Ekonomske osnove
države i prava - II
Doc. Dr Amina Nikolajev
Ljudi se suočavaju sa izborima (efikasnost
vs. pravednost)
Ljudi odgovaraju na poticaje (troškovi vs.
koristi)
Tržišta su najčešće dobar način
organizacije ekonomskih aktivnosti
Države mogu doprinijeti unaprjeđenju
rezultata tržišta
Ekonomski proces
Ljudska aktivnost ispoljena kroz P – Rz -
R – Pt
Međuuvjetovanost faza ekonomskog
procesa
Proizvodnja
Razmjena
Raspodjela
Potrošnja
Proizvodnja
Najznačajnija etapa ekonomskog procesa
(zadovoljenje ≠ potreba)
Osnovna djelatnost ljudske zajednice, subjekt
– čovjek, objekt – priroda
Dobra se stvaraju procesom sjedinjavanja
potrebnih proizvodnih faktora (rad, zemlja,
kapital,...) koji se u P troše
potvrđuje se kao društveno korisna djelatnost s
obzirom da proizvođači nude svoju robu
(ponuda), a potrošači (kupci) je potražuju
Proizvodnja
P je ujedno i Pt (troši se rad,... resursi)
Proizvodna Pt i neproizvodna Pt (lična Pt)
P određuje Pt (obim, strukturu, kvalitet, dinamiku)
Pt daje impulse P (u ovisnosti od potreba
potrošača)
P određuje R
po predmetu (raspodijeliti se može samo ono
što je proizvedeno) i
po obliku (od položaja pojedinca u društvu
ovisi koliko će zahvatiti od proizvedenog)
Razmjena
Rz – veza P i Pt jer proizvođači nude svoju
robu, a potošači je potražuju
Omogućava da proizvedena dobra dođu
u ruke potrošača, dobra prelaze iz
vlasništva jednog u vlasništvo drugih
Stvara uvjete za raspodjelu
Determinirana je P (obim, vrsta, kvaliteta
roba), ali je i P determinirana Rz (traži da
nudi one robe koje tržište zahtijeva)
Raspodjela
R – veza između P i Pt
Raspodjeljuju se ne samo proizvedena dobra (dobra za potrošnju) nego i proizvodni inputi
Određuje učešće učesnika proizvodnje u ostvarenim rezultatima
Daje odgovore na pitanja kako i koliko će neko društvo i pojedinci uživati u rezultatima ekonomskih aktivnosti
Pitanje raspodjele - kontraverzno pitanje
Potrošnja
Pt – aktivnost trošenja proizvedenih dobara
radi zadovoljenja potreba
korištenje svojstava stvari (ali i trošenje rada
i ostalih resursa) u cilju stvaranja novih
materijalnih dobara koja imaju određene
upotrebne vrijednosti
Ekonomski proces
Smisao djelovanja ljudi u ekonomskom
procesu ogleda se ne samo u zadovoljenju
potreba, nego i u opstanku društva
Zadovoljenje svih potreba podrazumijeva
odgovarajući nivo životnog standarda što se
ostvaruju kroz ekonomski proces
(organizaciju proizvodnje, raspodjele,
prisvajanja, razmjene dobara i usluga,
podjelu rada i sl.)
Ekonomski proces Na koji način funkcionira?
Faza P
spajanja materije (stvari) + ljudskog rada = nastanak
proizvoda
ujedno predstavlja i fazu Pt (kao krajnju fazu u kružnom
kretanju)
Faza R - određuje kvantitativne udjele učesnika ekonomskog
procesa u diobi novostvorene vrijednosti
Faza Rz
proizvedena materijalna dobra dospijevaju u ruke potrošača
uloga posrednika između proizvodnje i potrošnje, razmjena
osigurava i uvjete za ostvarivanje raspodjele
Ekonomski odnosi
odnosi ljudi u P – R – Rz i Pt
dio ukupnih društvenih odnosa
predmet su stalnih sukoba interesa
reguliranje ekonomskih odnosa svoj
pravni izraz iskazuju kroz vlasništvo, što
zahtijeva jasno definiranje i punu
zaštitu vlasničkih prava
Vlasništvo
Institut građanskog, imovinskog prava općenito i
institut stvarnog prava specifično
Jedinstveno i kontinuirano pripadanje i prisvajanje
Pravo vlasništva - značajno mjesto u pravnom
sistemu i društvu općenito
Značajno i sa stanovišta ekonomije i ekonomskih
odnosa
Pravno uređuje društveno-ekonomske odnose
(proizvodne odnose)
Promjene koje se dešavaju u proizvodnim odnosima
odražavaju se i u promjenama vlasničkih odnosa
Vlasništvo
Pravo vlasništva - skup maksimalnih ovlaštenja koja
pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari
Snagom pravne norme određena stvar u cijelosti
pripada određenom pravnom subjektu
I u slučaju prostorne udaljenosti subjekta od
objekta pravo vlasništva kao pravni odnos
pripadanja ostaje netaknuto, objekt je pravno
vezan za subjekta kao pojedinca ili kao pravnu
osobu
Vlasništvo
Pravni izraz ekonomskih odnosa iskazuje se kroz
vlasništvo nad sredstvima za prozvodnju
Nema vlasništva bez subjekta (nema proizvodnje
bez vlasništva)
Na određeni način simbol ljudskih motiva i težnji
usmjerenih ka ostvarenju individualno postavljenih
ciljeva
Odražava i poseban položaj čovjeka u prirodi i
društvu i iz toga proisteklih odnosa prema
materijalnim uvjetima života, ali i drugim ljudima
Vlasnička prava
privilegija ekskluzivnog korištenja
ograničenih resursa
Pojavljuju se kao preduvjet tržišnih
aktivnosti
vlasnici faktora proizvodnje moraju imati
pravo raspolaganja, što podrazumijeva
jasno definiranje i punu zaštitu vlasničkih
prava
Vlasnička prava
Ukoliko prodavac nije u mogućnosti razmjenjivati
vlasnička prava onda neće imati ni motiva za
proizvodnju
Razmjena roba i usluga za novac, odnosno
prijenos vlasničkih prava predstavlja motiv za
proizvođača
Stjecanje vlasničkih prava motivira potrošača na
kupovinu
Tržište postoji za robu za koju se mogu uspostaviti,
održavati i razmjenjivati vlasnička prava
(uspostava sistem cijena)
Vlasnička prava
Vlasnička prava preduvjet su svih tržišnih
transakcija zbog čega se nameće
potreba njihovog reguliranja zakonom,
odnosno usmjeravanja kroz pravne norme
pri čemu se normotvorac pojavljuje kao
skriveni partner u svim ekonomskim
transakcijama, odakle i potiče uloga
države u ekonomiji
Vlasništvo u pravnom i u ekonomskom
smilsu
Vlasništvo u pravnom smislu
Pojam za pravno izražavanje, fiksiranje i
zaštitu ekonomskih prisvajanja i korištenja
materijalnih dobara
Skup pravnih instituta i odredaba kojima se
reguliraju razna prava u posjedovanju,
raspolaganju i korištenju sredstava za
proizvodnju i potrošnju
Vlasništvo u pravnom smislu
Onaj kojem stvar u cjelosti pripada jedini ima mogućnost i jedini može prisvajati najviše svojstava stvari, a to znači da on jedini ima maksimalan skup ovlaštenja koja prema drugim subjektima djeluju kao njegovo subjektivno pravo
Pravna zaštita vlasničkih prava osigurava subjektu ekskluzivnost korištenja određene stvari i prisvajanja njegovih svojstava
Vlasništvo u ekonomskom
smislu
ekonomsko korištenje i prisvajanje dobara (sredstava za proizvodnju i potrošnju) pri čemu, nema razlike u pogledu upotrebe i korištenja jer i jedno i drugo podrazumijeva ekonomsko iskorištavanje stvari
Vlasništvo u ekonomskom
smislu
Vlasnička prava imaju i svoju ekonomsku
funkciju koja se ogleda u kreiranju
poticaja za efikasno korištenje resursa
Bez postojanja vlasničkih prava nije
moguće govoriti o ekonomskom poticaju
jer subjektu je nemoguće očekivati
maksimiziranje korisnosti i ostvarenje
profita
Vlasništvo u ekonomskom
smislu vezuje se za proizvodne odnose, odnose ekonomske i društvene
naravi koje definiraju poziciju svakog pojedinca u pogledu
korištenja ograničenih resursa
Ekonomski – ključna za odvijanje ekonomskog procesa:
prisvajanje (uzimanje i korištenje radi sticanja koristi) i
pripadanje (determinirano prisvajanjem)
Društveni - ukazuje na:
odnos vlasnika prema stvari
ovlaštenja koja pripadaju subjektu na određenom objektu
Da bi materijalna dobra bila proizvedena potrebno je da neko
najprije određene stvari prisvoji i da mu one pripadaju
Primjer Pretpostavka da se donese zakon kojim se ukidaju sve kazne za krađu
automobila, nezakonitim proglasi zaključavanje vrata automobila i utvrdi
obaveza držanja ključeva automobila
Posljedice ovakvog zakona bile bi višestruke:
vlasnici automobila izgubili bi pravo njihovog ekskluzivnog korištenja, (što bi s druge strane bilo kompenzirano činjenicom da mogu koristiti bilo koji drugi automobil)
nijedan pojedinac ne bi bio motiviran kupovati više goriva nego mu je potrebno za jednokratnu upotrebu (jer je mala vjerojatnoća da će mu taj isti automobil biti na raspolaganju ponovo)
ne bi bilo zainteresiranosti za popravke i održavanje automobila (kad se može koristiti svaki drugi)
veoma mali broj automobila bio bi u voznom stanju (ili možda u jednom trenutku automobila ne bi više ni bilo)
ekonomske posljedice bile bi katastrofalne: niko ne bi želio kupiti automobil jer bi kupovina bila preskupa za jednokratnu upotrebu, niko ne bi imao motiva da automobile proizvodi tako da bi tržište automobila kao posljedica smanjenja cijena potpuno nestalo, a i potražnja za gorivom bi se smanjila, ne bi bilo ni zainteresiranih za obavljanje poslova automehaničara
Ekonomska struktura –
društvena nadgradnja
Ekonomska struktura društva – osnov nad kojim se izdiže pravna i politička nadgradnja
Promjene u ekonomskoj strukturi društva: kada odnosi u proizvodnji prevaziđu postojeći okvir proizvodnog procesa –Promjene cijele društvene nadgradnje-povratno djeluju na promjene u ekonomskoj strukturi društva – promjene pravne strukture (pravno politička nadgradnja i iznalaženje odgovarajućih rješenja: norme i zakoni)
Ekonomska struktura –
društvena nadgradnja
Ekonomska struktura društva
(odnosi ljudi u P-Rz-R-Pt)
Pravna
nadgradnja
Politička
nadgradnja
Društvena
nadgradnja