

Uz kompleksne geomorfološke karte koje su od posebnog interesa u funkcio-nalnom planiranju života jednog prostora, nužno se je orijentirati i na odgovaraju-če specijalističke radove naročito ako se govori o inženjersko-geomorfološkoj prob-lematici reljefa. Tu se naglasak svakako treba staviti na vrednovanje i prognozu razvoja stabilnosti i mobilnosti padina, koje su od interesa u svakodnevnoj ili pak u dugoročnoj praksi gradjevinskih djelatnosti. To tim više pošto je dokazano da pravilan izbor lokacija za gradnju i sama gradnja gradjevinskih objekata za-htijeva točno utvrdjivanje današnjeg stanja dinamičke stabilnosti, predviditi raz-voj padina i morfoloških procesa, ko j i sudjeluju u njezinom recentnom oblikova-nju. Naime, pri gradnji od važnosti nisu samo karakteristike gradnje i sastava zemljišta, odnosno njegove geomehaničke, petrološke, hidrogeološke i geodinam-ske (struktura i seizmizam) osobine, več i reljef čiji je razvoj bitno uvjetovan dinamičkom ravnotežom medjusobnih utjecaja i zavisnosti svih elemenata pri-rodne osnove, čovjeka i njegova rada. Za optimalne uvjete izgradnje kapitalnih objekata potrebno je pored proučavanja geomorfoloških datosti i procesa uklju-čiti u istraživanje i kompleksno vrednovanje geografskog položaja i cjelokupne prirodne osnove. Time ujedno istraživanja geomorfologa, a i svih fizičkih geogra-fa, postaju organski dio istraživanja i zahvata u zaštiti čovjekova okoliša.

Inžinjersko-geomorfološka* istraživanja** svoje težište imaju svakako u pro-učavanju i vrednovanju dinamike morfoloških procesa, mada to istovremeno ne znači da treba zanemariti geomorfološku sintezu i regionalnogeomorfološku problematiku. Danas na razvoj reljefa utječu tri osnovne vrste morfoloških pro-cesa, to su prirodni, antropogeni i antropogeno-prirodni. Medju prve treba ubro-jiti sve one procese koji su rezultat djelovanja egzogenih i endogenih sila. U morfološke procese antropogene prirode treba uračunati različite vrste djelovanja čovjeka (ratarstvo, gradjevinska djelatnost, rudarstvo itd.), koji imaju ili bi mogli imati utjecaja na oblikovanje reljefa. Svi oni morfološki procesi koji su oživjeli ili su intenzificirani utjecajem čovjekove aktivnosti ulaze u kategoriju antropo-geno-prirodnih procesa; tako su na primjer, erozija tla (spiranjem) recentna for-miranja derazijskih dolina (spiranje i kliženje) pod utjecajem nepravilne obrade tla na padinama ili pak kliženja i urušavanja pokrenuta potsjecanjem padina pri gradnji zgrada i putova itd. Svi ti procesi ne samo da djeluju na jedan neočeki-vani razvoj reljefa, več negativno utječu i na život i rad čovjeka

Premjer stabiliteta i mobiliteta reljefnih oblika ili njegovih dijelova, osnov-ni je pri tome zadatak inžinjerske geomorfologije. Znači to, utvrditi stalnost pojedinih reljefnih oblika ili ako su u procesu izmjene treba ustanoviti karakter

* Pod inž in ie rskom g e o m o r f o l o g i i o m podrazumi jeva ju se p rak t i čk i usmierena geomor fo l oško is t raž ivanja ko ja s aspek ta g radn je , f unkc i ona lnog kor iščen ja gospodarsk ih i p rometn ih ob jeka ta , zašt i te čov jekova oko l i ša , eroz i ja t la , odbrane zeml je i opčeg pros to rnog p lan i ran ja , p roučava ju i v rednu ju osob ine i zakon i tos t i d je lovan ja recentn ih mor fo lošk ih p rocesa i n j ima nas ta le re l je fne ob l i ke .

* * Mada su prva ap l i ka t i vna geomor fo loška is t raž ivan ja započeta u SSSR-u t o k o m II. sv jet -skog rata (Markov K. K. 1948) I to s aspek ta odb rane zeml je i o tk r i van ja nov ih na laz iš ta s t ra-tešk i važnih s i rov ina , inž in je rsko usmierena is t raž ivan ja u sv i je tu p rak t i čk i započ in ju tek u naj-nov i je vr l jeme. Posebno značen je u tome nnaju radovi Mad ja rsk ih , Eng lesk ih , Po l jsk ih i Sov je t -sk ih geomor fo loga . U nas su is la in ic i rana 1975. god. kada je na I. j ugos lovenskom s impoz i j u za geomor fo loško ka r t i ran je donesena od luka o pot reb i iz rade geomor fo lošk ih kara ta 1 : 500.000 i 1 : 100.000. U obraz ložen ju iste imp l i c i te se navod i da jedan od osnovn ih zada taka geomor fo -loškog kar t i ran ja jest da bude p r im jen j i vo i u inž in je rsko j p raks i .

t ih promjena. U daljem, treba utvrdit i uzroke pojave i zakoni tost i razvoja mor-foloških procesa i to u svoj kompleksnost i toga problema. Misli se tu na med-jusobni ut jecaj i veze izmedju pojedinih elemenata prirodne osnove i čovjeka. Pored analize sadašnjeg stanja od izuzetno vel ikog značenja je utvrdi t i kakav se eventualno moguči geomorfološki razvoj i promjene mogu očekivat i u bu-dučnosti , i kakav če oni ut jecaj imati na ostale relevantne faktore u razvoju prostora. Posebna pažnja mora se poklonit i i premieru čovjekova ut jecaja na morfološki razvoj, i to s aspekta pozit ivnog ili negativnog donosa t ih promjena na stabi lnost neke rel jefne forme ili pak na d inamičku ravnotežu razvoja neke padine itd.

Detaljna geomorfološka istraživanja uz ona ostala veoma su važna i za do-nošenje točnih propisa i pravila u gradjevinskoj praksi kako bi se, uz stabi lnost i funkcionalnost gradnje postigla i opt imalna zašti ta čovjekovog okol iša. Time se pospješuje funkcionaln i ja organizaci ja prostora, a problematika zašt i te okol iša dobiva i svoju neophodnu dinamičko razvojnu komponentu. I na koncu, treba konstat i rat i da u proučavanju i r i ješavanju problematike zašt i te čovjekova oko-liša geomorfološka istraživanja imaju veoma vel iku važnost i pr imjenu i to na-ročito s aspekta istraživanja padina, utvrdj ivanja zakonitost i razvoja i djelova-nja l inearnih i arealnih erozijskih procesa u razvoju reljefa, ut jecaj čovjeka i njegova rada na stabi lnost i ili mobi lnost reljefa i kar tografskog evident iranja i predočivanja onih elemenata geomorfološkog sadržaja, koji su od relevantnog značenja u zaštit i okol iša U skladu s složenošču istraživanje problemat ike i njene regionalno uvjetovane raznovrsnosti , posebnu pažnju treba posveti t i izna-laženju i pr imjeni što svrsishodnij ih metoda, posebno onih eksper imentalne pri-rode, kako bi se mogao točni je prognozirat i razvoj reljefa i utvrdit i karakter ist i -ke očekivanih promjena. Od izuzetne je to važnost i kako za sigurni ju gradnju, tako i za funkcionaln i ju organizaci ju zašt i te čovjekova okoliša.

LITERATURA

1. Geras imov I. P., 1969, Sovremen ie re l je fo ob razu jušč ie ekzogenie proces i : Uroven naučnovo poznan ia , nov ie zadac i i metod i i s ledcvan i ia , Izd. M. AN SSSR, Ser i ia Geogra f i česka ia , br. 2, str . 5/12.

2. Markov K. K. , 1948., Osnovn i |e p rob lemi geomor fo log i | i , Moskva . 3. Mešče r jakov Ju . A, 1970., Teor i ja ekzogen ih procesov . Nauka, Moskva str . 1—223. 4. M. Pšcs i , 1970., Die p rob lemat i k der Ingenie u rgeomorpho log ie , Fo ldra jz i Koz lem6nyek br .

(4) 1970, M a g i a r Fo lora jz i ta rsasdg, Budapest , str . 369—380. 5. M. Pšcs i , 1972.. A Korn jezet komplex ku ta tasanak fo ld ra i z i p rob lema i , Fo ld ra iz i Koz lemenjek

br. 2—3/1972., Magya r Fo ldra iz i Fdrsasdg, Budapes t , s t r . 127—132. 6. Sp i r idonov A. I. , 1975., Geomor fo log ičesko ie ka r t i rovan i ie , N iedra, Moskva 1—184. 7. Sp i r idonov A. I. i ost . 1973., Po iskovan ia Geomor fo log i j a , Zborn ik M is l . , M o s k v a . 8. St rah ler , A . N. 1956., Ouan t i ta t i v s lope ana lys is . Bu l i . Geol . Soc. Am. 63, s t r . 571—595. 9. T r i ca r t J . I Ca i l l eux A. , 1972., In t roduc t ion to c l i m a t i c geomorpho logy , Longman , London

str. I—XV I 1—295. 10. Young A. , 1972., S lopes , Geomorpho logy Text 3, Longman , London, New York , str . I—VI I

I s t r . 1—288.

Andrija Bognar

THE ROLE AND TASKS OF GEOMORPHOLOGY IN PROTECTION OF HUMAN ENVIRONMENT

In the study and the solving of the problems connected with the protection of human environment, of special importance are the geomorphological investi-gations and the applieation of their resultf. First of ali are the studies of slopes, the acquaintance of regularity of the evolution of linear and areal processes on the general development of the relief, the influence of man and his activity on the stability or mobility of the relief, cartographic presentation of the elements of geomorphological inventory vvhich are specially interested from the ecological pont of view. In vievv of the complexity of the problems and specially due to their regional variability, special attention must be payed to the invention and the applieation of the methods as purposfull as possible to enable to forseen the future development of the relief and to establish the most important characteri-stich of these changes. This is extraordinaly important for the sofeness of buil-ding activity as well for the more funetional organization of the human environ-ment protection.