LOKALNA AKCIJSKA

GRUPA SRIJEM

Veljača 2014.

Lokalna razvojna strategija

2

SADRŽAJ I. UVODNO O LOKALNOJ RAZVOJNOJ STRATEGIJI . . . . . 4

1. UVOD . . . . . . . . . . 4

2. RURALNI RAZVOJ U REPUBLICI HRVATSKOJ . . . . . . 4

2.1 Ruralno područje . . . . . . . . 4

2.2. Propisi na području ruralnog razvoja . . . . . 5

2.3. Pristup LEADER i provedba u Hrvatskoj . . . . . 5

3. LOKALNA AKCIJSKA GRUPA SRIJEM . . . . . . . 6

II. OSNOVNA ANALIZA LAG-a SRIJEM . . . . . . . 7

4. POLOŽAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA PODRUČJA LAG SRIJEM . . . 7

4.1. Teritorijalni ustroj LAG područja Srijem . . . . . 7

4.2. Opde zemljopisne i klimatske značajke područja . . . . 10

4.3. Okoliš . . . . . . . . . 10

5. DEMOGRAFSKA STRUKTURA LAG SRIJEM . . . . . . 12

5.1. Obrazovanje . . . . . . . . 14

5.2. Radno sposobno stanovništvo na području LAG-a Srijem prema popisu

stanovništva 2011. . . . . . . . 15

5.3. Zaposlenost . . . . . . . . 16

5.4. Prosječan dohodak po stanovniku . . . . . . 18

6. INFRASTRUKTURA NA PODRUČJU LAG SRIJEM . . . . . . 19

6.1. Komunalna infrastruktura . . . . . . . 19

6.2 Prometna infrastruktura . . . . . . . 20

6.3 Komunikacije . . . . . . . . 20

7. GOSPODARSTVO LAG SRIJEM . . . . . . . 21

7.1. Glavne gospodarske djelatnosti . . . . . . 21

7.2. Poljoprivredna proizvodnja . . . . . . 22

7.2.1. Poljoprivredno zemljište . . . . . . 24

7.3. Turizam . . . . . . . . . 25

7.4. Poslovno- pravni subjekti na području LAG-a Srijem . . . . 26

8. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA LAG SRIJEM . . . . . . 28

9. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA LAG SRIJEM . . . . . 30

10. CIVILNO DRUŠTVO LAG SRIJEM . . . . . . . 31

3

III. RAZVOJNI POTENCIJALI I OGRANIČENJA,VIZIJA, STRATEŠKI I POSEBNI CILJEVI

I MJERE LAG-a SRIJEM . . . . . . . . 32

11. SWOT ANALIZA RURALNOG PODRUČJA LAG SRIJEM . . . . 32

12. VIZIJA RAZVOJA LAG SRIJEM . . . . . . . 34

13. STRATEŠKI CILJEVI, POSEBNI CILJEVI I MJERE RAZVOJA LAG SRIJEM . . . 34

IV. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE . . . . . . . 51

14. ZNAČAJKE PARTNERSTVA . . . . . . . . 51

15. SPOSOBNOST UPRAVLJANJA JAVNIM SREDSTVIMA . . . . 53

16. PRIMJENA NAČELA »ODOZDO PREMA GORE« I SUDJELOVANJE RAZLIČITIH

INTERESNIH SKUPINA, UKLJUČUJUDI SOCIO-EKONOMSKE UGROŽENE

SKUPINE, ŽENE I MLADE U IZRADI STRATEGIJE . . . . . 54

17. PLAN PROVEDBE I SLIJED AKTIVNOSTI U OSTVARENJU CILJEVA . . . 55

18. IZVORI FINANCIRANJA I ODRŽIVOST STRATEGIJE BEZ SREDSTAVA JAVNE POMODI . 56

19. PROCJENA BROJA PROJEKATA I POTREBNIH SREDSTAVA ZA RAZDOBLJE

2013. – 2014. . . . . . . . . . 57

20. UTJECAJ PROVEDBE STRATEGIJE NA OKOLIŠ . . . . . 62

21. INOVATIVNE AKTIVNOSTI . . . . . . . . 62

22. PRADENJE PROVEDBE STRATEGIJE I MJERENJE UČINAKA PROVEDBE STRATEGIJE,

KRITERIJI I INDIKATORI ZA OCJENU USPJEŠNOSTI I UČINKOVITOSTI . . 62

23. PROCEDURA DONOŠENJA ODLUKA UKLJUČUJUDI PROCEDURU ODABIRA

PROJEKATA KOJIMA DE LAG IZDATI PISMO PREPORUKE I NAČINE

SPRJEČAVANJA SUKOBA INTERESA . . . . . . 63

24. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA . . . 66

V. DODACI . . . . . . . . . . 70

25. POPIS LITERATURE . . . . . . . . . 70

26. POPIS NASELJA PO JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE KOJA SPADAJU U

PODRUČJA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA (TUG) . . . . 72

4

I. UVODNO O LOKALNOJ RAZVOJNOJ STRATEGIJI 1. UVOD

Razvojna strategija LAG-a Srijem je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Lokalna razvojna strategija LAG-a Srijem izrađena je u skladu s Pravilnikom o provedbi Mjere 202 – »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja« unutar IPARD programa („Narodne Novine“ br. 24/13). Polazedi od razvojnih potreba, ali i mogudnosti LAG područja, ovom se strategijom utvrđuju vizija, strateški i posebni ciljevi i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. U svrhu ostvarenja cilja ruralne politike na području LAG-a Srijem izrada strategije je provedena u suradnji s predstavnicima javnog, gospodarskog i civilnog sektora. Na taj način omogudeno je uključivanje javnosti u upravljanje lokalnim razvojem, te su ključni sudionici u razvoju LAG-a upoznati sa smislom, važnošdu i ostvarivanjem partnerstva u razvoju. Bududi da razvojna strategija nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih uključenih u razvoj LAG-a Srijem, njezino usvajanje nije završetak jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje možemo i koje trebamo ostvariti. Kako je pristupanje Europskoj uniji važan čimbenik koji utječe na porast značenja ruralne razvojne politike, potrebna je kvalitetna priprema za korištenje fondova Europske unije namijenjenih ruralnom razvoju. Time su stvoreni preduvjeti za kandidiranje razvojnih projekata različitih dionika razvoja (gradova, opdina, javnih institucija, civilnog društva, obrazovnih institucija, privatnog sektora i ostalih) na različite fondove Europske unije, nacionalne, regionalne i lokalne fondove te na fondove kojima raspolažu privatni ulagači.

2. RURALNI RAZVOJ U REPUBLICI HRVATSKOJ

2.1 Ruralno područje

U razlikovanju ruralnih i urbanih područja u Hrvatskoj se primjenjuje kriterij Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zasnovan na gustodi naseljenosti. Prag koji dijeli ruralna od urbanih područja je 150 stanovnika na km2. Primjenom tog kriterija dolazimo do sljededih rezultata, uzimajudi podatke Popisa stanovništva iz 2001.: • 91,6 % ukupnog područja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno područje, a 8,4 % kao urbano područje; • 88,7 % naselja smješteno je u ruralnim područjima • 35 % stanovništva se nalazi u 14 gradova s više od 30.000 stanovnika; • 47,6 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima. Nedostatak stalnih prihoda (na selu je tek 5,1 % ukupnog broja zaposlenih), visoka prosječna dob, niska stopa obrazovanosti, zapuštenost graditeljskog nasljeđa, nezadovoljavajuda opremljenost osnovnim uslugama i infrastrukturom te nesređena imovinska situacija (zemljišni, građevni i ostali posjedi) imaju za posljedicu zapuštanje ruralnih naselja i gubitak mlađeg i radno sposobnog stanovništva.1

1 http://www.odraz.hr/media/50356/ruralni%20razvoj%20i%20leader%20u%20hrvatskoj.pdf

5

2.2. Propisi na području ruralnog razvoja

Osnovno obilježje politike ruralnog razvoja je nastojanje da se razvojno zaostajanje ruralnih područja zaustavi učinkovitim korištenjem svih njihovih resursa. Hrvatska politika ruralnog razvoja svojim razvojnim dokumentima i propisima slijedi europska usmjerenja. Model ruralnog razvitka ima za cilj zadržati stanovništvo u ruralnim područjima, izjednačiti kvalitetu života u ruralnim i urbanim područjima, omoguditi povratak stanovništva iz urbanih u ruralna područja, te povedati konkurentnost proizvodnje i time stvoriti vedi dohodak poljoprivrednih proizvođača.2 Strateški ciljevi ruralnog razvoja Hrvatske određeni su Strategijom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008.-2013.3: 1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora 2. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba krajolika, kulturnog i prirodnog nasljeđa 3. Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva 4. Poboljšanje učinkovitosti institucionalnog okruženja.

2.3. Pristup LEADER i provedba u Hrvatskoj

LEADER je način provedbe politike ruralnog razvoja Europske zajednice. Razvio se kao inicijativa u ranim devedesetim godinama da bi u svom 4. razdoblju, 2007.-2013. godine, pod nazivom Os LEADER-a postao sastavni dio europske politike ruralnog razvoja. Pristup LEADER uključen je u provedbu ruralnog razvoja u Hrvatskoj kroz Program IPARD. LEADER podrazumijeva povezivanje susjednih lokalnih zajednica u partnerstvo za ruralni razvoj (lokalna akcijska grupa – LAG) zasnovano na zajedničkim obilježjima, resursima i interesima koje de promišljati, pripremati i provoditi strategiju lokalnog razvoja. Osnovni elementi provedbe LEADER-a određeni su IPARD programom - Planom za poljoprivredu i ruralni razvoj podudarno propisu EU-a. Usprkos kašnjenju u donošenju odgovarajudeg provedbenog propisa (Pravilnika o provedbi mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, krade Pravilnik LEADER), kojim su propisani kriteriji i način sufinanciranja izdataka poslovanja lokalnih razvojnih partnerstva, praktična provedba pristupa LEADER uvelike je uznapredovala na području Hrvatske. U promoviranju, pojašnjavanju i zagovaranju pristupa LEADER naglašenu ulogu imaju organizacije civilnog društva koje zagovaraju razvoj ruralnih područja, kao jedinu alternativu opstanka ruralnih sredina. Pokretanje stanovništva na samoorganiziranje predstavlja osnovni „alat“ programa LEADER putem osnivanja lokalne akcijske grupe (LAG). Prema odrednicama Programa IPARD, područje LAG-a u Hrvatskoj je ruralno područje s 5.000 - 150.000 stanovnika. LAG može činiti više susjednih lokalnih zajednica uključujudi manje gradove i gradove s manje od 25.000 stanovnika. Teritorij LAG-a predstavlja zaokruženu i prepoznatljivu gospodarsku, društvenu i zemljopisnu cjelinu i ne smije se preklapati s područjima drugih LAG-ova. LAG se formira od predstavnika tri sektora (javni, civilni, gospodarski) pri čemu javni sektor ima manje od 50% zastupljenih predstavnika. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da proces pokretanja zajednice treba najprije započeti jačanjem samopoštovanja i svijesti o vlastitoj vrijednosti i vrijednosti područja. Postepenim uvođenjem tehnika koje mogu koristiti motivirani pojedinci i dodjeljivanjem zadataka koje je mogude postidi, jača njihova sigurnost u sebe. Lokalnim akcijskim grupama se pored pete komponente IPA-e - ruralni razvoj otvaraju mogudnosti prijavljivanja projekata i na ostale komponente IPA-e primjerice druga komponenta - prekogranična suradnja, treda komponenta - regionalni razvoj, te četvrta komponenta - razvoj ljudskih potencijala. Odabir LAG-ova za dobivanje potpore iz IPARD-a provodit de se prema propisanim postupcima. Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za dovršenje pravnog okvira, a Agencija za pladanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu postupaka.

2 http://www.odraz.hr/media/50356/ruralni%20razvoj%20i%20leader%20u%20hrvatskoj.pdf

3 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva I regionalnog razvoja: Strategija ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje

2008.-2013. www.mps.hr/dokumenti/strategija.asp?id=17

6

3. LOKALNA AKCIJSKA GRUPA SRIJEM

LAG Srijem osnovana je kao multi-sektorsko partnerstvo javnog, poslovnog i civilnog sektora sa područja Grada Iloka, naselja Mirkovci kao dio Grada Vinkovaca i opdina Tovarnik, Tompojevci, Lovas, Negoslavci, Stari Jankovci, Tordinci, Nuštar i Bogdanovci na Osnivačkoj skupštini osnovali su dana 8. prosinca 2010. godine Lokalnu akcijsku grupu (LAG) Srijem koja je i službeno prijavljena u Ured državne uprave u Vukovarsko- srijemskoj županiji dana 17. kolovoza 2011. godine. Opdina Trpinja i Opdina Borovo priključile su se LAG-u Srijem 30. rujna 2013. godine. Najznačajnija karakteristika LAG područja je njegova lokacija koja se proteže kroz cijelu Vukovarsko- srijemsku županiju do najistočnije točke Republike Hrvatske, Grada Iloka. Područje LAG-a je bogato prirodnom raznolikošdu i tradicijom. Ovo područje posjeduje bogatu i različitu prirodnu i kulturnu povijest i baštinu koja i dalje ima presudan utjecaj na društveno- gospodarske značajke područja. Primjenom ključnih elemenata održivog razvoja, Lokalna akcijska grupa (LAG) Srijem pristupila je izradi lokalne razvojne strategije te utvrdila razdoblje za njezinu provedbu (2013. – 2014. godina). Analiza stanja predstavlja temelj svakom strateškom planu jer se na osnovu prepoznatih pokazatelja utvrđuju pravci bududeg razvoja područja. Cjelovit tekst dostupan je kao zaseban dokument dok su u lokalnoj razvojnoj strategiji izdvojeni najznačajniji pokazatelji. Izrađena je vizija LAG područja koja predstavlja potrebe i želje stanovništva kao zajednički nazivnik nasuprot geoklimatskim različitostima. Primijenjena je SWOT analiza kako bi se analizirale snage i slabosti, te mogudnosti i prijetnje razvoju. Na temelju SWOT analize, statističkih podataka, analize resursa te vlastite stručnosti radna skupina za izradu strategije unutar LAG-a, je utvrdila 3 strateška cilja. Navedeni ciljevi predstavljaju prioritete za pokretanje održivog ruralnog razvoja LAG područja u spomenutom razdoblju. Stoga se na njih treba usredotočiti tijekom procesa strateškoga planiranja. Sa ciljem uspješne provedbe Plana potrebno je osnovati provedbene radne skupine, nadležne za provedbu aktivnosti i godišnju prilagodbu Plana, kao i skupinu za monitoring i evaluaciju.

S L I K A 1 . K A R T A L A G - A S R I J E M

7

II. OSNOVNA ANALIZA LAG-a SRIJEM 4. POLOŢAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA PODRUČJA LAG SRIJEM

LAG Srijem se nalazi u povijesnoj pokrajini Srijem. Povijesni Srijem je područje između rijeka Save i Dunava, od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije (istočni dio). Hrvatski dio Srijema administrativno pripada pod Vukovarsko-srijemsku županiju sa sjedištem u Vukovaru. Srijem je dobio ime po antičkom rimskom gradu Syrmium. U literaturi ga se nalazi i pod nazivima: lat. Syrmia, nje. Syrmien, mađ. Szerém, srp. Срем. To je područje na kojemu se ved u neolitu razvila visoka kultura; dostatno je prisjetiti se nalaza iz Gradca kod Bapske i Vučedola kod Vukovara.

S L I K A 2 . P O V I J E S N O P O D R U Č J E S R I J E M A

4.1. Teritorijalni ustroj LAG područja Srijem

LAG Srijem zauzima površinu od 743,47 km2, predstavlja 30,37% Vukovarsko-srijemske županije (Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr/, 2012.) te broji 38 naselja. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog središta Vukovarsko- srijemske županije, Grada Vukovara je 17,47 km. Odlukama o pristupanju inicijativi za formiranje Lokalne akcijske grupe Srijem, područje LAG-a obuhvada administrativna područja Grada Iloka, Mirkovce kao dio Grada Vinkovaca te opdine Lovas, Tovarnik, Tompojevci, Stari Jankovci, Bogdanovci, Negoslavci, Nuštar , Tordinci, Trpinja i Borovo.

8

G R A F I K O N 1 . P O V R Š I N A J L S - A K O J E S E N A L A Z E N A P O D R U Č J U L A G - A S R I J E M , I Z V O R : P P O P D I N A I G R A D O V A

Grad Ilok se nalazi na samom istoku Vukovarsko- srijemske županije i predstavlja najistočniju točku Republike Hrvatske. Obuhvada 4 naselja: Ilok, Bapska, Šarengrad i Mohovo na području površine 128,89 km². Prema Popisu stanovništva iz 2001. na području Grad Iloka živjelo je 8.351 stanovnika, no prema Popisu iz 2011. vidljivo je smanjenje na 6.767 stanovnika. Najviša visinska točka u Vukovarsko-srijemskoj županiji je Čukala kod Iloka s 294 m nadmorske visine. Naselje Mirkovci, kao dio Grada Vinkovaca i njegovo predgrađe, nalazi se jugoistočno od grada. Na površini od 20,1km², 2001. godine živjelo je 2.678 stanovnika, a u 2011.godini broj se povedao na 3.280 stanovnika što predstavlja rijetkost s obzirom da su broj stanovnika u najvedem broju opdina smanjio. Prosječna nadmorska visina je 88 m. Opdina Lovas je pogranična opdina, obuhvada dio uskog pojasa uz rijeku Dunav, koji na sjeveru rijekom, a na jugu kopnom graniči sa susjednom državom Srbijom. Obuhvada površinu od 42,52 km², na kojem se nalazi dva naselja: Lovas i Opatovac. Prema Popisu stanovništva iz 2001.god, na ovom području živjelo je 1.579 stanovnika, a prema Popisu 2011. godine 1.217 stanovnika te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Prosječna nadmorska visina je 120 m.n.m. Opdina Tovarnik je pogranična opdina smještena na samom istoku Vukovarsko- srijemske županije. Obuhvada površinu od 64,56 km2, na kojem se nalazi 2 naselja, Tovarnik i Ilača. Prema Popisu stanovništva iz 2001.godine na ovom području živjelo je 3.335 stanovnika, a prema Popisu 2011. godine 2.794 stanovnika te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Prosječna nadmorska visina je 97 m.

9

Opdina Tompojevci prostire se na 73,84 četvorna kilometra i obuhvada naselja Berak, Bokšid, Čakovci, Mikluševci i Tompojevci. Prema Popisu stanovništva iz 2001.godine na ovom području živjelo je 1.999 stanovnika, a prema Popisu 2011. godine 1.561 stanovnik te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Nadmorske visine na području opdine kredu se od 100m do 119m. Opdina Stari Jankovci se nalazi u središnjem prostoru Vukovarsko- srijemske županije, a prostire se na 95,17 km2. U svom sastavu obuhvada naselja Stari Jankovci, Novi Jankovci, Orolik, Slakovci i Srijemske Laze. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine na ovom području živjelo je 5.216 stanovnika, a prema Popisu 2011. godine 4.404 stanovnika te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Prosječna nadmorska visina Opdine je 92m. Opdina Bogdanovci konstituirana je kao jedinica lokalne samouprave unutar Županije vukovarsko-srijemske u čijem sastavu se nalaze naselja: Bogdanovci, Petrovci i Svinjarevci. Po površini Opdina Bogdanovci je znatno ispod srednje veličine opdine u Županiji. Opdina Bogdanovci površine je 51,7 km2, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine imala je 2.366 stanovnika. Prema Popis stanovništva iz 2011. godine ima 1.957 stanovnika te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Prosječna nadmorska visina je 100m. Opdina Negoslavci je naselje i opdina smještena u središnjem prostoru Vukovarsko- srijemske županije. Na površini od 21,21 km2 prema popisu stanovništva iz 2001. godine je živjelo 1.466 stanovnika. Prema popisu iz 2011. godine na području opdine živi 1.472 stanovnika te je vidljivo da je broj stanovnika ostao gotovo identičan, odnosno u blagom je porastu. Prosječna nadmorska visina iznosi 110,2 m. Opdina Nuštar nalazi se na samom istoku u Vukovarsko – srijemskoj županiji između Vinkovaca i herojskog grada Vukovara, a sastoji se od tri naselja: Nuštar, Cerid, Marinci. Na površini od 43,33 km2 prema popisu stanovništva iz

2001. godine opdina je imala 5.977 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine opdina ima 5.772 stanovnika te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Prosječna nadmorska visina iznosi 100m. Opdina Tordinci ima 4 naselja: Antin, Korođ, Mlaka Antinska i Tordinci. Tordinci su opdinsko središte. Opdina Tordinci pripada prostoru Vukovarsko-srijemske županije, a sam prostor Opdine se nalazi u sjevernom rubnom dijelu Županije uz granicu s Osječko-baranjskom županijom. Površina Opdine Tordinci prostire sa na 50,17 km2. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine na ovom području živjelo je 2.251 stanovnika, a prema Popisu 2011. godine 2.047 stanovnika te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Nadmorske visine na području opdine se kredu od 86 m do 89 m.

10

Opdina Borovo nalazi se na istoku Republike Hrvatske, smještena je na desnoj obali Dunava, pograničnom pojasu sa Republikom Srbijom. Na površini od 28,17 km². prema popisu stanovništva iz 2001. živjelo je 5.360 stanovnika. Prema popisu iz 2011. godine na području opdine živi 5.056 stanovnika te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Nadmorska visina iznosi 84m.

Opdina Trpinja u istočnom dijelu Republike Hrvatske, na graničnom području Slavonije i Srijema. Opdina se sastoji od sljededih naselja: Bobota, Bršadin, Delije, Ludvinci, Pačetin, Trpinja i Vera. Površina Opdine Trpinja iznosi 123,87 km². Prema popisu stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika na području Opdine iznosio je 5.572, dok je za 2001. godinu bio 6.466 te je vidljivo da je broj stanovnika u opadanju. Prosječna nadmorska visina na području Opdine je 83m.

4.2. Opde zemljopisne i klimatske značajke područja

LAG Srijem se nalazi na krajnjem istoku Republike Hrvatske. Na sjeveru je graniči s Republikom Srbijom, Gradom Vukovarom, Gradom Osijekom i Opdinom Erdut, na istoku s Republikom Srbijom, na jugu s Opdinom Nijemci, Opdinom Privlaka i Gradom Otokom, a na zapadu s Gradom Vinkovci, Opdinom Markušica i Osječko-baranjskom županijom. LAG Srijem zauzima površinu od 743,47 km2, predstavlja 30,37% Vukovarsko-srijemske županije (Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr/, 2012.). Na teritoriji LAG Srijem se nalazi 38 naselja (Ilok, Bapska, Šarengrad, Mohovo, Lovas, Opatovac, Tovarnik, Ilača, Tompojevci, Berak, Čakovci, Bokšid, Mikluševci, Stari Jankovci, Novi Jankovci, Srijemske Laze, Slakovci, Orolik, Bogdanovci, Petrovci, Svinjarevci, Negoslavci, Nuštar, Cerid, Marinci, Tordinci, Korog, Antin, Mlaka Antinska, Mirkovci, Bobota, Bršadin, Delije, Ludvinci, Pačetin, Trpinja, Vera i Borovo). Reljefna svojstva LAG-a su pretežno nizinska, te se samo na istoku nalaze obronci Fruške gore koji se polako spuštaju u Vukovarski ravnjak. Ovim područjem vode važni riječni i kopneni putovi i križaju se međunarodni prometni pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru. Tu se dotiču i sučeljavaju civilizacije zapadnoeuropskog i istočnog kulturnog kruga. Prostor LAG-a Srijem ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljeta su sunčana i vruda, a zime su hladne s dosta snijega. Srednja godišnja temperatura krede se oko 11°C sa srednjim najtoplijim maksimumom od 29,9°C i srednjim minimumom od 12,2°C (proljede 11°C, ljeto 21°C, jesen 11,8°C, zima 0,2°C). Najviša godišnja temperatura dostiže do maksimalnih 40oC.Prema opdoj ocjeni kretanja prosječnih temperatura za područje LAG-a Srijem u 2012. godini se nastavio slijed ekstremno toplih godina. Srednja godišnja temperatura pokazuju da je 2012. bila u klasi ekstremno toplih godina. Područje ima relativno stalnu razdiobu potencijala Sunčevog zračenja. Najvedi dio područja nalazi se u ravničarskom kraju te na gotovo cijelom području LAG-a srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe iznosi između 1,25 i 1,30 MWh/m2. Energiju Sunčevog zračenja mogude je koristiti na dva načina – korištenjem sunčanih toplinskih sustava za zagrijavanje potrošne tople vode i podršku grijanju te korištenjem fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije. Područje LAG Srijem karakterizira niska razina padavina od oko 650 mm. Najviše padalina ima u proljede i sredinom ljeta, što pogoduje usjevima. Srednja relativna vlažnost zraka iznosi 79%.

11

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Vinkovci 41,3 36,9 39,6 51,3 58,5 85,5 67,1 61,7 53,0 58,0 60,4 50,3 663,7

Vukovar 39,3 31,0 40,4 47,9 52,0 84,8 58,7 60,9 51,8 57,2 55,2 48,2 627,4

Ilok 40,1 34,3 43,5 52,8 55,1 83,8 61,1 61,7 54,0 62,4 57,2 45,8 651,9

T A B L I C A 1 . S R E D N J E M J E S E Č N E O B O R I N E ( U M M ) N A M E T E O R O L O Š K I M P O S T A J A M A L A G S R I J E M ( R A Z D O B L J E 1 9 7 1 - 2 0 0 0 . G . )

4.3. Okoliš

LAG Srijem je područje s relativno očuvanim okolišem jer nema zagađivača okoliša vedih razmjera niti teške industrije kao potencijalno značajnijih prijetnji okolišu. Unatoč nepostojanju ozbiljnih prijetnji okolišu, područje ima određenih problema u zaštiti okoliša koji zahtijevaju strateško i kontinuirano rješavanje. Prisutan je značajan nedostatak legalnih odlagališta otpada. Prema „Planu gospodarenja otpadom u VSŽ“ iz 2006 godine predviđeno je otvaranje centralnog odlagališta otpada u opdini Stari Jankovci, ali ono još nije izgrađeno. Samo grad Ilok de uskoro imati uređaj za pročišdavanje otpadnih voda, dok je izgradnja drugih uređaja u opdinama u planu te nepročišdena otpadna voda utječe direktno u recipijente (kanale i rijeke), što je prema važedim standardima neprihvatljivo. Kemikalije (npr. pesticidi) koje se koriste u poljoprivredi prodiru u podzemne vode koje utječu na nadzemne tokove te izvore pitke vode. Iako je LAG Srijem bogat florom, faunom i prirodnim resursima, samo 4,76% teritorije definirano je prijedlogom NATURA 2000 (N2K) za zaštidena područja priroda, a cjelokupni dio odnosi se na rijeku Dunav. Jedinice lokalne samouprave čije se površine nalaze uz rijeku Dunav predvidjele su zaštitu rijeke kroz sustav pročišdavanja otpadnih voda. Druge aktivnosti koje bi ugrozile zaštideno područje nisu predviđene. Također, opdine na čijem području se nalazi zaštideno stanište za pticu- orao štekavac predvidjele su zaštitu područja u vidu zabrane izgradnje i postavljanja vjetroelektrana koje bi mogle naštetiti ugroženoj vrsti. Područje LAG-a Srijem graniči s Spačvanskim bazenom no nisu predviđene nikakve aktivnosti koje bi ugrozile i naštetile zaštidenom području.

Naziv LAG-a

Površina LAG-a (ha)

Površina SCI4 u LAG-u (ha)

Udio SCI u LAG-u (%)

Površina SPA5 u LAG-u (ha)

Udio SPA u LAG-u (%)

Ukupna površina N2K u LAG-u (ha)

Ukupni udio N2K u LAG-u (%)

LAG Srijem

74.347,00 2.842,13 4,76 0,51 0,00 2.842,13 4,76

T A B L I C A 2 . L A G S R I J E M P O T E N C I J A L N A N A T U R A 2 0 0 0 P O D R U Č J A

4 SCI- Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove

5 SPA- Međunarodno važna područja za ptice

12

S L I K A 3 . P O T E N C I J A L N A N A T U R A 2 0 0 0 P O D R U Č J A L A G S R I J E M

13

5. DEMOGRAFSKA STRUKTURA LAG SRIJEM

Broj stanovnika prema Popisu stanovnika iz 2001. godine je iznosio 47.044 stanovnika, a broj stanovnika prema Popisu stanovnika iz 2011. godine iznosi 41.885 stanovnika gdje je vidljivo da broj stanovnika opada. Prema gustodi naseljenosti, LAG-Srijem sa 56,34 st/km2 je slabije naseljena nego Vukovarsko-srijemska županija (73,6 st/km2).

G R A F I K O N 2 . : B R O J S T A N O V N I K A N A P O D R U Č J U L A G S R I J E M , I Z V O R : D Z S , P O P I S 2 0 1 1 .

G R A F I K O N 3 : S T A N O V N I Š T V O – D E M O G R A F S K A K R E T A N J A , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 0 1 . , D Z S P O P I S 2 0 1 1 .

14

Prosječan vitalni indeks od 2009- 2012 godine za LAG-a Srijem iznosi 58,20. S obzirom da je vitalni indeks omjer između broja živorođene djece i broja umrlih osoba, tj. broj živorođenih u odnosu na 100 umrlih osoba vidljivo je da je situacija na području LAG-a Srijem izrazito nepovoljna. Kada u obzir uzmemo da područje LAG-a karakterizira demografsko kretanje kao ostatku regije, odnosno prirodni prirast iznosi -18,37 dolazimo do zaključka da LAG Srijem ima iznimno veliki problem, a to je negativno demografsko kretanje. Poticaji gradova i opdina, a i same županije, ukazuje da su poduzeti određeni koraci u pojedinim JLS kako bi se stanovništvo potaklo da ostanu na području, ali da to još uvijek nije dovoljno. No, i spomenuti poticaji vremenom nede biti dostatni, te je potrebno osigurati kvalitetnu infrastrukturu kako bi se spriječilo iseljavanje.

G R A F I K O N 4 . P R I R O D N I P R I R A S T I V I T A L N I I N D E K S L A G - A , I Z V O R : I N T E R N O J L S , D Z S P R I O P D E N J E 2 0 1 0 . , 2 0 1 1 . , 2 0 1 2 . , 2 0 1 3 .

Sastav stanovništva prema nacionalnoj pripadnosti je sljededi: 59,1% Hrvata, 31,7% Srba i 9,2% drugih nacionalnosti (npr. Mađari, Slovaci, Bošnjaci, Rusini, Ukrajinci, Romi).

G R A F I K O N 5 : S T A N O V N I Š T V O P R E M A N A C I O N A L N O J P R I P A D N O S T I , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 1 1 . , L A G S R I J E M

15

5.1. Obrazovanje

Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine ukupni broj stanovnika na razini LAG-a bez škole i nezavršene osnovne škole iznosio je 3,81%, od čega žena čak 82,82 % i muškaraca 17,18%. Osnovnu školu je završilo 35,9% osoba, od čega 56,37% žene i 43,63% muškarca. Srednju školu je završilo je 52,21% od čega 44,5% žena, a 55,5% muškaraca. Kao što je vidljivo velika vedina stanovništva LAG-a Srijem završilo je srednju školu. Kod izračuna pohađanje srednje škole uzete su u obzir sve srednje škole (tehničke, trogodišnje, strukovne, gimnazije i sl.). Višu školu, I stupanj fakulteta i stručni studij završilo je samo 3,98%, od čega 52,22% žena, a 47,78% muškaraca. Fakultete i akademije je završilo njih 3,99%, od čega ih je 52,1% žena i 47,9% muškaraca. Doktorate je na području LAG-a završilo tek 0,03% stanovnika, od čega ih je svega 32,50% žena, a 67,50% muškaraca.

G R A F I K O N 6 . S T R U K T U R A O B R A Z O V A N J A L A G S R I J E M , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 1 1 .

G R A F I K O N 7 . S T R U K T U R A O B R A Z O V A N J A L A G - A M U Š K A R C I / Ž E N E U % , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 0 1 .

16

Na području LAG-a Srijem, kao i u ostatku regije, prisutna je nepismenost stanovništva. Pri spomenutom najvedi broj nepismenih imaju Opdine Nuštar te Trpinja. Ukupan broj nepismenih na području LAG-a Srijem iznosi 824 osobe. Od ukupnog broja nepismenih čak je 83,33% žena što je poražavajudi rezultat.

G R A F I K O N 8 : N E P I S M E N O S T A N O V N I Š T V O P O S P O L U , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 1 1 .

5.2. Radno sposobno stanovništvo na području LAG -a Srijem prema popisu stanovništva 2011.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine ukupno 27.734 stanovnik spada u radno sposobno stanovništvo na području LAG-a Srijem, a čine ga 50,75% muškarci i 49,27% žene. Sveukupni radni kontingent žena i muškaraca (15-65) iznosi 66,22%.

G R A F I K O N 9 . D O B N A S T R U K T U R A S T A N O V N I Š T V A N A P O D R U Č J U L A G - A S R I J E M , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 1 1

17

G R A F I K O N 1 0 . D O B N A S T R U K T U R A L A G - A S R I J E M , P O S P O L U , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 1 1 .

5.3. Zaposlenost

Prema podacima HZZ-a za JLS na području LAG-a u 2013. godine na datum 31.12. broj nezaposlenih bio je 4.978 osobe. Od ukupnog broja nezaposlenih u prosjeku za 2012. u kojoj je ukupan broj nezaposlenih bio 4.896, broj nezaposlenih žena je 50,77%. Najugroženije su skupine mladi do 29 godina, žene iznad 45 godina, te starija populacija koja još ne ispunjava uvjete za mirovinu. Politika države o zapošljavanju mladih osoba u programu stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa prividno je smanjila broj nezaposlenih mladih osoba koje su u najvedem broju slučajeva nakon odrađenog stručnog osposobljavanja ponovo nezaposlene osobe. Jednako tako, otežano zapošljavanje je i među skupinom osoba s invaliditetom, koje je nužno uključiti u život zajednice. Zapošljavanje na području LAG-a postoji u sezoni, tzv. sezonsko zapošljavanje kada gospodarski subjekti zapošljavaju osobe zbog povedanog opsega posla na poljoprivrednim površinama.

G R A F I K O N 1 1 . B R O J N E Z A P O S L E N I H U L A G - U 2 0 1 2 . I 2 0 1 3 . G O D I N E , I Z V O R : S T A T I S T I Č K I B I L T E N H Z Z

18

Prema Popisu 2001. godine, najvedi udio aktivnosti po zanimanju imali su uslužna i trgovačka zanimanja, obrt i pojedinačna zanimanja te inženjeri, tehničari i srodna zanimanja. Najvedi broj zaposlenih po djelatnostima imali su Poljoprivreda, lov i šumarstvo, Prerađivačka industrija te Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje.

G R A F I K O N 1 2 . A K T I V N O S T A N O V N I Š T V O P R E M A P R E T E Ž N O J A K T I V N O S T I P O Z A N I M A N J U , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 0 1 .

G R A F I K O N 1 3 : Z A P O S L E N I P O D J E L A T N O S T I M A , I Z V O R : D Z S P O P I S 2 0 0 1 .

19

5.4. Prosječan dohodak po stanovniku

Kako kod prikupljanja podataka nismo bili u mogudnosti razdvojiti podatke Naselja Mirkovaca od podataka za cijelo područje grada Vinkovaca, u ovoj analizi korišteni su podaci za cijelo područje grada Vinkovaca. Iz tog razloga najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. imaju Mirkovci zajedno s gradom Vinkovci i to 23.204 kn, zatim Opdina Lovas sa 20.003 kn te Grad Ilok sa 19.186 kn. Najmanji prosječan dohodak po stanovniku ima opdina Trpinja sa 10.711 kn. Po indeksu razvijenosti također prednjači Naselje Mirkovci zajedno s gradom Vinkovci sa 89,86%, slijede ga Grad Ilok sa 71,10% te Opdina Nuštar sa 70,18%. Na području LAG-a najmanji indeks razvijenosti ima Opdina Trpinja, i to 46,62%. Cjelokupno područje LAG-a Srijem je jako slabo razvijeno.

G R A F I K O N 1 4 . P R O S J E Č N I P R I H O D I P O S T A N O V N I K U 2 0 0 6 . - 2 0 0 8 . G . , I Z V O R : M R R Š V G

G R A F I K O N 1 5 : I N D E K S R A Z V I J E N O S T I P O D R U Č J A L A G S R I J E M , I Z V O R : M R R Š V G

20

6. INFRASTRUKTURA NA PODRUČJU LAG SRIJEM

6.1. Komunalna infrastruktura

Vodovodna mreža pokriva cijelo područje LAG-a, međutim, skupo održavanje mreže (cijevi su ponegdje stare preko 30 godina) predstavlja značajan problem. izazov. Kvaliteta pitke vode je niska zbog teških metala prisutnih u tlu te je osiguranje adekvatne opskrbe kvalitetnom pitkom vodom od najvede važnosti. Kanalizacijski sustav je izrazito nerazvijen te najvedi broj kudanstava se koristi septičkim jamama (od kojih nisu sve izgrađene u skladu s postojedim zakonima), dok samo Grad Ilok ima javni kanalizacijski sustav na koji se vrši priključivanje kudanstava. Nadalje, i gospodarski razvoj zaostaje jer tvrtke i industrije nemaju mogudnosti za priključenje na kanalizacijski sustav. Kako bi potaknule rješavanje tog problema, neke JLS su započele s izradom projektne dokumentacije potrebne za izgradnju kanalizacijske mreže. Stanje infrastrukture područja LAG-a u kolovozu 2012.god. sastojalo se: vodovodna mreža dostupna je 95,85 % kudanstava. Priključak na kanalizacijski sustav posjeduje samo manji dio Grada Iloka, naselja Ilok, dok ostala naselja na području LAG-a Srijem ne posjeduje kanalizacijski sustav te kudanstva svoje otpadne vode ispuštaju putem sabirne jame ili u okoliš. Spomenuto ukazuje na izuzetno lošu situaciju. Na električnu mrežu priključeno je 99,1% kudanstava.

G R A F I K O N 1 6 . K O M U N A L N A I N F R A S T R U K T U R A , I Z V O R : D Z S 2 0 0 1 . , I N T E R N O J L S , L A G S R I J E M

21

6.2 Prometna infrastruktura

Cestovna infrastruktura prema dostupnim podacima LAG-a Srijem, sastoji se od 103,99 km lokalnih i nerazvrstanih cesta, 100,71 km županijskih cesta, te 60,05 km državnih cesta dok autocesta na području LAG-a Srijem nema. Ovdje su u izračunu uzete samo lokalne nerazvrstane ceste koje se nalaze unutar naselja. Jedna od najvedih problematika, a samim time i prioritet LAG- a Srijem predstavljaju lokalne nerazvrstane ceste. Na području LAG-a pod lokalnim nerazvrstanim cestama nalazimo ceste unutar naselja koje nisu od državnog ili županijskog značaja, seoski putovi, poljski putovi, šumski putovi, pristupne ceste. Ako izuzmemo lokalne nerazvrstane ceste koje se nalaze unutar naselja i koje su u najvedoj mjeri asfaltirane, ostale nerazvrstane ceste, prije svega poljski i šumski putovi, nemaju uređenu tvrdu ili asfaltnu podlogu. To predstavlja veliki problem i za gospodarstvo jer je područje LAG-a Srijem pretežno poljoprivredno te se u velikoj mjeri koriste poljsko putovi za promet strojeva za obradu zemlje, ali i kao pristup gospodarskim objektima koji se nalaze unutar poljoprivrednih zona. Potrebno je istaknuti blizinu autoceste A3 Zagreb-Lipovac koja povezuje istočnu sa srednjom i zapadnom Europom, a udaljena je 30-ak km od LAG-a Srijem te bududu srijemsku transverzalu Ilok-Lipovac koja je u izgradnji sa spojem na županijsku cestu Vukovar-Tovarnik, koridor A5 koji je planiran u bliskoj bududnosti, te ostale uređene i održavane državne i županijske ceste. Najmanja udaljenost do najvažnije pruge, Koridora 10, je 7km, a jedno od najvažnijih željezničkih čvorišta, Vinkovci, udaljeni su 40-ak kilometara. Područje LAG-a Srijem omeđeno je rijekom Dunav, paneuropskim koridorom VII, a najbliža luka je Vukovar udaljena 22 km. Javni je prijevoz organiziran autobusima i vlakom, ali ga karakterizira premali broj linija i loša povezanost.

G R A F I K O N 1 7 . P R O M E T N A I N F R A S T R U K T U R A , I Z V O R : P U R O P D I N A , I N T E R N O J L S , P O D A C I N I S U P O T P U N I

6.3 Komunikacije

Iako područje LAG-a Srijem ima pouzdanu telefonsku mrežu i adekvatnu pokrivenost širokopojasnom mrežom, povedanje razine upotrebe interneta de dodatno povedati razvojni potencijal područja. Trenutno su javni pristup internetu (knjižnice, internet caffe-i, itd.) i pokrivenost širokopojasnom mrežom velikih brzina na niskoj razini.

22

7. GOSPODARSTVO LAG SRIJEM

7.1. Glavne gospodarske djelatnosti

Srijem je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom žitarica i industrijskog bilja, a na obroncima Fruške gore razvijeno je vinogradarstvo. Područje LAG-a Srijem je bilo jedno od najbogatijih područja bivše Jugoslavije, s nekoliko velikih poljoprivrednih proizvođača kao glavnim pokretačima gospodarstva. Iako ima izvrstan geostrateški položaj u regiji i velik potencijal u prirodnim resursima (visokokvalitetno poljoprivredno zemljište), poradi različitih događaja tijekom posljednja dva desetljeda, LAG Srijem je jedno od najslabije razvijenih područja u Hrvatskoj. Ova činjenica ne iznenađuje s obzirom na ogromne negativne učinke rata na komunalnoj, gospodarskoj i socijalnoj infrastrukturi. Problemi gospodarstva su postali još složeniji kada se gospodarstvo suočilo s procesom tranzicije gospodarstva iz planskog u tržišno te negativnim učincima svjetske ekonomske krize. Udio primarnog sektora uvelike premašuje hrvatski i europski prosjek (VSŽ 16% u 2005.; 2.5% prosjek RH, EU prosjek manje od 2%). Preveliki udio primarnog sektora može se pripisati dugoročnom izostanku kapitalnih ulaganja u moderne tehnologije i samim tim nedostatku osnovnih preduvjeta za stvaranje konkurentnijih proizvoda kroz preradu sirovina. Na području LAG-a Srijem nalazi se samo jedna poslovna zona i to u Lovasu. Poslovna zona je u potpunosti izgrađena sa svom pratedom komunalnom infrastrukturom, a veličine je 100.000 m2. Iako institucionalna potpora postoji, ista ipak ne raspolaže ili dovoljnim brojem zaposlenika ili dovoljno kvalificiranih zaposlenika kako bi poticali razvoj lokalnih tvrtki. Među postojedim institucijama, umreženost, zajednički projekti i proaktivan pristup nisu na zadovoljavajudoj razini.

S L I K A 4 . P O S L O V N A Z O N A L O V A S

Kako za područje LAG-a Srijem ne postoje pojedinačni podaci, pribavili smo podatke od Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Vukovarsko- srijemske županije za područje LAG-a Srijem.

23

7.2. Poljoprivredna proizvodnja

Poljoprivreda predstavlja najznačajniji gospodarski potencijal LAG-a Srijem s obzirom na velike površine visoko kvalitetne zemlje (150.000 ha; 62% ukupne površine). Tradicionalno, LAG je sirovinska baza (uglavnom žitarica - kukuruza i pšenica), dok se finalizacija događala izvan područja, što predstavlja neodrživu organizacijsku strukturu u tržišnom gospodarstvu. Dodatni problem u sektoru poljoprivrede predstavlja i pitanje slabe povezanosti između poljoprivrednih proizvođača i tržišta. Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta je još jedan čimbenik koji negativno utječe na razvoj poljoprivrede u VSŽ. Žitarice (kukuruz, pšenica) čine vedi dio poljoprivredne proizvodnje, međutim male površine rezultiraju nekonkurentnim usjevima u usporedbi s masovnom proizvodnjom u drugim područjima. S obzirom na prijetnju jake konkurencije velikih razmjera i niskih troškova nakon pridruživanja EU ne bi se smjelo odgađati unapređenja poljoprivredne proizvodnje kroz diversifikaciju, razvoj zadruga, povedavanje navodnjavanja poljoprivrednih površina, nastavak poticanja proizvodnje profitabilnih kultura, finalizaciju proizvodnje. Na poljoprivrednim površinama, prema DZS- Popisu poljoprivrede 2003. najznačajnija je proizvodnja žitarica, uljano sjeme i plodovi te krmno bilje. Kako su kod prikupljanja podataka bili dostupni podaci samo za Grad Vinkovce, ali ne i za MO Mirkovce posebno, prilikom izračuna uzet je u obzir udio površine MO Mirkovaca u odnosu za cijeli grad Grada Vinkovaca a koji iznosi 22,38%.

G R A F I K O N 1 8 . Z A S T U P L J E N O S T P O L J O P R I V R E D N I H K U L T U R A ; I Z V O R I : D Z S - P O P I S P O L J O P R I V R E D E 2 0 0 3 . , I N T E R N O J L S

Na području LAG-a najvedu zastupljenost od vodarskih proizvoda imaju šljive i jabuke. Kako su kod prikupljanja podataka bili dostupni podaci samo za Grad Vinkovce, ali ne i za MO Mirkovce posebno, prilikom izračuna uzet je u obzir udio površine MO Mirkovaca u odnosu za cijeli grad Grada Vinkovaca a koji iznosi 22,38%.

24

G R A F I K O N 1 9 . Z A S T U P L J E N O S T V O D A R S K I H K U L T U R A P R E M A B R O J U S T A B A L A , I Z V O R I : D Z S - P O P I S P O L J O P R I V R E D E 2 0 0 3 . , I N T E R N O J L S

Od stočnog fonda najzastupljenija je perad sa 217.131, svinje sa njih 65.050 grla, ovce 10.224, te su najmanje zastupljeni konji s 88 grla prema podacima popisa poljoprivrede iz 2003.godine. Kako su kod prikupljanja podataka bili dostupni podaci samo za Grad Vinkovce, ali ne i za MO Mirkovce posebno, prilikom izračuna uzet je u obzir udio površine MO Mirkovaca u odnosu za cijeli grad Grada Vinkovaca a koji iznosi 22,38%.

G R A F I K O N 2 0 . S T O Č N I F O N D L A G - A , I Z V O R I : D Z S - P O P I S P O L J O P R I V R E D E 2 0 0 3 . , I N T E R N O J L S

Prema podacima pašnih povjerenika zaduženih za određena područja preko pčelarskih udruga broj košnica na području LAG-a je 2.759. Nema preciznih podataka o proizvodnji meda i ostalim pčelinjim proizvodima.

25

G R A F I K O N 2 1 . B R O J K O Š N I C A L A G - A , I Z V O R I : P O D A C I P A Š N I H P O V J E R E N I K A , I N T E R N O J L S

7.2.1. Poljoprivredno zemljište

Ukupan broj OPG-a u JLS, upisanih u UPG, a prema ARKOD-u jest 3.606 koji prema istim podacima raspolažu poljoprivrednim zemljištem od 25.802,51 ha. Vedina JLS promatranog LAG područja imaju program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. No, prema podacima Popisa 2003. koji navodi kako su na području LAG-a Srijem od ukupno 29.353,39 hektara raspoloživog zemljišta OPG koristila 27.375,17 ha poljoprivrednog zemljišta odnosno 93,26%. Najviše poljoprivrednog zemljišta OPG-a registriranog prema ARKOD-u nalazi se na području Grada Iloka, a najveda prosječna veličina pojedinačne parcele po kudanstvu nalazi se na području Opdine Tompojevci. Posljedice Domovinskog rata još uvijek su prisutne u nekim opdinama LAG-a Srijem u vidu postojanja minski sumnjivih površina. Ukupno je na području LAG-a četiri opdine koje na svom području imaju minski sumnjive površine - Opdina Stari Jankovci s ukupnom površinom od 5,55 km2, Opdina Nuštar sa 1,23 km2., te Opdina Tordinci sa 0,95 km2 i Opdina Trpinja 0,38 km2.

G R A F I K O N 2 2 : P O L J O P R I V R E D N O Z E M L J I Š T E , I Z V O R I : D Z S - P O P I S P O L J O P R I V R E D E 2 0 0 3 . , I N T E R N O J L S

26

G R A F I K O N 2 3 : P R O S J E Č N A V E L I Č I N A P O S J E D A P O L J O P R I V R E D N I H P O V R Š I N A P O K U D A N S T V U ; I Z V O R I : D Z S - P O P I S P O L J O P R I V R E D E 2 0 0 3 . , I N T E R N O J L S

7.3. Turizam

Na području LAG-a Srijem djeluje Turistička zajednica Grada Iloka i Turistička zajednica Vukovarsko- srijemske županije. Broj turističkih dolazaka u 2013. godini zaključno na mjesecom studenim prema podacima TZ VSŽ iznosi 3.944. Broj ostvarenih nodenja u 2013. prema istim podacima jeste 6.031.

G R A F I K O N 2 4 . B R O J O S T V A R E N I H D O L A Z A K A I N O D E N J A , I Z V O R I : T Z V S Ž

Prema podacima TZ VSŽ evidentirano je na području LAG-a 9 smještajnih kapaciteta te po 1 salaš, odmorište, agroturizam i TSOG. Ukupno na području LAG-a Srijem ima 142 ležaja.

27

G R A F I K O N 2 5 . S M J E Š T A J N I K A P A C I T E T I , I Z V O R I : T Z V S Ž

7.4. Poslovno- pravni subjekti na području LAG -a Srijem

Na području LAG-a Srijem nalazi se 4.286 poslovno- pravna subjekta. Od spomenutoga broja najviše poslovno pravnih subjekata je registrirano kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i to njih 3.606. Na području LAG-a imamo 505 obrta koji se pretežno bave uslužnim djelatnostima i to njih 246, trgovinom 113 i poljoprivredom 88. Također na području LAG- a su registrirana i 147 trgovačka društva od kojih je 137 registrirano kao društvo s ograničenom odgovornošdu. Najmanji broj poslovno- pravnih subjekata je registrirano kao zadruge. Ukupan broj OPG-a u JLS, upisanih u UPG, a prema ARKOD-u jest 3.606 koji prema istim podacima raspolažu poljoprivrednim zemljištem od 25.802,51 ha.

G R A F I K O N 2 6 : P O S L O V N O - P R A V N I S U B J E K T I N A P O D R U Č J U V U K O V A R S K O - S R I J E M S K E Ž U P A N I J E , I Z V O R I : H R V A T S K A O B R T N I Č K A K O M O R A , H R V A T S K A G O S P O D A R S K A K O M O R A , H R V A T S K I S A V E Z Z A D R U G A , A R K O D

28

G R A F I K O N 2 7 . B R O J O P G - A U J L S ; I Z V O R I : A R K O D , P O L J O P R I V R E D N O - S A V J E T O D A V N A S L U Ž B A

G R A F I K O N 2 8 . P O V R Š I N E O P G - A N A P O D R U Č J U L A G S R I J E M , P R E M A R E G I S T R A C I J I U A R K O D - U

29

8. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA LAG SRIJEM

Na području LAG-a Srijem, ustanova za društveni razvoj zajednice ima 21. Odgojnih ustanova za predškolski odgoj je svega 5. Vidljivi deficit objašnjiv je time što na ruralnim područjima još uvijek obitelji dijele jedno domadinstvo, te 3. generacije kudanstva brinu o djeci prije odlaska u osnovnu školu. Također, vedini opdina je odgojna ustanova za predškolski odgoj financijski nedostupna zbog malog broja djece koji živi na njihovim područjima te bi izdvajanja za održavanje ustanove bila iznimno visoka. Broj osnovnih škola je 14, a školske godine 2011/2012 ih je pohađalo 2.713 učenika dok je u školskoj godini 2010/2011 broj bio nešto vedi i iznosio je 2.763 učenika. Ukoliko uzmemo u obzir školsku godinu 2008/2009 kada je osnovne škole pohađalo 2.907 učenika vidljivo je da je broj učenika u drastičnom opadanju što svakako zabrinjava lokalne samouprave. Upravo je ovo podatak koji upozorava na nisku stopu nataliteta, tj. na negativna demografska kretanja i probleme koje ono nosi. Stvar je na JLS da se suoče sa problemom i pokušaju učiniti najbolje kako bi se situacija, ako ne poboljšala, barem održala na jednakoj razini. Na području LAG-a postoji samo 1 srednja škola i to u Iloku. Srednje škole se nalaze u gradovima Vinkovcima i Vukovaru koji su najbliže području LAG-a Srijem, te osobe koje pohađaju srednju školu uglavnom putuju u navedene gradove, što podrazumijeva troškove prijevoza za učenika. Troškovi prijevoza su djelomično sufinancirani od strane Opdine, Županije i Vlade, ovisno o dogovoru i planovima za proračunske rashode. Opdih ambulanti ima 20, stomatoloških ambulanti 6, a ljekarni 11 što je malo, pošto neke od promatranih JLS nemaju spomenuto. Stanovnici opdina koje nemaju osnovnu zdravstvenu infrastrukturu moraju odlaziti u susjedne opdine ili gradove kako bi dobili primjerenu zdravstvenu njegu što je jako otežano, posebice starijoj populaciji. Na području LAG-a se nalaze tri doma za starije i nemodne osobe – u Nuštru, Iloku i Borovu.

G R A F I K O N 2 9 . D R U Š T V E N A I N F R A S T R U K T U R A , I Z V O R : I N T E R N O J L S ; P U R O P D I N A

30

G R A F I K O N 3 0 . B R O J D J E C E K O J A P O H A Đ A J U O S N O V N U Š K O L U U L A G - U . ; I Z V O R : I N T E R N O J L S ; D Z S S T A T I S T I Č K A I Z V J E Š D A

31

9. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA LAG SRIJEM

Kulturno-povijesnu baštinu dijelimo na: zaštidenu nepokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu), zaštidenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštidenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (nematerijalnu). Na području LAG-a Srijem nalazi se čak 180 objekta zaštidene nepokretne povijesno-kulturne baštine. Od toga:

Preventivno zaštidene

Evidentirane Registrirane

Sakralne građevine 11 6 17

Etnološke građevine 2 18 0

Arheološki lokaliteti 2 44 16

Memorijalni spomenici

0 37 8

Profane građevine 3 5 8

Povijesne cjelina 0 0 1

Zaštideni krajolik 0 0 2 Kako je vidljivo na području LAG-a Srijem nalazi se iznimno puno objekta zaštidene nepokretne povijesno-kulturne baštine zbog bogate povijesti ovoga kraja. Neki od slijededih objekata su od posebnog značaja. Na arheološkom lokalitetu Gradac, nedaleko od srijemskoga mjesta Bapske pokraj Iloka, obuhvadeno je prapovijesno razdoblje sopotske i vinčanske kulture, koje su na području Bapske postojale prije gotovo 6500 godina. Gradac nedaleko od Bapske jedini je lokalitet u Hrvatskoj koji sadrži naseobinski sloj vinčanske kulture, kojoj je upravo Bapska bila krajnja granica na zapadu. Južno od mjesta Lovas diže se prirodno povišeni plato na kojem se nalazi zemljište pod imenom "Kalvarija, Orlinaci Staro groblje". Ovdje je u prapovijesti bilo naselje koje je trajalo kroz neolit, brončano i željezno doba. Prvi podaci sa ovog lokaliteta potječu iz 1898. godine kada je prilikom okopavanja župnog vinograda otkrivena najkarakterističnija keramiku prve faze razvoja Vučedolske kulture. Iločka srednjovjekovna jezgra zaštideni je kulturno-povijesni kompleks najviše kategorije. Najstariji nalazi svjedoče o životu u mlađem kamenom dobu. Tu su zatim vrijedni materijalni dokazi iz rimskog razdoblja kada se Ilok zvao Cuccium te bogata baština iz srednjeg vijeka: ostaci bazilike sv. Petra (iz 13. stoljeda) i srednjovjekovnog dvora, crkve i samostana sv. Ivana Kapistrana koju je prvi izgradio vojvoda Ugrin (u 14. stoljedu), tvrđava-zidine koje je podignuo Nikola Iločki (u 15. stoljedu). Iz razdoblja turske vladavine ostali su turbe i hamam (iz 16. stoljeda). Plemenitaška obitelj Odescalchi ostavila je dvorac i ispod njega stare vinske podrume (od 15. - 17. stoljeda), a tu su i kurija Baruna Brnjakovida (iz 18. stoljeda), kapelica sv. Ivana Nepomuka (iz 18. stoljeda) te lijepi park i perivoj (iz 18. - 19. stoljeda). Kompleks Dvorac Gosseau- Sandor- Khuen u Nuštru s početka 18. stoljeda, kao primjerak feudalnog prorijeđenog graditeljstva nakon ratnih razaranja doživio je arhitektonska oštedenja, ali i dalje je reprezentativan primjerak svog vremena. Zaštidena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) broji mnogo predmeta, no precizan broj nije pronađen. Zbirke predmeta nalaze se u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujudi i kod fizičkih osoba. Kako bi očuvali dio povijesti i kulturnu baštinu, na području LAG-a Srijem djeluje 24 kulturno umjetničkih društava koji svojim nastupima, pjesmom, plesom ali i nošnjama prenose dio povijesti u sadašnjost. Iako je područje LAG-a Srijem iznimno bogato kulturno- povijesnim naslijeđem do danas taj potencijal nije u potpunosti iskorišten. Štoviše, ti potencijali se u vedini slučajeva niti ne koriste zbor nedostatka financijskih sredstava, a samim time se zapuštaju i dovode u opasnost trajnog gubitka.

32

10. CIVILNO DRUŠTVO LAG SRIJEM

Na području LAG-a Srijem djeluje velik broj organizacija civilnog društva, prvenstveno na području kulture i sporta, no mali je postotak aktivnih udruga. Dodatno, problemi su uzrokovani malim brojem članova i slabom međusobnom povezanosti. Civilno društvo LAG-a Srijem predstavlja više od 370 nevladinih udruga u 20 sektora. Potrebne su konstruktivne intervencije u području civilnog društva koje de omoguditi njihovo bolje funkcioniranje, pri čemu se misli na stvaranje infrastrukturnih uvjeta za rad organizacijama civilnog društva, jačanje njihove međusobne povezanosti, povezanost s profitnim sektorom te bolju informiranost javnosti o njihovom radu i mogudnostima uključivanja u njihov rad, posebice u vidu volonterstva. Također, potrebno je povedati zaokupljenost medija događanjima u području civilnog društva.

G R A F I K O N 3 1 . B R O J U D R U G A P O O P D I N A M A L A G - A , I Z V O R : M I N I S T A R S T V O U P R A V E R H , R E G I S T A R U D R U G A , I N T E R N O J L S

33

III. RAZVOJNI POTENCIJALI I OGRANIČENJA,VIZIJA, STRATEŠKI I POSEBNI CILJEVI I MJERE LAG-a SRIJEM 11. SWOT ANALIZA RURALNOG PODRUČJA LAG SRIJEM

SWOT analiza je jedan od najčešdih alata u upotrebi strateškog planiranja i koristi se za određivanje komparativnih/konkurentskih prednosti nekog područja. U tom smislu, a polazedi od prethodne analize područja napravljena je SWOT analiza LAG-a Srijem s osnovnim ciljem određivanje njegovih najznačajnijih internih (snage i slabosti) i eksternih (mogudnosti i prijetnje) čimbenika razvoja. Sadržaj predmetne SWOT analize, definiran je tijekom konzultacijskih radionica s dionicima gospodarskog, društvenog i javnog sektora uz tehničku pomod stručnjaka.

Snage (S)

- povoljan geoprometni položaj - bogata kulturna i prirodna baština - postojanje prostorno – planskih i razvojnih dokumenata - dobra pokrivenost telekomunikacijska, elektro i plinskom infrastrukturom - razvijena prekogranična, međunarodna i međuregionalna suradnja – institucionalno povezivanje, zajednička priprema projekata itd. - razvijena poljoprivredna proizvodnja s velikim brojem poljoprivrednih gospodarstava - velike površine visokokvalitetnog poljoprivrednog tla i vodenih resursa za navodnjavanje daju odlično osnovicu za razvoj poljoprivrede - osigurana primarna zdravstvena skrb - dobra pokrivenost lokalnih jedinica programom pomodi i njege u kudi za starije i nemodne osobe - dugogodišnja tradicija rada udruga na sportskom i kulturno-umjetničkom području

Slabosti (W)

- smanjen ljudski potencijal - stanovništvu pripada starom tipu populacije (nepovoljna dobna struktura) - nepovoljna obrazovna struktura (niski stupanj obrazovanja, odljev mozgova) - visoka stopa nezaposlenosti - problemi u infrastrukturnom opremanju i povezivanju naselja (nezadovoljavajuda komunalna infrastruktura) - nedovoljna iskorištenost vodnih resursa, te neuređena vodna infrastruktura - slaba cestovna povezanost rubnih dijelova sa urbanim središtima i glavnim transportnim koridorima - nedovoljna izgrađenost i mali broj priključaka na postojedu kanalizacijsku mrežu, nedostatak uređaja za pročišdavanje otpadnih voda - slabe aktivnosti na području zaštite prirode (nedovoljno ljudi i financijskih sredstava) - sustav gospodarenja otpadom još ne funkcionira (divlja odlagališta) - dotrajalost postojede transportne i distribucijske mreže vodovoda - vedi broj prometnica je u lošem stanju zbog povedanog tranzitnog prometa i prometa teških vozila

34

- nedovoljna upoznatost poduzetnika s mogudnostima izlaska i pozicioniranja na globalnom i EU tržištu - efikasnost poslovanja mjerena profitabilnošdu (dobiti nakon oporezivanja) - plade zaposlenika niže od RH prosjeka - slaba povezanost poduzetnika - nedovoljan broj mladih stručnih kadrova - nedovoljno pradenje i usvajanje modernih pristupa i tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno kod malih proizvođača. - slaba educiranost poljoprivrednih proizvođača - usitnjenost i rasparceliranost proizvodnih površina - nedovoljno iskorišteni prirodni resursi i kapaciteti u svrhu razvoja turizma i nedovoljna promocija turističkih potencijala - nedostatni smještajni kapaciteti, gastronomska ponuda, sportski sadržaji i infrastruktura - slabo razvijeno poduzetništvo i nedovoljno razvijeno poslovno upravljanje (nedostatak kvalitetnih menadžera) - teškode s pristupom kapitalu (visoka cijena kapitala, problemi s osiguranjem odgovarajudih jamstava) - visoki udjel sive ekonomije - nedovoljan broj i kapacitet potpornih institucija za razvoj poduzetništva (specijalizirane agencije, inkubatori, poduzetnički centri, tehnološki parkovi, konzultanti, itd.) - nedostatak programa cjeloživotnog učenja - ovisnost udruga o proračunu - loša međusobna suradnja udruga i nepostojanje koordinacije udruga - nedostatak kulturnih sadržaja (koncerti, manje kazališne predstave i moderniji performansi) - slabo razvijena mreža predškolskih ustanova (vrtida) - određeni broj škola raspolaže zastarjelom opremom i djeluje u neadekvatnim prostornim uvjetima.

Mogudnosti (O)

- unapređenje komunalne i cestovne infrastrukture - objedinjeno zbrinjavanje otpada - gradnja brze ceste – Srijemske transverzale - postojanje poduzetničkih zona s poticajnim mjerama za investitore - velike mogudnosti za razvoj obnovljivih izvora energije - integracijski procesi uz korištenje nacionalnih programa, EU fondova te ostalih izvora financiranja za društveni i gospodarski razvoj - programi prekvalifikacije i cjeloživotnog obrazovanja

Prijetnje (T)

- depopulacija područja (negativni demografski procesi u ruralnim dijelovima) - onečišdenje prirodnih resursa uslijed nepročišdavanja otpadnih voda i izostanka sustava za zbrinjavanje otpada - pravna nestabilnost - otpor stanovništva u procesu društveno-gospodarskih reformi - nedovoljno ulaganje u infrastrukturu - nedovoljan stimulans mladih - zatvaranje poštanskih ureda - jaka i rastuda konkurencija proizvoda iz EU i susjednih regija - pad i stagnacija gospodarskih aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini - negativne posljedice potpunog otvaranja tržišta zbog nekonkurentnosti lokalnog gospodarstva - zatvaranje odgojno - obrazovnih institucija zbog depopulacije - prestanak djelovanja i gašenje udruga - smanjivanje financiranja socijalnih djelatnosti i kulture zbog recesije - gospodarska kriza i pad kupovne modi domadeg stanovništva

35

12. VIZIJA RAZVOJA LAG SRIJEM

Prema analizi društveno-gospodarskog stanja i potreba stanovništva, utvrđena je sljededa vizija razvoja područja LAG-a Srijem:

LAG Srijem je uspješno ruralno područje koje svoj razvoj zasniva na partnerstvu, konkurentnosti i inovaciji te stvara uvjete da ga ljudi žele posjetiti, u njemu živjeti i raditi.

Da bi pridonijeli ostvarenju vizije formirana su tri strateška cilja: Cilj 1. Povedati broj i kvalitetu radnih mjesta dostupnih ljudima na području LAG-a Srijem za 10% do kraja 2014. godine Cilj 2. Osigurati uvjete života u ruralnim područjima srijema usporedive s drugim razvijenim područjima Republike Hrvatske i EU Cilj 3. Unaprijediti učinkovitost upravljanja lokalnim razvojem srijema do kraja 2014. Godine putem uspostave i jačanja kapaciteta lokalnog partnerstva

13. STRATEŠKI CILJEVI, POSEBNI CILJEVI I MJERE RAZVOJA LAG SRIJEM

STRATEŠKI CILJ 1. POVEDATI BROJ I KVALITETU RADNIH MJESTA DOSTUPNIH LJUDIMA NA PODRUČJU LAG -A SRIJEM ZA 10% DO KRAJA 2014. GODINE

Gospodarski razvoj LAG-a Srijem u najvedoj mjeri se bazira na poljoprivrednoj proizvodnji i djelatnostima koje su prirodni nastavak primarne poljoprivrede (prerada i usluge). Poljoprivredu karakteriziraju mala poljoprivredna gospodarstva, niska stopa produktivnosti, nizak stupanje mehaniziranosti radnih procesa, neadekvatna i nepotpuna primjena agrotehničkih mjera, te nizak nivo primjene standarda. Dodatnu prepreku razvoju novih radnih mjesta predstavlja nizak stupanj finalizacije proizvoda, nedostatak i nedovoljan nivo tehnološke opremljenosti prerađivačkih kapaciteta te nedostatak infrastrukture za otkup i skladištenje poljoprivrednih proizvoda.

Posebni cilj 1.1. Osigurati održ ivost i tržišnu orijentiranost poljoprivredni sektor

Poljoprivreda i dalje ima najvažniju ulogu u oblikovanju ruralnih područja Srijema zbog izravnog i neizravnog utjecaja na proizvodne lance dobara, usluga i aktivnosti. Štoviše, vedina mikro, malih i srednjih poduzeda djeluje u sektoru poljoprivrede. Imajudi u vidu proces proširenja Europske unije i perspektive koje iz toga proizlaze za područje LAG-a Srijem, evidentno je da de i u bududem gospodarskom razvoju sektor poljoprivrede zauzimati značajno mjesto. Akutna je potreba da se upotpune i moderniziraju proizvodni procesi i tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji. Realizacija postavljenog cilja, a u cilju održivog razvoja poljoprivrede područja LAG-a Srijem, uvjetovana je poduzimanjem odgovarajudih mjera koje se odnose na povedanje ekonomske efektivnosti, što podrazumijeva i stvaranje gospodarskog okruženja za rast ukupne efikasnosti poslovanja putem:

36

- intenziviranje svih vidova poljoprivredne proizvodnje; - stvaranje uvjeta za bolji i organiziraniji nastup na tržištu robe i usluga; - povedanje produktivnosti u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje i dr. Poljoprivredni sektor mora razviti aktivnu strategiju traganja za inovacijama i tehnologijama, te kontinuirano raditi na smanjenju zaostajanja u veličini ulaganja u razvoj u odnosu na zemlje EU i zemlje u okruženju.

MJERA 1.1.1 MODERNIZACIJA I ULAGANJE U POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU I RIBOUZGOJ

CILJ Ubrzavanje i unapređenje procesa specijalizacije i jačanja komercijalnih proizvođača u poljoprivredi i ribouzgoju.

OPIS Osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje, proizvodnih kapaciteta i uvođenje suvremene mehanizacije u poljoprivrednu proizvodnju i ribouzgoj na području LAG-a Srijem, omogudilo bi bolju sigurnost proizvodnih količina i prihode poljoprivrednih gospodarstava te razvoj skladišno-preradbeno-prodajnih kapaciteta. Ovim se ostvaruju višestruki pozitivni efekti koji se ogledaju u smanjenju rizika poslovanja, odnosno ostvarivanju stabilnog obujma proizvodnje i prerade, kako kod individualnih proizvođača tako i kod vezanih industrija.

AKTIVNOSTI 1. izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za uzgoj muznih krava/mliječnih ovaca, peradi i nesilica, krmača i tovljenika te tov goveda

2. izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za uzgoj ribe 3. izgradnja/rekonstrukcija/opremanje staklenika i plastenika 4. nabavka specijalizirane opreme za pčelarstvo 5. nabavka specijalizirane opreme za berbu voda, povrda i grožđa 6. podizanje novih/restrukturiranje postojedih nasada voda i grožđa 7. podizanje nasada novih inovativnih vodnih i povrtnih vrsta 8. nabavka poljoprivredne mehanizacije 9. ulaganja vezana za usklađivanje s IPPC Direktivom (2008/1/EZ) u skladu sa

Zakonom o zaštiti okoliša

KORISNICI Komercijalni poljoprivredni proizvođači, poduzetnici, udruženja poljoprivrednika

OČEKIVANI REZULTATI

Povedanje tržišne orijentiranosti i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje uz usvajanje prakse zaštite okoliša.

Pokazatelji: - Izgrađeni/rekonstruirani/opremljeni m2 proizvodnih objekata u

poljoprivredi - Broj poljoprivrednih gospodarstava koja uvode kontrolu očuvanja okoliša i

brigu o dobrobiti životinja - Broj gospodarstava koja su smanjila troškove proizvodnje - Povedanja prihoda poljoprivrednih proizvođača - Broj novih radnih mjesta u poljoprivredi

37

MJERA 1.1.2 STVARANJE DODANE VRIJEDNOST POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

CILJ Širenje mogudnosti zapošljavanja i jačanje mogudnosti poljoprivrede u stvaranju prihoda

OPIS Mjera se odnosi na proširenje gospodarskih aktivnosti koje obuhvada dodavanje vrijednosti postojedim poljoprivrednim proizvodima (dorada, prerada, sušenje, pakiranje, prodaja i slično). Dodatna vrijednost proizvoda može se povedati putem unapređenja i poboljšanja prerade, pakiranja i prodaje proizvoda, promovirajudi preradu poljoprivrednih i šumskih proizvoda uz visok stupanj inovacije i otvaranja novih tržišnih mogudnosti putem direktne prodaju.

AKTIVNOSTI - izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu i proizvoda udruženja/ zadruga proizvođača - izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka, mesa, meda, voda, povrda, ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva

KORISNICI Poljoprivredna gospodarstva i poduzeda, stanovništvo seoskog područja

OČEKIVANI REZULTATI

Podizanje nivoa prerađivanja i prodaje lokalnih proizvoda uz povedanje prihoda poljoprivrednih gospodarstava.

Pokazatelji: - Izgrađeni/rekonstruirani/opremljeni m2 objekata - Povedanje zaposlenosti i broj očuvanih radnih mjesta - Povedanja prihoda poljoprivrednih proizvođača - Broj novih radnih mjesta

IZVORI FINANCIRANJA

IPARD, Privatni sektor

MJERA 1.1.3 IZGRADNJA SKLADIŠNO-PRERADBENIH KAPACITETA U POLJOPRIVREDI

CILJ Povedanje konkurentnosti i prihoda od poljoprivredne proizvodnje putem skladištenja i organiziranog otkupa i otpreme proizvoda.

OPIS Broj i kapacitet gore navedenih kapaciteta treba zavisiti od broja poljoprivrednih proizvođača, vrsta i količina poljoprivrednih proizvoda, potražnje i kretanja cijena na tržištu itd. Imajudi u vidu strukturu poljoprivredne proizvodnje na području Srijema i sve navedene čimbenike, nužno je osigurati izgradnju i opremanje ovakvih kapaciteta, kako bi interes bio obostran i za kupce i za poljoprivredne proizvođače, a što je ujedno uvjet za izlazak i opstanak na vrlo zahtjevnim stranim tržištima kao što je tržište Europske unije.

AKTIVNOSTI 1. izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za skladištenje voda i povrda, uključujudi ULO hladnjače

2. izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za skladištenje i sušenje žitarica i uljarica

3. oprema za preradu grožđa, proizvodnju, skladištenje i trženje vina, filtriranje, stabilizaciju, linije za punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje, vinarija

KORISNICI Komercijalni poljoprivredni proizvođači, poduzetnici

OČEKIVANI REZULTATI

Podizanje konkurentnosti lokalnih proizvoda uz podizanje nivoa dodane vrijednosti.

38

Pokazatelji: - broj i kapacitet novih objekata za skladištenje, proizvodnju i preradu u

poljoprivredi,

MJERA 1.1.4 UNAPREĐENJE GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM PUTEM OKRUPNJAVANJA ZEMLJIŠTA I IZGRADNJE SUSTAVA NAVODNJAVANJA

CILJ Povedati učinkovitost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje prevladavanjem strukturnih ograničenja razvoju poljoprivrede što de dugoročno rezultirati i povedanjem financijske koristi.

OPIS Jedan od glavnih problema za organiziranje i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje jeste usitnjenost posjeda i nekorištenje navodnjavanja. Nastavit de se poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta započeto u nacionalnom pilot projektu koji se provodio na području LAG-a Srijem. U strukturi gospodarstava prevladavaju mala i srednja gospodarstva s površinom do 20 hektara koja često proizvode najvedim dijelom za vlastite potrebe. Njihov udio u tržnoj proizvodnji je mali ,a jedan od razloga jeste usitnjenost parcela ( do 15), koje su vrlo često udaljene jedna od druge i nekoliko kilometara. Također, na području Srijema se navodnjavanje primjenjuje samo sporadično iako postoje dobri uvjeti za intenziviranje navodnjavanja i što se tiče zemljišta i raspoložive vode, a zahvaljujudi opdem razvoju tehnologije kao i klimatskim promjenama, navodnjavanje se naglašava kao neizostavan čimbenik održivog razvoja poljoprivredne proizvodnje. Neophodno je obnoviti i modernizirati ved postojede sustave za navodnjavanje i izgraditi nove čime bi se omogudila intenzivna poljoprivredna proizvodnja.

AKTIVNOSTI - Osvješdivanje i motivacija poljoprivrednih proizvođača (vlasnika) o potrebi okrupnjivanja i navodnjavanja;

- Priprema i uključivanje u pilot-programe provedbe okrupnjivanja zemljišta i navodnjavanja putem financiranja projektne dokumentacije i administrativnih troškova (npr. troškovi promjene vlasništva i slično...),

- Izgradnja novih sustava navodnjavanja i revitalizacija postojedih;

KORISNICI Komercijalni poljoprivredni proizvođači, jedinice lokalne samouprave

OČEKIVANI REZULTATI

Povedana konkurentnost i struktura poljoprivredne proizvodnje.

Pokazatelji: - povedanje prosječne veličine poljoprivrednih gospodarstava - Povedanje poljoprivredne površine pod sustavima navodnjavanja - Broj priključenih korisnika na sustav navodnjavanja - Povedanje količine proizvoda na navodnjavanim površinama - Povedanja prihoda poljoprivrednika

39

Posebni cilj 1.2. Potaknuti diversifikaciju i jačanje nepoljoprivrednih gospodarskih djelatnosti

Zbog postojanja prirodnih i ljudskih resursa za razvoj poljoprivrede, ova djelatnost treba predstavljati okosnicu razvoja poduzetništva ruralnih područja. Međutim, poljoprivreda ne može i ne smije biti jedina gospodarska grana na kojoj de se temeljiti ruralni razvoj, niti je ona dovoljna da bi se ruralno područje Srijema razvilo i doživjelo ekonomsku i društvenu revitalizaciju. Osim toga, ako se ima na umu da je jedan od ciljeva ruralnog razvoja zaustaviti nepovoljna demografska kretanja u ruralnim područjima, zaustaviti odlazak mladih, stručne radne snage i započeti proces povratka populacije, sasvim je jasno da je potrebno u ruralnim područjima stvarati uvjete za zapošljavanje stanovništva u djelatnostima van poljoprivrede. Diversifikacija aktivnosti u ruralnim područjima i organiziranje dionika gospodarskog sektora zauzimaju izrazito značajno mjesto u modernom konceptu shvadanja i pristupu u rješavanju problema razvoja ruralnih oblasti. U tom smislu postoji potencijal za poduzeda u samoj srži suvremenih tendencija ka specijaliziranim proizvodima nepoljoprivrednih proizvodnih djelatnosti , u različitim oblicima turizma i rekreacije, lokalnim obrtima, ugostiteljskim objektima sa tradicionalnom kuhinjom i drugim oblicima roba i usluga koji odražavaju želje modernih potrošača.

MJERA 1.2.1 JAČANJE PODUZETNIŠTVA I PRIVLAČENJE ULAGANJA U GOSPODARSKE DJELATNOSTI

CILJ Pružiti podršku za kreiranje poslovnih mogudnosti malog poduzetništva, što de pomodi u promoviranju poduzetništva i razvoju gospodarske strukture u ruralnom području Srijema, doprinosedi otklanjanju negativnih trendova ekonomskog i društvenog pada.

OPIS Ova mjera se prvenstveno odnosi na proširenje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima LAG-a Srijem kroz poboljšanje uvjeta za poslovanje poduzetnika i privlačenje ulaganja, razvoj gospodarsko-poduzetničke infrastrukture, razvoj usluga u ruralnim sredinama te stvaranje inovativnih oblika poduzetništva. Mjera treba doprinijeti kreiranju mogudnosti zapošljavanja u ruralnim područjima u nepoljoprivrednim aktivnostima i službama.

AKTIVNOSTI - izgradnja i unapređenje gospodarske i poduzetničke infrastrukture i usluga, - izgradnja/rekonstrukcija/opremanje proizvodnih objekata - izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za pružanje usluga: IT

centara, radionica za popravak strojeva i mehanizacije, dječjih vrtida i igraonica, sportskih i rekreacijskih centara, frizerski saloni, starački domovi.

- izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za obrtničke aktivnosti: npr. suveniri, proizvodnja lokalnih proizvoda i sl.

KORISNICI Jedinice lokalne samouprave, razvojni centri, poduzeda

OČEKIVANI REZULTATI

Poboljšani uvjeti za privlačenje investicija i ojačan sektor malog i srednjeg gospodarstva.

Pokazatelji: - Broj novootvorenih radnih mjesta - Broj potpomognutih poduzetničkih projekata - Broj novoregistriranih poduzeda - Broj novih objekata gospodarske infrastrukture

40

MJERA 1.2.2 RAZVOJ RURALNOG TURIZMA I OSTALIH SELEKTIVNIH OBLIKA TURIZMA

CILJ Unaprijediti turističku ponudu Srijema putem izgradnje turističke infrastrukture i unapređenja kapaciteta turističkih gospodarstava

OPIS Kao što je ved u nekoliko navrata naglašeno, ruralno područje Srijema je poljoprivredno orijentirana sredina, ali i sve naglašenije i traženije turističko odredište, vrlo primamljivo turistima koji žele adekvatnu vrijednost usluge za upladeni novac. To podrazumijeva smještaj, prehranu i određene usluge koje spadaju u turističku ponudu. Mjera se odnosi na povedavanje broj ležaja u seoskom turizmu i agroturistički razvoj farmi te karakteristično povezivanje s lokalnom proizvodnjom. Također, turizam kreira i nove mogudnosti zapošljavanja, te povedava mogudnosti razvoja ruralnih područja.

AKTIVNOSTI - izgradnja/rekonstrukcija/opremanje objekata za pružanje turističkih/ugostiteljskih usluga te uređenje vanjskih površina za potrebe turističke ponude. - rekonstrukcija/opremanje objekata tradicijske arhitekture (tradicijske stambene i gospodarske objekte) -uređenje infrastrukture u vidu informacijskih centara i postavljanje turističkih oznaka, - uređenje infrastrukture kao što je osiguranje pristupa prirodnim područjima i smještaj manjih kapaciteta, - promocija turističkih atrakcija.

KORISNICI Poduzetnici u turizmu, stanovništvo seoskog područja, postojeda i nova poljoprivredna gospodarstva koja de se baviti turističkim aktivnostima, turističke zajednice i jedinice lokalne samouprave

OČEKIVANI REZULTATI

Usklađeno, koordinirano i integrirano stavljanje turističkih resursa i atrakcija Srijema u funkciju turizma

Pokazatelji: - Broj novootvorenih radnih mjesta - Broj novouređenih i označenih turističkih lokacija - Povedanje broja turističkih dolazaka - Povedanje prihoda od turističke djelatnosti - Broj novih turističkih proizvoda - Broj marketinških aktivnosti u turizmu - Broj kreveta u gospodarstvima koja obavljaju djelatnost seoskog turizma - Broj gospodarstava čija je djelatnost ruralni turizam

MJERA 1.2.3 PROMICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJA UZ EFIKASNIJE KORIŠTENJE ENERGIJE

CILJ Razvoj i promocija održivog upravljanja energijom te povedanje samodostatnosti opskrbe energijom putem korištenja obnovljivih izvora energije.

OPIS Ova mjera ima za cilj unaprijediti iskorištavanje obnovljivih izvora energije, posebice iz biomase i solarne energije. Mjera de poduprijeti studije, projektiranje i instalaciju energetskih postrojenja i sustava za uštedu energije. Poticanjem korištenja ekološki prihvatljivih energenata, poput obnovljivih izvora energije, smanjit de se korištenje konvencionalnih prirodnih resursa, ali i smanjiti onečišdavanje zraka. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i energetska učinkovitost postat de jedan od važnijih izvora prihoda i smanjenja troškova stanovništva ruralnog

41

područja Srijema. Najvedi potencijal u regiji ima proizvodnja i korištenje toplinske i električne energije od sunčane energije i biomase nastale u poljoprivredi i šumarstvu.

AKTIVNOSTI Analiza trenutnog stanja korištenja obnovljivih izvora energije i mjerama energetske učinkovitosti Informiranje i edukacija stanovništva o korištenju OIE i energetskoj učinkovitosti Provedba projekata OIE i energetske učinkovitosti

KORISNICI Korisnici de biti privatni i javni sektor. Krajnji korisnici de biti potrošači, lokalno stanovništvo i poljoprivredna gospodarstva.

REZULTATI Povedan broj proizvođača energije iz OIE uz smanjenje potrošnje energije

Pokazatelji: - Broj javnih ustanova, gospodarskih subjekata i kudanstava koja proizvode

obnovljive izvore energije za tržište - Proizvedeni kilovati energije iz OIE - Smanjenje potrošnje energenata - Broj kampanja za podizanje svijesti javnosti te broj informiranih

gospodarskih subjekata

MJERA 1.2.4 ORGANIZIRANJE I ZAJEDNIČKO DJELOVANJE GOSPODARSKIH SUBJEKATA

CILJ Potaknuti i ubrzati uspostavljanje udruženja u gospodarstvu LAG-a Srijem (u prvom redu poljoprivreda) s ciljem razvojnog, inovacijsko tehnološkog i poslovnog povezivanja te postizanja vede konkurentnosti.

OPIS Radi jačanja položaja i utjecaja gospodarskih subjekata na gospodarske, infrastrukturne i društvene aktivnosti , a time i njihove konkurentnosti, potrebno je djelovati na uklanjanje problema lošeg gospodarskog okruženja i troškovne nekonkurentnosti. U tom smislu je udruživanje proizvođača logična aktivnost kako bi se osigurale potrebne informacije članovima udruženja, pomod u procesu poboljšanja standarda kvaliteta i sigurnosti, zadovoljenje standarda zaštite životne sredine i na taj način doprinijeti modernizaciji gospodarskih subjekata i poboljšanju njihove konkurentnosti. Obrazloženje za podršku organizacijama proizvođača u sektoru poljoprivrede zasniva se na činjenici na koju je ukazano u analizi postojedeg stanja, da je jedan od načina za prevazilaženje problema malih i usitnjenih poljoprivrednih gospodarstava podrška njihovom uspostavljanju. Ova mjera trebalo bi da popravi pregovaračku poziciju malih i srednjih proizvođača u odnosu na dominantne poljoprivredno-prehrambene lance, kao što su poduzeda za proizvodnju i prodaju inputa, trgovci na veliko, kao i poduzeda za preradu i plasman proizvoda.

AKTIVNOSTI 1. osnaživanje inicijativa i motivacije za uspostavljanje udruženja 2. educirati i osposobiti poduzetnike 3. osposobiti kadrove za osnivanje i vođenje udruženja; provesti pripreme 4. povezivanje udruženja s znanstvenoistraživačkim institucijama te srodnim

udruženjima u RH i inozemstvu i dr. 5. zajedničkog izlaganja robe na tržištu, što uključuje pripremu za prodaju,

centralizaciju prodaje i dostavu kupcima na veliko,

KORISNICI Udruženja poljoprivrednih proizvođača, udruženja gospodarskih subjekata, klasteri

42

OČEKIVANI REZULTATI

Uspostavljene trajne i učinkovite mreže i poveznice gospodarskih subjekata

Pokazatelji: - Broj novoosnovanih udruženja - Broj subjekata uključenih u udruženja - Održivost poslovanja poduzeda u udruženjima uz povedanje udjela na

tržištu

STRATEŠKI CILJ 2. OSIGURATI UVJETE ŽIVOTA U RURALNIM PODRUČJIMA SRIJEMA USPOREDIVE S DRUGIM RAZVIJENIM PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE I EU

Nerealno je očekivati bilo kakav ekonomski i demografski napredak ruralne sredine ukoliko ne postoje osnovni životni uvjeti. Iz rezultata SWOT analize može se izvesti zaključak da je pokrivenost ruralnog područja LAG-a Srijem svim oblicima infrastrukture (fizička, društvena i uslužna infrastruktura) na značajno nižem nivou nego u urbanim dijelovima. Ostvarivanje ovog strateškog cilja postidi de se kroz ostvarivanje slijededa dva posebna cilja: 1. Poboljšati postojedu i izgraditi novu ruralnu infrastrukturu, 2. Uspostaviti sustav upravljanja prirodnim resursima i kulturno-povijesnom baštinom Dva spomenuta cilja ne mogu se promatrati izolirano, nego među njima postoji tijesna međusobna veza i uvjetovanost. Stoga de ispunjenje svakog od spomenutih ciljeva doprinijeti i ubrzavati ostvarivanju drugog. Realizacija ovog cilja je složena i zahtijeva značajna ulaganja i stoga ga je nemogude postidi pojedinačnim akcijama malog obujma, nego bi morala postati dugoročno strateško opredjeljenje od lokalnog, regionalnog do nacionalnog nivoa.

Posebni cilj 2.1 Poboljšati postojedu i izgraditi novu ruralnu infrastrukturu

U tijeku izrade ove strategije, iz nekoliko područja LAG-a Srijem stigla su upozorenja na nedovoljno kvalitetno i nepravovremeno održavanje lokalnih cesta, sustava odvodnje i pročišdavanja i sustava vodoopskrbnih sustava. Osim što su sami po sebi problem, problemi vezani za nerazvijenost infrastrukture generiraju i mnoge druge probleme sa kojima se suočavaju ruralna područja ili predstavljaju ograničenje za njihovo rješavanje. Primjera radi, nezamisliv je snažniji zamah proizvodnih aktivnosti i turizma bez razvoja fizičke infrastrukture, niti je mogude ostvariti cilj koji se odnosi na poboljšanje opdih uvjeta života bez razvoja svih oblika infrastrukture. Stoga je razvoj infrastrukture ne samo jedan od operativnih ciljeva razvoja, nego i njegov preduvjet. Veliku pozornost valja posvetiti ujednačenom i pravovremenom održavanju postojede i izgradnji nove infrastrukture na seoskom području. Ovo se prvenstveno odnosi na sustav kanalizacije i odvodnje, s obzirom na izuzetno visok rizik od zagađenja okoliša, zatim sustav međusobne prometne povezanosti unutar ruralne sredine kao i kvalitetu prometovanja s urbanim središtem, odnosno drugim opdinama i gradovima u okruženju. Institucionalna infrastruktura također nije na zadovoljavajudoj razini, što pokazuju i rezultati anketa. U komunikacijskom smislu telefonska mreža i brzi internet prisutni su u svim dijelovima seoskog područja, a isto je i s pokrivenosti mobilnih operatera. Interna informatička infrastruktura i instalacija je nedovoljno razvijena, odnosno čak i nerazvijena.

43

MJERA 2.1.1 RAZVOJ I POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA KOMUNALNIM I GOSPODARSKIM OTPADOM

CILJ Smanjenje onečišdenja zemljišta, podzemnih voda i vodotoka jačanjem sustava upravljanja komunalnim i industrijskim otpadom.

OPIS Na području LAG-a Srijem zbrinjavanje otpadnih voda se vedinom zasniva na septičkim jamama te ne primjenjuje u potpunosti moderan sustav zbrinjavanja otpada. Ova mjera obuhvada rješavanje problema odvodnje otpadnih voda i izgradnje uređaja za pročišdavanja te zaštite recipijenata (rijeke Dunav, Vuka i Bosut) u koje se sada ulijevaju otpadne vode. S druge strane potrebno je paralelno s izgradnja sustava za gospodarenje otpadom u županiji uspostaviti odvojeno prikupljanje i reciklažu pojedinih komponenti komunalnog otpada te spriječiti odlaganje otpada na divlje deponije.

AKTIVNOSTI 1. Edukacija stanovništva i gospodarskih subjekata o prikupljanju, sprečavanju i smanjivanju svih vrsta otpada

2. Izrada projektne dokumentacije za sustave upravljanja krutim otpadom i otpadnim vodama

3. Izgraditi i uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada i reciklažnih dvorišta

4. Sanirati divlje deponije 5. Izgraditi sustave odvodnje i pročišdavanja otpadnih voda

KORISNICI Izravni korisnici su jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeda. Krajnji korisnici su stanovništvo i gospodarski subjekti.

OČEKIVANI REZULTATI

Uspostavljen sustav upravljanja svima vrstama otpada na cijelom području Srijema

Pokazatelji: - Broj informativnih događanja o potrebi upravljanja otpadom - Broj novoizgrađenih sustava prikupljanja otpadom i javne odvodnje - Broj saniranih divljih deponija - Duljina kanalizacijskog sustava - Broj kudanstava i gospodarskih subjekata priključenih na sustav odvodnje

MJERA 2.1.2 PODIZANJE KVALITETE POSTOJED IH SUSTAVA VODOOPSKRBE TE POTICANJE KORIŠTENJA INOVATIVNIH TEHNIKA U VODOOPSKRBI

CILJ Racionalizacija korištenja vodnih resursa poboljšanjem vodoopskrbne mreže.

OPIS Kvaliteta života stanovništva LAG-a Srijem ovisi od raspoložive količine zdravstveno ispravne pitke vode i načina na koji je ona dostupna ruralnim domadinstvima. Bududi da je voda oskudan resurs potrebno je optimizirati njeno iskorištavanje i distribuiranje. Ova mjera omoguduje izgradnju i poboljšanje vodoopskrbnih sustava u svrhu racionalizacije iskorištavanja voda i poboljšanja životnih uvjeta.

AKTIVNOSTI 1. Izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbne sustave 2. Izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnih sustava

KORISNICI Izravni korisnici su jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeda. Krajnji korisnici su stanovništvo i gospodarski subjekti.

44

OČEKIVANI REZULTATI

Smanjena potrošnje vode kao resursa kojeg se štiti s posebnom pažnjom

Pokazatelji: - Dužina u km novoizgrađene i rekonstruirane vodoopskrbne mreže - Smanjenje gubitaka na vodoopskrbnoj mreži

MJERA 2.1.3 UNAPREĐENJE PROMETNE POVEZANOSTI PUTEM REKONSTRUKCIJE I MODERNIZACIJE LOKALNIH PROMETNICA I OTRESNICA

CILJ Podizanje kvalitete i sigurnosti prometne infrastrukture što de direktno utjecati na jačanje učinkovitosti prometovanja, snižavanje troškova korištenja te omoguditi bolji pristup tržištu, a indirektno i na ostanak stanovništva u ruralnim područjima.

OPIS Područja LAG-a Srijem povezana su s naseljima mrežom lokalnih prometnica koje su uglavnom neasfaltirane i skromnih građevinsko- tehničkih elemenata. Izgradnja cesta kao i njihovo obnavljanje i proširivanje od značaja je da bi se osigurao bolji pristup urbanim i gospodarskim područjima, a što de generirati razvojem lokalnog gospodarstva i mobilnosti lokalnog stanovništva. Uz ovo se vezuje i izgradnja i obnova pratedih objekata pored prometnica kao što su kanali, mostovi, propusti i ostali objekti za odvođenje padavina. Izgradnja i sanacija otresnica direktno de utjecati na povedanje sigurnosti putem smanjenja onečišdenja koja se iznose na ceste poljoprivrednom mehanizacijom.

AKTIVNOSTI 1. Priprema tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju lokalnih prometnica

2. Osigurati potrebna financijska sredstva 3. Rekonstrukcija i izgradnja novih dionica i objekata prometnica

KORISNICI Poljoprivredna gospodarstva i poduzetnici, stanovništvo seoskog područja, jedinice lokalne samouprave

OČEKIVANI REZULTATI

Unaprijeđeno stanje cestovne prometne infrastrukture na području Srijema

Pokazatelji: - Dužina u kilometrima obnovljenih i izgrađenih lokalnih prometnica i

otresnica - Broj pripremljenih tehničkih dokumentacija za budude projekte u području

razvoja cestovne infrastrukture

MJERA 2.1.4 POVEDANJE DOSTUPNOSTI I KVAL ITETE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I JAVNIH USLUGA

CILJ Poticanje modernizacije postojede, te razvoj javnih usluga i društvene infrastrukture radi poboljšavanja uvjeta i kvalitete života stanovništva

OPIS Stanovništvu ovih područja neophodno je pored izgradnje osnovnih infrastrukturnih sadržaja (putova, vodovoda, telekomunikacija i dr.) osigurati i uspostaviti kvalitetne, raznolike i dostupne zdravstvene, socijalne, obrazovne i društvene usluge te ostalu infrastrukturu da bi se podigla kvaliteta njihovog života. Ova mjera potiče nove inicijative zajednice kao i aktivnosti s ciljem promicanja socijalne integracije, uključenosti i suživota.

AKTIVNOSTI Podrška je usmjerena na uspostavljanje osnovnih servisa, na primjer: - rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti,

45

- predškolski programi i dr. - njegu starijih i nemodnih osoba -briga o djeci i mladima kroz različite sadržaje - vatrogasna i civilna zaštita i dr. Analiza i prioritiziranje potreba za obnavljanjem postojedih predškolskih i dugih društvenih ustanova i institucija, te obnova i izgradnje neophodne infrastrukture.

KORISNICI Korisnici mjere su različite institucije, kao npr., JLS, organizirane zajednice, institucije kao što su kulturni centri, institucije socijalne skrbi, nevladine organizacije. Krajnji korisnici su stanovništvo te osjetljive grupe (stare i nemodne osobe, djeca i mladi, žene i dr.)

OČEKIVANI REZULTATI

Podignuta kvaliteta i dostupnost javnih usluga i društvene infrastrukture

Pokazatelji: - Povedanje stanovništva koji koriste nove usluge - Broj projekata socijalne uključenosti - Broj novo izgrađenih društvenih, kulturnih i socijalnih infrastrukturnih

objekata - Broj korisnika potpore kulturnim događanjima

MJERA 2.1.5 JAČANJE INFORMACIJSKOG DRUŠTVA

CILJ Poticati i intenzivirati korištenje informatičkih tehnologija i znanja u privatnom i poslovnom komuniciranju na području Srijema.

OPIS Provedbom ove mjere de se povedati dostupnost IT tehnologija za svakog stanovnika, potaknuti umrežavanje stanovnika i razmjena informacija, potaknuti programi edukacije i treninga, sukladno potrebama, a posebno za malo i srednje poduzetništvo. Osigurat de se neophodne savjetodavne usluge u vezi s nabavkom opreme i korištenju informatičkih tehnologija te mogudnostima korištenja IT u poslovanju, obrazovanju, komuniciranju.

AKTIVNOSTI 1. informatizaciju javne uprave kroz razvoj tzv. "e-uprave" što ne podrazumijeva samo komunikaciju elektroničkom poštom, ved i aktivno priopdavanje informacija i pružanje usluga elektroničkim putem na način koji de omoguditi poduzetnicima i stanovništvu „on-line“ obavljanje komunikacije s javnom upravom te pristup svim relevantnim informacijama koje mogu biti korisne.

2. stjecanja dostatne razine informatičke pismenosti svim stanovnicima putem otvorenih tečajeva i besplatnog pristupa osnovnim javnim informatičkim uslugama.

KORISNICI Stanovništvo, gospodarski subjekti, nevladin sektor, javne ustanove

OČEKIVANI REZULTATI

Informacijska infrastruktura i znanja dostupna svim stanovnicima Srijema.

Pokazatelji: - Povedanje dostupnosti podataka u elektronskom obliku - Broj seminara i treninga - Broj polaznika seminara i treninga - Broj korisnika usluga i količina korištenih usluga

46

Posebni cilj 2.2. Uspostaviti sustav upravljanja prirodnim resursima i kulturno-povijesnom baštinom

Ljudska aktivnost neprestano crpi prirodne resurse za potrebe gospodarskog razvoja. U današnje je doba postalo jasno da se taj trend ne može nastaviti, pa se stoga ljudska djelatnost sve više okrede održivom razvoju, a on je mogud samo ako se vodi briga o svim elementima životne sredine. Ovim ciljem nastoje se stvoriti uvjeti i pretpostavke za njihovo daljnje održivo korištenje. Uz intenziviranje istraživanja o postojedim prirodnim resursima, sustavni monitoring biljnih i životinjskih vrsta i očuvanje izvornog krajobraza u najvedoj mogudoj mjeri, pojačat de se kontinuirano obrazovanje šire javnosti o značaju očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti te održivog korištenja za potrebe turizma.

MJERA 2.2.1 OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOST I PRIMJENOM AGRO-OKOLIŠNIH MJERA

CILJ Zaštititi vrijedna staništa, osigurati održivo korištenje raspoloživih prirodnih resursa i spriječiti štetno ljudsko djelovanje u prirodi.

OPIS Isključivo gospodarska valorizacija prirodnih potencijala može se negativno odraziti na stanje prirodnog okruženja. Kako je poljoprivreda osnovna gospodarska djelatnosti pritisak na biodiverzitet je jako izražen u pojedinim dijelovima ruralnog područja. Šteta nanijeta ekosistemima i gubitak biodiverziteta mogu imati ozbiljan utjecaj na ljudsko zdravlje i razvoj u bududnosti. Mjerom de se osigurati podizanje svijesti stanovništva LAG-a Srijem kako je ulaganje u prirodu i okoliš dugoročna i isplativa investicija. Aktivnosti koje de se provoditi u okviru ove mjere moraju potadi poljoprivredne proizvođače i druge dionike da služe cijelom društvu putem uvođenja i nastavka provođenja metoda poljoprivredne proizvodnje koje su u skladu sa zaštitom i unapređenjem okoliša, krajolika, prirodnih resursa i genetskog diverziteta. Mjera omoguduje zaštitu i unaprjeđenje potencijalnih NATURA 2000 te podupire atraktivnost i ekonomsku održivost područja povedanjem broja posjetitelja i turista.

AKTIVNOSTI 1. definiranje oblika zaštite prirodnih resursa, 2. uvođenje (pilot) agro-okolišnih mjera (primjena dobre poljoprivredne

prakse i nitratne direktive, smanjenje upotrebe gnojiva i pesticida, rotiranje kultura, smanjenje erozije tla, očuvanje lokalnih vrsta, zaštita vodenih resursa, i dr.).

3. Redovno pradenje napretka i utjecaja mjere te podizanje svijesti javnosti da bi se maksimaliziralo korištenje agro-okolišnih mjera

KORISNICI Izravni korisnici su poljoprivredna gospodarstva. Krajnji korisnici su stanovništvo i gospodarski subjekti u turizmu.

OČEKIVANI REZULTATI

Postignut okolišno održiv gospodarski i društveni razvoj

Pokazatelji: - Broj provedenih agro-okolišnih mjera - Broj uključenih poljoprivrednih gospodarstava - Površina (ha) na kojoj se provodi poljoprivredno-okolišni program - Broj poljoprivrednih subjekata obuhvadenih edukativnim i promotivnim

aktivnostima

47

MJERA 2.2.2 OČUVANJE I VREDNOVANJE PRIRODNE I KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

CILJ Unaprijediti sustav održivog korištenja prirodne i kulturno-povijesne baštine u svrhu kreiranja identiteta područja Srijema, promicanja različitosti i vrijednosti, tradicije, nematerijalne i materijalne kulturne baštine.

OPIS Područje LAG-a Srijem je bogato prirodnom i kulturno-povijesnom baštinom, što je proizvod njegove tisudljetne naseljenosti i strateškog geografskog položaja. Zbog specifičnosti očuvanja baštine najvedu pažnju zaslužuju upravljanje područjima sa posebnim i zaštidenom lokalitetima i objektima kulturno-povijesne baštine.

AKTIVNOSTI 1. financijska i stručna potpora postojedim i novim manifestacijama koje promiču lokalne kulturne vrijednosti i tradiciju

2. obrazovanje i stručno usavršavanje kulturnih i turističkih djelatnika 3. senzibiliziranje javnosti i brandiranje turističke destinacije. 4. izrada baze podataka o prirodnoj i kulturno-povijesnoj baština 5. obnova i stavljanje u funkciju kulturne baštine 6. projekti povezivanja i razmjene na međuregionalnoj razini 7. integriranje prirodne i kulturno-povijesne baštine kao resursne osnove za

razvoj gospodarstva (proizvodnja tradicionalnih proizvoda, kulturni turizam itd.);

8. unapređenje interpretacije, opremljenosti i kvalitete baštine kroz uporabu novih tehnologija

KORISNICI Provođenje mjere osigurat de vlasnici kulturno-povijesnih objekata, muzeji, jedinice lokalne samouprave te turističke zajednice, KUD-ovi, dr.

OČEKIVANI REZULTATI

Očuvana i društveno-gospodarski valorizirana prirodna i kulturno-povijesna baština Srijema

Pokazatelji: - Broj obnovljenih i valoriziranih objekata prirodne i povijesno kulturne

baštine te njihove infrastrukture; - Broj upisa u bazu prirodne i povijesno-kulturne baštine - Broj projekata suradnje u području održivog korištenja baštine. - Broj novih turističkih proizvoda - Povedanje broja posjetitelja. - Broj organiziranih manifestacija

STRATEŠKI CILJ 3. UNAPRIJEDITI UČINKOVITOST UPRAVLJANJA LOKALNIM RAZVOJEM SRIJEMA DO KRAJA 2014. GODINE PUTEM USPOSTAVE I JAČANJA KAPACITETA LOKALNOG PARTNERSTVA

Ovaj cilj podrazumijeva visoki stupanj učinkovitosti i uspješnosti u upravljanju lokalnim razvojem; učinkovitu koordinaciju, suradnju, protok informacija i organizaciju rada na cijelom području LAG-a Srijem. Njegova je realizacija od strateškog značenja za uspješnu provedbu razvojnih programa u svim područjima društvenog i gospodarskog razvitka. Osnova sustava upravljanja razvojem područja LAG-a Srijema jest vizija ukupnog razvoja, dogovorenog i prihvadenog od ključnih nosilaca razvoja. U tom smislu treba jačati kapacitete LAG-a Srijem za efikasno upravljanje razvojem i uključivanje u razvojne programe. Dobra suradnja LAG-a i dionika ruralnog prostora Srijema osnova je za daljnji razvoj koordinacije i komunikacije. To je ključan instrument u promicanju LAG-a Srijem u zemlji i inozemstvu kao gospodarski konkurentne regije, kao i u realizaciji partnerskih odnosa, međuregionalne i međunarodne suradnje sa značajnim razvojnim učincima. Znanje i iskustvo LAG-a (kadrovi, organizacija) i primjena programiranja i planiranja dobra je osnova za uključivanje u programe EU-a (IPARD i dr.)

48

Posebni cilj 3.1. Podidi razinu organizacije, znanja i vještina lokalne zajednice

Nužno je uspostaviti sustav upravljanja resursima kako bi se omogudilo sustavno provođenje aktivnosti koji doprinose društvenom i gospodarskom blagostanju na razini LAG-a Srijem . Unaprijeđena učinkovitost upravljanja moguda je kroz efikasniju koordinaciju i organizaciju svakodnevnog rada, osposobljavanje i jačanje LAG-a Srijem te vedu učinkovitost i kvalitetu pruženih usluga gospodarstvu, drugim sektorima i stanovništvu. Za LEADER projekte potrebno je da su vezani za određene teritorijalne cjeline, da inicijativa dolazi iz „botom-up“ pristupa (pristup odozdo prema gore), da je ostvareno javno-privatno partnerstvo na lokalnom nivou i da projekti imaju multisektorski pristup. Također je važno da su projekti usklađeni s lokalnom razvojnom strategijom i da imaju potporu LAG-a Srijem. Učinkovito upravljanje razvojem podrazumijeva i jačanje povezanosti i osnaživanje partnerskih odnosa u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Republici Hrvatskoj te uspješnoj međuregionalne i međunarodnoj suradnji. Jedna od osnovnih karakteristika LEADER-a je stavljanje akcenta na lokalno stanovništvo koje se oduvijek smatralo glavnim nositeljem ruralnog razvoja. Lokalno stanovništvo je opdenito zadovoljavajude obrazovano i ovaj ciljnije vezan uz osnovno, srednje i visoko obrazovanje, ved uz dopunsko, odnosno cjeloživotno obrazovanje, a koje u konačnici izravno i neizravno doprinosi ostvarenju ciljeva i vizije razvoja ruralnog područja LAG-a Srijem.

MJERA 3.1.1 UPRAVLJANJE LOKALNOM AKCIJSKOM GRUPOM

CILJ Jačanje uključivanja lokalnog stanovništva i interesnih skupina u procese kreiranja politike razvoja ruralnog prostora, kroz djelovanje LAG-a Srijem

OPIS Preduvjeti za organiziranje zajednice, umrežavanje i međusektorsku suradnju ostvareni su formiranjem Lokalne akcijske grupe za područje Srijema. LAG Srijem de osigurati povezivanje ljudi kako bi razmjenjivali svoja iskustva i znanja, informirali se i promovirali aktivnosti ruralnog razvoja, pronalazili projektne partnere i stvarali osjedaj pripadnosti jednoj vedoj cjelini. LAG de identificirati, pripremati i implementirati projekte od značaja za ruralni razvoj Srijema u okviru LEADER programa, što de doprinijeti stvaranju pozitivne klime za naseljavanje seoskih područja i zadržavanje postojedeg stanovništva na selu. Znatan broj navedenih ciljeva mogu se najbolje i najefikasnije ostvariti kroz djelovanje lokalnog LAG-a. Implementacija lokalne razvojne strategije i drugih aktivnosti lokalne akcijske grupe zahtijeva informacije, podesne vještine i druge vidove podrške kako bi uspješno provele definirane aktivnosti i ostvarili zadane ciljeve. Mjera uključuje aktivnosti usmjerene poboljšavanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta dionika ruralnog razvoja. Ojačat de postojede strukture (lokalne vlasti, razvojne institucije, javna tijela, gospodarski subjekti, nevladine organizacije i dr.) uključene u ruralni razvoj te de pomodi u pripremi alata i znanja potrebnih za provedbu uspješne ruralne razvojne politike, posebice u kontekstu europskih integracija.

AKTIVNOSTI Stvaranje sustava podrške Lokalnim akcijskim grupama i provedba LEADER pristupa: 1. Promicanje i informiranje lokalnog stanovništva o mogudnostima u okviru

lokalne strategije razvoja 2. Aktivnosti podizanja svijesti o nužnosti kontinuirane suradnje i konsenzusa

oko razvojnih prioriteta 3. Jačanje kapaciteta i resursa za provedbu lokalne razvojne strategije putem

49

usavršavanja, radionica, informacija i promotivnih aktivnosti

KORISNICI LAG, gospodarski, javni i društveni sektor na području LAG-a

OČEKIVANI REZULTATI

Izgrađene i funkcionalne strukture i kapaciteti Lokalne akcijske grupe Srijem

Pokazatelji: - Broj novoizrađenih projekata - Broj educiranih djelatnika - Broj provedenih edukacija - Broj razvojnih programa/projekata oko kojih je postignut konsenzus s

ostalim dionicima - Broj zajedničkih projekata/programa za koje su osigurana nacionalna i EU

sredstva - Broj uključenih dionika u provođenju aktivnosti usmjerenih na

osmišljavanje i provedbu ruralnog razvoja na lokalnoj razini

MJERA 3.1.2 RAZVOJ PARTNERSKIH ODNOSA, MEĐUREGIONALNE I MEĐUNARODNE SURADNJE

CILJ Uspostaviti sustavne i konstruktivne komunikacije s dionicima razvoja drugih područja u cilju jačanja konkurentnosti područja LAG-a Srijem

OPIS Inicijative partnerskih odnosa u LAG-u Srijem te međuregionalne i međunarodne suradnje s drugim područjima i zajednicama imaju posebno mjesto u planu razvoja, jer se njima rješavaju problemi koji se uopde ne mogu riješiti bez suradnje više područja i/ili koje uključuju programe i projekte koje je ekonomičnije i učinkovitije poduzimati u suradnji sa drugim područjima. Ovdje posebno mjesto imaju projekti prekogranične suradnje. Razvoj partnerskih odnosa, međuregionalna i međunarodna suradnja ima važnu ulogu u promociji dijaloga i međusobnog razumijevanja te u gospodarskom i društvenom razvitku, stvarajudi na taj način stabilnost i prosperitet za našu zajednicu. Suradnja među područjima može poprimiti različite oblike - ona može biti institucionalizirana ili neformalna, dugoročna ili ad-hoc, a sadržajno može obuhvatiti široki krug tema.

AKTIVNOSTI 1. Analiza osnovnih problema sadašnje suradnje 2. Izrada prijedloga programa podizanja razine osposobljenosti za suradnju 3. Motiviranje dionika na zajedničku suradnju na projektima 4. Priprema i provedba projekata suradnje

KORISNICI LAG, gospodarski, javni i društveni sektor na području LAG-a

OČEKIVANI REZULTATI

Partnerstvo kao osnova razvoja Srijema.

Pokazatelji: - Broj realiziranih tečajeva za podizanje kapaciteta za upravljanje projektima - Broj projekata partnerskih odnosa, međuregionalne i međunarodne

suradnje - Broj uključenih dionika

50

MJERA 3.1.3 RAZVOJ SUSTAVA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

CILJ Daljnje unapređenje kvalifikacijske strukture radne snage, njihovih stečenih znanja i vještina radi povedanja kompetencija na tržištu rada.

OPIS Osim formalnog obrazovanja, ponuda stručnog obrazovanja na ruralnom prostoru Srijema je vrlo niska. Za uklanjanje ograničenja nepovoljne obrazovne strukture potrebno je osmišljavati i poticati neformalne oblike obrazovanja i usavršavanja, a posebno za ključne sektore ruralnog prostora kao što je poljoprivreda. Svakodnevni napredak tehnologije i stalne promjene uvjeta poslovanja, kako u gospodarskom tako i u zakonodavnom smislu, zahtijevaju stalno učenje. S obzirom na nisku razinu organiziranosti i slabu povezanost s potencijalnim obrazovnim centrima, potrebno je pružiti podršku gospodarskim subjektima kako bi mogli odgovoriti na ove zahtjeve. Uspješno provođenje ovih mjera zahtjeva obuku ljudskih resursa u ruralnim područjima kako bi stekli određena znanja i vještine. Što je vedi nivo obrazovanja, to je veda radna produktivnost što doprinosi održavanju ili povedanju konkurentnosti gospodarskog sektora.

AKTIVNOSTI Aktivnosti za ostvarenje mjere su usmjerene k osnivanju centara za edukaciju. Podrška može da uključuje: - obuku u ICT vještinama, - obuku za osobe koje osnivaju poduzeda u ruralnim područjima, - obuku ljudi u tradicionalnim ruralnim vještinama da bi se zadovoljile potrebe turizma i rekreacije, - obuku za proizvođače koji se žele baviti nepoljoprivrednim aktivnostima. -Organiziranje različitih oblika cjeloživotnog učenja za socijalno ugrožene skupine stanovnika (nezaposleni, žene, mladi i drugi) -Organiziranje stručnog usavršavanja i prekvalifikacije za stanovnike područja -Organiziranje treninga, seminara i edukacija za poduzetnike malog i srednjeg sektora, obrtnike i zadrugare i poduzetnike početnike obrazovni programi za mlade poduzetnike (IT, marketing, upravljačka znanja i vještine) -Organiziranje treninga za udruge i voditelje udruga

KORISNICI Stanovnici, poduzetnici, privatni i civilni sektor, Ekonomski akteri u ruralnim područjima

OČEKIVANI REZULTATI

Uspostava cjeloživotnog učenja kao sastavnog dijela obrazovanja stanovništva Srijema

Pokazatelji: - Broj polaznika organiziranih radionica i tečajeva; broj održanih tečajeva/

radionica za podizanje razine osposobljenosti; - Broj institucija u kojima su ovi sustavi primijenjeni. - Povedan broj stručno osposobljenih stanovnika

51

Posebni cilj 3.2 Ojačati ulogu civilnog društva u razvoju društvene zajednice

Potrebno je unaprijediti participativnu demokraciju i intenzivirati sudjelovanje stanovništva u provedbi razvojne politike LAG-a Srijem. Prioritet je uključiti civilno društvu u rasprave o planovima/programima razvoja te jačati postojede i stvarati nove oblike komunikacije i suradnje između civilnog društva, tijela LAG-a Srijem i JLS radi sudjelovanja svih relevantnih razvojnih aktera u realizaciju utvrđenih razvojnih ciljeva.

MJERA 3.2.1 JAČANJE UDRUGA ZNAČAJNIH ZA RAZVOJ LAG-A SRIJEM

CILJ Poticati razvoj civilnog društva u svrhu jačanja njegove uloge i doprinosa razvoju kroz snaženje udruga značajnih za razvoj LAG-a Srijem, te podidi kompetencije i razinu osposobljenosti udruga u svrhu njihova uključivanja u upravljanje projektima.

OPIS Ova mjera omogudit de podizanje razine kvalitete i uvjeta rada organizacija civilnog društva, bolju povezanost organizacija civilnog društva i javne uprave te bolju uključenost građana u različite aspekte djelovanja u području civilnog društva.

AKTIVNOSTI Analiza stanja osposobljenosti udruga za upravljanje projektima; Jačanje osposobljenosti udruga za upravljanje projektima te njihovo uključivanje u razvojne inicijative

KORISNICI Organizacije civilnog društva, jedinice lokalne i regionalne samouprave,

OČEKIVANI REZULTATI

Ojačani kapaciteti civilnih inicijativa stavljeni u službu društveno-gospodarskog razvoja

Pokazatelji: - Broj aktivnih udruga - Broj razvojnih projekata u koje su uključene udruge - Broj uključenih stanovnika u aktivnosti i inicijative potaknute od strane

udruga

52

IV. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE 14. ZNAČAJKE PARTNERSTVA

Lokalna razvojna strategija područja temeljni je dokument strateškog planiranja Lokalne akcijske grupe Srijem koja okuplja 56 članova iz svih sektora društva s područja svih dvanaest jedinica lokalne samouprave: Grada Iloka, naselja Mirkovci Grada Vinkovaca, Opdine Tovarnik, Opdine Tompojevci, Opdine Lovas, Opdine Stari Jankovci, Opdine Bogdanovci, Opdine Negoslavci, Opdine Nuštar, Opdine Tordinci, Opdine Borovo i Opdine Trpinja. Proces osnivanja partnerstva LAG-a Srijem krenuo je predstavljanjem koncepta LAG-a jedinicama lokalne samouprave te upudivanjem pisma (27. prosinca 2007.) prema tadašnjem resornom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva za sudjelovanjem u pilot provedbi LEADER-a u Hrvatskoj. Ved 19. ožujka 2008. donesena je odluka o pokretanju inicijative za osnivanjem LAG-a. Predstavljanje LEADER pristupa održavalo se nizom okruglih stolova, predavanja, studijskog putovanja i prezentacija o prednostima LEADER pristupa tijekom 2008. i 2009. godine u okviru programa njemačkog InWenta. Tijekom 2010. godine inicijativa je proširena prema cijelom tadašnjem području LAG-a Srijem te je 8. prosinca 2010. potpisan Sporazum kojim je uspostavljeno lokalno partnerstvo i osnovan LAG Srijem.

53

G R A F I K O N 3 1 . Z A S T U P L J E N O S T Č L A N O V A L O K A L N E A K C I J S K E G R U P E P R E M A V R S T I S E K T O R A ( J A V N I , P O S L O V N I , C I V I L N I )

G R A F I K O N 3 3 . S A S T A V Č L A N O V A U P R A V N O G O D B O R A L A G - A S R I J E M

Ţene46,67% Civilni sektor

33,33%

Mladi do 29 godina - 5

Muškarci53,23%

Javni sektor40,00%

Stariji od 50 godina - 1Gospodarstvo

28,57%

Spol Sektor

54

15. SPOSOBNOST UPRAVLJANJA JAVNIM SREDSTVIMA

Područje LAG-a Srijem je pod administrativnom upravom 12 jedinica lokalne samouprave, od toga dva grada (Ilok i Vinkovci) te osam opdina (Tordinci, Nuštar, Bogdanovci, Stari Jankovci, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik, Lovas, Borovo i Trpinja). S obzirom da je fiskalni kapacitet područja nedostatan za sve razvojne potrebe, jedinice lokalne samouprave te njihov gospodarski i civilni sektor su rano usvojile praksu pripreme projektnih prijedloga i njihove prijave za financiranje iz različitih izvora bespovratnih sredstava. Jedinice lokalne samouprave u svojim proračunima osiguravaju sredstva za pripremu i sufinanciranje projekata, a značajna je potpora Vukovarsko-srijemske županije koja također osigurava sredstva za sufinanciranje. U skladu s navedenom praksom, jedinice lokalne samouprave osigurale su sredstva za sufinanciranje rada i projekata LAG-a Srijem u okviru proračunskih stavki za financiranje projekata udruga i projekata. Na području LAG-a Srijem djeluju dvije razvojne agencije – Ured za međunarodnu suradnju-TINTL te HRAST županijska razvojna agencija. Uz potporu druge pojedinaca koje rade na razvoju projekata, Ovo je područje prepoznato na razini Hrvatske kao jedna od najuspješnijih mikroregija u privlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU i drugih razvojnih programa. Brojni su projekti komunalne i društvene infrastrukture ostvareni na području LAG-a i financirani iz državnog proračuna, sredstava bilateralne pomodi, Svjetske banke te prve (CARDS, PHARE i SAPARD) i druge(IPA) generacije pretpristupnih programa pomodi. Primjer su projekt „WINE-DEV –Održivi razvoj proizvodnje vina u Srijemu“ (PHARE 2005 Jadranska prekogranična suradnja između Hrvatske i Italije) i „Arator d.o.o. - Opremanje objekta za uzgoj muznih krava i nabava opreme za skladištenje mlijeka na poljoprivrednom gospodarstvu“ (SAPARD). U okviru IPA pretpristupnog programa uspješno su aplicirani projekti u svim komponentama koje su dostupne korisnicima na lokalnoj razini. Putem projekata IPA prekogranične suradnje (s Srbijom i Bosnom i Hercegovinom) ostvareno je ukupno 6 projekta: Mreža centara za razvoj poduzetništva i prekograničnu suradnju, (Opdina Negoslavci), SUMUS (Komunalije d.o.o. Ilok), VIOR (Grad Vinkovci), REPRO (Opdina Tovarnik), IRRI (Opdina Lovas), CBC IP (TINTL, Opdina Lovas i Grad Ilok). U okviru komponente IPA IIIc Poslovne infrastrukture financirana su dva projekta – Izgradnja regionalnog poslovnog centra (Opdina Lovas) te Centar za posjetitelje u Srijemu (Grad Ilok). Na natječajima IPA IV komponente financiran je projekt SWOT- Mogudnosti u turizmu za žene u Srijemu (Grad Ilok). Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (IPARD Agencija) sveukupno je ugovorila 256 projekta ukupnog iznosa ulaganja od 1,05 milijardi kuna (izvor: APPRRR, stanje 04. veljača 2013.), od čega 4 s područja LAG-a Srijem. Od ukupno ugovorenog iznosa ulaganja od 16,5 milijuna kuna do danas su ispladena 2 projekta u iznosu od 7,4 milijuna kuna. Prema podacima APPRRR, sredstva IPARD programa su koristili PTO Đurkid Slakovci (ukupni iznos ulaganja 760 tisuda, a potpore 420 tisuda kuna), Iločki podrumi d.d. Ilok (ukupni iznos ulaganja 6,6, a potpore 3,3 milijuna kuna), PO Srijem Ilok (ukupni iznos ulaganja 4,7, a potpore 2,5 milijuna kuna) i Grad Ilok (istovjetni ukupni iznos ulaganja i potpore 4,3 milijuna kuna).

55

16. PRIMJENA NAČELA »ODOZDO PREMA GORE« I SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA, UKLJUČUJUĆI SOCIO-EKONOMSKE UGROŢENE SKUPINE, ŢENE I MLADE U IZRADI STRATEGIJE

Izrada LRS-a LAG-a Srijem temeljila se na metodološki dosljednom uvažavanju i primjeni standardnih načela koja se primjenjuju pri izradi razvojnih strategija u zemljama Europske unije, uključujudi načela:

- lokalno vlasništvo LRS; - sudjelovanje svih zainteresiranih strana, pripremanju i izradi LRS (načelo participativnosti); - transparentnost tijekom pripreme i izrade LRS; - prijedloge i odluke donose lokalni partneri (odozdo prema gore).

Proces pripreme i izrade LRS slijedi standardnu metodologiju za izradu strateških razvojnih programa. Glavne elementi LRS-a su:

- Osnovna analiza (analiza stanja i obilježja, razvojni problemi i potrebe područja) - SWOT analiza (analiza snaga, slabosti, mogudnosti i prijetnji) - Vizija (što područje želi, što može i što treba biti) - Strateški i posebni ciljevi (razvojni ciljevi područja) - Mjere (skup intervencija za ostvarenje ciljeva) - Projekti (konkretna aktivnosti – baza projekata) - Plan provedbe (institucije, mehanizmi, sredstva).

Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a Srijem provele su se u razdoblju od 6. rujna 2012. godine do 21. veljače 2013. godine, kada je strategija usvojena na skupštini LAG-a. Osnovna analiza opisala je prirodna i zemljopisna obilježja, a nastavila se prikazom gospodarstva, stanovništva, društvene i komunalne infrastrukture te društvenoga kapitala. Analiza se temelji kako na primarnim tako i na sekundarnim izvorima. Korišteni su podaci iz Popisa stanovništva iz 2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, premda se od 2001. godine migracije odvijaju i brzo i neprekidno pa podaci iz Popisa stanovništva 2001. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Podaci Popisa stanovništva 2011. nisu još u cijelosti obrađeni, stoga iz njih za sada možemo samo vidjeti promjene u ukupnom broju stanovnika prema županijama, gradovima, opdinama i naseljima. Podaci koji se odnose na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te na popis poljoprivrednih kultura i poljoprivrednih površina, korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. Državnog zavoda za statistiku, no kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci iz Popisa poljoprivrede 2003. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Za nadopunu podataka u poljoprivredi, korišteni su i podaci APPRR-a iz 2009.godine kao i nadopuna podataka iz 2012.godine koja se odnosi na broj OPG-eva, te ARKOD i podaci poljoprivredne savjetodavne službe. Nedostatak točnih i pouzdanih podataka nije dopustila provedbu cjelovite analize stanja, no omogudava pregled trendova u pojedinim granama gospodarstva. Za potrebe pradenja trenda gospodarskih aktivnosti na području LAG-a Srijem korišteni su statistički pokazatelji Vukovarsko- srijemske županije, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore. Također, pojedini podaci koji su obrađivani odnose se na statističke pokazatelje opdina i gradova, ali ne i na pojedina naselja unutar tih opdina ili gradova. U tom slučaju, prvenstveno uzimajudi naselje Mirkovce kao dio grada Vinkovaca, podaci su interpolirani s obzirom na udio stanovništva, zemljišta i dr. Proces strateškoga planiranja počeo je prvim sastankom radne skupine za izradu LRS i predstavnika jedinica lokalne samouprave. Na njemu je dizajnirana početna struktura Strategije i SWOT analize, utvrđen vremenski okvir i metodologija izrade strategije, način prikupljanja projektnih ideja te osobe zadužene za koordinaciju aktivnosti izrade strategije na području svake JLS. Također je donesena odluka da strategiju pripremaju članovi LAG-a uz tehničku pomod Ureda za međunarodnu suradnju-TINTL koji je također član LAG-a. TINTL, nositelj izrade, koordinirao je i stručno surađivao tijekom cijelog procesa izrade LRS: od prikupljanja materijala, razvojnih programa i

56

dokumenata, prikupljanja projekata za bazu, preko organizacije ukupnog rada, do aktivnosti uključivanja šire javnosti u proces njegove pripreme i izrade. Proces izrade strategije proveden je putem 7 radionica koje su specifično uključivale sudionike iz javnog sektora, gospodarstva te predstavnika nevladinog sektora, mladih, žena i socijalno isključenih skupina. Također je održano više individualnih i grupnih konzultacijskih sastanaka. Proces izrade strategije je ravnopravno uvažavao stavove i mišljenje svih stanovnika s područja cijelog LAG-a.

Datum Mjesto Događaj

6. rujna 2012. Tompojevci Prvi sastanak radne skupine za izradu LRS i predstavnika jedinica lokalne samouprave.

8. studeni 2012. Nuštar Radionica za izradu ciljeva i mjera za sektor: gospodarstvo / poljoprivreda / MSP, osnovna analiza Strategije LAG-a te SWOT analiza

15. studeni 2012. Tompojevci Radionica za izradu ciljeva i mjera za sektor: gospodarstvo / poljoprivreda / MSP, osnovna analiza Strategije LAG-a te SWOT analiza

11. prosinac 2012. Tordinci Radionica za izradu ciljeva i mjera za sektor: predstavnika gospodarskog, javnog i nevladinog sektora

20. prosinac 2012. Lovas Radionica za izradu ciljeva i mjera za sektor: predstavnici mladih i udruga, osnovna analiza Strategije LAG-a te SWOT analiza

9. siječanj 2013. Stari Jankovci

Radionica za izradu ciljeva i mjera za sektor: predstavnice žena i udruge, osnovna analiza Strategije LAG-a te SWOT analiza

10. siječanj2013. Mirkovci Radionica za izradu ciljeva i mjera za sektor: predstavnika gospodarskog, javnog i nevladinog sektora MO Mirkovci

31. siječanj 2013. Lovas Radionica s članovima UO LAG-a Srijem

21. veljača 2013. Tovarnik Lokalna razvojna strategija LAG-a Srijem usvojena na Skupštini LAG-a

21. listopada 2013. Tovarnik Unos podataka o Opdinama Borovo i Trpinja u Lokalnu razvojnu strategiju

17. PLAN PROVEDBE I SLIJED AKTIVNOSTI U OSTVARENJU CILJEVA

LAG Srijem de u svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja razvoja tijekom provedbe LRS-a provoditi sljedede aktivnosti: - koordinirati indikativnu listu projekata u bazi projekata: - pratiti provedbu LRS-a i izvještavanje Partnerstva o provedbi LRS-a, - poticati zajedničke razvojne projekte s drugim LAG-ovima te projekte međuregionalne i

prekogranične suradnje. S ciljem provedbe definiranih strateških odrednica Lokalne razvojne strategije izrađen je okvirni plan koji obuhvada pregled aktivnosti potrebnih za provedbu LRS-a u razdoblju od 2013.-2014. godine.

57

18. IZVORI FINANCIRANJA I ODRŢIVOST STRATEGIJE BEZ SREDSTAVA JAVNE POMOĆI

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, kao i upravljanje tim sredstvima te pradenje njihova korištenja važan su aspekt provedbe Strategije. LAG Srijem očekuje da de uspjeti ostvariti financiranje svoga rada iz LEADER programa, a što de pružiti dodatnu sigurnost i poticaj radu na implementaciji ove Strategije. Također, svi predlagatelji projekata očekuju određenu razinu bespovratne potpore iz IPARD programa i drugih izvora financiranja projekata. Ipak, potrebno je istaknuti kako je područje LAG-a poprilično gospodarski nerazvijeno te u slučaju da se navedena sredstva ne ostvare brojni projekti de biti značajno usporeni jer de se financirati vedinom iz lokalnih sredstava u što pripadaju:

proračunska sredstva Vukovarsko-srijemske županije i jedinica lokalne samouprave i

bankarska sredstva i ostali privatni izvori financiranja. Osim njih, projekti de se prijavljivati i na različite natječaje za dodjelu potpora kao što su: 1. Sredstva iz domadih izvora: • sredstva Ministarstva poljoprivrede RH i drugih ministarstava; • sredstva iz drugih domadih izvora (npr. fondacije). 2. Sredstva iz međunarodnih izvora: • sredstva dostupna temeljem ostalih pretpristupnih fondova EU; • sredstva temeljem bilateralne/multilateralne suradnje (međuregionalne suradnje); • sredstva temeljem suradnje na projektima iz Programa zajednice. S obzirom na nedostatna lokalna financijska sredstva, kao i lošu financijsku situaciju vedine jedinica lokalne samouprave na području LAG-a, strategija financiranja povezana je, prvenstveno, s pristupom izvorima financiranja iz EU fondova, a posebice IPARD programa. S tog aspekta ključno je ojačati kapacitete za pribavljanje i upravljanje tim sredstvima u cilju postizanja najvišeg stupnja učinkovitosti korištenja dostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova.

58

19. PROCJENA BROJA PROJEKATA I POTREBNIH SREDSTAVA ZA RAZDOBLJE 2013. – 2014.

Financijski okvir za razdoblje provedbe LRS temelji se na analizi baze projektnih ideja. Analizom su zastupljene samo projektne ideje koje su usklađene s strategijom LAG-a Srijem. Prikazane financijske projekcije za razvojne projektne prijedloge razvrstane su po strateškim i posebnim ciljevima te mjerama. Iste predstavljaju financijski okvir, odnosno, procjenu za razdoblje provedbe, bududi da sve pristigle projektne ideje nisu i sve postojede u Srijemu.

MJERA Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje 2013. – 2014.

Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2013. – 2014., kn

2013. 2014. 2013. 2014.

101 – »Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice«

1 2 2.800.000,00 6.350.000,00

103 – »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice«

1 1 300.000,00 1.000.000,00

301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture«

1 3 6.000.000,00 14.000.000,00

302 – »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti«

1 2 600.000,00 7.300.000,00

UKUPNO 4 8 9.700.000,00 28.650.000,00

T A B L I C A 3 . I N D I K A T I V N I B R O J P R O J E K A T A / P O T R E B N A S R E D S T V A J A V N E P O T P O R E ( V E Z A N I U Z P R I O R I T E T 1 I P R I O R I T E T 3 I P A R D P R O G R A M A ) N A V E D E N I U L R S Z A R A Z D O B L J E 2 0 1 3 . – 2 0 1 4 .

59

T A B L I C A 4 . F I N A N C I J S K I I P R O V E D B E N I P L A N L O K A L N E R A Z V O J N E S T R A T E G I J E L A G - A S R I J E M Z A R A Z D O B L J E 2 0 1 3 . -2 0 1 4 . G O D I N E

Strateški cilj Posebni cilj Mjera Razdoblje provedbe Broj

projekata

Ukupno planirana sredstva (kn) 2013 2014 2013 2014

Q1

Q2

Q3

Q4

Q1

Q2

Q3

Q4

1. Povedati broj i kvalitetu radnih mjesta dostupnih ljudima na području LAG-a Srijem za 10% do kraja 2014. godine

1.1. Osigurati održivost i tržišnu orijentiranost poljoprivredni sektor

1.1.1 Modernizacija i ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju i ribouzgoj

4 2.800.000,00 6.350.000,00

1.1.2 Stvaranje dodane vrijednost poljoprivrednim proizvodima

1 800.000,00 0,00

1.1.3 Izgradnja skladišno-preradbenih kapaciteta u poljoprivredi

2 2.200.000,00 1.800.000,00

1.1.4 Unapređenje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem putem okrupnjavanja zemljišta i izgradnje sustava navodnjavanja

4 900.000,00 750.000,00

1.2. Potaknuti diversifikaciju i jačanje nepoljoprivrednih gospodarskih djelatnosti

1.2.1 Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja u gospodarske djelatnosti

2 900.000 970.000,00

1.2.2 Razvoj ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma

4 1.470.000,00 1.850.000,00

1.2.3 Promicanje korištenja obnovljivih izvora energija uz efikasnije korištenje energije

3 500.000,00 15.000.000,00

1.2.4 Organiziranje i zajedničko djelovanje gospodarskih subjekata

2 30.000,00 50.000,00

2. Osigurati uvjete života u ruralnim područjima srijema usporedive s drugim razvijenim područjima Republike

2.1 Poboljšati postojedu i izgraditi novu ruralnu infrastrukturu

2.1.1 Razvoj i poboljšanje upravljanja komunalnim i gospodarskim otpadom

3 7.100.000,00 18.500.000,00

2.1.2 Podizanje kvalitete postojedih sustava vodoopskrbe te poticanje korištenja inovativnih tehnika u vodoopskrbi

4 2.900.000,00 3.060.000,00

2.1.3 Unapređenje prometne povezanosti putem rekonstrukcije i modernizacije lokalnih prometnica i otresnica

6 2.800.000,00 2.600.000,00

60

Hrvatske i EU 2.1.4 Povedanje dostupnosti i kvalitete društvene infrastrukture i javnih usluga

9 1.665.000,00 3.600.000,00

2.1.5 Jačanje informacijskog društva 2 150.000,00 200.000,00

2.2. Uspostaviti sustav upravljanja prirodnim resursima i kulturno-povijesnom baštinom

2.2.1 Očuvanje biološke raznolikosti primjenom agro-okolišnih mjera

2 0,00 1.400.000,00

2.2.2 Očuvanje i vrednovanje prirodne i kulturno-povijesne baštine

3 350.000,00 870.000,00

3. Unaprijediti učinkovitost upravljanja lokalnim razvojem srijema do kraja 2014. godine putem uspostave i jačanja kapaciteta lokalnog partnerstva

3.1. Podidi razinu organizacije, znanja i vještina lokalne zajednice

3.1.1 Upravljanje lokalnom akcijskom grupom

20 437.000,00 437.000,00

3.1.2 Razvoj partnerskih odnosa, međuregionalne i međunarodne suradnje

8 1.200.000,00 1.800.000,00

3.1.3 Razvoj sustava cjeloživotnog učenja

6 200.000,00 100.000,00

3.2 Ojačati ulogu civilnog društva u razvoju društvene zajednice

3.2.1 Jačanje udruga značajnih za razvoj LAG-a Srijem

10 500.000,00 700.000,00

UKUPNO: 95 26.902.000,00 60.037.000,00

61

T A B L I C A 5 . P L A N T R O Š K O V A R A D A U R E D A L A G - A S R I J E M P O G O D I N I P R O V E D B E L O K A L N E R A Z V O J N E S T R A T E G I J E U R A Z D O B L J U 2 0 1 3 . - 2 0 1 4 .

PODMJERA AKTIVNOST IZDATAK TROŠAK

202.1. Podmjera 1: »Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja«

202.1.1. Izrada studija za područje LAG-a (izrada studija – socio-ekonomske, regionalne, marketinške i druge)

202.1.1.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 54.500,00

202.1.1.2.Prijevod izrađenog dokumenta i simultano prevođenje

0,00

202.1.2. Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a (LEADER pristup, izrada poslovnog plana, priprema projektne dokumentacije, računovodstvo i drugo, osim tečajeva stranog jezika)

202.1.2.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 15.000,00

202.1.2.2. Najam prostora i opreme za trening i obrazovanje

0,00

202.1.2.3. Usluga korištenja opreme za simultano prevođenje i tehničko osoblje

0,00

202.1.2.4. Usluga korištenja opskrbe pripremljenom hranom i pidem sudionika

11.000,00

202.1.2.5. Naknade, kotizacije i pretplate za časopise i magazine

500,00

202.1.2.6.Prijevod dokumenta (brošure i sl.) 0,00

202.1.3. Animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija promidžbenih događaja za članove i stanovnike LAG-a (seminari, radionice, sastanci, i drugo)

202.1.3.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 13.000,00

202.1.3.2. Najam prostora i opreme za animaciju i promidžbene događaje

0,00

202.1.3.3. Usluga korištenja opreme za simultano prevođenje i tehničko osoblje

0,00

202.1.3.4. Usluga korištenja opskrbe pripremljenom hranom i pidem sudionika

11.000,00

202.1.3.5. Izrada, umnažanje i podjela promotivnih materijala

23.000,00

202.1.3.6.Usluge oglašavanja putem TV/radio/novine/web

6.000,00

202.1.4. Sudjelovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a na seminarima,

202.1.4.1. Korištenje službenog ili privatnog vozila u službene svrhe

25.000,00

62

radionicama, sastancima i studijskim putovanjima (uključujudi događaje u organizaciji nacionalne mreže za ruralni razvoj i Europske mreže za ruralni razvoj), najviše do 100.000,00 kn

202.1.4.2. Korištenje javnog prijevoza – autobus, vlak, brod

6.000,00

202.1.4.3.Korištenje zrakoplova – ekonomska klasa 9.000,00

202.1.4.4.Korištenje lokalnog javnog prijevoza na mjestu događaja

0,00

202.1.4.5. Dnevnice 11.000,00

202.1.4.6. Smještaj 15.000,00

202.1.4.7. Naknade i kotizacije 0,00

UKUPNO: 200.000,00

202.2. Podmjera 2: »Provedba lokalnih razvojnih strategija«

202.2.1. Plade za voditelja/upravitelja LAG-a i/ili drugo osoblje, najviše do 150.000 kn

202.2.1.1. Plade zaposlenika LAG-a (menadžer i/ili drugo osoblje), najviše do 75.000,00 kn po zaposleniku

132.000,00

202.2.2. Najam ureda i režijski izdaci 202.2.2.1. Najam ureda (sjedište LAG-a), najviše do 37.500,00 kn

0,00

202.2.2.2. Telefon i internet, najviše do 12.500,00 kn 12.000,00

202.2.2.3. Režijski izdaci ureda: struja, voda, odvoz otpada, grijanje, plin, TV i radio preplata, pričuva, ostali režijski izdaci

30.000,00

202.2.3. Uredski materijal 202.2.3.1. Potrošni uredski materijal (papir, spajalice, olovke, koš za otpatke i slično)

23.000,00

202.2.4. Nabava opreme 202.2.4.1. Uredska oprema (uključujudi montažu), najviše do 25.000, 00 kn: ormar, stol, stolica, ladičar, vješalica za garderobu, telefonski aparat, fotokopirni stroj, faks uređaj, fotoaparat

20.000,00

202.2.4.2.Računalna oprema (uključujudi montažu), najviše do 25.000,00 kn: stolno računalo, dijelovi stolnog računala, prijenosno računalo, pisač, skener, projektor

13.000,00

202.2.5. Usluge 202.2.5.1.Usluge računalnog stručnjaka 0,00

202.2.5.2.Usluge knjigovodstvenog stručnjaka 7.000,00

202.2.5.3. Usluge pravnog stručnjaka 0,00

UKUPNO: 237.000,00

63

20. UTJECAJ PROVEDBE STRATEGIJE NA OKOLIŠ

Tijekom oblikovanja ove Strategije dvije su se teme pokazale od posebnog značaja za zaštitu okoliša u Srijemu: prilagodba konceptu održivog razvoja; i približavanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Koncept održivog razvoja je dominantna odrednica lokalne razvojne strategije. Strategija želi ostvariti gospodarski i socijalni napredak, ali uz dugoročno očuvanje stanja okoliša. Polazedi od koncepta održivog razvoja ova se Strategija zalaže za uvođenje zaštite okoliša u sve strateške ciljeve Strategije i posljedično, integraciju zaštite okoliša u sve razvojne projekte. To znači uvođenje mjera zaštite okoliša u sve teme ekonomskog i socijalnog razvoja: od gradnje komunalne i društvene infrastrukture, restrukturiranja i razvoja gospodarskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, te politike zapošljavanja. U skladu s ciljevima Petog akcijskog programa za okoliš EU, ciljevi i mjere Strategije su takve da vode računa o ciljevima zaštite okoliša, a posebice u prioritetnim sektorima u kojima se zaštita okoliša mora integrirati (industrija, energija, komunalna infrastruktura, poljoprivreda i turizam). Strategijom se širi broj i vrsta instrumenata kojima se smanjuju pritisci na okoliš te provodi cjelovito informiranje i razvoj koncepta dijeljene odgovornosti svih dionika provedbe strategije. Iz navedenog je razvidan zaključak kako Strategija ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša i prirodnih resursa u cijelom ruralnom prostoru Srijema.

21. INOVATIVNE AKTIVNOSTI

Područje LAG Srijem pripremom i bududom provedbom ove lokalne razvojne strategije iskusit de više inovativnih pristupa u rješavanju lokalnih razvojnih prioriteta. One se mogu nabrojati:

1. Udruživanje područja više jedinica lokalnih samouprava u cilju ostvarivanja zajedničkih razvojnih potreba,

2. Čvrsto povezivanje i zajedničko donošenje odluka va tri sektora: javnog, civilnog i gospodarskog,

3. Stvaranje zajedničkog strateškog dokumenta koji obuhvada područja od interesa područja sa sličnim razvojem i potrebama bez potrebe da se rade kompromisi i usklađivanja na široj regionalnoj i/ili nacionalnoj razini,

4. Uvođenje inovativnih pristupa u ciljeve i mjere razvoja kao što su: obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, usklađivanje proizvodnih procesa u skladu s EU direktivama te sustavan pristup informatizaciji cijelog područja.

22. PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE I MJERENJE UČINAKA PROVEDBE STRATEGIJE, KRITERIJI I INDIKATORI ZA OCJENU USPJEŠNOSTI I UČINKOVITOSTI

Pradenje i mjerenje učinaka, nezaobilaznih koraka u ocjeni realizacije Strategije te ostvarivanja razvojne vizije LAG-a Srijem, omogudit de provjeru rezultate različitih mjera i projekata odnosno njihove opravdanosti i učinkovitosti. Pradenje i mjerenje de provoditi Tajništvo LAG-a te ad-hoc angažirani vanjski stručnjaci, a njome de se vršiti: - ocjenjivanje efektivnosti i efikasnosti postignutih rezultata u odnosu na očekivane i željene ciljeve, - jasno i precizno formulirati nositelje aktivnosti i utvrđivanje odgovornosti, - evaluacija realiziranih planova u odnosu na utrošena sredstva i planirane aktivnosti i rezultate, - utvrđivanje prikladnosti kriterija selekcije i izbor projekata; - ocjena učinkovitosti provedbe promotivnih mjera.

64

Indikatori za ocjenu učinkovitosti koji de se primijeniti i na pradenje provedbe LRS-a su:

angažirani resursi u provedbu projekta (npr. korištena financijska sredstva, broj organizacija uključenih u provedbu projekta itd.),

kvantificirani rezultati projekta (npr. kilometri izgrađenih cesta, broj usavršenih polaznika tečaja itd.),

kvalitativni / kvantitativni učinci implementacije projekta u odnosu na postavljeni ciljeve (npr. ciljevi projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava mogu biti: a) povedanje kapaciteta sustava, b) povedanje kvalitete sustava (smanjenje redukcije, smanjeni kvarovi, kvalitetnija voda) ili c)povedana teritorijalna pokrivenost sustavom i sl.) te u odnosu na širu društvenu zajednicu (npr. povedanje investicija, uvođenje novih usluga, promjene ponašanja pojedinaca ili tvrtki, povedanje zapošljavanja.

Za vrednovanje utroška resursa i kvantificirane rezultate projekata podaci de se prikupljati putem obrasca zahtjeva za dodjelu pisma potpore projektu, prijavih obrazaca projekata, te izvješda o napretku i ostvarenju projekta. Kvantitativni pokazatelji utjecaja projekata na širu društvenu zajednicu de se pratiti iz službenih statističkih izvještaja od strane javne uprave i relevantnih institucija. Kvalitativno vrednovanje, kako rezultata pojedinih projekata tako i LRS-a u cijelosti, provodi se kroz analize, studije, ankete i fokus-grupe koje okupljaju sve relevantne sudionike projekta. Jedan od osnovnih problema odnosi se na ograničenu raspoloživost indikatora, osiguranje njihove dovoljne kvalitete, trošak i teškode u vezi njihova prikupljanja i dr. Za potrebe učinkovite provedbu pradenja i mjerenja učinaka te korištenja rezultata koristit de se baza projekata LAG-a Srijem. LAG Srijem je prema odluci skupštine LAG-a , između ostalog, odgovorna za pradenje provedbe lokalne razvojne strategije, kao i za koordinaciju poslova vezanih uz bazu razvojnih projekata. Svrha pradenja i vrednovanja je omoguditi učinkovitu provedbu LRS, pravovremeno i potpuno izvještavanje svih dionika provedbe Strategije te stvaranje pretpostavki za ažuriranje plana provedbe Strategije.

23. PROCEDURA DONOŠENJA ODLUKA UKLJUČUJUĆI PROCEDURU ODABIRA PROJEKATA KOJIMA ĆE LAG IZDATI PISMO PREPORUKE I NAČINE SPRJEČAVANJA SUKOBA INTERESA

Procedura donošenja odluka je utvrđena statutom LAG-a Srijem. Unutar ove strategije posebno se definiraju procedure i kriteriji za odabir projekata za provedbu, financiranje odnosno sufinanciranje te izdavanje pisma preporuke. Najkasnije po akreditaciji od strane APPRRR, LAG-a Srijem de javno objavit na web stranici postupak, obrasce i kriterije za uvrštenje projekata u bazu LAG-a, izdavanje pisma preporuke projektima i dr. Pravo predlaganja projekta imaju sve fizičke i pravne osobe. Projektni predlagatelji su dužni na propisanom obrascu za prijavu, sami ili uz konzultaciju stručnih osoba, prirediti podatke o projektu. Tajništvo LAG-a de zainteresiranim ponuditeljima osigurati jednaku stručnu pomod i savjetovanje pri izradi i izvedbi projekta. Za potrebe učinkovite proces donošenja odluka o projektima LAG-a Srijem de uspostaviti informatički sustav za prikupljanje podataka o projektnim prijedlozima te njihovo kontinuirano pradenje, ažuriranje i kvalitativno vrednovanje. Osnovu sustava činila bi baza podataka i elektronski obrasci za podnošenje zahtjeva (unos projekta u bazu, izdavanje pisma potpore i dr.) Osnovu sustava činila bi baza podataka koja bi morala sadržavati: 1) Osnovne podatke o svakom projektu (nositelj, vrijeme trajanja, iznos financiranja itd.); 2) Dodatne podatke o sadržaju projekta (mjera i cilj unutar kojih se projekt realizira, sažetak projekta, opis aktivnosti i terminski okvir projekta); 3) Ključne pokazatelje rezultata svakog projekta. Zaprimljeni projektni prijedlozi ocjenjuju se u skladu s kriterijima vrednovanja projekata. Postupak odabira provodit de se od strane odbora za ocjenjivanje ponuda. Upravni odbor LAG-a imenovat de članove odbora koji de ocjenjivati projekte, a koji se sastoji od 3 osobe s pravom glasa iz članstva

65

LAG-a, koji posjeduju potrebna znanja i iskustva na području koje se ocjenjuje, 2 člana bez prava glasa predsjedavajudi i tajnik odbora iz Tajništva i/ili Upravnog odbora LAG-a. Također de se imenovati zamjenici članova Odbora ukoliko dođe do situacije da su osobe koje prijavljuju projekt ujedno i članovi Odbora ne mogu učestvovati u ocjenjivanju svoga projekta. FAZE ODABIRA I OCJENJIVANJE PROJEKTNIH IDEJA I. Identifikacija Zaprimanje projektnih ideja, dodjela broja i naziva te njihova pohrana II. Administrativna provjera Administrativnu provjeru vrši Tajništvo LAG-a Srijem, a Predsjednik LAG-a vrši provjeru postupka i verificira rezultate. Postupkom se utvrđuje da li projekt udovoljava minimalnim kriterijima za uvrštenje projekta u bazu projekata LAG-a Srijem. Ukoliko projektni prijedlog ne udovoljava jednom od administrativnih kriterija automatski se odbacuje.

Kriterij

1. Korišten je propisani prijavni obrazac

2. Dostavljeni su svi traženi podaci

3. Projekt de se odvijati na području LAG-a

4. Utvrđeni su ciljevi i mjera lokalne razvojne strategije s kojima je projekt usklađen

III. Ocjenjivanje i rangiranje projekta Podrazumijeva ocjenjivanje kvalitete cjelokupne projektne prijave, uključujudi ocjenu prijavitelja. Pri tom se ocjenjuju financijski i organizacijski kapacitet predlagatelja, važnost projekta, učinkovitost i izvedivost, održivost projekta te proračun i financijska isplativost. Kriteriji ocjenjivanja omoguduju procjenu kvalitete projektnih prijedloga u odnosu na zadane ciljeve. Oni omoguduju odabir onih projektnih prijedloga za koje LAG može biti siguran da de maksimizirati ukupnu učinkovitost LRS. Ocjenjivanje se vrši tako da se pojedinom projektnom prijedlogu u odnosu na zadane kriterije dodjeljuje bod između 1 i 5, sukladno sljededim smjernicama: 1 = vrlo loše, 2 = loše, 3 = dovoljno, 4 = dobro, 5 = vrlo dobro. Maksimalan broj bodova koji projekt može ostvariti je 100.

PISMO PREPORUKE Da bi prijavitelju projekta bilo izdano pismo preporuke od strane LAG-a, projekt mora biti ocijenjen s najmanje 20 bodova u kriteriju“ Važnost projekta“. Postupak izdavanja pisma preporuke de slijediti po raspisivanju natječaja za mjere IPARD programa od strane Agencije za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te natječaje drugih donatora. Sažetak projekata za koje se izda pismo preporuke javno se objavljuju na web stranici LAG-a Srijem.

66

T A B L I C A 5 . K R I T E R I J V R E D N O V A N J A P R O J E K A T A L O K A L N E R A Z V O J N E S T R A T E G I J E L A G - A S R I J E M

1 Važnost projekta

1.1 Kolika je korisnost projekta za lokalnu zajednicu LAG-a Srijem? (uključujudi izbjegavanje ponavljanja i sinergiju s ostalim projektima)

5*2

1.2 Koliko su jasno definirane i strateški izabrane uključene strane (krajnji korisnici, ciljane skupine)? Jesu li njihove potrebe jasno definirane i bavi li se projekt njima na odgovarajudi način? Da li bavi mladima, ženama, ugroženim skupinama i sl.?

5*2

1.3 Sadrži li projekt dodatne vrijednosti koje se ostvaruju projektom? (inovativnost, dobro upravljanje resursima, inovacija, promocija, jednakost spolova i jednake mogudnosti i dr.)

5*2

1.4 Koliko se projektom povedava zapošljivost? 5*2

2 Financijska i operativna sposobnost

2.1 Ima li prijavitelj, i partneri ako postoje, dovoljno upravljačkog i tehničkog iskustva? (posebno znanje o problemima kojima se treba pozabaviti.)

5

2.2 Ima li prijavitelj stabilne i dostatne izvore financiranja? 5

3 Učinkovitost i izvedivost projekta

3.1 Koliko su predložene projektne aktivnosti praktično provedive? 5

3.2 Koliko je akcijski plan jasan i izvediv? 5

3.3 Koliko su indikatori za ostvarenje rezultata projekta objektivno provjerljivi? 5

3.4 Kolika je razina uključenosti partnera i sudjelovanje u projektu zadovoljavajude? Napomena: Ako nema partnera, dodijelit de se ocjena jedan.

5

4 Održivost projekta

4.1 Koliki je potencijalni efekt multiplikatora? (mogudnosti ponavljanja ili nastavka projekta, te širenja informacija).

5*2

4.2 Jesu li očekivani rezultati predloženog projekta održivi: - financijski (kako de se aktivnosti financirati nakon završetka financiranja?) - institucijski (Hode li strukture koje omoguduju daljnju provedbu aktivnosti projekta ostati na kraju projekta?? Hode li biti lokalnog vlasništva nad rezultatima projekta?) - na razini politike (gdje je primjenjivo) (koji de biti strukturalni učinak na projekt — npr. hode li to dovesti do poboljšanje lokalne legislative, pravila ponašanja, Metoda rada, itd.?) - vezano uz okoliš (ako je primjenjivo) (hode li projekt imati negativan/pozitivan učinak na okoliš?)

5*2

5 Proračun projekta i isplativost projekta

5.1 Jesu li aktivnosti prikladno prikazane u proračunu projekta? 5

5.2 Je li omjer između procijenjenih troškova i očekivanih rezultata zadovoljavajudi? 5

Maksimalan ukupan rezultat 100

Navedene 3 faze osmišljene su kako bi se odredile projektne ideje koje su spremne za provedbu i u skladu su s ciljevima. Zadnja faza rangiranja pruža uvid u visoko prioritetne projektne ideje koje de se realizirati u programskom razdoblje.

67

24. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Izrada LRS-a LAG-a Srijem od samog se početka oslanjala na strateške razvojne ciljeve i prioritete svih bitnih razvojnih strateških dokumenata na višim razinama – županijskoj, nacionalnoj i EU razini. Ta povezanost s ciljevima na višoj razini razmatrala ved u fazi izrade SWOT analize, a prvenstveno u fazi utvrđivanja osnovnih razvojnih ciljeva ROP-a, razvojnih prioriteta, ali i samih mjera. S obzirom na osnovnu svrhu LRS-a i utvrđenu viziju razvoja LAG-a Srijem, prije svega se usklađivala povezanost razvojnih ciljeva i mjera s ključnim strateškim dokumentima kako bi pronašao izvor financiranja projekata. Prvenstveno, LRS provoditi ce se potporom IPARD programa, odnosno Strategije ruralnog razvoja 2008-2013, Nacionalnog strateškog referentnog okvira za razdoblje 2012-2013 te Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje 2011-2013. Također su uzeti u obzir su svi strateški razvojni planovi jedinica lokalne samouprave koje su u sastavu LAG-a te je strategija usklađena s njihovim strateškim ciljevima iako se radi o strategijama niže razine. Bududi da je Lokalna razvojna strategija glavni strateški dokument ruralnog područja LAG-a Srijem, krovni strateški dokument s kojim je usklađena je sa Strategijom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008-2013. jer je lokalni strateški dokument koji omoguduje provedbu mjera ruralnog razvoja na lokalnom području. Time Strategija omoguduje korištenje IPARD programa za 2007-2013 usklađen je s prioritetima Europske unije, a provodi se mjerama 3 strateška programska prioriteta koji odgovaraju prioritetnim osima EAFRD-a. Važno je da Strategija usklađena i sa krovnim strateškim razvojnim dokumentom Republike Hrvatske u predpristupnom razdoblju pridruživanja Europskoj uniji, Nacionalnim strateškim referentnim okvirom za razdoblje 2012-2013, te time osigura provedbu i sredstava višekorisničke IPA-e, odnosno Operativnih programa putem kojih se ostvaruju ciljevi/prioriteti strateškog razvojnog okvira Republike Hrvatske. Kako je LAG Srijem dio Vukovarsko-srijemske županije, ova Strategija je usklađena sa županijskom razvojnom strategijom te je time omogudeno povezivanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i regionalne razine, kako bi postigle najbolji sinergijski učinak prema sredstvima nacionalne i međunarodne razine.

68

T A B L I C A 6 . U S K L A Đ E N O S T S C I L J E V I M A I P R I O R I T E T I M A S T R A T E G I J E R U R A L N O G R A Z V O J A R H 2 0 0 8 - 2 0 1 3 , I P A R D 2 0 0 7 -2 0 1 3 , N S R O R H 2 0 1 2 - 2 0 1 3 I Ž R S V S Ž 2 0 1 1 - 2 0 1 3

Strateški i posebni ciljevi LRS-a LAG Srijem

Ciljevi/prioriteti Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013

Ciljevi i prioriteti Nacionalnog strateškog referentnog okvira RH 2012-2013

Prioriteti IPARD 2007-2013

Ciljevi i prioriteti Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije 2011-2013

1. Povedati broj i kvalitetu radnih mjesta dostupnih ljudima na području LAG-a Srijem za 10% do kraja 2014. godine

SC 1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora SC 3. Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

OSC 1 Brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama OSC 2 Veda zaposlenost – brže otvaranje radnih mjesta, OSC 3 Promicanje održivog razvoja

1. Poboljšanje tržišne standardima Zajednice učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice 3. Razvoj ruralne ekonomije

1. Konkurentno gospodarstvo 3. Moderna infrastruktura i očuvani okoliš

1.1. Osigurati održivost i tržišnu orijentiranost poljoprivredni sektor

Prioritet: Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora Prioritet: Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima Prioritet: Olakšavanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko komunikacijskih tehnologija (IKT)

Operativni program Poljoprivreda i ruralni razvoj (IPARD)

Mjera 101. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva kako bi ih se restrukturiralo i približilo standardima Zajednice Mjera 103. Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda kako bi se te aktivnosti restrukturirale i približile standardima Zajednice

1.3. Povedanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora 3.2. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

1.2. Potaknuti diversifikaciju i jačanje nepoljoprivrednih gospodarskih djelatnosti

Prioritet: Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva

Operativni program Poljoprivreda i ruralni razvoj (IPARD), Operativni program Regionalna konkurentnost, Operativni program Razvoj ljudskih potencijala, Operativni program Okoliš i energetika,

Mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti

1.4. Razvoj turizma 3.4. Ulaganja u obnovljive izvore energije i učinkovito korištenje energije

69

2. Osigurati uvjete života u ruralnim područjima srijema usporedive s drugim razvijenim područjima Republike Hrvatske i EU

2. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa 3. Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

OSC 1 Brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama, OSC 2 Veda zaposlenost – brže otvaranje radnih mjesta, OSC 3 Promicanje održivog razvoja

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja 3. Razvoj ruralne ekonomije

3. Moderna infrastruktura i očuvani okoliš 4. Unapređenje kvalitete života

2.1 Poboljšati postojedu i izgraditi novu ruralnu infrastrukturu

Prioritet: Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima Prioritet: Olakšavanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko komunikacijskih tehnologija (IKT)

Operativni program Okoliš i energetika, Operativni program Poljoprivreda i ruralni razvoj (IPARD), Operativni program Razvoj ljudskih potencijala

Mjera 301: Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

3.2. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama 4.2. Poboljšanje kvalitete života i razvoj socijalnih usluga

2.2. Uspostaviti sustav upravljanja prirodnim resursima i kulturno-povijesnom baštinom

Prioritet: Održivo korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta, Prioritet: Očuvanje i obnova kulturnog naslijeđa, tradicijskih vrijednosti

Operativni program Razvoj ljudskih potencijala, Operativni program Regionalna konkurentnost, Operativni program Okoliš i energetika, Operativni program Razvoj ljudskih potencijala

Mjera 201 Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode 4.3. Razvoj i unaprjeđenje kulture te očuvanje kulturne baštine

3. Unaprijediti učinkovitost upravljanja lokalnim razvojem Srijema do kraja 2014. godine putem uspostave i jačanja kapaciteta lokalnog partnerstva

4. Poboljšanje učinkovitosti institucijsko okruženja

SC 3 Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva SC 4 Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

2. Razvoj ljudskih resursa i kapaciteta za upravljanje razvojem 4. Unapređenje kvalitete života

70

3.1. Podidi razinu organizacije, znanja i vještina lokalne zajednice

Prioritet: Povedanje stupnja motiviranosti i svijesti lokalne zajednice

Operativni program Razvoj ljudskih potencijala

Mjera 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

2.3. Unapređenje znanja i vještina za upravljanje razvojem 4.5. Razvoj ruralnoga područja

3.2 Ojačati ulogu civilnog društva u razvoju društvene zajednice

Prioritet: Povedanje stupnja motiviranosti i svijesti lokalne zajednice

Operativni program Regionalna konkurentnost, Operativni program Razvoj ljudskih potencijala

Mjera 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

2.3. Unapređenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

V. DODACI 25. POPIS LITERATURE

1. Državni zavod za zaštitu prirode, www.dzzp.hr 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr 3. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr 4. Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003., www.dzs.hr 5. Državni zavod za statistiku (2009), Priopdenje, Prirodno kretanje stanovništva Republike hrvatske u

2008., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/7-1-1_1h2009.htm 6. Državni zavod za statistiku (2010), Priopdenje, Prirodno kretanje stanovništva Republike hrvatske u

2009., http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/07-01-01_01_2010.htm 7. Državni zavod za statistiku (2011), Priopdenje, Prirodno kretanje stanovništva Republike hrvatske u

2010., http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/07-01-01_01_2011.htm 8. Državni zavod za statistiku (2012), Priopdenje, Prirodno kretanje stanovništva Republike hrvatske u

2011., http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm 9. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Vukovar 10. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Vinkovci 11. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Mjesečni statistički bilten, godina XXV./2012., broj 12,

http://www.hzz.hr/DocSlike/stat_bilten_12_2012.pdf 12. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Mjesečni statistički bilten, godina XXIV./2011., broj 12,

http://www.hzz.hr/DocSlike/stat_bilten_12_2011.pdf 13. Ministarstvo poduzetništva, Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti,

http://www.minpo.hr/UserDocsImages///Vrijednosti%20indeksa%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti%20na%20lokalnoj%20razini.pdf

14. Pčelarska braniteljska zadruga Tompojevci, Referalni centar II za zadruge Hrvatskih branitelja 15. Turistička zajednica Vukovarsko- srijemske županije, evidencija smještaja 16. Hrvatska obrtnička komora, Odjel za informacijski sustav, statistiku i poslovno informiranje,

http://www.hok.hr/cro/statistika 17. Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata,

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon 18. Hrvatski savez zadruga, Evidencija zadruga i zadružnih saveza,

http://www.zadruge.hr/index.php?option=com_mtree&task=advsearch&Itemid=85 19. ARKOD, http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/#map_x=500000&map_ y=4925000&

map_sc=3657142 20. Poljoprivredna savjetodavna služba, Vukovarsko- srijemska županija, interna evidencija 21. Ministarstvo uprave Republike Hrvatske, Registar udruga, http://www.appluprava.hr/RegistarUdruga/ 22. Vukovarsko- srijemska županija, http://www.vusz.hr/info/osnovni-podaci 23. Prostorni plan uređenja Opdine Lovas,

http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Lovas/Op%C4%87ina%20Lovas/04_TEKST%20PLANA.htm

24. Prostorni plan uređenja Opdine Bogdanovci, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Bogdanovci/Op%C4%87ina%20Bogdanovci/01_NASLOVNA.htm

25. Prostorni plan uređenja Opdine Negoslavci, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Negoslavci/Op%C4%87ina%20Negoslavci/01_NASLOVNA.htm

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG SRIJEM

26. Prostorni plan uređenja Opdine Nuštar, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Nu%C5%A1tar/PPU%20Op%C4%87ina%20Nu%C5%A1tar/01_NASLOVNA.htm

27. Prostorni plan uređenja Opdine Stari Jankovci, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Stari%20Jankovci/PPUO%20Stari%20jankovci/01_NASLOVNA.htm

28. Prostorni plan uređenja Opdine Tompojevci, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Tompojevci/PPUO%20Tompojevci/01_NASLOVNA.htm

29. Prostorni plan uređenja Opdine Tordinci, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Tordinci/PPU%20Op%C4%87ine%20Tordinci/01_NASLOVNA.htm

30. Prostorni plan uređenja Opdine Tovarnik, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Tovarnik/PPUO%20Tovarnik/01_NASLOVNA.htm

31. Prostorni plan uređenja Grada Iloka, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUG%20Ilok/PPU%20grad%20Ilok/01_NASLOVNA.htm

32. Prostorni plan uređenja Opdine Borovo, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Borovo/Op%C4%87ina%20Borovo/01_NASLOVNA.htm

33. Prostorni plan uređenja Opdine Trpinja, http://213.147.101.211/vsz/prostorniplanovi/PPUO%20Trpinja/PPUO%20Trpinja/01_NASLOVNA.htm

34. Strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije 2011.−2013. 35. Statut Lokalne akcijske grupe Srijem 36. Dokumentacija LAG Srijem

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG SRIJEM

26. POPIS NASELJA PO JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE KOJA SPADAJU U PODRUČJA S TEŢIM UVJETIMA GOSPODARENJA (TUG)

Naziv JLS / naselja Broj stanovnika Površina u km2 TUG područje

Opdina Tordinci 2.032 50,17

Antin 731 Da

Mlaka Antinska 77 Da

Korođ 485 Da

Tordinci 739 Da

Opdina Nuštar 5.793 43,44

Cerid 1.458 Da

Marinci 670 Da

Nuštar 3.665 Da

Opdina Bogdanovci 1.960 51,70

Bogdanovci 710 Da

Petrovci 864 Da

Svinjarevci 386 Da

Opdina Stari Jankovci 4.405 95,17

Novi Jankovci 934 Da

Orolik 512 Da

Slakovci 958 Da

Srijemske Laze 572 Da

Stari Jankovci 1.429 Da

Opdina Tompojevci 1.565 73,84

Berak 386 Da

Bokšid 126 Da

Čakovci 367 Da

Mikluševci 378 Da

Tompojevci 308 Da

Opdina Negoslavci 1.463 21,21

Negoslavci 1.463 Da

Opdina Tovarnik 2.775 64,56

Ilača 859 Da

Tovarnik 1.916 Da

Opdina Lovas 1.214 42,52

Lovas 869 Da

Opatovac 345 Da

Grad Ilok 6.767 128,89

Ilok 5.072 Da

Bapska 928 Da

Mohovo 239 Da

Šarengrad 528 Da

Grad Vinkovci 3.283

Mirkovci 3.283 20,10 Da

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG SRIJEM

Opdina Borovo 5.056 28,13

Borovo 5.056 Da

Opdina Trpinja 5.572 123,87

Trpinja 5.572 Da

Bobota 1.491 Da

Bršadin 1.341 Da

Delije 121 Da

Ludvinci 109 Da

Pačetin 541 Da

Vera 453 Da

UKUPNO: 41.885 743,60