Ekonomske osnove

države i prava - II

Doc. Dr Amina Nikolajev

Ljudi se suočavaju sa izborima (efikasnost

vs. pravednost)

Ljudi odgovaraju na poticaje (troškovi vs.

koristi)

Tržišta su najčešće dobar način

organizacije ekonomskih aktivnosti

Države mogu doprinijeti unaprjeđenju

rezultata tržišta

Ekonomski proces

Ljudska aktivnost ispoljena kroz P – Rz -

R – Pt

Međuuvjetovanost faza ekonomskog

procesa

Proizvodnja

Razmjena

Raspodjela

Potrošnja

Proizvodnja

Najznačajnija etapa ekonomskog procesa

(zadovoljenje ≠ potreba)

Osnovna djelatnost ljudske zajednice, subjekt

– čovjek, objekt – priroda

Dobra se stvaraju procesom sjedinjavanja

potrebnih proizvodnih faktora (rad, zemlja,

kapital,...) koji se u P troše

potvrđuje se kao društveno korisna djelatnost s

obzirom da proizvođači nude svoju robu

(ponuda), a potrošači (kupci) je potražuju

Proizvodnja

P je ujedno i Pt (troši se rad,... resursi)

Proizvodna Pt i neproizvodna Pt (lična Pt)

P određuje Pt (obim, strukturu, kvalitet, dinamiku)

Pt daje impulse P (u ovisnosti od potreba

potrošača)

P određuje R

po predmetu (raspodijeliti se može samo ono

što je proizvedeno) i

po obliku (od položaja pojedinca u društvu

ovisi koliko će zahvatiti od proizvedenog)

Razmjena

Rz – veza P i Pt jer proizvođači nude svoju

robu, a potošači je potražuju

Omogućava da proizvedena dobra dođu

u ruke potrošača, dobra prelaze iz

vlasništva jednog u vlasništvo drugih

Stvara uvjete za raspodjelu

Determinirana je P (obim, vrsta, kvaliteta

roba), ali je i P determinirana Rz (traži da

nudi one robe koje tržište zahtijeva)

Raspodjela

R – veza između P i Pt

Raspodjeljuju se ne samo proizvedena dobra (dobra za potrošnju) nego i proizvodni inputi

Određuje učešće učesnika proizvodnje u ostvarenim rezultatima

Daje odgovore na pitanja kako i koliko će neko društvo i pojedinci uživati u rezultatima ekonomskih aktivnosti

Pitanje raspodjele - kontraverzno pitanje

Potrošnja

Pt – aktivnost trošenja proizvedenih dobara

radi zadovoljenja potreba

korištenje svojstava stvari (ali i trošenje rada

i ostalih resursa) u cilju stvaranja novih

materijalnih dobara koja imaju određene

upotrebne vrijednosti

Ekonomski proces

Smisao djelovanja ljudi u ekonomskom

procesu ogleda se ne samo u zadovoljenju

potreba, nego i u opstanku društva

Zadovoljenje svih potreba podrazumijeva

odgovarajući nivo životnog standarda što se

ostvaruju kroz ekonomski proces

(organizaciju proizvodnje, raspodjele,

prisvajanja, razmjene dobara i usluga,

podjelu rada i sl.)

Ekonomski proces Na koji način funkcionira?

Faza P

spajanja materije (stvari) + ljudskog rada = nastanak

proizvoda

ujedno predstavlja i fazu Pt (kao krajnju fazu u kružnom

kretanju)

Faza R - određuje kvantitativne udjele učesnika ekonomskog

procesa u diobi novostvorene vrijednosti

Faza Rz

proizvedena materijalna dobra dospijevaju u ruke potrošača

uloga posrednika između proizvodnje i potrošnje, razmjena

osigurava i uvjete za ostvarivanje raspodjele

Ekonomski odnosi

odnosi ljudi u P – R – Rz i Pt

dio ukupnih društvenih odnosa

predmet su stalnih sukoba interesa

reguliranje ekonomskih odnosa svoj

pravni izraz iskazuju kroz vlasništvo, što

zahtijeva jasno definiranje i punu

zaštitu vlasničkih prava

Vlasništvo

Institut građanskog, imovinskog prava općenito i

institut stvarnog prava specifično

Jedinstveno i kontinuirano pripadanje i prisvajanje

Pravo vlasništva - značajno mjesto u pravnom

sistemu i društvu općenito

Značajno i sa stanovišta ekonomije i ekonomskih

odnosa

Pravno uređuje društveno-ekonomske odnose

(proizvodne odnose)

Promjene koje se dešavaju u proizvodnim odnosima

odražavaju se i u promjenama vlasničkih odnosa

Vlasništvo

Pravo vlasništva - skup maksimalnih ovlaštenja koja

pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari

Snagom pravne norme određena stvar u cijelosti

pripada određenom pravnom subjektu

I u slučaju prostorne udaljenosti subjekta od

objekta pravo vlasništva kao pravni odnos

pripadanja ostaje netaknuto, objekt je pravno

vezan za subjekta kao pojedinca ili kao pravnu

osobu

Vlasništvo

Pravni izraz ekonomskih odnosa iskazuje se kroz

vlasništvo nad sredstvima za prozvodnju

Nema vlasništva bez subjekta (nema proizvodnje

bez vlasništva)

Na određeni način simbol ljudskih motiva i težnji

usmjerenih ka ostvarenju individualno postavljenih

ciljeva

Odražava i poseban položaj čovjeka u prirodi i

društvu i iz toga proisteklih odnosa prema

materijalnim uvjetima života, ali i drugim ljudima

Vlasnička prava

privilegija ekskluzivnog korištenja

ograničenih resursa

Pojavljuju se kao preduvjet tržišnih

aktivnosti

vlasnici faktora proizvodnje moraju imati

pravo raspolaganja, što podrazumijeva

jasno definiranje i punu zaštitu vlasničkih

prava

Vlasnička prava

Ukoliko prodavac nije u mogućnosti razmjenjivati

vlasnička prava onda neće imati ni motiva za

proizvodnju

Razmjena roba i usluga za novac, odnosno

prijenos vlasničkih prava predstavlja motiv za

proizvođača

Stjecanje vlasničkih prava motivira potrošača na

kupovinu

Tržište postoji za robu za koju se mogu uspostaviti,

održavati i razmjenjivati vlasnička prava

(uspostava sistem cijena)

Vlasnička prava

Vlasnička prava preduvjet su svih tržišnih

transakcija zbog čega se nameće

potreba njihovog reguliranja zakonom,

odnosno usmjeravanja kroz pravne norme

pri čemu se normotvorac pojavljuje kao

skriveni partner u svim ekonomskim

transakcijama, odakle i potiče uloga

države u ekonomiji

Vlasništvo u pravnom i u ekonomskom

smilsu

Vlasništvo u pravnom smislu

Pojam za pravno izražavanje, fiksiranje i

zaštitu ekonomskih prisvajanja i korištenja

materijalnih dobara

Skup pravnih instituta i odredaba kojima se

reguliraju razna prava u posjedovanju,

raspolaganju i korištenju sredstava za

proizvodnju i potrošnju

Vlasništvo u pravnom smislu

Onaj kojem stvar u cjelosti pripada jedini ima mogućnost i jedini može prisvajati najviše svojstava stvari, a to znači da on jedini ima maksimalan skup ovlaštenja koja prema drugim subjektima djeluju kao njegovo subjektivno pravo

Pravna zaštita vlasničkih prava osigurava subjektu ekskluzivnost korištenja određene stvari i prisvajanja njegovih svojstava

Vlasništvo u ekonomskom

smislu

ekonomsko korištenje i prisvajanje dobara (sredstava za proizvodnju i potrošnju) pri čemu, nema razlike u pogledu upotrebe i korištenja jer i jedno i drugo podrazumijeva ekonomsko iskorištavanje stvari

Vlasništvo u ekonomskom

smislu

Vlasnička prava imaju i svoju ekonomsku

funkciju koja se ogleda u kreiranju

poticaja za efikasno korištenje resursa

Bez postojanja vlasničkih prava nije

moguće govoriti o ekonomskom poticaju

jer subjektu je nemoguće očekivati

maksimiziranje korisnosti i ostvarenje

profita

Vlasništvo u ekonomskom

smislu vezuje se za proizvodne odnose, odnose ekonomske i društvene

naravi koje definiraju poziciju svakog pojedinca u pogledu

korištenja ograničenih resursa

Ekonomski – ključna za odvijanje ekonomskog procesa:

prisvajanje (uzimanje i korištenje radi sticanja koristi) i

pripadanje (determinirano prisvajanjem)

Društveni - ukazuje na:

odnos vlasnika prema stvari

ovlaštenja koja pripadaju subjektu na određenom objektu

Da bi materijalna dobra bila proizvedena potrebno je da neko

najprije određene stvari prisvoji i da mu one pripadaju

Primjer Pretpostavka da se donese zakon kojim se ukidaju sve kazne za krađu

automobila, nezakonitim proglasi zaključavanje vrata automobila i utvrdi

obaveza držanja ključeva automobila

Posljedice ovakvog zakona bile bi višestruke:

vlasnici automobila izgubili bi pravo njihovog ekskluzivnog korištenja, (što bi s druge strane bilo kompenzirano činjenicom da mogu koristiti bilo koji drugi automobil)

nijedan pojedinac ne bi bio motiviran kupovati više goriva nego mu je potrebno za jednokratnu upotrebu (jer je mala vjerojatnoća da će mu taj isti automobil biti na raspolaganju ponovo)

ne bi bilo zainteresiranosti za popravke i održavanje automobila (kad se može koristiti svaki drugi)

veoma mali broj automobila bio bi u voznom stanju (ili možda u jednom trenutku automobila ne bi više ni bilo)

ekonomske posljedice bile bi katastrofalne: niko ne bi želio kupiti automobil jer bi kupovina bila preskupa za jednokratnu upotrebu, niko ne bi imao motiva da automobile proizvodi tako da bi tržište automobila kao posljedica smanjenja cijena potpuno nestalo, a i potražnja za gorivom bi se smanjila, ne bi bilo ni zainteresiranih za obavljanje poslova automehaničara

Ekonomska struktura –

društvena nadgradnja

Ekonomska struktura društva – osnov nad kojim se izdiže pravna i politička nadgradnja

Promjene u ekonomskoj strukturi društva: kada odnosi u proizvodnji prevaziđu postojeći okvir proizvodnog procesa –Promjene cijele društvene nadgradnje-povratno djeluju na promjene u ekonomskoj strukturi društva – promjene pravne strukture (pravno politička nadgradnja i iznalaženje odgovarajućih rješenja: norme i zakoni)

Ekonomska struktura –

društvena nadgradnja

Ekonomska struktura društva

(odnosi ljudi u P-Rz-R-Pt)

Pravna

nadgradnja

Politička

nadgradnja

Društvena

nadgradnja