LITURGIJSKO PASTORALNI LISTIĆ ŽUPE SVETIH ŠIMUNA I JUDE TADEJA

ZAGREB - MARKUŠEVEC

Marija Bogorodica

1. 1. 2020. Br. 322.

Br 6, 22-27 Ps 67, 2-3.5-6.8 Gal 4, 4-7 Lk 2, 16-21

Blagdanska misao

Opet počinje novo vrijeme, počinje Nova godina. Pruža nam se nova prilika da u novom vremenu, u novoj godini učinim nešto lijepo, nešto dobro, nešto novo za svoje najbliže, za sebe, za svoju Crkvu, za svoj Narod. Nova godina je vrijeme dobrih i iskrenih želja. Crkva počinje Novu godinu blagdanom Bogorodice i Danom mira. Sla-vi se Marijino majčinstvo. Želi se naglasiti sigurnost i zaštićenost, koju simbolizira nazočnost majke, toplinu i mir koji pruža obitelj. Poglavito se prisutnost Boga u na-šim životima naglašava poznatim blagoslo-vom, koji Mojsije izgovara hrabreći izabra-ni narod na putu kroz pustinju. Možda ne shvaćamo simbol pustinje, ali i hrvatski se narod, nažalost, bori sa nedaćama pusti-nje, iako nje zemljopisno u Hrvatskoj ne-ma. Pustinju si sami stvaramo ohološću, bahatošću, nepoštivanjem Boga i bližnje-ga. Svećenički blagoslov izabranog naroda predstavlja sigurnost Božje prisutnosti, ko-ja donosi mir. Ovaj je blagoslov bio nami-jenjen samo izraelskom narodu. Danas "u ime Isusovo" Bog blagoslivlja "svakim du-hovnim blagoslovom" svakoga vjernika. I to ne samo jednom na godinu, kako je to bio običaj u ono doba, nego svaki dan, svaki čas. Ne može se bolje započeti Nova godina nego ovakvim blagoslovom. Hoće li ona biti ispunjena ljubavlju i mirom, hoće li biti sretna i uspješna ili će biti tjeskobna i nemirna, ovisit će i o nama. Gdje nema Boga nema ni mira, vlada nemir i zlo. Ne-ka te Gospodin "licem svojim obasja",

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas, obasjao nas licem svojim.

Tako više nisi rob nego sin; ako pak sin,

onda i baštinik po

Bogu.

"pogled svoj svrati" nad svakog od nas. U starim kršćanskim narodima, kao što je i naš, na temelju Božjeg blagoslova uvrije-žen je i blagoslov među ljudima. Posebno je dirljiv i vrlo lijep blagoslov roditelja ka-da se djeca žene i udaju. Apostol Pavao govori o otajstvu utjelovlje-nja, govori o bogomajčinstvu Marije, a važnost dolaska Spasitelja na svijet naziva "puninom vremena". Kristovo rođenje je bit svakog vremena i daje puninu stvarima i događajima. Rođen je od žene, postao je jedan od nas, smrtan i prolazan. Ali je nama omogućio postati djeca Božja, da Boga možemo i smijemo nazivati Ocem. Tako više nismo robovi, nego sinovi. Žena postaje suspasiteljica čovječanstva u svo-joj poniznosti, požrtvovnosti i skromnosti. Ali bez takvih odlika u službi je uništenja temeljnih vrijednosti i obitelji i naroda. U takvom ozračju blagdan Svete Bogoro-dice dobiva puni smisao. Riječ je tijelom postala, nastanila se među nama, a Bogo-rodica je u tome izravno sudjelovala - ro-dila, odgojila, brinula. Donijela je na svijet istinski mir i radost, koja se je iz betle-hemske štalice proširila cijelim svijetom. Primjerom skromnosti, poniznosti i prihva-ćanja Božjih nakana pokazuje i nama kako živjeti i raditi. Ne treba dozvoliti da temelj-ne vjerske istine najčešće spominjemo u psovkama. Zato bi i mi trebali "pohranjivati događaje i prebirati ih u svom srcu", što znači zauzeto živjeti i pro-dubljivati svoju vjeru, svjedočiti mir i ra-dost u ovom svijetu punom licemjerja, oholosti, nevjere i laži. Izvor zagađenja smo riješili na prošlim izborima, ali tek sa-da treba pokazati da je to bilo opravdano, treba pokazati kako se voli, poštuje i cijeni Domovina. Neka nas u novoj godini blago-slovi dobri Bog i neka nas čuva, neka nas dobri Bog licem svojim obasja, milostiv neka nam bude, neka pogled svoj svrati na nas i mir nam donese! Sretna i blagos-lovljena Nova godina! TB

2. nedjelja po Božiću

Sir 24,1-2.8-12 Ps 147,12-15.19-20 Ef 1,3-6.15-18 Iv 1,1-5.9-14

Nedjeljna misao

Svi narodi i civilizacije ovoga svijeta tražili su smisao postojanja i života. Pokušavali su to riješiti religijama, filozofijama, a no-vije civilizacije naukom, tehnologijom ili promjenom Ustava. Ništa nije i neće po-moći, jer srce je prazno, a dušu nisu pro-našli, ili je nemaju. Tek je utjelovljena bo-žja Riječ ispunila i srce i dušu. Ta Riječ morala bi odjeknuti u našem životu. Duh mudrosti i razumijevanja pomaže otkriti razliku između konačnog i beskonačnog, između tame i svjetla, otkriti tajnu Božje namjere našeg spasenja i proniknuti u bit našeg postojanja. Zato još više čudi upor-no i sustavno odbijanje, neprihvaćanje je-dnostavnog, mudrog i logičnog rješenja

Sv. Mise kroz božićne blagdane

Nova godina: 9, 11 i 18:30

2. po Božiću: 9, 11 i 18:30

Bogojavljenje: 9, 11 i 18:30

Župno klanjanje subota, 4. siječnja

od 17 do 18:30 sati sv. misa u 18:30

koje nudi naša pisana i lako dostupna Ob-java. Lakše je reći ne vjerujemo, ne zna-mo, nevjernici smo i agnostici. Lakše se prikloniti onom Zlom koji kvari, ne poštuje ništa vjersko, ljudsko i nacionalno, jer ni-su nikad izmolili Očenaš, nisu zamolili da ih se izbavi od Zloga. Amen. Starozavjetni prorok Mudrost poistovjeću-je s osobom. Ona sudjeluje u stvaranju, upravlja svijetom, otkriva nam Boga. Kada je Bog odlučio progovoriti u Sinu, prepoz-najemo je u Riječi koja je postala tijelo - "utjelovljena Mudrost". Čovjek je Božje stvorenje, koje se razlikuje od drugih stvorenja razumom i slobodnom voljom. Samo povezanošću s Bogom ostvaruje te Bogom dane vrijednosti. Ateisti ih niječu, agnostici za njih ne znaju, a tradicionalisti vjernici ih nedovoljno koriste. Raditi nešto bez razuma, raditi nešto što nije mudro, obično nazivamo bedastoćama, gluposti-ma. Zato se i ne treba čuditi situaciji u ko-joj se nalazimo, ili ipak treba? Poslanica Efežanima zahvala je punini Bo-žjeg blagoslova. Posebno se ističe da smo izabrani prije postanka svijeta. Sada dola-zi ne samo spasiti nas iz ropstva, oslobo-diti grijeha, pomoći u svakoj nevolji, nego donosi nešto neočekivano novo, jer nas "u ljubavi predodredi za posinstvo." To treba prihvatiti i oduprijeti se novovjekovnim progonstvima i ropstvima, utjecajima atei-stičkih i agnostičkih medija i ideologija, koje više ne uništavaju tijelo, nego mnogo gore, uništavaju srce i dušu. Svijest o božanskom posinstvu mora se očitovati kroz naš način razmišljanja, kroz naše ponašanje. Biti kršćanin, u našem slučaju katolik, znači ispovijedati da je Krist pravi Bog i pravi čovjek. To ne čini-mo samo riječima, nego Boga prepoznaje-mo u svakom čovjeku, kojem iskazujemo djela ljubavi i dobrote. Isus je došao na svijet uništiti i dokinuti zablude i nezna-nja, premostio je provaliju između Boga i čovjeka, darovao nam je Mudrost i slobo-du odlučivanja. Možemo ostati s one stra-ne provalije u tami i neznanju, a možemo izabrati dar života i svjetla, odlučiti se za posinstvo, prihvatiti moć kojom se postaje djeca Božja. To znači da srce nije prazno, da je duša pronađena, da smo Božje da-rove sa zahvalnošću prihvatili i mudro u život pretočili. Mudrost, razum, slobodna volja, a poglavito vjerski i nacionalni osje-ćaj temelji su našeg opstanka. I opet se nalazimo u vremenu kada ih moramo mu-dro i suvislo upotrijebiti.

TB

Bogojavljenje

Iz 60, 1-6 Ps 72 Ef 3,2-3a,5-6 Mt 2,1-12

Blagdanska misao

Danas slavimo objavu spasenja svim naro-dima svijeta. Otajstvo Božića svetkujemo na dan rođenja Boga, koji je postao jedan od nas, ali i danom Njegove objave, koju simbolizira dolazak kraljeva sa istoka. Suv-remenim jezikom danas slavimo Dan dr-žavnosti naše vjere. Svetkovina Bogojav-ljenja susret je s jedne strane Boga koji se rađa u vremenu i prostoru ljudske povijes-ti i čovjeka koji iskrenim srcem traži Boga. Iskrenosti srca danas se nameću mnoge zapreke. Prihvatiti pravila ovoga svijeta znači staviti vjeru u drugi plan, svesti je na običaj. To znači da ćemo biti ravnodušni i nezainteresirani, neće nam biti važno što se dogodilo u Betlehemu. Ali betlehemsko svjetlo gori, ne može se ugasiti, trajni je poziv, trajno ispružena ruka, znak je neu-ništivi. Starozavjetni prorok danas ne kori, ne upozorava, nego se veseli sa svojim naro-dom. Opisuje obasjani Jeruzalem u kojem se okupljaju Židovi, ali i svi drugi narodi. Jeruzalem je centar okupljanja, svi donose darove i stvara se ozračje da je svaka na-cionalna crkva mjesto općeg okupljanja, a da se time ne gubi jedinstvo i zajedništvo,

Tjedni kalendar

Izdaje župa sv. Šimuna i Jude Tadeja Zagreb-Markuševec Markuševečka cesta 203, tel: 4574374; 098412450 e-mail: zupa.markusevec@zg-nadbiskupija.hr žiro račun: HR3923600001102373046 http://www.zupa-markusevec.net/

ne gubi se identitet. Takva vizija Jeruzale-ma, kao središta svijeta, nalazi svoje os-tvarenje dolaskom mudraca, koji simboli-ziraju poganski svijet, simboliziraju druge i drugačije. Apostol Pavao vidi to proroštvo ostvare-no. Objavljuje otajstvo, rasporedbu milosti Božje, koje ne bi objavljeno „sinovima ljudskim drugih naraštaja“, a sada je „u Duhu“ objavljeno svim Kristovim apostoli-ma i prorocima da su pogani subaštinici i „sutijelo“ i sudionici obećanja u Kristu. Stvara se novi narod, nema više privilegija prema rodu, rasi i staležu. Novi izabrani narod čine stari baštinici, ali i oni koji su

do sada bili "bez nade i neznabošci". U ta-kvom ozračju, neprimjereno je, na blag-dan Bogojavljenja ukloniti bor, ako je jedi-ni razlog pravoslavni Božić. Evanđelje opisuje ostvarenje proroštva o dolasku Spasitelja. Potvrda je i nove uloge dotadašnjih pogana. Pismoznanci, glavari svećenički, što znači službeno židovstvo, dobro poznaju Pisma i proroštva o rođenju Spasitelja, ali ipak Ga ne traže i ne žele priznati kao Mesiju. Svoje znanje stavljaju u službu tiranina, u službu aktualne politič-ke, agnostičke vlasti, kao što su to, naža-lost, radili mnogi "pismoznanci i zvijezdoz-nanci" kroz povijest. Mudraci utjelovljuju sve narode, kulture i religije koje čista srca ispituju znakove vremena. Prvina su poga-na za koje Isus govori:"Mnogi će s Istoka i Zapada doći i sjesti za stol s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebes-kom, a sinovi će kraljevstva biti izbačeni u tamu." Obzorje svakog od nas ispunjeno je zna-kovima vremena. Mnogi od tih znakova bacaju sjenu na betlehemsko svjetlo ili ga pokušavaju potpuno ugasiti. Treba biti za-interesiran, promišljati o događajima, mu-dro odabrati zvijezdu koju slijediti. Naža-lost svjedoci smo da mnogi nisu dovoljno mudri i da izabiru krivu zvijezdu. Čini se da stvari kreću na bolje, da smo konačno opet krenuli za pravom zvijezdom, za zvi-jezdom s više od pet krakova, za zvijez-dom suživota, međusobnog uvažavanja i poštivanja. „Mi ili oni“ pod takvom zvijez-dom ne postoji. Zadivljuje svevremenost Pavlove poslanice koja poziva na zajedniš-tvo izabranog naroda u jednako teškim povijesnim okolnostima, ali prije dvije tisu-će godina. Na takvo zajedništvo pozvani smo svi. Iskrenog srca tražiti Boga, pa ta-ko doći i do čovjeka. Zadatak je to i „nas i njih“, čini mi se poglavito nas jer smo to po svojoj vjeri pozvani, a sada nas na to obvezuju sadašnje okolnosti.

TB